CM de itd PC UDZBENIK ZA UCENIKE SS3 Ni emule) eld umes Coley Sia eset etc ta]PREDGOVOR Boticajna misao vodilja Florence Nightingale: “Cesto se kali: da evaka Zena moze bili dobrit medicinska sostea. Ju, napeotiy, evrdim da asnovni clementi zdravstvene njege abtljevaju zm faje” pomogla mi je pri nastanku owy udPbeuika kao temeljnvg izvora stjecanja manga ie deavstvene njege Za buduce modicinske sesirc. Udabenil je revultat mojih predavanja namijenjenih uécnieima Medioinske Skole u Osijelat i skripata koje sam mipisala Sk. god. 1977/78.,.u surmdnjis Nadom Marinié + Marijom Nikolié. ‘Novi nastavni planovi i prograumi potakli su pisanje novib nastaenih ejelina, iz kojih su proizatte sksipta ra interst uporabu: Osnove adravetvene struke, Uvod u modicinska tetmike | Opéa neg bolesnika i medicinska ichmika, 3k. god. 1984/85...usuraxinjis Bobenam Vekié. Katicom Smadil iZdenkom Kesl. $ prestankom isla/cnja sknpsta Njeza bolesnika Dragice Cop od £977. god. u Fireatsko) nije bilo udzbanikea za njegn holesnika, pa su nau skripta wéeniet umandavalit koris- tli se njima diljem Hrvatske- “Tijekom 1992, god. Hrvatska hralska zijednica danvala je medicinskim Skolama Hrvatske Seti literatura iz, koje smo spomali znagenje pisane strate neti, poglavito iz podrutja pdravsivenc njoge. Uspoescujudi ameridiculiterattrn {naga nedostaina skripta i biljeBke, reo cunfile i ud: heojne sencracijemedicinekih sestira, asjetila sam obveeu kaw medicinska sestra Jdugogadisngi prevavat napisati ud?benik Zadravstvenc sjege_svjesns larcke kineskog mutiraca in 13. stoljeéa Tui Tanga: “Da sam éckao savsSeastvo, moja kajiga nikad ac bi bila GoveSena ” Pri pisanju udhenikn mnogo su mi pomogli savjeti, primgedthe | hrabrenjst mnngih kul ‘séeniles Iskreno zahvuljijem prof, de. Firvoju Harambasigu, Gordani Fudkar, prof. dr. Kre ‘ru Jano&i, vis, Nadi Marinsé, vs. Zdenki Kel, koji su progitali velike dijelove mukeopisa 1 dali manoge korisaih primjodaba. Zatim unici Maro, prof., 73 razumijevanje, podréku i pom niekladivanju rukopise sa suvremenim nonmama hrvatskog jevika, Maria ‘Dalju za trradu foto- prafija, utenicima Denisn Jovitw, Dacku Vardi i Ksoniji Beslié 7a izradu skica. Netamjerno sam Jalwalna za strpljivu inlurmariéku poduku i podrske Jakovu Borezanu, Drazen Basiéu, Ur. Da- mir Priiéu, Zeljku Vajku, prof-dr, Vatroslavu Secicu i Dubravka Teri koja su mt prudali do zav Setka pisanja udzbenika. Iedavatn Skolskej knjizi zahwaljujem na susretljivost i sirpljrvosté 1 raxumgjcvanja mojih nastojanja da kojiga i sulrajno i tel igi bude to uspjesauja. Duboko sam zalvalna svar suprugudr. Anti Frlics, a heabrenj, strpljivosit, savjetimai po- ticajnom duhn tijekom pisanja ud#bentka, Pordrav jam: primjedbe fitatelja ‘Nada PoliéSADRZAI POVIJESNE RAZVQJ SESTRINSTVA. LE. Povijesni rarvoj zdravstvene njege 1.1.1. Tradiciomafizem w podmatf njeze bel L-2. Sestramivn u nustajanja eee ; : 1113. Javljanje polseba za urguniziniewin insticuciunalnon jean... ee 12 Povijesni ruzvaj obravovanja sextara u Hrvatskoj poe 1.2.1, Razdodlje ed 192. do 1945, godine... = ee 122 Razdoblic ad 1945. du 1955, godine _ | | em nnuw 1.23, Ruzsloblje ud 1956, do [974 coding ee Baissea 1.24, Rundoblje od 1975. do 1991. gedine 2 ue rn) 125, Randohije od 1991. podine tees ee n 2ZDRAVSTVENA NIEGA CILIISMISAD _ ap culls. Os 2.1- Naziv tradicionaine njege i zdravstvene njcgc u djelutnosti medicinskib sestara ig 22 Definicija njegebolemnika ==... bee cla: 23. Definicija zdravstvencnjcge ... 2, eaaeeete reais 2-4. Odinos njexe bolouika 'zdravstvene njege Serer cae Oe, te 19 25. Odnasadravstvene njege i nedicine — pasate » 3. MEDICINA sieht ML baie 3.1. Definicija medicine , ei ersaenes 2 32. Podjela medicine : anaes - a A-ZDRAVSTVENA ZASTITA.. =e ett AS 41. Natela zdravstvene zaitite |. _ re seas 29 4.2, Mjere ueiravstvene zatite eae ee - a 43. Organiziranje i provodienje ziravsivenc zaitite 3 2 zie 31 44. Vente viravetvenib ustannva =|, , 5 “ B 44.1 Zaravstvene ustanove na pranarnoj rutin, 2 442 Zlcvsivene ustaswve na selcundamoj razini spines 3 443 Zenwstvene ustinove na tere jararaca eee Seas S.2DRAVSTVENI DIELATNICI A — S.L Broj arravstvenih djclatuiks $2. Obrazovanje medicinskih sestara z eee _ $.3.Djelolerug rada modicinskin sestara . o ates $4. Odjoéa zdravsivenih djehatnika = =|. ee ae 6 ORGANIZACUA ZDRAVSTVENE NIECE nee SEH: Melted: os 6.1.1. Glavna sestra balnice ess 6.1.2. Glavna westra odjets Se he : 6.1.3. Glavin sestra odsjeks (pododjcis) » ne a a7 GLA. Sobma sesers . cae 6.2. Organizacljski modell zdravsivenc njepe , i ee eee 621 Punkcionatni model... - : 18 6.2.2 Primatni madel “prema bolésnike” ||) eerie 623. Timaki model - Se ease 63. Organizacija zuiravstven njere prema broju izvrsitelja eee st G4. Organiracija rada na bolnigkom adja. i 3 6441. Plan raua ses eae nein eee 64.2. Primopeeds 5 Beebe oe ey 64.5. Lijetnitica visita || | Eo 3 64.4. Prijam bolesrika v bolascu i otpat &7, PROCES ZDKAVSTVENE NIEGE sieaiiie Henschel 6 7.L Uiwedivanje potrena za zetraystrenem njegom « 7.2, Planiranjezdravsivene Piexe — - - ee : 73. Provodenje zdravstvene njegt eee SEAT 7A valvacija adravsivenc iene << + - § BOLNICA, BOLNICKTODJEL - ao $41, Smjeltaj boiniea 6. = + = bees 2. Tipovi botnica prensa izgradaji Be 83. Organizacijn rada u bolnici a 84, Bolnitki odjel apes ees SL Bolesmckn soba 42. Soha voditeljs od ae a3. Soba plavnc modicinskesesize odjeln —-— So 2u pepe = - Fase Exjmakobinje re a Migovaeniea « « aoe a Daevni Poravak ee eS eee Kupagnice <= ane eae Nainik eee eens 1. Ispirannica - prostarijs 24 necsst0 Prostorija za tisto rublje aie Soha satanke - pie Frontorija za duvanje pribers 23 6 oes a Beis 83 ‘9.1. Namjestanje kreveta bes bolemika . - - - — ike 55 ‘92, Preavlatenje kreveta bec holesnika == <0 = + 5 poe 9,3. Nanijedtanje kreveta bolesniee wleoGem polokaju =< « . a 914, Presvindenje kreveta bolesnike u leiegem potoiaju sie Se as 9.8, Namjcttanje kreveta bolesnike a povEenom poteaju «+ + «+ SSI nie 9.6, Prenlagenje krevela bolesnike w povidenom poloajis. =< + 2.96 9.3. Krevet inkuntinentnog belestilsa = - = x” LO. OSOBNA HIGJENA BOLESNIKA Rae : tot 10.1. Vadnost oalrEavanja osobne higijene eta ial 10.2 Odrkavanje osobae higijene nepokretnih bolesmikia - —- - - 102 10.2.1, Deviea njep bolesnikit =. + « oe 103 10.2.2, Djelosnitin njega bolesnika <. - - - - 2 108 10.2.5. Povremena njega bolesnibs is 5 10.24, Nicea oboliete usne Supljine see : 7 102.5 Uthivod - dopodikulacia. -.- . - 119 LI KOMBLIKACUE DUGOTRAINOG LDZANIA pom TS ‘Tider }. --—-- ae : 1B TTT Zailaée sesre pri sprecxvunja dekubinuss L 21 TLL 2, Zadude-sestrc i poskupel s holesnikor kojt ima elekubstiss - 126 41.2: Trombora, trombottebitis... == . 128 Tr 21 ace sesire pei spretavunja rovabottebiusotremboae, plu&ncembolije =. - 12% TL22, Mjere-za nprefivunje flehoirueaboze, tewmibollchitesn | pluéne crm te {2a Zaduce scstre u huslesnika = teen vera Sees 130 11.3. Respiratorne konmplikacije « - = i - Doe ket 113.1. Zadage sestre pei spredivunju respirstonnih komplikaciba Lee Bl 11. Nesyjestica BO te mc ie. ah 37 14.1. daduée sear pri pri spretavania nesvyjentice CU eerste IE 41S. Kontrakture 2. - Se _ to IK Vu115.1. Zadate sestre pei spretavanju konirikiura y nepokzeinih holesaiks are 12. PREGLED | PROMATRANIE BOLESNIKA 121 ved 12.2, laglod i 12.3. Pokretlivast (124, Stanje syjesti 1241. Sommalees 12.42 Sopor 1243. eect 12.4.4. Koma 12.4.5, Smetenost 12.4.6. Detirij 12.5, Poladaj bolesnilen m krevetu. . - - 12.5.1. Pris’ pao) 125.2. Promjera polo#aja bolesniky w kreveus 12.6. Temperatura tijela 12.6.1, Povisenje gelesne wemperusnre 1282 Mierenje remperatarc Nazivi za temperature devjoljeysjeln 126A Hiljedenje enpeatuie . . - Pal temperature ie 12.66. Niega bolesnika » vivokora texnpezaturom 12.67. Posiune staplomjeroin 12, irs 127, Puls 127.1. Frekvencijapali 12.72, Ritum pula 2... z 12.7.3, Ostale kvalitete pubs ab 12.7.4, Postupuk pri myjerenju pals 128. Disanje 28.1 Frokevecicija disanja 128.2 Dubinadisanja - =. 1283 Rian ds To. hidiange a iminacija oped fvart E211. Makraéa = uri = es — a 2 mana nin, 1211.5, 12.116. 1212. 1212. ‘Gsobine mokraée n rdnive adnate csohe Patoluthi nalazi u mokrac Eooj mokeat Spocifitaa tcfina riwkrade pijske peetrage ria Urimanje mokruge za preteup Kureterizscija mokr ie ~Dfnbine stolicew zlruve odnasle osobe 2. Purolotke promjene stotice Uzimanje stolice za pregledt Phavanje posude 2a nua 158 168) 2 1) s er oleh et + 162 . sien 1ez Sear eee “163 163 166 os . 167 wien + 16H Wa = 13 17612141. Zoduda sesire u bolesika koji powrada, i sate: Hemmmemiert ae eH =a IRIS. Zmoienje : ORGANIZACIA PREHRANE ZADACE ME FAL Uved ” - 13.2. Organizucija prehrane bolewika u oti = : 182 13.2.1. Narafivanje hrine « : sue 3 13.3.2, Priprava i raspdjela hae ee ia 13.3. Zadata meiiicinske sestre pri branjeniy tis. Pee eS. 13.4 Umjetni nacini hranjenja pte ee ee 15-41, Hranjeae bolesnika nuzogastrigaom swnidoan —— - Sean ome | 15.42. Hnanjenye bolesnika kroz gists Seared Re 134.2, Preficana iniravenskoe infiszijom .. « cae batriccict te nein aD 1344. Hranjiva kliema . - 4 eee uae 190 1d. SPRECAVANIE INFEKCUA a a siete . 193, 141.Uvod - eee 193 14.2. Uvjeti bite za bastanak infekcipe , 193 14.2.1. Iver garaze : 19 Putwvi prenoienju- ] 14 1223. Ukena vrais... ni 214 14.2.4. Svojstea mikruorganizma - 3 14 14.25. Disposiciya SS ue s 194 14.3. Borba protiv infekelje =... - --- 195 14.4 Antisepsa, avepsa as - + 198 145. Decinfckelja — - rosie Acetic VE 196 "acu. Metecledcrifekije See 196 on 20 Soe eee mL z aut Intrahospitalne infekcije I njihove spretavanje. eee oe 18.1 Spretuvanje iatrahospitalnib infekeija . . . ee) 15. PODIBLA I PRIMJENA LUEKOVA SeGe Bn iRlG. ASL. Uvod seein cae 15.2, Obici lijekowe Soe 15.2.1. Gunsi obfict iyekuowa Zen 2b 15.2.2 Pobutvrsti ohliet Ljekown Gea 2 ia 15:23. Tek oblics Byckous a ‘ 222d 152.4. Plinoviti obliei kjekova . : sei 415.3. Unisienje lijckova u organizam —_ 21s 154, Zadaée sestre pri pripreml, podjel : 215 1SALL. Pipa bond a wren kw a 27 TEAL. Pripoisa leks 28 podiel ae Bee mt 1543. Pripnwa pribens . « ioe a 28 }S1 4 Peroralna prinajena Uijeks (ra usta) j raked neste. 219 15.4.3, Parenteralna primjena fijekowa i raduce secre ‘i i 2a 15-405 Lokalms prinjens ifjekova i zadage sesre ce 23 1G, INTRAVENSKA INFUZIA 16.1. Uvod 162. Viste infusijesih otopina .-- - - - Ted Zenda sestre pet davaauintruvensie infijeTuma msmon coxsesarenaftay ae sR Pa eee pane ae Pein 18. TRANSFUZUA KRVI. . int. Dred 18.2. Uzimanje, Kkonzervirian)je Se CUE CES in te Pesan ee ee Beas 19.5.5. Pirogene reakerjc 18.5.6. Preaperedenje kendiwankularn 185.8. Kasne komplikacije runcfizie hiv... . 19. OSNOVE FIZIKAENE TERAPHE | NIENZINA PRIMIENA. 19.1, Fotuterapi PLL {Helter Se Sanus one 195. Mehanolerapija __ _ _ 22 AHORATORUSKE [INSTRUMENTAUNE- FRETRAGE. |. Biokemijske i fizikalna kemifske pretragé Hemutoloske i kougulacijnke pretraye Mikrahiolotke, seroloSke i ra 14. Imunolsike pretrage slate peeinige 24, Ultrazvatne meunle pretra 22.2.5. Frdoskopske mictode pretraza. . . 23. ISPIRANIT LUCA, ee. 2LNITIGA UMIRUCEG BOLESNIK I POSTUPAK $ UMILIM 2ALUved .. : 242, Smrt 24.3, Niega umiimeg bulesnika 244, Postupak makon smmrti25, POVUESNI HAZVOI MEBICINE - -. . - BL Uved z 252 Medicina primitivnih narod carota a 253. Medicinske kulture staropa vijeka 3.1. Babwlonska medica - sce 3:2. Sturuegipaska medhcena sash : 35.3.3. Standidorska medicina be 25.3, Stasoindijska meicina . . . - : 35,35. Siarckineska rookcing . =. - - 25,36. Stasogroka medicina . . =p 74,0.) Starorimska medicina . . eee - 254. Medicina u srednjovjehoslju Ao F 25.4.1. Hiantska mobic 25.4.2, “pei med 25.4.3. Fauopeka metic Moaticina w noveyjeken Iu < joe Sedma stljoee~ sohace revolute w praca anostint Osamneassi st 255.4 Develmacsio stoljoce ~ sichece puimodcva socijainarnansivenih alkriéa ~stoljoce nove medicine «6 30 25.5.5, Dradescin staljoce — wspjest i movi insrowi u medicine eee a4 TOMA: VAZNUTIPOIMOVA, eee deat LITERATURA | e : aed 33Hl + POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA +Povijesul razvoj zdravstvenc njege + Povijesni razvoj obrarovanja sestara u Hrvatskojshale-bi grith 1. opisati revi njege bolesnika dev 17. steljeca, 2, opisuti i ebjusniti sredim u 1S, stoljecu te potrebu za obrezowaninn sostrumsa, 3. opisati razvoj sesttinsiva i njoue butestika u 19 4. opisati djelowanje erence Nightingale, 5. opisati parijesni necvayj izobrazhe scstam u Hevatsko. peetkom 20. steljeea,1. POVIJESNI RAZVOJ SESTRINSTVA 11. Povijesni razvoj zdravstvene njege LULL. Tradisionaliam u podiatie njege bolesnika U Gonjeku postoji praiskonska svjesna bucha protiv holesti i smeti kao posljedica nagona 7a samoodr¥anjem. U oj su dinjenici korijent medicine. Prvi nositel] medicinske aktivnosti bila jeZena - majka, vodens materinskim instinktom. Zenc su bile waleljice, prenosile sus gu acracijena generaciju iskustvai umijece ljeden|a, temeljenc na samupomoei i uzajamnnj pom. Gi, Rasnije se sve eeSée umedicinske djelatnosti vk jutuju muskarei. Bolnice kao karitativne ustanove nastaju u srednjem vijekew, pod vljeciyem razliditih re- Higija, sktonitta eu 2a sicomatne bolesnike, nemocnike i starce. U Rimu je poikraj 4. stoljeca lakvu belaicu osnovala pokrStena patricijka Vabiola (slika 1.1L). Biskup Bazilije osniva oko 310, sodine pred veutina u Ceeareji uslancvu za smjettaj putnika i nemosnika, s pasebnim odjelima va lijeéenje bolesmka i smyeStaj gubavace. U Cari- gradu je oko 400. godine postojao hospital sa stalno, namjeSienim lijotnicima i holnitarina, Od 8, stolje- éanate ore nasialesu holnice w Bagdadu, Gondiia- puru, Kairn, Cordobi i drugim gradovima, koje su se bine razlikovale od samustanskih bolnica. na ketGanskom zapacdu, Najveci Carigradski hospital nalaio se u samastunu Pantokrator. a osevas ¢3 je 1136. godine Ivan I. Komen. Hospital se satu jao od bolnice u whom smisin s petodjela ind xzila ca cpileptitarc i umobolne, acila ca starce, ambulante i modicinske Skolc. Tu s¢ prvi pul spominju bolni Earke, Ma capadu prvi hospitali u sredajem vijeku nasluju u samostanima, Najpiije seu ajima lijece bo lesni redovnici, a kesnije puimici i sinomasi. U osni ‘Yan ju Sauiostanskih bolnica pratnjatili su pripadni- ci her nskog redi (Monle Casino, Salerno, StGallen, Fulda, Reichenau). Osim redovnika u a ‘simostanima su njegovaled Zene - redavnice. U vri Jeme kriZarskih ratova osnowan je red ivanowaca ili huspitalaca sa zadatkam da osnivaju sklo- nifta 7a hodatasnike ibolesnike, Glavna botnica bila je u Jeruxalemu, stant koje je propisivan atin primanja i pregledavanja bolesnika, prehranu injesu. pa Zak | diimenyije krevetai broj poke 3 ‘Osim hospitala u sumostanima,osnivali su se w srednjem vijeku hospitali na temelju opome. nuh zuklada bogatih grodana i velika%e, kejima je upruvijala optina, anc cekvena Viast. Osmownalunkeija starih hospitala nije bile Tijetenje, nego samo smjedtay i njoga bolesmika, Srednjavje- Koval hospi su mjeiuvine hotela, ubuZnice, nahodita i bolnice. Lijctnici sa samo povremteno unjihdolazili. Njegu bolesnika i brigu naul siromasnima. nemoénima, starcimaina- puétenom djccom preuzimaju i mnoge upledne, obrazovane Zene, medu Kojima se speminje kraljicu Blizaheta Portugalska, kruljica Flizabeta Kastiljskai kraljica Matilda, Zena [en- rika I, Engleskog, kao imuki i Zonski religioani icivilat redowt ‘Velike reforme, pofetkom 16. stoljeéa, » znanosti i medicini, ne utjcéu na razvoj njege bolesnika. Nakon reformacije mnogi se celigiueni redovi raspuStaj. Usledne Zene, hije sts ance posvetile njezovanju bolesnin, siromssnih i napustene djece, napuslayu bolnice pa jc briga » bolesnima prepuitena nekolovanim i nepismenim osobama. Jedint se napro- icoituje u pogledu steutnosti primalje, 2jcj¢ pensjetne znanje do luda bilo vrlo slabo. Pansies primalja Louise Rourgecs svoje znanje usavriila je do visokug stupaja. Godine 1598. dabila jedozvoln za rad 0 Parizau prvoj Europskoj primaljskoj Skoll u bolnici Hotel - Dieu, gdje je uvela redowimn obuleu i obyeane ispite. 1.1.2, Sestrinstvo u_ nastajanpe Potetak organiziranng, sestrinstva vezan je uz nastajanje da se ono rdigne-kao zvanje iz po drodenog polo#aja ukome se nalazilo zbog ncukosti onth koji su ga obav/|jali hog merazwinije~ vanja drudiva za njogowy oteaje. Vinko Pantski (1576 1669) medu prvima je shvatio potrehat obrazovanja sestare. Osnovau je s¥jetovne udrugenje Zena, pod narivom "Tames de Charité”, kujesuhtjele pomogi bolest iromal balnicama one su poduavale v skolama, brinule se za djedje ustanove i njeguvale ranjene v earowima. Za svoj posuu bile su placene. ULB, stoljecu sazve] znanastii medicine cnatno utjee na njegu bolesnika. Lajetmk orga- nizira, propisuje i ndreduje, a "sestra” njezu¥ateljica postaje irrrSitel. To je podetak radno ork jentirane njege bolesnika, Medwuim, iako se povetav bru] bolnica, uvedena stalna lijednicka shakba, poboljén nanjega bolesnika, prilik a bolnicama nist zacarwolja— vale. Hotel - Dieu u Parizu nan jou 18. stoljecu svega 8 lijetnthea 126 ramamika na 12:20 kreveta, au svaki krevet stivljala se 2 ~ 6 bolesnika. Zarazni bolesnict nist bili inolinni, a dogadalo se da je lakSi bulesnik lean s umi- roéim ili Cakes mrivacem. Socijalna ara w medicini razvila je snaZan javno - adeavetveni pakret, koji je lebnolaski bio usmjeren pre- ma udinkevitom madzocu nad bolesti. U okvire socijal- nih doktriaa, koje su nastale w anos sardoblju indestri- jalizacije u Fingleskoj. 2deavije stannvnifiva sve vide pistaje briga javeosti i politike. lako s¢ ne pornaju me hunizmi prenogenja zaramih bolesti, podusimaju se mjere 74 spreEavanje njihova Sirenja. Engleski seijalni relormatori Southwood Smith i Edwin Chadwick borili su se za unapredenjy naodnog wdravlja pomogu opéil, soeijalnih mera. U osu vijeneu Engleskoj, Elizabeth Fry John Howard, proutayali bolesti i nchigijenske prilikeu bolnicama izatvorima, io je bilanovost soh- ‘Slika 2. Paswor Theedor Flredaee— ii? giromna interest adravetvene sluzbe, koji su bili usmpereni samo na dijagnozu i tretiranje simp~ toma bolesti. Klizubeth Fry organizira poéetkom 19.stoljeca protestantska druatvo sestara milosrdnica koje se posvecuja debrosvomnom tadu i njesi bolesnika. Pastor Theodor Flied- ner (slika 1.2.) u Kaiserwerthu asnavan je Skolu za sestre Dukonise — dene kuje se v sklope evangelisti¢ke crkvebilcosposobljene za njegu bolesnika. One njezuju bolesne, brinu se zasi rotad i zalvorenike. 1.13. Javijanje potreba za organiziranom institecionalnom njegom Promjene uyjetovaneindustrjskum revolueijom, koja jeu 18. stoljecu zapotela v Bagleskoj iu 14. stoljedu Siri seu drage nemlje Europe i Amcrike, nameéu niz socijalnih medicinskih pro- blema. Zdravije stamovni8tva podelo se sve vile promatrati isa stajalifta interesa driave da xa- ava iunaprijedi proizvodnn spasohnostradnesnage, Socijalno ~znanstvenaotkriéa (utjecaj uv- Jeta Rivota j rada na dravlje i utjecaj socijalnih odnosa na zslravle Wud) dowoxte do higijensiah pokreta. Provadi se: protu ~ epidemijska raXtita, vodi se briga v kumunalnoy higijeni (vedovodi kanalizacija,higijena stanovanja,javna kupaliSta, &86eje ulica, higajena gradskab trénica), peo pisuje se higijensko ~ ichaitka zafiila naradu, zakonski propio higijeni, xanaciji tla, zakont o usposlardjunju javnog rdravatva, hisijena prehtane (paslerizacija mlijeka), uvodi se obveznoci- jeplienie. "Hisijenski pokrei"* utjeée na preveneiju cpidemija, na smanjenje opdeg moeraliteta, pponajprije na smanjenfe mortulitera dojentat U drugoj polowici 19. stoljeca mije- aja se izgled bolnice. S napretiom ki rurike tehnike. uvedenjom aarkore, an- epee, asepse i otvaranjem: specijalis- tkih odjela povecava se bruj lijeznile. ‘Kuo vatzan problem javlja se nedostatak primjerenog osoblja za njegn, jer su 501 pomodnoj bolnizke} sluZbi i njezi boles- nik postavjali vei zalljevi, Nenbraxc ‘vanis usable 74 njeat nije mogloispuni ‘ite gahjeve, Sa svim spomnajama nje 6. u neprimjerene aredeain: bolnica- ‘nit, upornala se 1840. euctine milacla sleskinja Flovence Ni 1.3.) koja je imals temeljitu filozofskus, Titeramu i malemati¢ku nanhearbu, ali ragvijen interes za socijainn pitanja, po- sebme za uredenje balmca i za magus osti preZanja pamodi bolesnima usp ‘pam. Njezina je Zelja hila da se posvets njegovanju bolesnika. Svoje znanje upetpunjavals je teorijskim probs ma, Wagajuci xa So boljom organtzact Jom prufanja edravstvene pomedi_ Od 1849. do 1853. godine boravi u Egipae, Njemadkoj i Mruncusku), | polniee ! ustanowe za tzoore ‘Sika 1-1, Flemence: Nightingalebolnigkog osoblja, Godin 1853, Florence Nightingale vrada se u Englesku i postaje madstoj- nica "Zavoda za primanjegospoda za vrijeme njilove bolesti". Njezin je rad tako wspjesan «fi_jpj je pomndeno mjesia nadstijnice sestara u King’s College Hospitalu. Sposobnost Florence Nightingale: ajezina shvaéanja uredenja bolnitke shuthe i organizacije njege bolesnika dusia su do izza2aja u veijeme Krimskng rata: Do tada su se u englesko| vojsci trinuli 7a njogu tanjenih i nbaljclih vojnika sume mutkarci. Na Krimy je dodlo do teskag stanja ulbritanskim vojnim lacarctima i Florence Nightingale je imenovana upraviteljicom Zenske _pomoéne sluzbe na turskoj fruntl. $a38 scstara dolar 1855.¢. 0 Seutarl, edje jemajprije suni- Taki higijenske prilike, bolnice opskrbila rubljemi hranom:| ranjene odvojilaod bolcsnih Organizirala je rad sestara izaSest mjesecl snirtnost je smunjilu sa 424% na 2. Organiza- torskim sposobnostinta, odluénoséu-neumomint i prerlanim radom Morence Nightingale je Us- piela poboljfati zdravstwene prilike i olakSali sudbinu belesnika, Po pewratku u Englesku dhe ima i stavljen joj je na raspolaganje poschan fond od 30 ti ikticki izobrakene za svoj pt ak Hospital uo London ovorena je 1860, godine prvaSkola za izobrazhu sestara, po camislii plano Florence Nigh- tingale. To je bila prva strucna skola 22 obrazovanje medicinskih sestara s jasno odredtervim cil: ‘Zalo danas § pravom mozeme ri da je Florence Nighting; no engleska omguniza- torica pomuce ranjenima i bolesnima veé ta je i utemeljila sesirinsivo kao zvanje s jasno od- retfenim ciljem i poschacin izcbrazbom. a 19. staljeée - stoljece njoge kao vanja koje se 7ahva- Ijrjudi Florence Nightingale poGelo naglo razvijati u Eng leskoj pod ujevajem mexlieine i ostalih znanosti. Nicga tnidesnika wamjerena je prema tovjeku - bolesniku. Florence Nightingale publiciza 1859, godine udZhenik o njezi "Notes on nursing” ,wkojem pise: “Uputretljavam rijot njega unedostalku bolje. Ta rije# mati neitu vise od podjele liekovai promjen abloga. To znati ko~ ritenje svjedeg zraka, svjetla, Bistoce, mira, izhor i podjela dijete, sve ono So bokesniku prota Fivotnu snagu”. Vidljive je da su na Florence Nightingale snainn utjocale soctoluske ypernaje hijecaji avers Hvota i radu na adravije Idi u tadaSnjo) Engleskoj, jer i ona vidi unapredenje a pasebno istige vadnost prosvjetivanja.”_pondavali o iteljice, njegovuteljice, aumateri v WijeBenju da bucks F eijeloj knjiat nazine se rjezina peedanost preveriiji i unapredenju zdravlja Sestre, obeazavane u Skok Florence Nightingale, imale su solidno manje. Skola je ubrao stckla ugled u svijet i sestre koje su zavriile tu dkoln organiziraja tkole # unapredajn njegu w bolnicama SAD, Kanade, Japana, Ki Florence Mightingale matno uljete nu razvitak sestrinsiva, jer sa sviliatraaa svijeta wae nye sine savjelet miSljenjo planovima edravstvencg rads. opskrbi bolntca i oeasévengj politic. Zalaganjem poral kinurga Billrotha oivorenaje 1882. acelin prva Skolu ca sestreu Aus- fro—Ugarskoj u Rudolfinerhansu u Betu. “Tu su Skol puhsutale i neke djevojke tz nasil kra- Jes. U razvolu mademe (gnanstvene) medicine kraj 19, stoljoéai prvu polovicu 20. staljeéa obi- Jetava prisodnoznanstvena era, Krajem 19. i pogctkom 20. stoljega njega holesnika kao i medhctna arijemtiane su prema bo- esti, Uz vekemalen broj obrazovanih sestara, njep: bolesnika obarljaje uglawnom nck: rane holnitarke. redavnice osposnbljene za rae kratkosa jim ictajevima ic njege poles ik Ruevoj epidemiologije: javnog zeavetva dvadesetih gouine 20. staljeéa bitno uljece na raz vilak seslrimstva.Lijetnici koji su se bavili socijalaom mediciaom wtjceali sy naotvaranje dispanzera, pesebag antituherkulogni, jer jeu te vrij loge harala u mnozim zemljama. U Franctske} je Callmete 7a rad u dispanzeru prvobitne angaziray radnike muSkarce, smatrajuti da su oni blidi Sjudimna koyiena treba pomodi. $ rremeaom se uvidjeto da su 7a taj posaa postsbaije Zene - sestze posjeuitelfice. Tsela se javlja i naziv sestra - pommxinica "ime koje najbdljeomatuje funkeiju izadatak dispanzerske sestre, tj. pomoénice bolesnog éovjeka i njegove obitelji i pomoini- ce adravib da saduvajuzdravije” (V, Copuli). Medutim, is te je delinicije vidljivo da jesestea *sladila” i pomagale holesnoan i zdravom Govjeku zajedno s lijecnikom, a ne lijcniku. ‘Po uzorn na dispangere u Franeuskoj osnovani su i antituberkulozai dispanzeri w nagim kra jevima. Medulim, osjcéa sc nedostatak obrazovanih sestara, Javljaju se nova, napredna shvaé: ja o zadacima i ulovi sestre, pa se take wz bolniGarke, kojima je bila duzZnost da sc have s: dvorbom bolesmka us bolesmdka krevel_ ocriava i profil medicinske sestre: kan gulravsivenc wai tehiice, njegovateljice i vainog tlana dispanzerske djclatnosti. Takvo shwadanje uppéuje na po- tebu posebnog ebrazovanja i otvaranja Skole za sesive. Veliku strafau pome pei om prudile sa sesire iz Skole koju je oxnovala Florence Nightingale, ili iz tkola po uvory na njezinu (Rudolfi- nethaus - Bet). Jelka Laba’, do tada sestra u Rudulfinerinuse u Gretu, bila je prva sestra nads- tojniea ada je osanvana preva skola za sestre pornodnice v Zagrebu 1921. godine. Skolu za sestre pomodnice u Zagrebu nikla jc iz potrche oxpasobl javanja alravstvenih kautro: ‘va aa dispanzersku sluZbu i zdravstveno - prosvjetni radu sprefavanjuei suzbyange tuberkuloze ~nafe najaktualnije soeijalac holesti uro dota. Trobearha sestaca podetkom stuljeca bila jc udrodena prije svega razvojem medicine i dugo (aj raxini, Nastava je bila pretezivo prakti¢na i proZeta naprednim socijalno - medicins ima. Nakon pologenog pripravnog idr2avnog ispita udeniee Kinurgija * tovakatna kiran * ncumkirursija > orlopedija vuralogija olorinolaringologija * ollalmologi © aldominalna kinangija * stomatelogiia * teaumatologija © plastigma kirurt) > transplantacijska kinwegija amstezialogija opsleiricija, © ginekologipt socijolna medicina, _ episati poujel medicine.A. Definicja medicine ina je Ijudska djelatnost kojaj je svchauvanje! unapredivanje adravlja te HijeBenje ihilitacija bolesnika, Sasioji sc rel preventivne, medicinske skrbi i zdravstvene njege. julogu umedicinsko) skrbi imiyy lipecnuici, a v zdravstvengj njeci medicinske sestre. Mo~ askrb usmjesena je prema bolesnike i bolesti (dijugnuslikal, lipecenje, reftabililacija), a njega prema Sticenicima (trudnice, novoredentud, djeca, retardirani, stare osobe, Hidima (oSieéeni, ncmoéni, ugro%eni) i bolesnicima (utvedivanje problema koji se javljaja vei s buleééu, powebe, stimulacije i supstinacije, re promatranja bolesnika, prepoznavanje Inih stunja, prudanja prve struéne pomoé, provodenja propisane terapije i sudjelovanya sdijagnostidkim i terapijskim zahvalima), __Cilj medicine — medicinskih struka kao manosti jest razjasnili bioloske pojave w Covjeku i _ oko njega, eadi ofuvanja zdravlja te suzhijanja i cijeljenja balesti. No, medicina je jedinstvena “Hsvojo) namnjeni ~ Zovjeku (humana medicina), 42. Podjela medicine “Medicina npezine siruke penile su uct antitieog daha il danas vide fa w svom razvatke, Realy 19. i potctak 20. stoljcca obiljeZeni su velikim bryjcm tchnoloskih otkri¢a, oJ kojih su maoga pails peimjenn iu modicini. Primjena tehnoloskih otkriéa u medicini dovodi donjezina raxvoja ido padjele u medicinske steuke. Svaka podjela medicine je umjetaa, jer su sve grane medicine medusobno usko povezane i _neodvojive. Cinjenica je, medutim, da “podjele” posteje,a posljedica sunemuguénosti pojedin- au ovladavanja svim podrutjima medicine. Take sc. na primjer, cjclokupna medicinska ma- \ nostijeli u: : * temeljnu (prirodne - znanstvenu, teorijsku, pretkliaitkn) * primijenjenu (peaktitnu, klinitku speeijaliziranu) i * javno - zdravstvenn (socijalau, preventiviy, epidemiolotiu). ‘Temeljna medicinska snanost obuhvata zmunjao owbinama Guvjckai njegows okoline: ana temiju, Gziologiju, histologiju, cltologiju, patnfiziologiju, patologiju, farmakologiju, mikrabio- logyu, biokemajy, kologaje i dr. Frimijenjena medicinska eanvst obubvaéa prakliina enanja 1 vjeitine preveniranju bo- Jest i njihavih komsplileacija, dijagnostici, lijetenju i rebubilitaciji bolesnika — Javno- atravstvena medicinska znanost pronéava i primjenjuje spoznajeo zdravijn i boles- ‘tima u populaciji ————i‘(‘i‘—tC isPrimijenjena - Klinika medicina usmjeren je prema: ® bolestima pojedinth organa * intema medicina - hovesti wmurannjih organa % dermatologija - bolesti kode * otorinola ijeli se na razlitite struke i specijalnnsti, a djclokrug njezina rada clogija- bolesti wha, nosa i grla * oftalmotogija - holesti oka * neurologija- bolesti Ziveunog sustava + holestima odredenth sknpina bolesnike, © pedijalrija - bolesti djece ginckologija - bolesti Zena © gesijairija - bolesti starif asaba * odredenim vretama bolesti * infektologija - zarazne balesti © onkologija - maligne holesti © vrstama terapijskih postupaka + kinurgija - opecacijski postupel * balnevlogija - bjetenje pomocu prirodnih mincralnih veda i peloida. S obgirom na evoje nagelae zarlatke pw na: kurativnu (klini#ku) i preventiveu. ‘Kurativna medicna (lal. cura - baiga, skrb, lijedenje) bavi se Hjetenjem botesti, x kaku se ty lijetenje obawlja uz neposrednu nazotnost bolesnika, j. wznjegovu postelju, naziva sci klinigka medicina (gré. kline- krevel, postelja). Glavni su joj zadael # sje nedhicina Cesto sei dugo vremena dijelila agnostika (ustanovhenje bolestt) 7 terapija (lijegenje - postuper byeBeny) * prognostika (prectvidanje tijeka holesti}. Rlinidka se mediciaa danas ne shvaca kauprye, Dok je “jod juder” to bila praktiéaa medicins- ka djelatnost, pomuprije kunzervutivny orijentima i vezana wz bolesnika i ajegovu bolesaiéien posteljs, danas ona ne ovisi vide iskljutivo o lijetnitkom iskustvui umijeéu. nego io prirodnim znanastima injihovim destignudima. Klinika medicina danas se sve ¥ ima sve wtia podrudja. Dvije glavne graneklinigice medicine bile su iostaleinterna medicinai kirurgija. $ obirom na sve vost broj atkvigaii px jeounovih klinigkih zahvata krajem 19. ipogetkom 20. stoljeda te se dvije plavec grane klinitke medhivine dijele na niz manjih specijalnosti. Kliniéka medicina dijeli se na BO —ak specijalistié. ih j supspecijalistitkih struka. Lancdu nih nema ostsih graniva, jer vrlo teste jedina bolest mode pripadati podruéju nekoliko razligitih struka. Interna medicina je disciplina cliaitke: metlicine koja se bavi unutraSnjim bolestima (prou- ava, prepoznaje, spretava i lijeti), Dijeli se na ove prames kardiologiju (nauka 0 bolestima sca), angiologiju (bolesti krvmh Zila), gastroenterologiju (bolesti probavnih organa i jetre}. 24 ju (holesti bub (betest Zlijerda sa ), Bulmologija ( e bolesti}, onkolog iene madine, veg ologija je biome wari (untigenc)ida jolie (pba | ma $ otpornasca pa vanju maogih peoble ijatrijajegeanan abnomalneeti i duses n 18. stoljeca, ke Gti okeva | smjes *S czinwn nu to ds pos za, kao posta le dobi. Kenecrn i Gerijatrija je medic derinjavanjems efnom, bolesti ka warna {Vicli slut), dusey “Rirurgija je dio Ki ( primjenom oper signee relleckse, a Porodniftvo ti ops jiu majke i djcteta tipbolesti, a kake seto navivase iklinitky Snjim bolestima (prow frauka o bolestima i organa i jet. jju (bolesti bubrega), hematelogiju {bolesti krvi i kevotvomih onzana), endokrinolo- (bolest Zijezea s urutamjia Luterjem), reumatotogijy (blest zglabewa, mi a iva}, pulmologiju (pluére bolesti), poremecaje prehranc i metabolizma, infelctologiju bolesti}, onkologiju (tumoske holesti), ncurologiju (polesti Zivéanog sustava, moa, ne mogdine, vegetativnih i perifcenih vaca) i dermatologiju (koznc balcsli), nmunologija je bionedicinsiea disciplir koja prougava sposobnosl organiza ch prepozna vari (antigtenc) ida scodupeenjihavy djeovanju, Kaoznanos! podelase rev ijuti vokvira ibiaingiie (px 19. stoljogada 41-ih gouina 20, stoljo‘a), imunost sc uglarnom puisto- Givala § otpomoééu prema Zaraznim bolestima, Danas imunuloska istrvfivanja sudjetuju u Savanju mangih problema temeljac i klini¢ke medicine. Psihijatrija je grana medicine kojasebavi provtavanjem, lijedenjem i sprecavanfean psihié- a@boomalnasti i dugevnih bolesti te rehabilitacijom i zaititom du§evnog zdravlja. Jevija se. sm 18.sioljcéa, kada je puriski psihijatarP. Pinel izborio daevolucamode dugeyne holesnske “Belobouiti olowea i smjestitfu balnicu. "_Sobairom ma tua posinje veltke liziolotke: patofiziologke mulike tomedu dtedjeg iuclnslog nnizma, kao poscbua struka rmvila se pedijatrija, Nasuprot njoj je gerijatrija, medicin Hee dobi. Koncems 19. stoljeca iz inteme meuicine ial gla se peddijurija kan sumostaln Pedijatrija jcgrana medicine kojase bavi dieictem od njegowazadeta do kraja adolescenci- « Zachei su pecijatrije pobaljanje zdravlja djece, olklanjanje faktora rizika koji wgeodavaju “nomnalan rest i raxvoj djeteta, briga za keaniéno bolesmaa i djocu ometenu u razwoju. 8 euvitkom > medicine razvijaju se i supspecitalistidka pocieatjn u podi Gerijatrija je anedicinska struka koja se ban lijotenjem i sprotiwanjem starackib bolest, keoi zbrinjavanjem staritosoba, Velik bij bolesti udestulijijcili se pogordava u stamékoj doi: Karcinorn, bolesti kardiqvaskulamog sustaea, prohaenog, wmpoeiskog idignogsustava, asjcinih ~ ompana (vidi sluh), dusevne bolesti ir. | Kirwegija je dio klinitke medicinske snanosti i umijoda Davi se istrazivanjem i lijecenjer | bolesti primjenom operacijskih (kirurtkih) zahwata, Modema kiremsija dijeli se mt padstruke i jrema pocaiijima tjela ma fojera tres izvesti oper abwal. Taku raikujenio | Kirurgiju (muzak i Zivci), torakalnu kirurgiju (axgani prsne Suplijine}, ortopediju (uns | kretanje), uroligiju (mukrni organi), otorinolaringologiju (ubo, giio, nos), aftalmologiju fokw), abdominalnn kirurgiju (organi trhutac Supljinc), stomatolagiju (bolesti wsne Sup! ji- ne). Prema poschnim namjenama kinwgija se moze pudijeliti na: plastiénu ki .m oblika [jucskog tela), traumatologiju (lijecenpe ocljcula), ransplantacijsku kirurgiju i ortopediju. ‘Danas se pridaje velika vazinast peoblermu dio boljsg iznzivanja neosjetljivesti kod bolesat _gjise podvrmavajuopenucijskom zahvatu, Zbog logase mzvila poschna sirukaanesteziolugija, “Ancsteciolugija je prima medicine koja prouéawa probleme Klinitke anestezije, istrduje po- -stupki kojimase postive podnodljivest bulesnila na bolnezalvate ili takve koji izazivajuchram- bene rellekse, postupke odravanja i uspostayjanja honeostae w keiiéno bolesme i oalijedene “asabe, 1¢ melode kardiopulmonaine reanimacije. Gbulvaca pripremm bolesnika ca uperaciju, priktitnn iecodenje svihvreta ancaterija, nepostednu poslijuopemeljsku fevu, inveriven lijece- “aie.. Porodaigtve ili opstetricifa jegrama meuiivinske znannsti koja izuCava i obavija zdravstema, _rabtitumajkeii djeteta tijekom tradnnce, ponaduja ibabinja. Razvilo sei primaljsiva, ko njezin —- “?razvijeniji oblik proanja pomodi Beni w trulnod i pri perudaju, Danas je dio sinckolo’ke - ap- scliivke struke kuo medicinske specijalnosti. ‘Ginckologija je grana medicine koja sc havi bolestima i poremoajima funskih spolnih or- gana. U okvim ginekologije pasebno sc proutava neplodnest, usuvrduvaju se operacijc, nastoje se rane otkriti malign’ tumori Zenskih spolnif organi. a. istrazuju se i Lijete neki poremetaji nw ijalna- medicinskom zaititom Sena, po sebice zaposlenih, radi zailite trudnoge i materinsiva, ‘Vee smenazaadili dau sve nabenjenc podjele kliniéke medicine umjelned nijedna od tih spe- ijalnosti ne bi mogla postojati sma za sebe, U novije wrijeme doladi sve vite do izra%aja jedin- stvemo gledanje na Zovjeka kan cjelovito bige, u kojem se dusevni fakiori ne mown exlvojtu od tielesnih,niti se bolesti pojedinih organa mogu rumatiti izolirano od cjelokupne itnosti Covjeka -boiesnika. Socijalna i prevemtivna medicina Medicinske struke koje se bave socijainim, preventivnim, ckelniki smima zdravlja dine velo dinamignu skupinu medicinskih di ‘na. epidemiolngija, medivinska sorinhypija jidemugratskim proble- lina (higijena, socijalna medici- alicinskia statistikei...). Sedjalna medicina je grina medicine koja prouCava koliko afravstveno stanje potueestva ‘ovisl ogocijulno -ekonomskim prilikuma zajeriniee i kako onc urjecu na adravstveno slanje cila- ‘ve zajednice i pojedinih njezinih Manova. Proutava sustay iorganizacijy edravstvene zaStitc kao ‘utjeca| imoguénost peinajene suvremenitetckov ina na tay suslaw. Njezina se praktitna djelatnest ocirafava u organizaciji zdzavsivenc:zattite, Tligijena je nauka o zdraviju, ofuvanjn i unapredenju adsavlja, te» loci i cmagengu biolod ku, ckonomskih. nedivih, kullumih, prosyjctnih i deagih tinitelja u oxtrZavanju dobra zdravlja i unapredivanju zdravlja pojedinea, kau } ragnih skupina stanovniStva. Osim istrazivanja Cinitelja koji powaljna ufjeti na aulravlje, higijena istrazuje i Ginitelje koji nepavoljn ujetu i reds mo guénost da dh ukloni. Postoji niz grana higijenc (osobma, higijena okntine, komunaina, Skolska, hhigijena brane i prehrane, rada. menialna i soeijalna) koje su se ruzvile u sumostalne discipline. Preventivna zriravstvena djetatoss, kau dic javnth sluZbi, ima u mas dugu tradiciju (saran- tena, gradski fiziel i opdinski lijetnici), Javlja sc dvadesetih godina ovoga stoljoéa (sistomatskit Kap posebna shih), usivanjesn ftigijenskih zavoda i operativaih jedinica za borbu s najéescim ‘edravstwenim problemima loga vremena: malarijom, therkulozom, veneriGnim bolestima i deugim zaraznim bolestima, saurtnusd Uojentiali i)obra zdzuvljai raZivanja Ginitelja 4. ZDRAVSTVENA ZASTITA #-NaGela zdravisvene valtite ‘* Mjere adravstvene zaltite © Organiziranje i provodenje zdravetvenc zaStite * Viste 2dravstvenih nstanova1, definirati sljedete poniow + edrcresav cr zat primar nazina sekuadairm) cinta tereijana neers) timski mad prevemivna medicina kurntivyna medicina © rehohilitacii © specifalisti¢ko-kurilijama zdravsivena 208i * klunika © liniehd polnitkt centar © gefvnd adevenven zw ui, nabrojiti i sbjasniti nadela zanwstvene 2351ite, nabrojiti i ohjasniti mjere-zdravstvene 27Stite, pis primar zea sive gata te cbjasuitl jeer obiljedja i ongonizaciju mks, sahrojl onisad zdrassivenc vstonuvc ra-primmoeno}, sekundamo) | tere sevcin| ZDRAVSTVENA ZASTITA Zaravsivena zaStita obubvaca sustay drZavnih, skupnit i individualnih mjerizaunapredenje, ije i vradanje adravja (Zakon o zeravstvenoj zattiti Republike Hrvateke, NIN br. 75 od 13. ‘olovoza 1993}, Zaravstvena djclainostobavlja se na primarno}, sckundarng] i tercijarnoj razini. ‘Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini obuhvaca: * djclatnost opte medicine © Skolsku medicinu ® higijensko - epidemiolosku zaStitu * gubosdravstvenn zastitu * hitau medieinsku pomoé * medicine rada © primarnuvaititu Zena idjece * [jekarnigku djelainost ZAravetvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhv; © specijalisticke - honzilijarna zdravstvenu zastitu * bolnigku zdravstvenu zaitity ‘Ldravstvena djeiatnost na tereljarnoj razini © ohavljanje najslozenijih oblika zdravstvenc 7a8tite iz specijalistitkih djelataast, _rhanstvenoistrativatki radi ixvodenje nastave na fakultetima zdsavsivenoy usinjere ja. fomganizactju nick, enn | exert rai mbvaéa: 41. Nagela zdravstvene zabtite Zidruvstvena zaitita gradfana provodi se po nacelima (slika 4.1.) = _sveobuhyatnosti (ukljutsje sve gradane u ndgovarajude mjere zdravsevene zastite u sklada sazakonom) * kontinviranosti (prufa neprekideu 2draveivenu zaltitn pufansivu svuke Zivotne do- i tt © dostupnosti (podjednaki uvjett adravsivene zattite, naroéito u primarnoj zaStiti) | © gjelevitog pristupa primame zattite (osiguravase slebodnim izborom doktor medi cine idoklora stomalvlogije) aCNACELA ZDRANSTVENEZASTITE.} Slika 4,1, Nagela zénvvstvene astite specijaliziraneg pristupa (osigurava se o¢ganiziranjem i rarvijanjem pasebnih spe- cijalizitanih Rliniékih, javnuedravstvenih dastigeméa i znanja te ajihover primjenom uw praksi). 42 Mjere 2dravstvene zastite Miere adravetvene xattite jesu: * ‘raStita oxl ckoloskih Cinitelja Stetnih za zdruvlje ukljueivl sve mere za ouvanje, una- predlenje i pobelfanje zdravstvenih uvjeta Covjekove okoline i higijenskih uvjeta za Hivoliradcovjeka provodtenje zravstyeaoy od goja i prosvjedivanja kako bi se podigla duScvnaii tjelesna sposobnost gradana, otkrivanje i otklanjanje uzroka holesti odnosno spregavanje i suzhijanje bolesti i po- vreda. le njihovih posted mjere i aktivnosti za spretavanje, rano otkrivanje i saahijanje zaraznih, keoninih, ma- sovnih nezarazaih i malignih bolesti lijeenje i rehabilitacija oboljelih, tjelesna i duseyne odtecenth i povrijedenih osoba, njere poschnog mdraystvenng nadzora nad putanstvum starjim od 65 godina iPetva- ma rata osiguranje cjclovite (preventivne, kurativne irchabilitseijske) rdravsevene ratte dje- ve i mladedi, te zaStite ona u sveci s planiranjem obitelji, trudnocam, parodajem i magansrvom opekrba lijekovima i dmugimn medicinskim sredstvima za 2dravsivenu zaStito pregled nmclit. uéenika i gil soba ayo, ae mere alt ju i unag briguoz dnugians jete ae jelaini titers med lijecenjes kewratng. Organiziranje i provodenje zdravstvene zadtite Wslvena #aStita provodi se u jedinsivenom sustavu zdravsivenc djelainesti primygenam, yeu primame. specijulistitho - konzilijame ibolnitke vdravsivene:zastit. _ Primarna zdravstvena zaitita Prinesma zuravstvena zaslila cdvija se u uskom i najéetéem kontakty izmodu stanovnistva i wwstvenih radmika, zdravslva idrusih druftvenih djelatnost, v obitelji, cajednici, Skoli, rad- j organixaciji ili drugoj ustanovi. _ Primarna zdravstvena zavtita obuhvada: * sudjelovanje u podizanju i odedawanju psthofizetke i rane sposobnosti djclatniks, ubenika studenara, mladeti, Senta, putamstva starijeg od 65 godina, invalids iden mnjera zilrawsivene zaitite i beige o njihowu zdravstvenoen xta- ‘1¢ ocjenu njihove sposobnosti za rad.i Skolowanje * sudjeloanje u provodenju preventivaih, bigijenske-cpidemioloskih mjera sdrav- siveme 2astlte: © mjere ilmvstvene atte dhece predSkalske dobi, hrigw o njilc aja i unapredenju zetravlja i sudjeluje u podizanju njihnve psihofien © brgwo adraystveno) jetiltte. Nee 4421. Polilnika Polikliallen je srravstvena ustunewa u Kojoj 3¢ obavlja spexijalistiéko - konzilijama atrav- “avena zattita, djagnostika i medicinska tehabilitacja. Oxniva se kao aleaystvens ustaneva t ka dio zdravstvenc ustanowe. 4422 Bolnica, ‘Holnica je zdravstwena ustangva koja preko stacionaras wu? pomoé poliktins ko- konzilijame djclainosti provedi zdravstvenn caititn, koja ohabvaCa dijagnastibu, ljetenje i zdravstvenu najegu bolesniha. To svojoj namjeni, bolnice mogu biti apée i specijulae. Opée bolnice su stacionarne mdraystvene wstinove, primaju bolesnl jegenje bex ob- denje specijalistitieg Sra tadah, spol vretu bolest. Usvem sastavu op%a halnica chyezno imaodjele interne me- ea dicine,pedijatrije, Kirurgijes anesteriologijom, ginekologije Tporodiljstvu, bine medicin- a 4 ke pamodi, specijalistidka - kanzilijarne ambulante, i strumentalna nie Jagnostikn, opskrbu lijekovima i krviju te patolegiju. Specijaina bolniea je lravstuca wslasva za oni janibulaninu specialitlo Ko dilijarma dhjagnosth, terapija i mesicinak sehabilitee!iu odvetenth Tesh | adredenih, skupina putanstva (djetje bolaice gerijatrjske bolnice, rinekuloske belaice). * Klinika + klinidka bol 4423. Lette Letilitteje ulravsiwena ustanova u kojo se prirodaim, jjesovitim iavorima (veda. Blin, 1 jjesak, more) | dostigmucima iehabilifaeijske stebe proved preventivia 74rav stvena 7a5tula, bole ‘nicka i specijalislicko - komznfijarna ambulantns: rchabilitacija.bavljaju peivainn warine, djetjom: = konzilijama zlrav- (aravsivena ustunowa ili initko--konvilijame “jetenje i zdravstvenu specijalistitks - kon- bolesnika i odredenih Hbolnice). apvorima (voda, bla, pi avstvena vattita, bol 443. Zdravstvenc ustanove a tercijarnoj razini _ Zdravetvene ustunove na wrcijamoj ruzint jesu dravni 2dravstveni zavodi - ustanove za ‘ebavijanje sirutnih i znansiveno -istraZivatkih zdravstvenih funkeija iz okvira prava i duinosti Republike na podrutju: javacadravstvene djelatnosti (Hrvatski zavod xa javno 2dravstvo}, fransfurzijske medicine (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinn), kontrole imunobioloskih preparata (Hrvalski aavod 2a kontrulu inunobiolotkih preparata), kontrole jekowa (Hrvatski gavod za kontrol lijekova), medicine rada (Urvatski cavod zi melicinu rada), zaBtite od gravenja (Hrvatski zavoxt za zaStitu oo zratenja}, toksikologije (Hrvalski cavod za lokstkologi- jo) i Mlinitke ustanave. 443. Hpac zavod za jana acravstvo irygseKi 2aved! 7a javno zmdravstva i zavodi za jayne zdravsivo Zupanija jesu zdravstvene uslandve koje svojom djelatnoseu obuhvagaju: cpidericlagiju karantenskih i drugih zarazaih Boles epidemiologijy mayornit nezaramnéh bolesti, osiguranje zdravstveno ispeavne vode, na- mimiea i zraka, imunizaciju, sanilaciju, zgravstvemu statastiku i zatravstweno prosvjecivanje, 4432. Hovatti rod za tandiijsku medi Hrvatski zavod za transfireijsku medicini i regionalni zavodi za transfuzijsku mecicinu (Osi: jek, Rijeka, Split) sa zdcavstvenc ustanove koje svojom djelanoSéu obubvacaju: prikupljanie Jeni zajedno s homanitarnim organizacijama_ Klubovima i udruZenjima dobrovoljnih davatelja evi, Cuvajui distribuiraju krv i kevne komponente, asiguravaju lijekave proizvedene iz kevi, fuzijske otopine i pomoéna plastitna medicinska sredstva, Ohavljaju dijagnostiGka ispitivanja i ‘opskrbijuju stacioname ustanove trans{iuzijskim sredstvima. 4435. Klinicke ustanowe Klinitke ustanove jesu zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uyjcle caievodenje nastave (kudruvske, prostomne, opreme} 7a stdente viteg i visokog obrazevanja, dodiplomska i poslije- diplomska rasta, Takixter s0 Klinigke ustanove ovlasenc 1 obvezne 28 orgunizaciju i pro- yodenjc specijulisdtkog usavriavanje i usaveSevanja iz pedmdja udih speeijalnosti zdravstvenih: djelatnika. Klinitke ustanove jesu: * Kinike yw * klinitka bolnica * kliniki bolnigki centar. Klinika je zdravsivena ustanuwa ili dio 2dravstvene nstanove koja obavija najslozenije o ke aucavatvene zattite ix ncke specijalislicke djclainesti, a 0 njoj se izvedi fakulrerska pastava Gmedicinski, stomatulo%ki, fuemaceutsko - biokemijski fakultet) i pravodi strwtni i znanstveno istrativatki rad. Kliniéka botniea je opéa bolnica u kuju} najmanjc dvije od njezinih djclataast (interna, surgija, pedijatja, ginckologija i pocodiljstvo), ili druge dvije spocijalnasti, odnosno dija stitke djelamosti u loj ustanovi nose naziv klinike. Kliniki bolniéki centar jeopéabolaica » kojoj vite od polowice djelatansti imajn nazi klk nike i v koji se invodi vite od polovice nastaynug programa mevicinskog. stomatolodkog ill furmaceisky biokemijskog, fakultet, 65 ZDRAVSTVENI DJELATNICI 1+ Broj adsavstvenih djatatnika # Obrazovanje medicinskih sestara +» Djelokrug rada medicinskih sestara # Odjeca zdravstvenih radnikkaome © ydruystveni suradnicd = pripmenidki sia * sirutai ispit > gaititna odjuta, nabrojiti zdravsivene djciatnike, opisati zoliazhu mevicinskthsestar, opisali jobjasniti Ujelokrag rad sestara sa sresinjora i vik stradiom spremom, pisutiodjecu ecrawstvenil Ujelatnika j objasniti ezine: zatitnw Lunkeiju,5, ZDRAVSTVENI DJELATNICI Edravstwent dielanici su osube koje imaju obrezvanje airavstvenog usmjcrenja i mepye ‘sredno pruzaju zdeavstvenu zautiv putansivy, ux obverno posuvanje muralnih i cuigkih nacela vedravstvenc siruke (NN br. 75 od 13.8. 1993). Zdravstveni Ujelatniei obraznjn seu srcdnjim i vitim medicinskim Skotuma. na medicin kom, stomatologke ili farmacettske.-biekemijskorn fakultet Zdravsiveni djelataici jesu; © doktor medicine * doktor stomatologije ® dipl ingenjer farmaci * dipl ink. medicinske biokemije * dipl. sanilarai infenjer © viga medieinska sestra * Viki cubni tehnivar * vidi fizikalni terapewt * radni terapeut * modicinsko - laborsiforijski inenjer * sanitarnd ingenfer * indenjer medicinsiee radiologije © medicinska sestra * primalja * farmacentski tehnigar * zdvavstveno - laboratorijski (ehni * mbotehni¢ar * sanitarn tchniéar. 2drwvsiveni djelatici vbverni su nakon zavréenog ebrazovanja vbavidi pripravnigkd vtak. traje rouinu dana (za doktene: medicine dvije godine), Pripravnigid sta¥ obs ija se ki prak- fal v zdravetvenim ustanovama pod nadzorom iskusnih deavstvenih radnika - menbora, a Mu Je osposobijavanje ta sumostatan rad 1 ubavljanju pojedinih poslowa dravsivene fe. Nakon zayricnug pripeavni¢kog slaJa ijjdaimici sa srednjom i vigom strwgnom spremom Stradi ispit, a djelatnici s visokom siruéaom spremom drzavni ispit pred ispitnom ko- jom Ministarstva zdravstva.kojim se dokazuje stefena sanwstalnost u radu, Zacavstveni suradniet sy djelatnici koji nisu zavrSil obrazevanje aleavstverug usmjerena, Beadeu zdravstvcnim ustanovama t sudjeluju v dijelu adravstvene ‘rastite (socijalni radnict, pxi- pelodi, pedagosi, pravnici).5.1. Broj zdravstveniin djelatnike Procienjuje se da danas u svijetu djehuje oko 2 500 000 znika 14.000 000 medicinskih ‘sestara 0 iravno} zdravstveno} 70308. Prema pokazateljima S20 # OECD bruj lijecnikka nt 1 900 suanovaiea je rackict CV Britanija 14, Japan 1.6 Kanada 22 SAD 2,3 Franceska 2,6 1 carska 2.9 Njemaéka 3,0 ..). U Hrvatskoj uzdravstvenoj 7st radi ake 10 000 doktorame- dicine (2,2na1 sera amaravka}, oko 2100 doktora stornatologije (0.48 na 1 00stemovika) {oko 23 000 medicinskih sestara (3 na T (000 stanovnika). U najrazvijenijim gemiljanna jo r= ne lijetnika, a relarivno vide sestara. U danainje viene sestre su najiruenija profesinnalna pop 1a Hrvatsko | w zeinljam zapudne Furope i SAD. Hevaiskoj (1993) meriostaje ok 1300) medicinskih sestara. Potrebe na vetim brojem: sestare bil de prisutac iv narednim godina- sma wrazlozi su starenj¢ populace, kroniéne bolesti, AIDS... 5.2. Obragovanje medicinslah sestara Cheavervanje medicnskih sestara u pojilinim remljoma rare s= ¥ nadims j raginama obrazewanja, Sta je uvjewvane spccilitooslima Skolskog sustia, tradicijom i razvijenn seu mdravstvene njege. U zapadnecuropskime 2em)s0u.1 SADu Skole za medicinske sestre upisaju sekandidats snavricnib 18 godina. nakon zavrBenog opéeg obfaxovanya (9-10 godina). Sirvéno Shenzuvanje traje Ini do pet gusting, Postojé i megucmost ‘puslijediplomskng studi 1 stiecania enntvenng sinpaja do doktora Thanusti Siraény wsavrsavanje Fe mognée | obvezatno razim ij ee efaienina ae osigirava donvolu (icencu) 24 rad kujeseats MAVETE see h 2 _6 godina cvinio o dréavi, Medicinske sestre obrazuju = Hrvatskoj na dvije razine a fier ote hol za medleiske esre U sedny hols 2ameicinske sess HSI fee kandidali si 2aveSenom oenovnom Skolon (8 godina) is 14-15 godina Zivot, Skolovanje Uraje deli godine, (visa Skolu upisuya se kanedidan pasty ‘gaveone secdnje Skole (medicinska, simnarija, cxonomsks, tchritka...) ipolofenos klavitfka jiskug ispita. Obrarowanje traye dvaye odin. Meatulirn iaku se medicinske sestre ne obje 27 eeposubljaraiu za provadenje 2tray prvene njege, aiihoy djelokrug rada i oviestenja st raclidita, 53, Djelokrug rada medicinskih. sestara Medicinska sestra sa srednjom strugnom spremom osposobljena je Loviastena da udu § bolesnicima: = promatra stanje bolesnika (p= stanje, stanje svijesti, pokrelljivost, vitalne funk: cae ¢ provodi osobny higijemu hiaijena okeline botesnika + provodi hranjenje (peirodaims putem. narngasisiénom sondon, gastrostomom) * priprema {prevodi jednotaynije medicinsko -tenihe zainvate (TH18) nsko - tehnidkib zahvata (pregledi pretra- © swidjelujeu pripremiitzvodenju medi ‘ge, dijagnostitkt zahwalt) a0Sajrazijenijim zemljama jem: 34 najiraenija profesional We SC u nafinu i razinany a, radicijom i caxvijeno Zamallicinske sestve upisny aja (9— 10 godina), Jaa medicinske sestre up = 5 godina Zivots. Skolovanj srednjc Skole (medicinsk: pita, Obrazovanje teaje dvij Hiavaje a provodenje zarav Je i oviasiona daa Pokrelijivest, vitaine funk ahvate (eliama) vahvata (presledi pretrs Primjenjuje peroralnu | parcnteralnu terapiju (in, sc injekeije) Provedi jednastavnije fizikalna - (erapljske pastupke (grijanje terswoForom, blado- je ledom, vjezbe disanja, vjeZbe ekstremitota, masiiZa) Prepaznaje hitna stanja i daje prvu strageu pomog (reanimacije, zaustavljanje Jovarenja, inobilizaciju...) sndjeluje u provodenju zdravat venag odgoja usvome radu, s balesnicima isuradnicima, poStuje naveia etike medicinskih ses- tara usavriava se u struci ‘Hivatskoj (1993) nedostaje ok Medicinska sestra sa srcilajom simmtnom speemom Provedi postupke zdrvstvene njege pad Se frisute iW asrednim godinamadzorom i uz pomoé visih medieinskih sestara. ‘isa medicineks sestra osnosobiljena jei ovlaitena da u svom radu s poiedincem (dr ‘imi bolesnim), njegovom obit skupinama ljudi: Prockenjujezdravstveno stanje i opusnosti za zdravije pojedinaca iskupina utvrduje potrebe pajedinca (zdravog i bolesnag), njegove obit adravstvenom njegom Planira zdravstvenu njegu Provodi zdravstvenu njegu orgunizira i nadzire provedenje zdravstyene njege provedi evalvaciju xdravstvene njege vodi dokumentaciju iz podrudja cdravstvencjepe vukovod! timom za zdravstvenu njegu Uspastavja i knordinira rad Sanova tima za zdravsivenu njegu, drugih zdrave strenih dielatuika, zdravstventh suradnikse i laika, ukljuéenih u provodenje adravstvene njege ka - tehnizkih rahvata (promutra- ozdravstvenom stanju holesnika, pripremsa a zahvate, izvoe sistirunje pri zahvatime, prepoznavanje i interveniranje u urgent. Nim stanjima, primjena terapije) Planira j provodi (samostana iu timu) aktivnosti usmjerene rjeSavaniju zdrav= stvenih problema sudjeluje u prepoznavanju i rjeéavanja problema u druitvenoj zajednict sudjeluje u planirunju lorganiziranju zdravstvene zaitile sudjeluje u istravivatkom radu na podrnéju zdravstvene njege sudjeluje u obrazovunju medicinskih sestara i pomoénih djclatniku wzdravstvu edgovorna je za kyalitelt provodenja zdravstvene njege odgovoria je za human odnas prema bolesnici ‘postivanje nagela etike medicinskih sestara brine sc za asobne strugno usavrSavanje, alSve navedene zadade vbavljat de vida mediciaska sestra nspje&no samo ako ima odgovara- juée struéne i pedagosko manje, iskustve u radu, razvijen smisao za organizaciju, proma- { Iranjei prepaznavanje potreha yeliku [jubav za svaj posao. Svojim radom, ponasanjem, loenuscu, izgledom (urednoseu), strpljenjemi pravednescu bit ¢e dabar primjer ostalom osoblju. 54. Odjeta adravstvenih djelatnika Yeravstveni djelatnici uvukavsivenim ustanovama obveani su pri davanju zdcavstvene ca lite nositi adgovarajucu zaititne odjegu. Buduéi da u davanju zdravsivene zaSdte sudjeluja rauliciti profili zdravstvenih djelalnika 1 alravstvenib suradnika, potechno je da svaki profil (a isla) ustiinovi) ima svejevrsnu i jednoobraenu odjeéu- Uniform zdravstvenih djelatnilea svo- jim fzglediom + urcdaodéu pridonosidojmu ocala i urganizaciji 7deawstvene estanove. Djelainik Cistoj i urednyj uniform’ adgojna djeluje na pojedinca i na skupine Kojima ck gaitim, Sveha nogenja uniforme je i esohna 7atita djelainika. Mora bili odgovarajuce vehcine: (udobna) i ne smije ograniGili ih onemoguditi pokrete pri radu. Zdravetvena ustanova osigurava dhelatnicimna 2aStitau odjeéu, a i njihove edrFavanje (pranjei glatanje}. Netako davno, saititna ndjcéa medicinskih sestarabila jc istovrena ui Wediai zédravstvenih us tnova, Prema ravini i smjeru obeazovanja sestre su nostle haljine jateijskng smjera -rugituste, primaljskog - zclene, opées - svijetloplave, vi nitkog smjeca tamnomodre) s byelisn ovratnikom i onakavljcm, Nesile su bijele pregate i kape ke mnatke drusiva medicinskih sestara. Danas, mi Zulert, bolnicama vida Sarenilo uniformi, a sdravstveni djelainici zaposteni u zdravstveaim ustanowuna, ako se medusobao ne poznafu sulavstvem ne pretitaju cvanje 3 idenuifikuecijske keartice, ne znaju kojem profilu zdravsiveni djelainik pip us. Uniforme zdravstvenih djelatnika nisu za8tiéeac (kao policijske, elpceméurske...) i stogn esto apaZamo pekara obutenog popu lpecnike, whntelsku soharicu u sestrinskoj haljini_ Zato | Je vagno da uniforme medicinskih seslara buda saiticene, t¢ da u jednoj zdravetvenoj usumovi | Si djelainicr stog profila irazine obrazovanju imaju ist, prepoznatljivu uniformu (zbog bole- i saika, njibove obitelji i ostalih koji dolaze w auravstevim ustanov). ‘Csi haljina, postoje i druge viste odjoée (kastimg, blue, kodulje, ogriaét isl), nod onc mo- raj bili izgledlom prilagodene profilima, stmdéaoj spremt i radnom mjesta adravstenih efjetat nika (odjel, poliklinika, operncijska dvorana}. Bilno ye da je odabrana uniforma primjereny (a odgowara svakom slusu) 1a ye uxlgovarajude veligine i duZine (huljina ili suknja moraju prekri- ‘vali koljer, hez obgira 2a modu), Uniforma ne smije sputavali pri radu, 2a vrijeme ixvodtenja zahvata ili dovoditi sestru u neugodau sitacija (ieratka i tijesna uniform), ako ne postoyt propis o istovesno}-abuci mevicinskih sestara, vadno je da je ona ukusna, noha, prakuiéna 1 byjom skladna oj ‘Urvdina ilijepo njegavana sestra (uredne kose, nenapadno namazanug_lica, urednih ru- ku, Gistih, njegovanih i podrezanih nokata bez Laka, hex prodorniht mirisa) v Gstoj i i2- glatanoj odjedi sa znatkom ildentifikucijskom kurlicom, te urednom obudom, psihicki po- Yoljno djeluje na holesnika i adgojno na sredinu u kojaj radi. 42edam (urednoséu), 6. ORGANIZACTIJA ZDRAVSTVENE NJEGE daje adravstvemy = Uvod vacajuce velizine * Organivacijski modeli zdravstvene njege *» Organizacija zdravstvenc njege prema broju izvrsitelja *# Organizacija rada na bolni¢kom odjelu eavsavenyf Uslanovt tsmaformnu (zbog boke- fisl) wo iene mw1 definirati sljedede pagmowe= > funkcivnlni mexlel * primami model © jimski model > prugresivm nice © gotenzivna meg > pelvinenzivee + mminimalses njeg + sammonjege © primopredaja shubbe = Tijetnicke wirila, i 2 opisattamganiziciju sesirasshe sIuzbe dolnici, “jcopisati djedokrug rala ghrnc sestte polnicg, odicla, cesjcka, scbne sesthe, 4. opisati tri mocicia gilewstveue MISES precnestij edostalke. 5 wopisali organizaciwe ndevsivenc maze Desms Iprajur iw iteljo, ntensivnu, poluintendivias mnimnalna njegn potest o-nabrojiti pokwatelje i mjetia 22 i plan nuda Sestrinske suze, 14 i objasniti primopredaju stubs, saduGe sestre paje; lijgkoa (maken vite, rianju i oipustaniy bolesallea, | Ja 9. opisati i objasniti 10 opisati i objasniti zukace sestre pm DP * glavna scstra ot6. ORGANIZACIIA ZDRAVSTVENE NJEGE 6.1. Uved Sestrinska djclamost Gini imtegralni dio ejelokupne zdravstvene, pa 1 bolnicke djelainasti. (Osim 2dravstvene njege sestre se ukijucuju uw obavljanje ostalih zadaéa bolnice (dijagnostike, poliklinicko - konzilijama djclamost, znanstveno - istraZivatka djolatnost, Skolovanje i struéno Opéi, tehniCki i znanstveni napredak, razvoj medicinskih zoanost, strvisi razvoj | aove sporaaje o njezi bolesnika stavljaje pred sestrinsku slugbu sve vee i slozenije zadace. Osim strefnosti, dobre organizacije i racionalnosti, seste-s¢ moraju pridrZavati moralna - euickih na- Bela. ‘Zidravstvena njega mora bi jedinstweno orgnizirana, 31 omoguéyje strutni razvoj uckvit suvremenih nagela medicinskih manosti ‘Organizacija rada u sesirinskoj djelulnosti mora biti fleksibilna, dinamigna 4 stimulativna zat razvo suvremenih tendencija u adravstvenoj njezi. Nositelji zdeavstvenc njege su medicinske sestre, koje wu bolnici zauzimajn odredena racina mjesta prema © skalskuj spremi © radtnom iskustvu ® organizacijskim sposobnostima i © drugim positivain osobinama potretnim aJravstwenom radniie. ‘Organizacija sestrinske sluzbe.u bolnici sistemattzirana je: * plana sestra belnice * glavna sestra odjela + glavna sestra udsjeka (pododjela} * sobmassestra, 6.1.1. Glavna sestra bolnice Za suveemeaw organizaciju wiravstvene ajege potrebna je svestrano obrazqvana glavna sca- trabolnice, Qsim strninog zmanja mora imati i zonaja iz pexdrudya psthologije, suciolo: gosije, organizacye ada, peava Lekonomipe. SS ‘Mora imati zavifenu vigu kolu za medicinske sestre ili visoku Skolu za organizaciju radau adruvstvu, smisao za organizatiju nuda i povitivne moralne osobine.ey SD Djclokmg rada glavac modicinske sestre bolnice : * organtzira djelainost medicinskth sestara + planira cazvitsk sesirinske djclatnosti u balaici Ne planira nabava opreme polrebne 7a zdrawstvenu ajegu. medicinsko - tehmitke i tera pijeke zahvaie ¥ uskladnje rad medicinskih sestara pojedinih bolnitkin odjela's radewn svih odje nadine tay ee Sa. = gndjeluje u pripremi prijediuga 2a arlaptacifu i izgradnju pojedinih odjeln i sudjeluje wostvarenju ih ruclova © priprema prijediog za sistemstizaciju radnih mjesta zajedno s odjelaim sestrama, nurimajuci v obtie pestajege standarde i specili¢ne poteebe ustanove said jelnje uizbora medicinskth sestara i ostalog pomotnog asoblja onganizira pripruvnichi stai.2a medicinske sestee iaradyje plan osposobljavanja novopeimljemlt sestara * stalno nadzire rad medicinskih sestara i pomoénog ospblja bolnice ® prati razvitak sdeavstvene djelatnasti, medicinskih znanastl i zdravslvene njege, pei- donosi njecinn napretku i ekonowitnom koriStengu radnog vremena, energije 1 sed stava * priprema i uvodi provjerene nove metude cada u suradnji s glavaim sestrama odjela * provjerava novouvedene metode ilravstvene njege prikupljanjem podatakao boles- nicima, planovima i programima, pragenjem izveulenja i veednovanjem rezaltata * brine seo uvjettma rida x brine se o usavedavanju mediciaskih sostara (prodavanja, seminari, strutne ckskeurzi- je, nabava strudne literature...) * stimulira medicinsike:sestrs 7a sirucni iistrattivatki rad © suraduje s adiinistrativnom, socijalnam i patronagnom djelainaséu na gravitacij- kom padrugju bolnice © suradujes upravom medicinske skols i sudjeluje u organtzaciji vjedbii struéne prak- sendenika © stimulira human ocinos osoblja bolaice prema belesaicima i njihovim obiteljima + stvara atmosfers medusnbnog ruzumujevanja i povjerenja medu osobljem i brine se * gaostvarenje nagela ctike wlravstvenih radnika + prenost svoje enanje i iskustvo sestrama,u ustanovi i izvan nje. Glavaa sestra uspje%nn Ge obavijati sve zadace ako ima odgovarajucs strufno i pedagosko _manje, iskustvo u radu, carvijen amisao 7 organizaciju iplaniranje, smiso za soradnja, psiho firitke yposobaost! i veliku uhav za svg} posao. Svojim radom, ponafanjem., tocnobés, ured nos, AG sirpljenjem i pravedaoste bit ée dobar primjer ostalam osoblju. 6.12. Glavna sestra of ( Zasadww injeso ging Jom 2a medicinske sesis vilniky ustanovey. Oba oe * keordinica r= nitkog osoblja : odgovara 7a fe ‘yodi brigu o ps © organizira zabvata na od * nvodi u rad og © sudjeluje u pla Ss Syukge coudpelme * brine se da joj) te dia se pridcta Za svoj tad odgovarna 3. Glavna sestra od Glavna sestra odjeka ajt rada, sastavija time :njegom, prema inn sestri daje od sti, glavins xesira * izvedi, zajedna strudnost i vicki © nadzire pripses61.2. Glavma sesira ojela Zaradno mjesto glavne sesine odjela imenuje se medicinska sestra sa zavrSenom vitom Sko- Jom za medicinske Sein nje fr godine radlang iskustwa (rade iskustve visna © pra- vilnikg usi ‘Obavija skudene poslowe 1 radne #ahe———-~ planiva, organizira, vodii vrednuje zdravsivens njezu na odjele * koordinira rad svih djclatnika na edjelu koji provode zdravstvenu njegu, rad tch- niCkog vscbljat uskladuje ga prema objektivaim moguénostima adjela odgovara za kvalitetu cada. Yodi brigu v prehrani bolemika wdogowom s lijeénikom * organizira i uskladuje, vcemenski i prostorno, ievodenje medicinsko —tehnickih vahwata na odjelu * vedi o atl nevopirimljenc sestre | pomaze im u stretnom usayniavanju, * sudjeluje u planirunju.organiziranju i izvedenju pripravnitkog sta sestara x knje cxdjcinom apotckom, nabavlja potrebne Hjekowe i tedaje ih odjelnim sestrumea ‘ ¢ prediaie i sastavjarasponet godiinjsh odimora medieinskih sesiarai tehnitkag es bijaodjela sastavija raspored rada osoblja za njegu “ odrdava strntne sastankes odjeloim sestrama, Ng predlaze i obavlja nabavku polrcbnog materijala xa njegu OSS, sudjeluje 0 izradi programa adravatvenog odzoja, SO\.2 suradujes medicinskom Skolom i sdjelujen abearavanju uéenia S.OSE, nadsine peewadenje higijene u svim prostorijama na oxjeh > prime se da joj powjeeeno ago bude uvijek esto tu proptsanim radnim wtjelima, “veda se pridrZava nubela etike zdravstvenng radnikea * brine xe ra dobre meduljudske odnose djelatnika odjeti i za njihov human adnos pee mi bolesnicima Za svoj rad odgovama je rukowouitelju odjela i glavnoj sestri bolnice. 6.13. Glavna sestra odsjcka (padodjela) ‘Glavna sesira ytlsjeka rakovodi radom sobnih sestara i tehnikog osoblja. Ovisno o cigani- yaciji reda, sastavija timove za njegu prema breju bolesnika i njihovim potrebama za zdnv- sfvenon njegom, prema beoju i vistuma pretragat prema propisangj terapiji. Svakom Glanu tima 3h pojedinyj sestri daje ndrottene zadatke i kontrolira njihowe provodenje, Osim ocganizacijskih dunosti, glavna sestra odsjeka ima i sljedede zadade: * ixvodi, zajedno sa sobnim sestrania, rahvate zdravstvene njege kofi iziskuju vedu strudnost i vjefting * nadzire pripremm bolesnika, prostarija i pribora potrebnug wa lijotniko vizinn,\s + sudjelujee NS x ~ BP 5 se gudjeluje u ndravsivend- gait) virite obajestava wnim i objektivnirn dpriniram Terapayy- 1 medicinsko - 1h fe paddire higijenu svib prostonja + brine seo! + prine seo nahaved potrebnog materials z= = sudjdujen primopredaji suze Jepjaom redo > prine se za bmn odnox pra bolesnike 2 gudjetnjeu obrxcovanjn uenika medicine “A, + ine sc va osohno nsavrSavane Glavnasesirv odsjeki stalao organizes, goworna je glavnal sestti Sobna sesiwa mora imatl 21! lofcn struéai spit. axfjela i Vouitel odjela. 6.14. Sobna sestra a je i © gdrdavanje osobne higyene oles sala...) + promateanje bolesnika izgleds 2 dijeljenje rine s hranienie (nePe = iavedenjemedicinsko - ehniekit * pripremanjeinszumenas, jc tzvodi lijotnk + pripremanje za transturiya kev & storitiancdja (praprema izwortenje) © podjela terapije (pore 4+ prigu o paberu za njegu bel + priga vapiclié bolestika ka 1 sana. Kesnikea 7a © sudjelovanie® geiravrstvenom cnbzpud POS “Za svoj rad sobna sestra odgoworna je zlavne ag, potrehamia, pelprent odgovarajuce mitke 7ahvate Sa ‘priprema bolesnka za razne pretaget 2285 os brine se 7a pravilno uzdeanye upudivanje dijagnnstiékog mat S cavilnuj podjeli hrane i a branjenfu ne spadaire ivredimuje rad Sabri sestree. 22 sgenu medicinsk Skolt, Prine ra provodenje atravstvene “HEE. _aparala i dolcumenelje7a medic ijetnika ostanj bolesnika.afegovia sub dokumentacija, bilje# erijala na preirage: pokremih bolesnika. nyesu ko thal svoj radod: rit stad. oud godine dary “Zaduée sob sosire jest Akapanje, prusie. mijesianie polozaja. 1 pomianja, anjencnje vitabni fankelia.-} okretaih balesniiea.) sabata (etizma, kateteri7acija.ispiranie--) gnsko -tehnitke zabva- (piher, dokumentacij—) rane: | parenteralne mt 50) medieinska - tehnitke abvane ju bokessikat gestri odsjeka i glsvnnj sest#l udjela. Uairaystvenim ustanoval nim kvalifikacijama, skeet mfestai medusobnu suradaa copremljcnosti, yrsit edruwsty ijevi, sestre odabiru najpoge “Qsnywni modeli organia * funkeionalni * primarnii * timski model. Modeli orgamisacije zdran * abrazovau. © hijerarhtj sees = bolnigari) i medicinske medicinskih sestare. Gl 2 rad na odjelu, planiea mu zudatke 1 pa (ili njegovateliace) jekreveta, kupanje. {sa srednjom stragnom 3 ~rehaitke zara ge porsche) je ma 2), za peibor tp oje ga pramjensjuj6.2. Organizacijski modeli zdravstvene njege Uzdravstvenim ustanovama airavstvenu njegu pmovoui ekipa iskeusnih sestaca, Prema sirué- nim kvalifikacijuma., iskuswu i sposobnostima 72 organizaciju, sestre 2aucimaju edgovarajuds mjesta i meusobno suraduju. Prema pnstojecim uvjetima, broju ioheazovnoj stukturi sestara, Opremljenosti, vrsti zdravstvenc ustanore, ragini zdraystvenc gaitite i pristupn u zdravstvengj njeai, sestre odubizu najpogodniji model organizacije zdravstvene njege, Osnowni modeli organizacije zdravsivenc njege jest ® funkeionalni model * primarni madel “prema bolesniku” LZ * timski model, Moleli organizacije adravstwene njege rex * obrazovnu strukturn sestara © hijerarhijske struklura * nagela prufanja sdravetvene njege. ju se s obziram na: 6.2.1. Funkcionalni model Funkcionalni model organizac je zravstvene njege primjenjujesc kata u obrarownay stnak- (uri osoblja za zdravstvent: njegn previudava osobljc s aifins stupniem cbrazovaitia (njegovale- holnidari) i meckeinske sesire sa srednjom stastnom spremom. Na edjela medi malen broj vith mediciaskity sestara. Glavna sesira odjela rukewoult osoblfem zazdravetvenu njegu, orga- nizira rad ne udjelu. planira rad osoblia, odredije i caduduje osoblje za olwljanje zadataka (privremeno ili ijno) u skladu s njihovirn cbrazovanjem i sposobnostima, madzire rad asoblja anjegu i uskladuje njihow rel x radom drugih djclainika. Za sve bolesnike na odjelu brinusesvi zadweni za zdravstvenunjegn, pri emu svatko chav. edredenc mu cadatke i provedi ih na cijelun edljels. Na peimjer: jedna estre (ili njegovateljicc) zaduene <0 za odrdavanje osobne higijene (2a pravijenje i pre- srlatenje kreveta. kupanje...) svih holesnika kojima jeta vrsta pone potrebaa, Medicinska sc~ sa srodnjom strugsom spremom prprema i dijeli peroralnu terapiju, priprema i / ili izvedi licinsko- tchni¢kezahvare. Vigamedicinska sestra peipren i /iLi primjenfujc intraverskw te ju, vadenje krvi, prowodi zdravstveni odlgoj... ‘2dravstvean njepuplaniza glavna sestra odjela na razini odjela za sve bolesnike incma plana fema oclredenom bolesniku (njegowim potrebama 21 xdravstvenom ajegom). Planiranje se sa- 4 odludivanju tko ée, So ée i kada & se udeniti Prednost sa funikcinnains madela v navedenim okolnostima da se osublje koje tana pro jodi odrectene zaclaike ¥ vremenom usko specijalizira i iswvrsava, poslaje strugno i vjeSte, bray litetan olay ja cadalke (primjena terapije, cijapnrsticki poswuped..). Za peavodenje zairay— ijexe polrebid je manje pribora (upotrebljawa ya samo asoba koja u smjeni trex ovine adatke), zalo pribor i pomagala traju dude jer se vjeSto upetecbljavaju, odravaju i guvaju. be koje ga primjenjuju od govorne su za njihovu ispeavnast.jjagnostikih postu ‘Punkeionaini model umoguéuje pravodabe provodnje terapijskib t paka te osnwnib zahwvata i zdrwestvene nISE=t njihovu kontolt. ‘Negativna strana we metode je orijentacija na obavljanje zlatake. ane Ta bainjavanje bo- Jesnika. Pri takvoj organizact ‘racks za bolesnikat se briaw vie psoba. Bolesnik me uspostanljt igontaki sa sestrama, jer se€cslo miyenjaiu(svakea jopavi evo) radatak i ude). Sesire nemaju cjclo vil avid u bolesmkove stanje. On ne 20 kome se obrabti, powjeniti ii od koga zatrad i Pome, Mewnda aije Gotora ni st stalin jena bjt holesnika, jet je tetko uspostavil eee osobe, pa on ne mod dobil prawe-sikato belesnikow’ SN ‘Glavna sesiraodjelaye jedi’ fat Koj se obekuje da o bolesnibeve stanyst 73 Medutim, do vedine informacija dole pe- redng (na nsnovi usenenih 1B pismenih fewyesea Conoblja) jer sw ajeciad zadaci samo imdivcktres poverani sa sii zabotestika, Odgovoenaj 7230 ‘SOholesnika inje7inuvid wejelokupresta- nije bokesaca nije dosiatan stags je | powrsan Ti strifmom pogledu medicinske state nisw o> snijno iskostene, sto su nczaxlowtline. est jelkauactja zbog toga je ro7iaa ravstvene njege niska. THunkeionalni moet, naato€ nodostacima, najéeke je mode) organkzaeije u nadie stacionat~ nim piravstvenim wsianover Posehn je sais crf primjent U pojedinion dijagnostiSkim postupcima (EKG, EEG, endoskopija.) | SY 622, Primami modal ~ “prema bolesniku" eu adravstvenim ustanavarna koye 7ap08~ primarni model "prema holesnike” ‘primjenljiv j ‘T) nasim uvjetima primjenjuje se © paleo” sjavajy voti bro) sestra s vigom siruépom sprees: nainom radu TN jn nda medic ssi pare mrad bel SS ete eloped tgacna, Zalassatren pment jess: 7 stv ponte zx nrovseena segor falednasbeestkom /Sieenkow! © planira adravsivenu njeze na usnovi uividenih potweba s_provodi alravstvonn njegu prem pam hs pratt ravstvens tanjei pomstangebolesmika/ Bicone e_yrednuje uspjeSanst nlravsteene Mjeze 2 /Biéenika ukljuduje pri planiranjy i prowodea ju sriravstvene njege vbitelj bolesnike 4+ gudjeluje w planiranje i provodenju dijagnosttl ii erapijskih postupaka * reoninira coke itivaost tahringwanjmboksnika/ seen ‘olesnik sestm “zavol” siete n aie povjerenje. bic se opuravija i ima exjecal siguinosti Lietnik dobiva potpumn informeijuestanie bolesnilea / Stigentka od jerine as0be. ‘prednosti primarnog models jes trontimsirany provadenje zdcavatvene ajege prema ‘trebama odredenog bolesnika /Sticen! postivanjemegove osubnost Seaire koje primjenjuyn taj pundel osjcfaj radovoljtvy Ahog sarnostalnost | Er aoati wad. ee ment pcan, mola woke aout abeznckoinge aan ISS mexfiginske sest#©, 506.23, ‘Timski model Prema Limskom modelu zdravstvenu njegu - skrb za odredeni broj balesnika provondi tim 2a Siesu. Glavna sestmaodjela povjerava mn 2a ntravstvenu njegu holeanikea neadatke: Tin ve, si vita medicinska sestra a u imu osim nje sudjeluju dvije do tri sobmo sesite = sesive same diem stunom spremom telickn sobs. Vditejica ima zajeuno sflanovima planira sdeaw. Stvena njogs 23 s¥skug bolesnika. Za pravodabnu i kvaliteno provoctenje planirane zdravstvene njege odgovorna je sestra Vedileljica tima, a svaki Elan tama odguvoran jeza svoj dio posta. Traj- nose i zavrino veestnuju pastupci | ishod zdravstvene njege. 63. Organizacija adravetvene njege prema broju invriitelja ee eo Progtesivna nega bolesnika mma njezino maksimalno prilapidavanje ‘potrcbama holesnika, Da bi ss to postiglo morgja se jauno odrediti osnuvni clememli zdeavstvene njege (procjena adravsivenog stanja. Drimjeten Snjeta), ulredivanje poirchne kolitine medicinskog rada), pre cizni pokaratelfi 72 odeedivanje simpnja npege i posebna natela organizacije progresivaih postu- pak, Prije wife od sto godina Horence Nightingale svestavala je bolecnike prema potrehi zanje- som, stavliaiué nujtc?c bolesnike u bolesaicku sobu najblity "racinom slate’ medicinskih stern. ‘a, dk su laksi bolesnici irekonvalescentizauziavati udaljenije krevcte, Nalaj nadia emoguceno jemedicinskim Scstrama da bolje nadziry tetke bolesnike, aida, prema potrehi Drseria jth dom du. MARBUT SAI Re Suvecmena klasifikecija Doleankaa iva pgrestim neg abjeva sundae medicinskih sestara or Organizactis njege nanaéclima progresivne njege holesnika pojavila seu SAD povetkom pe- esetih godina avog staljeéa i to istodobno w nekoliko bolnica. Godine 1956. uveden je nace JProgresivna ajega bolesnika”. U nas s¢ organizacija nfege na tim natelims javija poetom esaindescti yodina, Progresivna njega podracumijeva: * svrstavanje bolesnika u skupine, prema stupnjy potrehe njege * uporabu odrexljene:meaficinske - tehnidke i druge opreme . stmitoog kadra s odgowarajucom spremom i radnim iskustvom., ‘Yrste progresivnenjege bolesni * TL stupanj- intenzivaa njega * ILstupanj - poluintenzivmy njega (intermedijalna ajega) * TIT. stupanj - minimalna njega (obitna, standardna). Upojestinim bolnicamna javtja sc it, speeijalna intenaivna njega, koja jeisprel smpnja ‘Progresivne njege, a 1V. stupanj, mucvan samenjegn. Stupanj progresivme nlege odreduje se pre. opéchitu pribvadenim pokazateljima i kriterijima.Pokratejtt kriterijizaintenaivme njegu bolesnila: » bolesnici kojima su potrehnt intenzivmt medficinskd postupel uposebnim bolmskim jo dinicama kao #0 st oe naj ea earimaciu, zabudeajeizopée nesters) 78 ti7u, Sok -sobei sl bolesnik bee svijesti 2 olesnici kojlm je potreban madiawe nad witli fonkeijama u rammacima krodimn od «+ atesnic! w koja se peovod! intewzivna terapija (transt deevi, infrzija. Kisile SL) fran, u Keadim yremenstm rzanocina, vie pa dan soy sam jednog, od navedenth pet pokaxa- tia. Pokazatelj keterii xa poltintensivnu njese boleseikas © bolesnik jenepokretan + bellesnilk je dezorijestizan. «oven jina je powebar aloe ad vital foncijam rarmpeima od éetint sata * bolesn ss lercarenjem kaje je pod kontrolon tabling stanje) ¢ bolesmici pod terapijom Gilani ge fe Kis stalvoj pripremi za primjene + potesnie w ite pronfeniae ii fen penpreml aspire) 4 polosniel koji se rune u bolesnitkom krevens © polesnici koyima se osohna bit jjona prowodi u krevett 4 bolesnici koji obavliaju Fizgulatie polrebe uz puma’ rmgc osube. i dovojan fe samo jedan od devet mavens pokazaclin AROSE eer x naredenih pokazaicla. ekvor, bolesnika treba st f ~/ * halesaik jepri svijest = polesnici tije se vitalne funkelje mjers dv puta dnievna (ujutre Tuveter? & bolesmik me krvarit > bolesnik je onjentiran = polesnik ne powraca + holesnik se samestalne haa! © palesnik samostalno obavija osobean igen - colesnik obvi fixoloske potrebe bez pomoeiéruzih osaba ‘i\Veijeme potrebna za provodenje zdravstvene njege i broj mexticinskih sestara v progresivnoj njezi su sljedicdi: = speeijalna intenzivna njega - 12 sati sestrinskog rada za jedmog bolesnika v syim smjenama tijekom 24 sata. Nijegu jednog do dva bolesnika obav|jaju ivije mevicinske sestre (VSSS 1588 u jed- ‘oj senjeni). % imlerivna njega est (6) sali sesirinskog radaza jedmog bolesaika u svi cmjena- mat tijekom 24 sata, Celiri bolesnika ajeguju dvije medicinske sestre (VSSS i858) u Jednoj smjeni * poluintenzivna njega « tri (3) sata sestrinskoy rada za jednog bolesnika u svim smnjcnama fijckom 24 sata, Osam dodeset bolesnika niegujudvije medicinske sesire (VSS i888) u jednoj smijeni. infmalna njega - jedan (1) sat sesirinskoy mula a jodnog bolesniku u svim smje~ mama tijekam 24 sata. 16 do 20 bolesmka njeguje jedna medicinska sestra (SSS) n Jedngj smjem. © samonjega - 20 minuta sestrinskog rada za jednog bnlesnike n svim smjenama ti- Jekom 24 sata. 35 do 40 bolesaikea ajcgnje jodua modtcinska esta (SSS) u jednoj smjeni Da bi se progresivna njega magia provodili, potrehno je za to organizirati i opremiti udjele, Prema vrsti bolesnika, broju medicinskih sestara koje ih zbvinjavaju i trajanju zairavstvene njege holnitke su jediniee pve: * jedinica za imenrivew njegu 2 + jedinica za poluintenzivnu njegu * jedinica za minimalnu ili standard njegut * jedinica za sumonjegu. Pojam skrbi Sir je od pojma njege jer osimzdravstvene njege obuhvata i medicinsku skrb, pat Jeepravdan i totan nariv “jediniea intenzivne skrbi” 64, ORGANIZACIA RADA NA BOLNICKOM ODJELU 64.1, Plan rada sestrinske slutbe Rad medicinskih sestara i pomognog osoblja najéeSée je ocganiziran u tri smjenc.aza plan vadat raspared 2adafans je odgovarna medicnsascsra gaya sexta cela) Pianiranje rada seciinske djclatsoat je zaheicvan i odgovoran posso jer Ukliudige Sta ni w= tai okalnost (rad u smjenima, osobe oslobodene od noénog tada, odsutnost s posla...). Posehan problem pri tom jencdostaiak modicinskih sestara (Io8 normativ, ii broj sestara man ji ad norma iva), Plan i ruspored sestara potrvbno je uéiniti za dude vremensko razdoblie (najmanje za cije anjesee}. radi ei iafren sii exe Br i sap odmorai damihholowanja. Bro] sestara bu amjenana ~azmjeran KOIIGini rada. Na koligin vada urjeta: popanjenost boknickih eo aecsidlp neaoecs vice wap mapa ay Bice dase najvedibroj ~ poslovaobevlia peje pode, tad je bro sestra nave i“ainajmanje brojna jenovina sinjona_ Px rasporedivunj stare u rade smjenc Urea pith ravnomjeno opberecivanje élanova noéain rao, nedjeljaim rackonn i rusdom aa pratenik, Pri i2- _rauli rasporeda. a promi moguénosiima, poisebag je uzctl u ob i tit Ge caspore, iako ih uprerciuje| wenate s prablemom peril Dooperenrapejeponnernny| s eT Raspored sadrdi wemenske pedjelu rada u ekvinu jedne simjene _sestaca mora se wzeti u obzir: aspored rada astalih djclatnosti u bolnici (aboraturija. rendgen, poliklinicko onzilijame sluzbe, adjela za prehranu, whniéke sluzbe...) Cromenske tahtjeve odredenit poslova (podyela i primjena hjekova, pedjels brane, vizite, uzimanje dijagnoshickig materijula, vrijeme posjete..). ‘Dobar raspored exda obubvada sve pusluve na odjelu w svakoj sine ai, ali i ostavlja vremen- sku reneevit 7a nepredvidiva dogudanja. Sestra trraduje raspuwed rada na wsnovi analize poslova Jadude viemensky rardoblje. Ruspored rada po%eljna jepmkarati graficha yor jo preglesni ja si. = pomaie sestrama u vremenskem planiranju poslova + olukSava nadzarnim sestrama kontrola ucinjenoz _ * poboliiava suradnjns astalim dietatnostima u bolo 3 spregaya istovremene obavijanje posiova koji se iskljutuju. Sa ‘omogsiéavati i stinma Hepes 64.2. Primopredaja sludbe Zdravsivena njega n boinici fyvjelu provad xe Kontinuizane tiiekom 24 sula-ausmjenases (tt sifjene po malictrifeaitjenc po sedan Sait [edna smnjena deset sati, dvije sunjene po dvanuest wali, defurstwo'2d sata). Kako je nemoguée da uz bolesnika bodu wvijek iste medicinske sestre, za kvalitetno provudenje zdravstvene njege it bainiel / udjcln potrebna je dobra prism sluzbe je postupuk kojim sludbu sestri koja Ur arganizacifi rula sestrinske: diclainosta primopredaja. clude je Sastavnica aleavstvenc njege. Sesire je prowode samastalao. piijenos biti infiwrmarsjs.n balesniku-merigewsiee peasant ple Sie origUratT ejolowtw adeavsivenu Hjem bolesnicima likes anova bras Aaubotoici Pisana primopredaja.} i peovod se na osnoy nent ‘admawervone FJege)-lemperatuume liste ih dmge dokumentacije kujs se vodi na odjelu. imypredaju siudbe jwovodinw uz bolesnick: KreveLi samp je dapona pisano}. Sve obavijestio bolesmiku kajene Fefano da bola Euje (mugn nljecali na pogorsanjenjegova “alravstvenog sian ja) prenijet emo sestri irvan bolesnitke sobe.na pebmjer "stanje bolesnika se ‘poguriava’ = ‘Ea dobar Hevalitet oe 1 primopredaju potrebna je debra organizacija rad sestrinske: slvzhe i “ préklapanje” smjena (sesire zpotinju smjenu pola sala do jedan sat pie, {fo tijeme iskoe ~ 34 iste 7a primopredaju) poslijepodneva, anaum nines zttavatvene aj Svaka sesira predlaje pe Iaze i ostale poostorsieg pespog elena Pisa pra gorjela Zarulia...) paoug -Polpis odgovome sestrg Pisuje jus nadzire nea Pravilna primopresd shih scstara, diye poipy zagovoljstve svih kojis 643, Line _U wijeme boravka eas svi odjeini Hjetnig sa udjelu dbilaze u eure vodileljcm (velka visita -Fadate sestre prije: Tima vizita ce najSciée a a love nie ‘Bog odjela, gdje sc vauate uwotila tijekomy pripremiti pot pripremiti stisim dleiste va primopredaji), Bruy seslara na oxdjcla obitno je najirummap tijekom jwtra, manji tijekom | posljcpodncva. asunder Ho)e ican RAESGRTEIS Ua ee — ~ lhunosti 7draSivene ajege rukowexti odgovoma sestra koja beanie nukovodi peimopredajom, : ‘Svaka sestra pred rere nee se Aaele epee ete Tere {ostale prosteriic na odiely u Kojima nastavjajy rad, te prowjeravaja RRC: a Yojnog materijaln i pribora zaniegu. ‘Prsaiia primppradaja lijekowa, 7avojnog matcrijala, tebmigkih obveza (pazvatl majstora, pre- forjela Zana...) provodi se Oposcbnim biljeznicama primoprodaje, iz tevjeSée svake sinjenci _-Patpig odgovurne scsure. Svali dan ghnvnasesiia nijela TOS |cka Gata pisanu primiopredaju, por- pisuje ju nae Hpezitio provextenje — —— Pravilna peimopredaja sluthe t7merly smjena osiguriva kontinuiter i kvalitet tada medicin- _-skilsestara, daje potpunu shikw o sianju na oj stanja Boles ejthove pailavoljsiva b zadovoljstvy svih koji sudjeluju u radu adjeta- 643. Lijetnitka vizita U vrijeme boravka holesnika u bolaici brigu o njegowu liigéenju vodi njegow subi lijetnike Koji ga posjecuje svakndnevno, a prema potrehn iCeSée. Rnevne sbilaske (vizitelbolesnika pao uve sviodiclai lijotnnc Ujekom jutra prijepodneva, a poslijepodae detuimi lijetnik. Bolesaike naodjeli ablaze u odredeno. eiebetiephoeat dan wijednu svi Bjetaici odjcla, prodvodeni: -woditeljem (velika vizita), (-Zadaée sestre prije virite ovise oorganizaciji rad na odjelu. na primjer na kirurSkim udje= ina vieata st najéesée obav|ja ujutro izmedu yealaan i csam sati, pa sestce moraju jwije toga ohn i love njege te bolesnike i udjel pripraviti za vieitu, za cazliku oil imemog Faraz ——— nog odjela, yee se vizite Ghavijaju kasnijeg priepodnewa, Zadaée sesire prije vizite jevu; iamjeriti temperatura, puls i kervni tlak i ubiljediti na temperaturnn lista inmjeriti diurezu i ubiljeZiti na temperatura liste ubiljediti stolicu, povraéanje... na temperaturnu Hist ‘ohaviti jutarnju njegu bolesnika (pranje, kupanje, numjeStanje kreweta) reli dijagnosticki materijal (kev, usin, iskailjaj) 22 laboeatosijske poetrage i oapre- mili u laboratori) podijeliti bolesnicima hram kasnije} nahraniti nemoéne bokesnike (kada se vizila obavlje obavijestitilijecnika o promjenama u bolesnika (irglod, stanje. panasanje) koje je usdila ujekom provedtenja adrivsivenc njege * pripremiti povijesti bolesti * pripremiti pribor za pregled bolesnika tijekom vizite (\lakomjer, shitalive, posuctu siistim Zlicama za pregled dlrijela, posudu za netisle Zlice, centimeiar, syjetiljku (ba terjjsku ili elektrignn), jeunokratne {/ ili stenine rukavice. ‘Viaiti moraju biti nazuéne sve sesire koje provode adravstvenu njegu odiredenih bolesnike, _Zasiade sestre tijekom vite jpregied ili 7a izvodenje-zabvutat pomodi thu u wore, te asistirai Kjeeniku sijekom pregleda javndtenju zaheata, vorlti zabuljeSke o promjent lerapije, © dijugnostiGkim postapeama..- Za pregled usne Supljine i Zrijela uputimo holesniks da glavw okrene praia svietle (ko jepiiradire syjelTosIaho, korstimo se lektritaomn ili aterjskom syetljtom).Lijetniiu doda nc 3kicu (Spatula) ma progled Zdrfela, a pnslije preglada odlazceno je u posuda za nets pribor. sled srea skidamoil raskopguvamn bolesnikn gomgi die edjece icon dio Weta je po- ksiven). Bel spublenin iz ujelo,Sosira stoi nasuprot lijeémikn (ohiéno sfijeve bolesnikove strane) oles icupOeaje Fa Sab da gkrene gla ilimu je sama okreae nasirant (suproino Iie kako me va vnijeme pregieda ne bi disao w lice). tine bolesnika ili ga suiestime usiedeS palozaj-s glavor tetmaha, ucla) nerkcusijom, zatim 3 pradaje strane (bolesmile lez na lectima: ginvort okrentitom od lijetnike, kate pri pregiedu src) 1U veijeme progloda predaje strane pesnog ko%s glava je holesniku okremmta suproino od hjetni- ka, koji ga upeduje kako da dife ili xe nakaSli “2a presled tchuha uputisno bolesnika ili za snjestimou leet poluta| na Fedima. smakarss Jagewicnim ue tijelo. nngama lagano savajenion u koljentima. we otkriven Irbuh i glavu okrenuty na supentaay strani. ~-£a pregied operacijshe previjanjeodvits cand, aststirati lijeimikva pe obradi rane, Tijckom vizite mogu sc odrediti mjerenja opsez® trbuba, prsnog kota ili ekstremiteta. ‘Opseg mjecimo centimetrom., Za viijeme mjcrenja opsega trbuba, st primjer kod ascitesa, boles- nik Jedi na ledima, zamolino ga da se cdupre na laktove pete, podwateno centimetar tamed donjeg mba rebranog Iuka ruba zdjeliéue kosti spojimo nesio iznad pupka. Centintar ne simi- jemo juke #aterati ‘Pri mierenju opsega psa sestre stane asped bolesnike, zamoli ga da rasir: nuke centimotar ‘obavije vadoravao okp prsa (u Jena ckoosnove dojkd ‘antoli gada duboko udalne, taajeri op- seg, a zatim bolesnik izdabue I sesirn poaovnn izanjeri opseg. Za wrijene merenjs ceentimectat tnocumo drfati Zvrsto-uz. jek. Bolesaika uputime da pri udisaju ne podie ramena nti napinje smiSiée (pr i2dignutim ramenima smanjuje se opseg. « pel tapeti migicima opseg se poveéaval. Zadaée sestre peslije virite jest s ‘ncemuti bolesnika paihaloshi i sited uputiti sana odredene pretrage, priptemiti bolesmmka Za otpust iz bolmice... druge vane noirebno je pripremiti koliea s priburan/ setom za mana avo GAA. Primanje bolesrika w bolnicu i otpustanje i aie @441. Primanje bolesaika u botnicu ‘Boles uptue olric tas nigove san aie mene unneSeTS SE tccapijske postapke izdruv sven neg, Koji se ne moge provoditi narra primame zdravsive ne zaGtitew ambulanti iliu belesnikovudonw. Pejedniicprimame zdravatvene zaitite upedaje be lesaika v stacionamu 2dravsiveabustanuen s icspunjenom upuinicon za balnitke lijetens Bo- Jesnika treba za boravak w bolnici pripremili pstholoSki # fizabki, av pel emi suudjcluje i meddi- cinska scstra. 7 36 ie snk eda na lodima (na zahijev lijednika sje ili lead va lijevom boku), s mukama, bolesaika, apa Prijeudlaste vit pouebne pa cnih stanja, ovist Akostanjeb stivo je da boles ‘slay prema zdrg Bolesnik sm uadenog odiclal Jeme primanja.) stvene dokymen cobude, sinjedtag Eeecciada Aba mas bolesnikad me piu anthulan Sete resi Bolesnik ilig Ako bolesnil -tebno za nepola sestru, koj dokumentacijet~ Bolesniku se mora objasmiti vag ~._horavka wholnici, vagnost njegova prinvacanja i sudjclovanja, Zdravstvent djelatnic, ligetmci i TmadiGnske sesire muraju poi tome imati na umu ne samy bolest ved bolesnog Gavjeka sa svim _ajegovim Zivotnim prcblemina koji senjegovimn boravkom u bolnici mogu samu uvecati (dices, ‘bratni partner, nemoéni roditelj, rid mjesto, inancijski peohlemi..), Madicinskasestca mora — i ika ipomedi mu wnjihovu rjeSawanfu. ukljueujosi obitely bolesnika, a po potrebi i odgovarajuée djclamoatl (paronazau, socgalau }. Prije odlaska u bolnicu bolesnik mode anibulanine 1 u poliklinigko - koa7ilijarnuj sluZhi oba- ‘vill potebne pretrage i preglede kako bi njegov boravak u balnied hiv Stu kruts, § teuzetkom hi nih stanja, ovisno o pred vigenoy dudini boravka u bolnici, bolesniku treba omoguciti ohavljanye nuFaih poslova j obveza. Posebice je vwina pravilna pripeema djece za udlazak na holnitiee lijedenjc,a v tome najrise mogu uéiniti enditeli izedeavstvent dpelainie. ‘Ako stanje: bolesnika ne zahiijeva hitnost yo se boeavak bolesnika u bolnici planira, nedlopu stiva je da bolesaik ne bude pripremljen. Dobro peipuemijen psiholoskd i Gizitkd imat ée poaitivan slay prema zéravstvonin djclatiicima i suradival Ge u pretragama iTijeBenju. » Bolesai is itt La prij ulate ode selenog odjela/ilinkke Prvi dojam o bolnici iadravstverun djelatnicima holesaik stjoce za vc Jem puma, stogs. one ston bit topo, humaran bea. dicinska sestra 1s priiammos ambulanti uivrdyje identiret holesnika j tgpemunost zdra~ _Stvene dokumentaege upisijc bulesnika uambulantnu Enjigu, ponude mu pei skidanju odjoScr shui, smjesta ga ma stol za obavljanje peopled, mijert am vilalne lunkedjed asistira jet pi ~ymgindus, Ako je oedinirana uzimamaterijale-7a peetiage% daye lerapij, le odaljajiin posinper mma 3 bolesnikom informira balesnika injegevu pratnju. nik pre _pisaic ambulantno primigs (ispisuje broj pod Kojima je ikea semis Tenjigu, {ue i precime Bolesaika odjel na koji se bolesnik upucuje. dijagnown) i potpiuje ga. Bolesnik ili njegova pratnja ollaze potom uv prijamnu kancelariju halnice s dokumentaci- i i fsnje wHoinicn, ‘Ako bolestik nema potpunu dokumentaciju niti pratsjn, adsninistrativad dic primanja, po- sebno sa nepokretnog bolesnika, obavija osoblje prijamne ambulante, a v tome obavjeftava od- _jelnu sésum, koja ée7a veljeme posjeta ili nckim drugim pulem upulili obitelj bolesaika So ad dokumentacije treba jo® donijeti, Lz pijjamine kaneetarije-bolesnik odilazi s bolnitkom dokumentacijam uw priiamni blok, "sa __-Haini propusnikbolaice ll odjela. Ty se skula, kupa i oblaci u bolnigku odjcéu. Kupange nije ~ obverno u bolesnika u kujh je dubratasbna higijana. Bolesnik predaje odjecu subucu w garde- fob, 424 sve sivari izduje se potyrda u Ici primjerka (jerdan se daje bolesniku, druzi odlazi s odjeom, wedi estaje u bloku). Odjeta | obuda st po potrebi ialju na dezinfekeiju i naknn toga a a Bobraniuiuy garderobi. a i ay ose Mela knji- ge itiska,bolesnik ne rebanaodicl nositi druge stvari. Sestra i Bales ‘nika na adjel. ide usporeda snjim. pricsfavajuci ga Eola cone Sanne es ro stra ne smije iét iza ili iepred bolesndl # Inns Bolesnitcne, cstra mora cmah powvati, prea 1] i prenijeti porrchnc iaformacije, | rs ee“Glavaaili odgovorna sestraodjeta odsjcka pein bolesnika na adel, predstavlja rr se inc nom i prezimenom, «xivodi bolessika u bolesnitiey sobn, predstuvlja ga bolesmcima i sobt + fppomnaje a sniima, pokazuye mu keevel, ormarit... Powel bolesnaku pri odiaganjt stvari i _smijedtanju u krevel, ObavieStav ge tho je voditey edfeiaTaeEOr ‘Seobni lyjechik upernaje #45 Kendnim redo, UFED nom posjeta, muguénestima tclefoniranja i stan poste tes prostoryna “Kojima de so koristili vrijeme buvavka n bolniel ‘Akobolesnik imau7a se vide nove ih drugil vrijerdncsh. sestea 0 ga upoworiti da ib ponrani uubolnitin} blagajni. Onutje je abranjeno vsnsiti u halnien- “adage sestve su nakon primanja bolesnika: olnprijestitdgjetatkare peijemertrniosniior esportaviti liste medicinske dokumentacije wz, krevet hakesnika (kempersn2 lista, “lista primmjenjene terapije. lista pretraga i st) arvruiti naéia prehrane bulcanika (dicta, wjerska wgranigenit, nepodnnfenje, naviks, é ji wzimangu heane ist) i ihn Lemperamumu Bist. proyjeridd pokretnost bolesaika F penenti orgjentiranust holesnika i stanje njegove svujestt 4 wstucaju hitnosti pripreaniti bolesnaks 72 pregied, preimage ~zalivate i primiyeniti pro- pisanu terapiju ¢ plavna medivinska sestra odjela [exis 1 vik quedicinska sestra voditclj 7aray- stvencnjege b siniem naimasestrinskn anamngat i pregled bolesmka, uspestayljases- Fraiea dijignoce, plan progeam deat vene njege te Histu dokumenacie acravstve- imanja bol ramon ves fakoder mi megove posetkace probleme, jer se i pon Safa perilividh stavova prema Hever stvenimgjelainicim. Poleanizan pala pokizat gt 0 rob dati sve informacije vane 7a. nyo bolesnika (wt Jem posta, bre telefaa, anc odjelnng lijctmika, wnjeme meformes dio se bolesmku mote donijeti.astone...)-Sesiva moze, ai teebacsl prainje suznali vaine podatkev bolesniles, poscbice ako je bolesnik dijete. Odaos peeana bolesmaleu i pratnji-ea vrijemte ‘primanja mora bitt takav da pratnja bude uvjerena u siguenust bolcsslka ilaje "sigue ikem Zassbeausti alah i amumnijevanja i moeafu se postevad nate ef __-pratajesnoga se imati puno razumijev G4A2, Primanje bolemika Jogi jou Zvutnoy opusnest “Botesaik koje w Zivot opssnnsti titno se x prjanine ambula aosi nabolai 5 folesnithi keeved. Bolesniku 3 Za, mjerimo wi mamo materijal Za pretrage. dy) ang 7a yalwate..,, Kada je bole- rik ivan Zivotne opasnesti, pristupa se prowertenju nsobne higijene 38 ‘bijetnik prioptng _skida s bolesnivkog i 6443. Onpatanje bo Oipustanjc boicsn bama za airavstvencn bolnice kada to dopa fe 72 primijenu liieko aba kriterija (medics stvenog stanjai #ivota Jelovanje bolesmikau jetenjc injeguncgoa6443, Otpusane tolesika iz tolice ‘Otpubtanje bolesnika iz balaice uvjetovano je razinom njegovaizljetcnja, temjegovim patre- bame 2a 7itravstvenomnjegom. Na primjer, bolesnik sa sréanim infarktam smije biti nepuSten i bolnice kada to dopusta ajegove zAravstvena stanje i kada je on usvojio Znanja ivjestine potret ne 2a primjenu lijekova, vjeZbi, prehrune. Pri otpusumjy bolesnika iz bulnice treba uvadavati oba kritecija (medicinski i zdravstvene njege), Cime se spretava ugrozavanje bolesnikova zdrav- stvenng stanja iivota te ponovne hospitalizacie, Suradnja lijetnika i medicinskih sestaca i swl- jelovanje bolesnikaw lijetenjn i njevitijekom horavka u bolniciasigueavane samo kvalitetnn li Jetenjei njegu nego i dobre priprave 2a ufputanje bolesnika iz bolaice skida bnlesnit&og, kreveta temperamnu list, progleds modicinsin dekesmentaciacdokumen- laciqu adravstvene njee Taajealna poxalfe na OhiScun (lijekowa, Zabwata, olieoka i ustalog Sto je potrbSenoih ueinjeno iijekom bolesnikova Borwmiy Bolnici), Navsnows lucije lijetnik pike olpusno pismo i otpusnicu, Via mulicinsk wala, vodileljica adravstvene ” pjeae. taknder naosnovi sestrinske dokumentacije pife ofpusno. kojesadmiiosnovne po darke o holgsniku (ime, prezime, dob...) popis palfeha za miravsivenam ajegom koje su se prix Geile gakas sieeve boas ipa reg beware a com nepona boravke wholnics, ogeny vs PjeSnosti zdruvstvens niege te preporube za provodlenje zdravsivent njege u bolesmikavoj kuch ~ Cipusinn pisina piSar seu tri primjerka Sodan prjmjerak dajc sc bolesaiin Gli gyjerovoj pat nji), drag’ se upnéuje primamoi zdeavsrvenn) zaétitl potiom, a tedl ulaéc u poviiest balesti, (r= Pusmicase pile u ij peimjerka, jedan se dajc bolesniku, drugi obratunskom odjelu, a eae vdokumentacij Ake je belesaik Gite, starac tt nepokret sik sestra obaviestava bolesmikowy obtely Stanju. a holesnik se oipusla i bolnice Kada dade obitelj. Ako je balesniku potrehan prije- ‘wor kolima hitas mediciaske pound, sestra mara anueiti Kola. _Polesaika upoeorimada se s olpustum pismom javi seu lijecoike isesin 4 primarny) zdrav ——__ bolesmik elijete, struc: uputiti obitel.ip PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE +» Utvrdivaaje potreba za zdravsivenom njegom += Planiranje siravstvene njege # Provodenje zdravstvene njege # Evalvacija zdravstvene njeze~ definirati pojam procest zdnivslvens nese, jasniti zexlade mudicinske sestre kag nositelja cuavsivene megs, 3, definirati Pobjasniti Ceti fare procese Zeeewstvene mere.1. PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE Suvromenu sestriasky praksu i mctode sada treba gradili i racradiivati na osnavi definicijesa- me stenke, Kav nosilelji udravstwene njege medicinskee sestre- Ge: © pomagati ljudima n uvanju viastitog zdravlja izdravija abitelji osposobljavati ih za samonjegu © njegovati ih kada je adravije naruieno © osposobljavati il aka nastupi invalidnost * podutiti ih w korisienju prostalih sposobnosti xa samoastalan #ivot * olakSavali im patnje i pomagati u trenucima sim Ia prikazanog je vidljiva osnova zdravstvene njege -skrb za toyjeka. Medicinske sesire Hivatskoj pritvaulest "proces zdravsivene njege” kao metodu rada nadravstvengj njezi. Pojum "proces zdruvstvenc njege” javlja se u amcridko sieving} literatun pedesetih godine, u eogleskoj sedamdeselif, a u naSoj zemiji esamdesetih. On oanaéava pristup u otkrivanju i rjeSavanju problema bolesaika iz podruéja zdravstvene ajege, Proceszdravsivenc njege nije sasvim nov pristup u alravstvenoj njcai. Niegove asnove mala zimo vee ket Florence Nightingale, koja se u svom radu zalagala za pozaenn i siruéno proma- anje # procjeau bolesnikova sianja. a nju je "najvafnija praktitna lekeija koje sestra:mora sa- viadati: nauéiti kako promatrat koji simptomi pukazeju pobolfSunje. a koji poxor¥anje... koje simptome smije, a koje ne enije vancanants, . To je bitan div prakse svake sestre Kaosistemarska mewda rads u zdravsiveng) njedi, proces zdravatwenc ajege pevi put se spo- sminge 1467. godine i vezan je za aulore HL. Yura i M.B. Walsh, koji ga definiryjy kao “unapri- Jed odreden niz aktivnosti usmjerenih ispunjavanju svrhe zdravstvenc njege—odrzavanju zdravlja pojedinca ili ake je ana narnSeno, osiguravanju onc koligine ikvalitete rdravstve- ne njege koju njegovo stanje zahtijeva da bi vedravio. Ako se zdravijene mode vratiti, pri- mjena procesa zdravstvene njege mora pridonijeti pastizanju najvige moguce kvalitete - ore moguée” (alka 7.1). Voe tala je proces io sasiantjen ou Eelirfju taza: nnja potreba v2 zdravsinenom nye + pie eae * provodenja riavstvene njege © cvallvacije (yrednovanja) zdravstvene njcge. aLL. Utvrdivanje potreba za adravstvenom njegom Dabise nium bolesnikove polrche za trav stvinom sjeqom, seeira meer prikplel A>” cre Nadas ajegove sta, porsSangu, bis owobama frvjetima w kojimn 2! Fo “Jani bolest., peed daja pasetno cbiljedje adravstuene) nie7 isa dovoljaiza planiranje aje= Sspumaje da poaci moraju vmnoanéitiolkrivanie problem injegovih uzvoka teplanicanje posta aks. Na prtnjer, podaci dablesnik ne more olici do kuptenice, dane move opcati pojedine di- elove tijela, dane make reguliraté toplina vod. ‘upuéyjuna problem smanjene mogucnossti Br: ge za sche s obairaii na oda podnoSenje mapord, wnpubie ya aie aks ave uszuke problema kairo bi mozla odabrati piklarine pustuPse- Naprintj niu Koj we bray mar pokreona je noposreinafitka pom devel res spore ‘vodenjeaktivnost, primjena pomagala koji povecavaju stupany sumostalnost ite Akio 07.10 tm Joslabljon vid, estra cu msc opisivati tn rad, ale se No al, Saal -sve vari wv ifek {sto mjesto itd. Osim toga, brojnt drags podaci edreduyt fprimjerenost odretenih pestupaka. Na primnjet, ako bolesnik mma. trahenskw, povedun sw nlegovi sable va higijenom. Tstodobno, uvjett tu kojima bolesnik 2ivi ovireduju eealpest pajedinih postupaka. pai ajege w ejelini. prirmye- tice kada bolesnik odlazi kuéi iz. holnice, wimalen stant ‘kojem stangje viscElana obitel) i sa za- denn dvorita, Govoredio uejctig, vj istati da miss vadni same sieu stanovanja Vet i postajanje bliskih osoba, njihov odians prema bolesnike itd Sestra prikuplia pode ou samug holesuica Canova njegove ohiteji, a prema potrebt ioc soeijalnog radnika), Pri tome se koristi iateryjuam, promatranjent, mjerenjem i analizom sa, INTERAKCUA aoe wie ae ee ote aulgenik = 9 panuane Y poedenef wesnomnie [ gdrawstvene | adravstvene adravetvene uF pee nyege PROCES ZDRAWSTWENE NIEGE StikaT 1 ig specifiéal podlaci porebnt medicinskyj sesta? Odgowor na to pitanje proizlieri i ‘osobne higijene. Uxraci tog problema mogu biti smanjeno imobilizacija ckstremitela.cdems, poremeta} wilaitd Sestra boles- dhutinaka. Kao isvaki drag ae 1 (sisjeda. surainika) i 2dravstvensit ljelarnika (obiteljskog iqetalka, (uoterapeute,‘Najudestaliji problemi aktualni: ©. smanjena moguénast brige za sebe od do TV, stupnja; hranjenje, higijena, oblatcnyc, climinacija olpadnila wari * porcinegaj prebrane * bal * nesanica * povisena tjelesna toplina, © tjeskoba © strah © esjeéaj manje vijednosti © neupudenost poteneljalni: © mogucnost nastanka komplikucija v svezi sa smanjenom pokredjivosti (dekubitus. tromboxa, respiretome komplikacije) * moguénost infekeije = mogudnest pada © mogudnost krvarenja ® moguénost oflecenja shuznies usne Mapljine * mogudnost opetrukeije diinih pulowa. 7.2. Planiranje zdravstvene njege Nakun Sto si utvedeal problemi, procienjuje se prioritet, definiraju ciljevi i planiraju postupel. Postupe rz adruvstvene njege usmjerem su ma wblafavanie ili rje8avanje problema. ‘Oni moraju hiti utemeljent na zaanju, usmjeccni prema bolesniky, realni isa £0 manjenekeljc- nih utinaka. Kaoi svaki drugi sustavni ead i peoces zdravstvene njege temelji se na dobroj dokumentacy, - planu adravstvene njege, koji Sadr: sestrinsku dijagnoen (problem iz zdravstvone njeze), “ciljeve, intervencije i prostor predviden za evalyaciju. Planiranje cbuhvads i definiranje izveSitelja. UI naSim je uvjelima realoy da vita medicin- _ ska sestra - voda lima ntvrduje potrebe, planira ed ravstvenu njegu, proved sluzenije po- _ stupke i pedi zadathe v skindu sa strugnosti, sposobnosti i osobnim kvalitetama sestara ajezi osposobljava laike (Clanuve ybsitclji) i pomogna vil treba éestoi redovite provodili thranjenje bolesnéka, prontjena poloaja. vjezbe disama}.13. Provodenje. zdravstvene mege -Provodili valravatweny regu ne cnadi daslovng izvrsaeati ono Sto je pkinom predviderio. Pro vodetije ukljetuje trajno procjenjivanje boleserikeva stanja i ponasanja te pratenje wspjesnostt ‘dravstvene njege: Tstodobno. mela cake i nefowmalna podiks bolesmika mneraju biti sustavrat dbo svakog postupka (premda te v plan ne navode izrigilo). Metorle neformalne poste jes ceobni primjer, pravilno i savjesno provotenje razliGitih pestupaka i uspuina cbyaéajcnja, Na primajer, meuicintska sestra nul holesnaky ds peije objeda upere tule denost mmupriber za pranje ruku, sudi bolesnikuda opere abe nakon jela, upazoravaynci gana padeljneh 7.4. Evalvactja zdravstvenc njege Planiranje sdravstvene njege obubvaca idefiniranje eiljeva za svaki problem. aon Giac as novn 7a acjenjivanje uspjcsnasti zdravstvene njege. Suvremcna rdravsivena njeza orijentica- na je na bniesnika, drugim rijeCima na ishod adravstvencnjege. To 2naéi da nijedavoljna prow: stiodredene postupke, veé oni moraje biti néinkowiu. Na primjer. ako je neupucencst » primjenu test -trake /a odredivanje glukoze-i keumskib spojeva urinu jedan panbslem. cil ye asposabiti oleenika 2a njevinu samostalna primjenu. Prema tome adravstvena nyegs je wspjedna ako bole ssnik izjavljuje da se test -trnka mode na recept nabueits » svakoj apotees i aka pravilno mpotre- bijava (nakon vicdenja test -trake onan gavara tobu., taku kratko uranja.o svie® urin, pr waels- rnju uklanja vigak urina powlageGi tub trake we rub jmsucle, nakun dvije minute uspareduje Boje fohivenu reakejjom na politts bajom na skalf). Kan svaki sistematske rad i pences zdravstvenc njege zasnoven je na dobro] dokumenticiji ‘Nagin dinkcumentirunja mora bili dobro onganizirn, a dokumentacija na taspolagangn svim Cha novima linia 78 Beg.8, BOLNICA, BOLNICKI ODJEL # Smijestaj boinica + Tipovi bolnica prema ixgradnji # Organizacije rada u bolnici + Bolaitki odjeldipowe bolnica prema iegradajl sali organizactu racks u bolnici, a ovist uUbbnast bolesnika u bolesni@koj subi, 1 2. 2. opisali boliidki veel, 44. malrojiti i opisati imbenike o oj 5 i episati prostorije na holnickem odjchu. . mabreji8. BOLNICA, BOLNICKI ODJEL 8.1. Smjestajy bolnica U proilusti su se bolnice gradile ivan naseljenih mjesta, Sa Sirenjem stambenih naselja bol- nice su danas u samom gradu, u blizini kurisnika. Nove balnice monyju ispunjavali sve patrebe suvremene medicine i bolesnika, Bolnici moraju biti osigurani dobri prilazi i dobre vere s jaw zim peometnim srodstvima Rolaicks okolig éini zelena povrdina, park Kajim se koriste poksetni holesnici, 8.2. Tipovi bolnica prema izprad Godine 1635. ulmeki arhitekt Joseph Purtenbach (1591 - 1666) ubjavljujekajiza Arehitec- ura universalis, u knjaj prikazuje tehnigka natela izeadaje holaice i Jonust nuctie arhitekron ski itehnitie| wornih bolnica, Qtada se razlikuju dve sustava graunje bolnica - karidorskii pa- Tiljonski. eta Koridorskise m7vio i arhitektonskog oblika starih samostana. Onnovu gerade dini dugatak hodnik. od kajeg sc okomito odvajau drugi hodnici. Liz hoclnike sv nantzane bolesniéke sabe | stale prosturije. “Ako se prostorije nalare na obje stvanc, 2 hudnik u sredini. goverimu 0 sredi njem tipn. Takav je bodnik slabo osvijetljen. zadrava viagu, onemuguéuje izravno. provjctra- ‘vanje holesnitkih soba i omoguénje Sireaje bolaigkth infekeipa, Unnekim se bolnicama hocinik nalazi botny, s jedne strane, a sve prostonije (holesnitke sobe inusprostorijc) s druge strane, najéesce okrenute na jugozaper!. Takiw up nuziva se boeni tip kor rider. Takvom gradajom uklonjcne su negativnosti sredisnjeg Upa. hodnik je izravnw vsvijel- Jen preko prozora, Jako se prowjetrava iu njemu se ne zadrFava vlaga ni scugedan miris. Po tom su sustavu sagradenc's [8 stoljocy velike europske bolnice, Botka Opa bolnica (Allgemeinek- ranckenhans)sa svojih2 OOU krevetaduga je hila jedna oc wajvedih bolniea tsvijetu, gradena ‘aj natin, Koridorski sustav ontoguéavan j¢ relativn brea: podvorbu bolesnikai dab poveranast si bolnigkih sluthi. alt je oteFavao izolsesju. Stoga se u"bakteriolotkes|" esi, potkraj 1Y.1 napodel- Jeu 20. stoljeca, presi na paviljonski fip gradnjc. ‘Sustay paviljuna susiojao-s¢ u poet cxf Veliki dvorana u casebnim zgradama, esto me usobno poveranih trijemovima. Kasnije su se gradile jednokame idvokame zyrade,a u svako} 2gradi bio je smjeSten po jean bolnicki adjel. Paviljoni su medusobna bili puvecard podzemnin alt padzemnim bodnicima, Laboratorij { rendgenski odjel saijeSteni su u posebnom paviljonu, ‘Takaiv sustav uklonio je nedostatke koridnca, ali su se pokazali dragi nedostaci - oteFana kom- nikacija tzmedu pojedinihodjcls zhog udaljenosti, polreban vedi bro] oseblja, skupa tegradnja i potrebna veda prvvrfina 2a iag-radeju cdSatelitski sustav gradaje holnica je kombinacije koridorskog i paviljoaskog sustava. Nasta jewkoda s-uz velikuzgridu koridarskog sustina, « kojoj je bio smjeiten vedi brojodjela, une~ ‘posredno} blizini sazidao "paviljna” w kojem je najéeSée bio smjedlen zarazni udel, a kasnije su ‘se prema putrebi dogradivali drug odjeli (Opéa balnica u Osijeku), Navedeni sustav imasve po- itive { neyativne stranc sustava kuridora i paviljona. ‘Uvrijeme clementarnih nepogoda, velikih epidemsija zaraznih bolesu, ratova, ilizhog izgrad- je novili aljcla podizale sv sc montane bolnive. Zprade se hrzo ilake sastav|jajuod-ved goto ijelova, Kad vie nisu potrebne, rastavljaju se, sluze ea druge potrebe, ii se prenose rm dra gomesto. Sve stare bolnice gradene su sustavorn kuridora, paviljona ili satelitskim sustavom. Ugiav- nom sy renovirane i palagudene dansinjim polrebama. U danainje veijeme uklanjaju se pn gradnji bolnica nedestact starih bolnica i ispunjavaju os own’ nyjeti - ekonomicnost ifunkefonainost, Da bi suvremena bolnica inoglaostvariti svoje-za dagc, moraju se osigurad takvi prnstori koji omoguéujn dobre organicactju rezacwesaih djelat- sti. Suvremene bolnice grade s¢ ud vise blokovaxgrada s nekoliko katova. Broj blokova | kato- +va je razlitil, a uvisi o funkeifi koju bolnica ohavlja(broj stanovaika, patotozija kraja, broj odje- Ia...) Najekonomicnije st zerade od 7 do9 kalova. Blokovi su razlitito postavijeni, uoblik slo- va E, HF, T, Liste ili raciidite visine. [NajteSte je u jedinom bloku smjeSien jedan adjel. U pasebaom hloku smjedtene-su sluzbe po- teobne svim adjelima -laboratoriji, rendgenski kabinet, ostiladijagnostika, srediinja sterilizaci- ja, sredifnja jjckama, administrativno-upravni dic bolaice, tehnitka slutha_ Svaki blok ima svoj ulez, pa rad u jednom boku ne ometa radu drugom bloku. Prostomno su ‘odvojeni, svaki ima svoju opremu i nsoblje, a funkcionalno sa povezani u jeunt ofganizacijsien ejclinu. Komunikaeija osoblja iz razititih blokova odvija se raznim tehni¢kim uredajima (Lift, telefon, intetfon, valuum - kanal. toki-voki sustay, preko ¢krana...) Suvremena bolaica ima najmanje tri blok, w kojima su smjeSteni dinambfld, statikt i teh- ‘Udinamitkom dijelu smeiten je poliklinitko - konzilijarni dio bolnice. Naxteite se nalazi vu prizerilja isuterenu ili u bloku s manje kalov za sam ulaz u bolnicu. Tu su razne ambulants, rendgenski kabinct, ostala dijegnnstika, prijamni odjel itd. Jedan div tih prostora mode seisko- ‘istiti i za bolesnike koji lee u bolnici (laboratoni rendgen, ostala dijagnostika..) Statik dio namijenjen je bolesnicima koji lea u belaici, a opremijen je suvremiecim powta- galima a lijofenjei njege, “Tehnitki dio Sini srediinja knbiaja, sredignja praonica rublja, razne radionice, sluzbe op- skebe..., koje su potrehne 7a rad bolnice. 83. Organizacija rada u bolnici Rad u bolnici onganiziran jeu diva velika sektura: stmugnomedicinskem i opéem, Strugnomedicinskd sektor obulivata sve slutibe koje se have strutnomevicinskim radom. “fa rade timovi zdravstvenih radnika, U svakom timu svaje mjesto 5 odre¢enim zadagama ima i 7a medicinskasa venu njegu ‘Opa sekta opty i tehnitki 84. Bolnid Boloitki od taj lijetenje os Volidina od stvene ratitel lesnitkih soba} an va ckonon hodnicima, set vom ractu bili Tm njegu 12a perifemo, ang “priblizcao bal Zakomunikacij Sc suviemeniun nusprostorijasa kjuceni Prostorije na o «Balad * sobaa * sobazmedicinska sestra. Vein medicinskih sestara radi u stati@kom dijelu bolnice i prevodi zdravs- Perm njegu. (Opéi sekstor abubvaga: adn open Ltohnighu sluZtn...) strativaa - upravmusiu7hn, eecimovuusivo, kadrovsky sluzbu, &4. Bolméki odjel Rolnigk udjcl je esnovns fankcionalna joginicabolnice koja shui 2a hospitaltzaciju - siijek taj ilijetenje odnedenog broja builesnikit Veliéina odjela ovisi o velitini bolnice, broju stanevnika kojem se daje taj oblik xdrav- stvene raititei epidemioloskoj situaeljl, Najéeiée je to 20—d0 kreveta, Odjel se sastogi al ho Jesnitkih soba za smjeStaj bolesnika i nusprostorija. Raspored prostarija na odjelu veonta je vit Zan xa ekonomituest u raclu (bon asubljai njihovo opterséenjc). Ustarm belnicama sdngatkim hodnicima, nefunkcionalng poveaunim prostorijama, bilo je potrebno vise osohljn kyje je a svom tadu bile opleredeno neprekidnim hodanjem i gubitkom,vremena potrebaim za zdravsive- su njegu i zi mid s bolesnikom. (J novim stivremenim bolnicama holesnigke sobe su smjestene perifemy, a nusprostorije-u stedini. Rad aa ydjelu odvija se hez.ncpotrchnug hodanja, asoblje je “pribliZens" bolesaicima, Kav i materijal za njegu, lijeke ina, Koji se dopremajtedicalima. Za komunikaciju izmedu usublja, osublja i bolesnika, té izmextu caunih jedinica upotrel sesuvremeni uradaji (syjetlosni. 2vudni. govern), tclefoni, interfoni idr. Medutinn, nedostaci su nusprustorija smjeitenih u sredini umjctnc osvjetljenje i slaba ventilacija, pa moraju biti stale ‘ukdjuceni. Frostorije na adjetn jesm: * bolesnigka soba * soba za priprems: © soba za pregied bolesnika i ixvodenje medicinsko - tehniékih zahwata © soba za lijetnike © soba za voditelja odjela + soba glayne medicinske sestre * soba za sastanke * yobu za sesire * Dlagovaonica * dnevni boravak © Sajna kuhinja Kupaoniea * nuinik ® prostorija za tisto rublje * prostoriju za netisto —ispiraonica * prostorija za duvanje pribors zu GSéenje odjela.Odjetmode imati: * priruéni laboratorij * prostorijuza posjete * knjiznicu— S41. Bolesnitka soba padaja obraga smjettaju bolesn ith soba, hi ikomunikaciju. Bulesnitka soba je prostorije u kojoj holesnik peovodi nujduze, a mnogi i cijelo vrijeme svoga boravka bolniel, ‘Ona mora zadowoljavali sve higijenske ujcte, a svojim ixgledom 1 ugoajem treba Bits Sto slie- nija kuno} stedim. Uredna i ljepo opremijena bolesnicks soba pazitivno é djelovati aa bole- snika koji jeXcswo pr dolasku u bolniet zabrinul za svoje zdravstveno stanjei uplaion bolnickom sredinom. U suvremenim holnicamaa belesnicima su osigurane wobae botesmigke: snbe sa sani- tarnim Evorom. Sobe su jedaokreveine, dvokreveine 1 trakrevetne. U bolnicama gulje nismo bo- Iesnicinia t mogudnnsti esigerati potpuni komfor (pelerukeeveIne i viickreveine bolesniéke #0- hho) oprema i unedaji b bntesnitkoj sobi prilagodavaju se pestwjecim uyjetima i bolesniku. (Osjedaj ugode i udubnost bolesnika u bolesnitkaj subi zavisi od niza Gimbeniker * hoje zidova © valitete poda ® osvjettienja mikroklimatskih uvjeta (lemperature i vlaznosti zraka) + udobnosti isinjettaju krevetn * higijenskog odrZavanja. ‘Fidovi trebaju biti glatkih povéfina, zavbjenih kulova, abojeni pastelnim (toplim) bojams. Pom jedarazlitite boje utjecu na psiin: Conjeka, pogolowobolesnika. Svijetla smedazuta bo- Rp ‘oker”)ujeluje prirednn, tople i verleo, svijeUozelena umiryjuce, jubitusta depresivno_ crve~ ny razdrazujuce. Boje webaje biti postojanc (radi higijenskog, viainog odréavanja }- Pod u bolesaicku sohi mor biti od kvalitetarg maverijala (specijaine yume), tops, elastl- {Ean ne senije prowoditi avuk, moca se lato Gistiu iderinficizut, Na peimjer, drvent pod kot "skai pit il pod prekriven placieama koji provodi zvuk pri nodaom obilaskuusestre, remete bolesaici- ma san Dnevne priradno osvjetljenje bolesnitke sobe ovisi o velitini i polo#aju holesnitke snbe (atrana.svijeta jug. jugozapad). visine 2grade (pazeraljc, kal), okoline Cotvorene pov sBine, slabla unepasredny) blizini zgrude), zastakljene powrsine prevora (treba zatizimait peliny pevriine po- da). Prirodna sunéeva svjellost pogedno djeiuje na bolesnika, aultraljubiteste zrake (bolje kroz cavoren prozor) bakiericidno djeluju na aklerije koje 3¢ nale7e na posteljnem rublju ide juedmetima 0 bolesi@ko sobi. Ma prozocima morijei postojali zastimai zaston ("rolete”) ako bi Kolidinu prirodne svjellosti peilazcdih ptrohama (bolesnikt s pavredom glave) i Heljana bole snika (stince “ide” u of). ‘Umjetno osvjetijenje ubolesnitkoj sobi modebiti direkino indirckino, Uf veternjim satima soba je dovolja osvijelljena indirckunum svjetlom (kojemu je izvur wkrenul prensa 2icu lt sro- ‘pu)ivasjenjenim prema bolesmiku. Direkino, jade osvjetljenje potzebmo je pi Eevodenye zahwa- Priprojektiranju i i7gradnji bolnice posebna se ‘pijensko - tchnithim urestajima i urcdajima.za signalizact 7 tau bolesaicke osigurati svijet ha odjelu nema fijskom svjeril rajuce osvjedjen Da bise bole sprestorijama, vajuili blade. Za vijacih ijela—ra fegulim se pres i prostorije (kus sama, sje posta pravil, temperat nodi ad 12 do 15 mak 24°C. Uzodnomos -plih mjeseci, kad ‘Kada su prozarin ma. U sobuma se utile, staga sob dijela, gornji man -guéeno vertikaln “piVara se zim ak amakon prebrisavat ‘Ajaju posule ‘Temperaturt, ¥ au jedhokrevei -etninn be stoplinom i sy) esto tujems * Sigurnosti bole Liztiedu bolesnil riuje stral tjtau bolesnitkoj sobi, Lenad svakog krevela (uz uzglavije) ili na nocnom ormarigy potrebnn je osigurati svjetiljku. Svjctiljkom se koristi ili holesnik za osobme potrehe ili sesira pri radu kod bolesnika (davanje Tijckova v udredeno wrijmie), a prt tome ne remeti mir drugug bolesnika. Za ResmelaNo nnéno kretanje bolesnika i sestarana odjelu iw holesni¢kim sobama potrebny su ori- Jentacijska svjetla. ‘Ta su syjctla simjestena 50 — 60 em oul poda, zasjenjena mlijecaim staklent te daja dhovolino syjetlosti za slobaxiny kretanje, a da se pritom ne wzneméravju bolemiei. Aki na anljely nema orijcataciiskih svjelala, sestre se pei nudnim obilascima bolesnika koriste ute sijskomn syjetilikom. Isve prostorije na odjelus obscirom na svoju nanyjenu trebaju imati odgowa- rujuée osvjetljenje Da bi se bylesmik ugncino asjecao bitna je temperstura zraka u bolesnikoj sobi kao in nu shiostorijama kajima se belesnik korist. Ovisno o godiinjem doba i Klimi prostoriie s¢ zagrija- vajuili blade. Zagrijavanjese peovodi ceniraino (vrelom vodorn, parom, toplim arakem), preko Evijacih tijels -rudijatoca ili grijata smjestenth u podu. Tem peruiura raka u holesni¢kim sohama regulira se prema potrebama bolesnika (pedijatrijs, gerjjatrija, antenzivna skrb) ii prema nemye ni prosturije (kupaonica, operacijska dvorana, snbaza pregled bolesnika). U suvremenim bola uma, gshe postoje kina - uredaji, reguliraju s¢ temperatura i vianost zraka djekom godine. U ‘prawvilu, lemperamica Zraka u bolesnitkoj sabi treba bid ijekom dana.od 18 do 20°C, a tijekom edi od 12.do 13°C, na odjelu 2a dojentay 1 na gerijatrijskim odjelima 22 °C, u operucijskom traktm 24°C, ‘Ugodnom esjo¢ajun bolesnitko sobi pridemosti syjetina zraka, Problem sene nsjeta za to- plib mjeseci. keda su prozori stalno otvoreni i u malim bolesnitkim snbama, ali je "velik” zim kada su provosi 7atworeni u vitekrevetnim bolesni¢kim soharta uv sobama s “icfkim” bolesnic ma. U sohansa se gomila uzljik - dioksid, ncugodni mirisi pos|jedica su znojenja ilt obuvijanja nude, stoga sobu trcha reriovito proeradivali. Prozori stu bolesnitkim soharma grageni od diva dijela, gornji manji dio prozora olvara se od stropa prema podu (drtise poluotvoren), pa je ono - guéeno vertikalno provraCivanje (lopli —lokSi zak struji prema steopu). Donji, veéi dio prozora olvara se zimi ako sv Zeli soba prowjetriti (waka dva sala ackoliky minuta, aakoa viScnju nudde. nakon prebrisasanja podova i drngih powrdina u balesnitkoj sobi te prema potrebi ils bolesnileo- “vay Fel). Prije prozraéivanja sobe treba zatvoriti vrata, a bolesnike upazoriti da se pokriju ill i treba pokrili. imi, 72 vrijeme velikih hladnnéa, sobe se mogu prozrativati indinekino, preko lnndnika (hoéni tip koridora) koji inta proaore, Zatwore se vrata bolesni¢kth soba, ogvore priszori na hod- niku, prozrati se, zatvore se pruguri iatvore veata holesnitkih soba. Pravilnim i nedovitien prozrakivanjens bolsnitkih soba osiguravame u njima svje¥inu i viaz- host zraka, Aku se sobe zagrijavaju radijatocima ("sue gra), 9 dia bi se osigurala adekvalna ‘vlaZnust graka od 30 de Gf%, ¢nugu se u SoBe stavitl apacatt za vluzenje zraka, ilt se na radijatoce sav jajy posude s vodoni. ‘Temperanuru, vlaznost i svjezinu zraka mozeenp maksimalno prilagostili potrebama holesni kau jednokreveinimn bolesnidkim sobanta x saniLamim Evarom. Medlutim, "problers” je s vige- kvevetnim bulesniéicim snhama, naime svuki bolesnilc ina svojc nivike, a lime i razlitite potrebe 4a toplinom i svjetinoe zraka, ana odjelu ncma klima - uredaja. Poznata je wrreciva kojuna2a- Jost Ecsta Enjemia “nitko nije umra nd smrada, ali co hlseinoge jest". Siguenostt bolesntka pridonose dabei signalni (2vwéni i svjcilosnt }uredaji za komunikuei- Jn iamedu bolesnika { sestre. Pravadobnom reakeijom sestre na poo holesnika kod njega se ‘umunjuje strah i stjete sigummust da ée potrebam pomwd dobili na vrijeme.