Brze Vise Jace 2 - Priručnik PDF

Vladimir Findak - Gordana Lukenda
BRÆE, VI©E, JA»E 2

priruËnik tjelesne i zdravstvene
kulture za uËitelje/uËiteljice 2. razreda osnovne πkole
Urednica
Slavenka HalaËev
Recenzenti
dr. sc. Kreπimir Delija
Sanja BoæiÊ
GrafiËko-likovni urednik
Æeljko BrnetiÊ
GrafiËko oblikovanje
Vladimir ©agadin
Oprema naslovne stranice

Kristina Petruπa
Lektorica
Suzana IvkoviÊ
Korektorica
Branka Mesing-Nakarada
Ÿ ©kolska knjiga, d.d., Zagreb, 2005.

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoæavati,
fotokopirati ni na bilo koji naËin reproducirati
bez nakladnikova pismenog dopuπtenja.
Uporabu ovog priruËnika za predmet tjelesna i zdravstvena kultura u 2. razredu

osnovne πkole odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta Republike
Hrvatske rjeπenjem klasa UP/I°-602-09/04-01/112, ur. broj 533-12/05-01
u oæujku 2005.
CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici, Zagreb, 430806050

ISBN 953-0-50515-9
Tisak
GrafiËki zavod Hrvatske, d.o.o., Zagreb
Vladimir Findak - Gordana Lukenda
Bræe, viπe, jaËe 2

priruËnik tjelesne i zdravstvene
kulture za uËitelje/uËiteljice 2. razreda osnovne πkole
Zagreb, 2005.
Predgovor
Vrijeme u kojemu æivimo karakteriziraju ne TreÊi dio udæbenika flrezerviran« je za Bræe,
samo pozitivni utjecaji, nego i raznovrsni ne- viπe, jaËe a upuÊuje uËenike u razliËite naËine
gativni utjecaji na Ëovjekov antropoloπki sta- praÊenja i vrednovanja njihova rada i napretka
tus zato πto je, uz ostalo, sve manje kretanja, a u podruËju tjelesne i zdravstvene kulture.
sve viπe vremena flgutaju« tzv. nemiπiÊne ak- Dræimo, πtoviπe sigurni smo, da Êe tako
tivnosti. Posljedice tih negativnih utjecaja nisu koncipiran udæbenik biti od koristi svima, a
malene, naprotiv, nije ugroæeno samo zdravlje ponajviπe uËenicima. HoÊemo li, meutim, u
ljudi, veÊ i njihove osobine i sposobnosti, Ëe- toj namjeri uspjeti, odnosno koliko Êemo usp-
ga, dakako, nisu poπteena ni djeca, odnosno jeti, uglavnom ovisi o uËiteljima. Zaπto? Zato
uËenici. U takvim situacijama primjereno πto smo uvjereni da ni najbolji uvjeti rada, pla-
tjelesno vjeæbanje za uËenike znaËi sastavni i novi i programi, kao ni drugi relevantni Ëimbe-
nuæni dio njihove svakodnevnice, πtoviπe, ne- nici o kojima ovisi uspjeh u tjelesnoj i zdrav-
zaobilazan dio integralnog sustava njihova od- stvenoj kulturi, ukljuËujuÊi i udæbenik Bræe,
goja i obrazovanja, a time i njihove pripreme viπe, jaËe 2 ne pomaæe ako uËitelj ima teπkoÊa
za æivot i rad u suvremenom druπtvu. u radu. Upravo radi izbjegavanja tih teπkoÊa,
Da bi se komparativne prednosti tjelesnog bar πto se tiËe uporabe udæbenika Bræe, viπe,
vjeæbanja u uæem smislu, odnosno tjelesne i jaËe 2 odluËili smo napisati ovaj priruËnik za
zdravstvene kulture u πirem smislu iskoristile uËitelje. PriruËnik je potpuno konzistentan sa
πto potpunije, odluËili smo napisati udæbenik sadræajem udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2. Vjerno
tjelesne i zdravstvene kulture za uËenike dru- prati svaku tematsku cjelinu ne samo njezinom
gog razreda osnovne πkole Bræe, viπe, jaËe 2. interpretacijom, nego i metodiËkom obradom.
Udæbenik je ponajprije namijenjen uËenicima, Gdje god je bilo moguÊe i potrebno, u priruË-
a potom njihovim uËiteljima i roditeljima; uËe- niku je flrezerviran« prostor za korelaciju tje-
nicima da πto prije postanu i ostanu ovisnici o lesne i zdravstvene kulture s drugim pred-
svakodnevnom tjelesnom vjeæbanju kao sas- metima. PreporuËujemo vam da pozorno pro-
tavnom dijelu kulture æivljenja, a uËiteljima, Ëitate i dio priruËnika u kojemu vas informi-
da im pomogne u svakodnevnom radu, pogla- ramo o moguÊemu i potrebnom doprinosu tje-
vito u dijelu koji se odnosi na realizaciju plana lesnog vjeæbanja zdravlju uËenika, upuÊivanju
i programa tjelesne i zdravstvene kulture. Ro- uËenika u razliËite izvannastavne i izvan-
diteljima Êe pomoÊi da joπ uspjeπnije surauju πkolske aktivnosti te u naËin samokontrole i
sa svojom djecom ne samo u obavljanju njiho- samoocjenjivanja njihova rada. Takoer vam
vih obveza vezanih za πkolu, nego i u zado- preporuËujemo da se praktiËno uvjerite u vri-
voljavanju njihovih svakodnevnih potreba, in- jednost pojedinih vjeæbi i pojedinih metodiË-
teresa i æelja, poglavito onih koje proizlaze iz kih rjeπenja. Æeljeli smo, dakle, ne samo da
njihove bioloπke potrebe za kretanjem. vam uz pomoÊ ovog priruËnika olakπamo upo-
Sukladno navedenim ciljevima, udæbenik je rabu udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2 da vam po-
podijeljen na tri tematske cjeline. Prvi dio udæ- mognemo u realizaciji programa tjelesne i
benika s naslovom Vjeæbanjem do zdravlja sa- zdravstvene kulture, da joπ viπe unaprijedite
dræava informacije (teorijske i praktiËne) uz svoj rad u ovom predmetu, nego i vaπ rad u
pomoÊ kojih se uËenici na izravan ili neizravan cjelini, na zadovoljstvo vaπih uËenika i vas
naËin upuÊuju na brojne moguÊnosti i sadræaje osobno.
uz pomoÊ kojih se tjelesnim vjeæbanjem moæe Ako vam ovaj priruËnik u tome bar malo
utjecati na Ëuvanje i unapreivanje zdravlja. pomogne, onda je njegova namjena ispunjena i
Drugi dio udæbenika ili, toËnije, Sportska po- naπa æelja ostvarena da smo u toj namjeri uspjeli.
Ëetnica odnosi se na upoznavanje uËenika sa
sportom u svim njegovim pojavnim oblicima i
s plemenitim idejama i porukama olimpizma. AUTORI
5
PriruËnik za uËiteljice / uËitelje
ZA©TO VJEÆBATI udæbenik,

U U»IONICI str. 3.
KAKO VJEÆBATI udæbenik,

U U»IONICI str. 4. i 5.
SAT RAZREDNIKA
Zaπto i kako vjeæbati u uËionici?
CILJ SATA:
Uspostaviti dobru suradnju s uËenicima i osigurati uvjete za realizaciju vjeæbanja u trajanju
od 3 do 5 minuta kada se æelimo odmoriti od uËenja u πkoli ili kod kuÊe.
SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:

• Pedagoπka radionica.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

• plakat, raznobojni listiÊi
• πportska kapica
• udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2
Raspored stolova u uËionici
Stolovi su sloæeni po 3 u skupini i stolci oko stolova.
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNA AKTIVNOST
Djeca se nalaze u krugu, naizmjeniËno djeËaci i djevojËice.
Pozdravljanje
Djeca se u krugu dræe za ruke. Prvo dijete pozdravlja rijeËima: „Ovo je moja prijateljica
Dora”. Zatim podiæe Dorinu ruku, a ostala djeca pozdravljaju: „Dobar dan, Dora!”. Postupak
se ponavlja sve dok sva djeca ne budu imala podignute ruke. U tom trenutku svi pozdravlja-
ju: „Dobar dan, prijatelji!”, a zatim spuπtaju ruke.
Dnevna poruka:
Dobar dan, djeco!
Danas je _______ . (dan u tjednu)
Datum je _______ .
Vrijeme je _______ .
Poruka dana je: BRÆE, VI©E, JA»E!

Objasnimo poruku
(prema dominikanskom opatu Henryju Didonu iz 19. stoljeÊa).
• Bræe u æivosti duha.
• Viπe u moralnom pogledu.
• JaËe (snaænije) u æivotu uopÊe.
7
»arobni krug - igra

ZapoËnemo igru tako da djeca stoje u krugu. Jednom djetetu iz kruga dajemo lopticu. Ono je
baca u krug, a odbijenu lopticu od tla hvata drugo dijete, koje odglumi da se loptica pretvo-
rila u neki drugi predmet, Ëiju „uporabu” ostalima prikazuje odgovarajuÊim pokretima. Tko
pogodi πto dijete pokazuje, dobiva lopticu i baca je preko Ëarobnog kruga novom suigraËu,
kod kojega se loptica opet pretvara u neπto novo (npr. stolac, metlu, olovku, spuævu…).
• GLAVNA AKTIVNOST
Uporaba udæbenika
UËenici sjedaju na svoja mjesta. Otvaramo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 3., i promatramo
πto rade uËenici i njihova uËiteljica. Moæemo li i mi izvoditi te ili sliËne vjeæbe u uËionici?
Moæemo. UpuÊujemo uËenike da okrenu str. 4. i 5. udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, da po
skupinama prouËe kako se vjeæbe izvode te da smisle naziv za vjeæbu i demonstriraju je pred
razredom (ovisno o broju uËenika u odjelu, uËitelj odreuje koliko Êe biti skupina i koliko Êe
koja od njih prouËiti vjeæbica). Nakon 5 -10 minuta glasnogovornik skupine objaπnjava kako
se vjeæba izvodi, a ostali Ëlanovi demonstriraju njezino izvoenje. Na velikom razrednom
plakatu ispod crteæa vjeæbe upisuje se naziv koji su uËenici smislili za tu vjeæbu. Izredaju se
sve skupine.
*Napomena: Kada izvoditi te i sliËne vjeæbe?

Izvodit Êemo ih kada za vrijeme nastave uËiteljica/uËitelj primijeti opadanje pozornosti,
nemir, zijevanje, bezvoljnost, okretanje u klupi, potrebu za razgovorom, labilno dræanje tijela,
pasivnost uËenika i sl. Ukratko, kada se u nastavnom procesu osjeÊa umor. Vjeæbat Êemo 3-
5 minuta. NeÊemo uvijek raditi sve niti iste vjeæbe.
Prije vjeæbanja treba otvoriti prozore te primaknuti stolac klupi da se moæe slobodno vjeæbati.
Svaku vjeæbu trebalo bi ponoviti nekoliko puta. Vjeæbanje se zavrπava s nekoliko vjeæbi di-
sanja, a potom se nastavlja uËenje.
UËenicima objaπnjavamo u kojim Êemo se situacijama sluæiti ovim vjeæbama. Naglaπavamo

kako mi odreujemo kada Êemo vjeæbati (imati mikropauzu), ali da oni mogu odrediti koje
Êe se vjeæbe vjeæbati.
Traæimo od uËenika da otvore udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 4. i 5., te joπ jednom prouËe
sve navedene vjeæbe. Dijelimo im πarene listiÊe kolaæ papira i potiËemo ih da sastave svoj
izbor od 6 -7 vjeæbi. Na listiÊ piπu samo nazive vjeæbi. Kada je posao zavrπen, potpisani listiÊ
se presavije i stavlja u „πportsku kapicu” (πiltericu). Kapicu vjeπamo u kutiÊ tjelesne i
zdravstvene kulture. Dogovaramo se o tome da Êe, svaki put kada osjetimo umor, jedan od
redara izvuÊi listiÊ iz kapice, a vjeæbe Êe voditi „autor” izvuËenog kompleksa vjeæbi. Nakon
dogovora ponovno uzimamo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2 i Ëitamo upute koje nam je dao autor
udæbenika, πto nikako ne smijemo zaboraviti prije vjeæbanja, za vrijeme vjeæbanja i na nje-
govu kraju.
• ZAVR©NA AKTIVNOST
UËenici radionicu ocjenjuju jednim od znakova raspoloæenja ☺ , a potom ispriËaju svoje
dojmove: ©to im se u radu svidjelo? ©to bi promijenili? Bi li ponovno æeljeli raditi na sliËan
naËin? Zaπto?
8
KAKO VJEÆBATI udæbenik,

U U»IONICI str. 4 i 5.
Kada nemamo na raspolaganju dvoranu niti nastavu izvoditi u uËionici. To nije najprikladnije
moguÊnost za rad u prilagoenoj prostoriji (hodnik, mjesto za tjelesno vjeæbanje, ali i to je bolje rjeπenje
aula, predvorje), a vremenski uvjeti ne dopuπtaju nego preskakati sate tjelesne i zdravstvene kulture.
izlazak na πkolsko dvoriπte ili igraliπte, prisiljeni smo
Okretanje u mjestu
TrËanje prozivanjem broja - elementarna igra
MJESTO RADA:
uËionica.
NASTAVNE CJELINE:
Hodanje i trËanje - igre.
NASTAVNE TEME:
Okretanje u mjestu, TrËanje prozivanjem broja - elementarna igra.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata
Razmjeπtanje namjeπtaja, pripremanje uËionice za rad.
Hodanje sa zadacima
2. Pripremni dio sata
Koristimo se kompleksima vjeæbi iz „πportske kapice”.
3. Glavni A dio sata
Okretanje u mjestu.
TrËanje prozivanjem broja - elementarna igra
Glavni B dio sata
Dodavanje lopte kotrljanjem - πtafetna igra
4. Zavrπni dio sata
Tko najbolje nasmijava.
CILJ SATA:
Razvijanje zdravstvene kulture uËenika radi Ëuvanja i unapreivanja vlastitog zdravlja i
zdravlja okoline. Zadovoljiti potrebu uËenika za kretanjem. Pruæiti im moguÊnost stjecanja
osnovnih znanja i vjeπtina i navika potrebnih za prilagodbu novim motoriËkim aktivnostima.
ZADA∆E:
ANTROPOLO©KA:
a) Antropometrijske znaËajke
• Pozitivno utjecati na razvoj lokomotornog sustava radi poticanja pravilnog rasta i razvoja
uËenika, poveÊanja miπiÊne mase i smanjenja potkoænog masnog tkiva.
b) MotoriËke sposobnosti
• Utjecati na razvoj motorike, koordinacije i ravnoteæe.
c) Funkcionalne sposobnosti
• Poticati organske funkcije sustava za disanje i krvotok te tako utjecati na pravilnu izmjenu
tvari i razvijanje aerobnih sposobnosti.
9
OBRAZOVNA:
• upoznati moguÊnosti vjeæbanja u uËionici i naËine ponaπanja pri vjeæbanju
• nauËiti se okretati na mjestu
• nauËiti igrati novu igru.
ODGOJNA:
• stvoriti navike poπtivanja pravilnog ponaπanja pri vjeæbanju u uËionici
• razvijati svijest o brizi za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih tijekom vjeæbanja u uËionici
• poticati pozitivan odnos prema radu
• utjecati na stvaranje navika svakodnevnog vjeæbanja
• poticati suradnju, odluËnost, upornost, utjecati na stvaranje ugodnog raspoloæenja.

• inventar uËionica - stolci, ploËa, kreda.
METODE RADA:
• metoda usmenog izlaganja
• metoda demonstracije
• metoda postavljanja i rjeπavanja motoriËkih zadaÊa
• metoda standardno ponavljajuÊeg vjeæbanja
• sintetiËka metoda uËenja.
METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

• frontalni oblik rada
• paralelno odjeljenjski oblik rada.
TIP SATA:
sat uËenja novih motoriËkih gibanja.
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA
razmjeπtanje namjeπtaja, pripremanje uËionica za rad
Hodanje sa zadacima.
UËenici hodaju umjerenim tempom oko uËionice u koloni po jedan. Na dogovoreni znak:
a) stanu, ËuËnu (3 s) i nastave hodati
b) stanu, sjednu (3 s) i nastave hodati
c) prelaze u hodanje „Ëetveronoæno” (3 s), a potom opet hodaju uspravno
d) prelaze u brzo hodanje (3 s), a potom hodaju umjerenim tempom.
• PRIPREMNI DIO SATA

Uporaba udæbenika
UËenici stoje u slobodnoj formaciji.
Koristimo se kompleksima vjeæbi iz naπe „πportske kapice”.
Uz pomoÊ udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, str. 4. i 5., ili plakata prisjeÊamo se kako se izvode
vjeæbe.
10
• GLAVNI A DIO SATA

UËenici su podijeljeni u Ëetiri vrste.
1. Okretanje u mjestu
Ako su uËenici u I. razredu, davanjem smjera kretanja: „Okrenite se prema meni”, „Okrenite
se prema ogradi” itd., nauËili koja im je lijeva, a koja desna ruka ili noga, tada to ponovimo,
a potom prelazimo na okretanje u mjestu opisnim zapovjetkama. To su zapovjetke „nadesno”,
„nalijevo”, „Ëelom natrag”. Pri okretanju ne treba strogo gledati kako se ono izvodi. Vaæno je
da se uËenici okrenu na pravu stranu i da to izvedu sloæno. Okreti trebaju biti prirodni, leæerni,
a poslije, u III. i IV. razredu, pazit Êemo da se izvode pravilno.
Pravilan okret u mjestu podrazumijeva njegovo brzo i odreπito izvoenje. Nakon izvedenog
okreta ponovno treba zauzeti stav „pozor”. Okreti u mjestu jesu okreti „nadesno”, „nalijevo”
i „Ëelom natrag”. Okreti „nadesno” i „nalijevo” iznose 1/4 kruænice i izvrπavaju se na zapo-
vjetku „nade-SNO!”, odnosno „nalije-VO!”. Okret „Ëelom natrag” iznosi 1/2 kruænice i
izvrπava se na zapovjetku „Ëelom na-TRAG!”
2. TrËanje prozivanjem broja - elementarna igra
UËenici su podijeljeni u Ëetiri vrste i razbrojeni od prvog do posljednjeg u svakoj vrsti. Kad
uËitelj prozove npr. „broj tri”, svi brojevi tri trËe oko svoje vrste do svoga mjesta. Tko bude
prvi, donosi svojoj vrsti jedan bod. Za vrijeme trËanja uËenici se ne smiju hvatati rukama za
svoje suigraËe u vrsti. Pobjednik je ona vrsta koja na kraju skupi najviπe bodova.
• GLAVNI B DIO SATA

Dodavanje lopte kotrljanjem - πtafetna igra
UËenici su podijeljeni u Ëetiri kolone, a svaka kolona na dvije polukolone, koje se nalaze
jedna nasuprot drugoj na udaljenosti od 8 m. Na jednoj strani prvi uËenici u kolonama na
uËiteljev znak otkotrljaju loptu uËenicima na suprotnoj strani, a nakon toga odlaze na zaËelje
svoje kolone. Kad uËenici prime loptu, otkotrljaju je sljedeÊim uËenicima na suprotnoj strani,
a potom i oni odu na zaËelje svoje kolone. To ponavljaju redom sve dok lopta ponovno ne
doe u posjed onih uËenika koji su je prvi poËeli kotrljati. Kolona koja prva obavi zadatak,
dobiva najviπe bodova.
• ZAVR©NI DIO SATA

Tko najbolje nasmijava - elementarna igra
Svi su uËenici u krugu, a u sredini kruga je jedan uËenik. Njegov je zadatak da u roku od 30
sekundi nasmije πto viπe uËenika i to tako da ide redom od jednoga do drugoga, postavlja im
pitanja, izvodi razliËite pokrete, smije se i sl. Za svakog uËenika kojeg uspije nasmijati osva-
ja bod. »im istekne zadano vrijeme, ulogu preuzima drugi uËenik, pa ostali redom.
Najuspjeπniji je onaj koji skupi najviπe bodova, odnosno nasmije najviπe uËenika.
VraÊanje namjeπtaja u prvobitni poloæaj.
Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje

unutarpredmetnih i meupredmetnih veza
SAT RAZREDNIKA
Prije izvoenja prvog nastavnog sata u uËionici, uËenike treba uputiti u pravila ponaπanja.
Obznanjujemo im da Êemo neke sadræaje morati odraditi u uËionici. MoguÊe je u kutiÊ tje-
lesne i zdravstvene kulture postaviti plakat s ispisanim cjelinama i temama (pojednostavljen
globalni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture) te na njemu posebno oznaËiti (obojiti,
zaokruæiti) sadræaje koje je moguÊe izvesti u uËionici. Najjednostavnije je da to uËitelj uËini
sam, no zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi to uËinili sami uËenici na jednoj radionici.
11
PRIJEDLOG RADIONICE
• UVOD
- igra
- poruka dana: vjeæbati moæemo i u uËionici.
• GLAVNI DIO
UËenici su podijeljeni u devet skupina (toliko je i nastavnih cjelina u II. razredu). Svaka
skupina dobiva listiÊ s nazivom cjeline i popisom tema. UËenici sami zaokruæuju teme koje
se mogu sigurno izvoditi u uËionici. Glasnogovornik skupine obznanjuje i obrazlaæe izbor, a
listiÊ se lijepi na veliki zajedniËki plakat.
• ZAVR©NI DIO
- igra
- razgovor o satu.
12
POLOÆAJ udæbenik,
TIJELA str. 6.
NASTAVNA JEDINICA:
Dizanje predmeta razliËita oblika i teæine do 5 kg udvoje na odreenu visinu
Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Dizanje i noπenje, Plesne strukture.
NASTAVNE TEME:
Dizanje predmeta razliËita oblika i teæine do 5 kg udvoje na odreenu visinu, Hodanje i
trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata
Tko Êe prije pronaÊi svoj predmet - elementarna igra
OpÊe pripremne vjeæbe s krugovima.
Dizanje predmeta razliËita oblika i teæine do 5 kg udvoje na odreenu visinu,
Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale.
Glavni B dio sata
Kotrljanje lopte izmeu nogu - πtafetna igra
Zauzmi pravilan poloæaj tijela - igra
CILJ NASTAVNE JEDINICE:

Usvajanjem novih motoriËkih informacija uËenici Êe biti pripremljeni za uËinkovito rjeπavan-
je svakodnevnih motoriËkih zadaÊa iz razliËitih æivotnih situacija.
ZADA∆E:
ANTROPOLO©KA:
• Stimulirati skladan tjelesni razvoj uËenika poveÊanjem miπiÊne mase i reduciranjem
potkoænog masnog tkiva.
• Utjecati na razvoj snage i koordinacije.
• Poticati rad organa i organskih sustava i time posebno utjecati na poveÊanje funkcija respi-
ratornog i krvoæilnog sustava.
OBRAZOVNA:
• usvojiti tehniku dizanja predmeta razliËitih oblika i teæina udvoje
• razviti sposobnost i naviku pravilnog rasporeda snage
• usvojiti osjeÊaj za ritam, smisao za skladnost pokreta, reagirati na promjenu dinamike, izm-
jenu tempa te samostalno i kreativno izvoditi pokrete.
13
• ODGOJNA:
- njegovati meusobne odnose pomaganja i uvaæavanja
- razvijati pravilan odnos prema radu i zajedniËkim aktivnostima.

• lopte
• loptica
• krugovi
• medicinke
• stalci
• klupa.
METODE RADA:

• rad u parovima
TIP SATA:
sat uËenja novih motoriËkih gibanja.
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA
Tko Êe prije pronaÊi svoj predmet - elementarna igra
Razred podijelimo u dvije skupine, npr. na „lopte” i „loptice”. UËitelj se kreÊe i u ruci dræi
loptu i lopticu, a uËenici trËe slobodno. Kad upita: „Tko Êe prije pronaÊi svoj predmet?”,
uËitelj stane dræeÊi u jednoj ruci loptu, a u drugoj lopticu. „Lopte” i „loptice” odgovaraju
brzim postrojavanjem s one uËiteljeve strane gdje se nalazi njihov predmet. Koja se skupina
prva postroji, osvaja jedan bod.

Uporaba udæbenika
U ovom dijelu sata koristimo se udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 2, str. 6., ili plakatom na koje-
mu su prikazani poËetni poloæaji tijela.
Najprije pogledamo i opiπemo crteæ, zatim opiπemo i demonstriramo vjeæbu, a potom je
uËenici izvode. Inzistiramo na tome da zauzmu pravilan poËetni poloæaj tijela i da se koriste
nazivima za te poloæaje.
14
OPIS PO»ETNOG POLOÆAJA NAZIV PO»ETNOG POLOÆAJA

Stojimo s opuπtenim rukama niz tijelo, stojeÊi
pete sastavljene, prsti rastavljeni.
»uËimo s rukama oslonjenima na tlo ispred tijela,
ËuËeÊi
glava u produæetku tijela.
Sjedimo s ispruæenim nogama i rukama pokraj tijela,
sjedeÊi
dlanovi oslonjeni na tlo, glava u produæetku tijela.
KleËimo s rukama oslonjenima na tlo ispred tijela,
kleËeÊi
glava u produæetku tijela.
Leæimo na prsima s ispruæenim rukama ispred tijela, leæeÊi na prsima
glava malo podignuta.
Leæimo na leima s leæeÊi na leima
opruæenim rukama pokraj tijela.
• OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE S KRUGOVIMA

Zbog raznovrsnih moguÊnosti opÊih pripremnih vjeæbi s krugovima i zbog relativno
lakog rukovanja krugovima, te vjeæbe treba primjenjivati ËeπÊe. Prednost im je to veÊa
πto svaki uËenik moæe sam izraditi krug, od tvrdog kartona ili od plastike, s polumjerom
od 30 cm.
OpÊe pripremne vjeæbe s krugovima:
1. Krugom ispod noge - stav spojeni, priruËiti. Krug je u lijevoj ruci. Premjeπtati krug ispod
podignute lijeve noge u desnu ruku, a ispod podignute desne noge u lijevu ruku.
2. Hlaenje krugom - stav spojeni, priruËiti, krug je u desnoj ruci. Mahati krugom ispred
glave najprije desnom, zatim lijevom rukom.
3. Prebacivanje kruga - stav spojeni, predruËiti, krug je na dlanu desne ruke. Prebacivati
krug s dlana desne ruke na dlan lijeve ruke i obrnuto.
4. Bacanje kruga s glave - stav sjedeÊi, raznoæno, krug je na glavi. Nagnuti glavu naprijed,
krug pada ispred tijela.
5. Krugom iz ruke u ruku - leæeÊi poloæaj na prsima, uzruËiti, krug je u desnoj ruci.
Premjestiti krug iz desne u lijevu ruku i obratno.
6. Podizanje kruga nogama - leæeÊi poloæaj na leima, „dræati” krug izmeu unutarnjih
strana stopala. Podizati opruæene noge i krug do vertikale, a zatim ih spuπtati na tlo.
7.”Ribanje” poda krugom - upor kleËeÊi, krug je ispod ruku. Opruæanjem i grËenjem ruku
kliziti krugom po tlu ispred tijela naprijed-natrag.
8. Ustajanje s krugom - stav ËuËeÊi, krug je na glavi. Podignuti se s krugom na glavi u uspra-
van poloæaj, a zatim se vratiti u ËuËanj.
9. Preskakivanje kruga s druge strane - stav spojeni, krug je na tlu do lijeve noge. Sunoænim
odrazom skoËiti preko kruga u lijevu, a zatim u desnu stranu.

1. Podizanje i noπenje medicinke, kamena, oblice svladavajuÊi prepreke
UËenike podijelimo u nekoliko vrsta ili kolona, ispred kojih se nalaze prepreke. Na uËiteljev
znak, u paru podiæu jedan od spomenutih predmeta, nose ga slobodno svladavajuÊi odreene
prepreke i potom stavljaju na klupu (visoku do 2 m).
15
2. Tunel
UËenike podijelimo u dvije jednake skupine. Jedni stoje u vrsti, a drugi u koloni. Jedan dru-
gome dræe ruke na ramenu oponaπajuÊi „vlak”. UËitelj udaraljkama ili tamburinom daje
ritam, koji uËenici u vrsti prihvaÊaju pljeπÊuÊi rukama, a „vlak” se kreÊe u zadanom ritmu.
Pri polaganijem tempu uËenici pljeπÊu rukama u uzruËenju, a pri bræem pljeπÊu rukama u pre-
druËenju oponaπajuÊi „tunel”, ispod kojeg se „vlak” kreÊe trËeÊim koracima. Nakon odmora
uËenici zamijene uloge i zadatak se ponavlja.

Kotrljanje lopte izmeu nogu - πtafetna igra
UËenici su podijeljeni u nekoliko kolona, stoje u raskoraËnom stavu jedan iza drugoga na
udaljenosti predruËenja. Na uËiteljev znak prvi uËenici iz kolona kotrljaju loptu izmeu nogu
i dodaju je drugom uËeniku, ovaj treÊemu i tako redom do posljednjega. Kada posljednji
uËenik primi loptu, trËi s njome na Ëelo kolone i dodaje je dalje unatrag. To ponavljaju redom
sve dok na Ëelo kolone opet ne doe uËenik koji je bio prvi. Ekipa koja prva obavi zadatak
dobiva najviπe bodova.

Zauzmi pravilan poloæaj tijela - igra
Zavrπni dio sata iskoristit Êemo za usavrπavanje znanja postavljanja tijela u poËetni poloæaj.
UËenici su podijeljeni u dvije skupine. Stoje jedni nasuprot drugima. Jedna skupina zadaje
drugoj koji Êe poËetni poloæaj tijela zauzeti. Bod za svoju skupinu osvaja svaki uËenik koji je
zauzeo pravilan stav. U sluËaju nedoumice o tome je li stav ispravno zauzet, pogleda se crteæ
u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 2, str. 6. Bodovi se zbrajaju, a pobjeuje ona skupina koja skupi
viπe bodova.
16
POLOÆAJ udæbenik,
RUKU I NOGU str. 7.
NASTAVNA JEDINICA:
BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano
Penjanje po „kosoj” klupi, balvanu, deblu i silaæenje
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Kotrljanje i kolutanje, Penjanja, puzanja i provlaËenja.
NASTAVNE TEME:
BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano, Penjanje po „kosoj” klupi, balvanu, deblu i
silaæenje.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata
Lovci s loptom - elementarna igra
OpÊe pripremne vjeæbe bez sprava.
BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano.
Penjanje po „kosoj” klupi boËno i silaæenje niz πvedske ljestve.
Glavni B dio sata
©tafeta bacanjem lopte o zid - πtafetna igra s pomagalima
Stavovi - elementarna igra.

Podizanjem opÊe sposobnosti organizma i usvajanjem novog fonda motoriËkih znanja uËenici
Êe biti pripremljeni za uËinkovito rjeπavanje svakodnevnih motoriËkih zadaÊa iz razliËitih
æivotnih situacija.
ZADA∆E:
ANTROPOLO©KA:
• Stimulirati rast i razvoj, poticati razmjernost miπiÊnog i potkoænog masnog tkiva, utjecati na
skladan odnos dijelova tijela s teæiπtem na pravilno dræanje.
• Utjecati na razvoj opÊe motorike s naglaskom na razvoj koordinacije.
17
OBRAZOVNA:
• pravilno izvoenje kotrljanja i kolutanja te penjanja po „kosoj” klupi
• pravilno silaæenje niz πvedske ljestve
• poticati razvoj skladnog izvoenja pokreta
• upoznati novu igru.
ODGOJNA:
• razvijamo pozitivne osobine volje i morala uËenika
• razvijamo i usavrπavamo radne navike.

• lopta
• πest strunjaËa
• πvedska klupa
• πvedske ljestve.
METODE RADA:

- frontalni oblik rada
- paralelno izmjeniËni oblik rada.
TIP SATA:
kombinirani tip sata.
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA
Pozdrav
Lovci s loptom - elementarna igra
UËenici se slobodno kreÊu u prostoru za vjeæbanje. Jedan je uËenik „lovac”, ima loptu i
oznaËen je vrpcom. Na dani znak poËinje hvatati ostale uËenike gaajuÊi ih loptom, a oni to
izbjegavaju neprestanim izmicanjem u predvienom prostoru. Svaki pogoeni uËenik smatra
se uhvaÊenim, nakon Ëega on uzima loptu i vrpcu te nastavlja igru kao „lovac”. Igra traje sve
dok svi uËenici ne budu pogoeni, uhvaÊeni, a pobjednikom se proglaπava onaj tko posljed-
nji ostane slobodan.
18

Uporaba udæbenika
U ovom dijelu sata koristit Êemo se udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 2, str. 7., ili plakatom s
prikazanim poloæajima ruku i nogu. Uz demonstraciju uËenik Êe, promatrajuÊi sliku, dopuni-
ti informaciju uoËavajuÊi detalje koji bi mu mogli promaknuti pri demonstraciji.
OPIS POLOÆAJA NAZIV POLOÆAJA
Uspravni stojeÊi poloæaj s opuπtenim rukama pokraj tijela priruËi

osnovni poËetni poloæaj ruku
Uspravni poloæaj tijela s raπirenim rukama u stranu odruËi
Uspravni stojeÊi poloæaj s ispruæenim rukama iza tijela zaruËi
Uspravni stojeÊi poloæaj s podignutim rukama iznad glave, uzruËi

tj. u produæetku tijela
Uspravni stojeÊi poloæaj, pete su sastavljene,
osnovni poËetni poloæaj nogu
„stav pozor”
a prednji dio stopala je rastavljen
Uspravni stojeÊi poloæaj, stopala su sastavljena stav spojeni
Uspravni stojeÊi poloæaj, noge (stopala) stav raskoraËni

su rastavljena (u πirini ramena)
Do sada smo uËenicima uvijek opisno govorili kakav poloæaj ruku i nogu moraju zauzeti. U
danaπnjem pripremnom dijelu sata nauËit Êemo ih nazivima svih poloæaja i ubuduÊe Êemo se
uvijek njima koristiti. Najprije pokazujemo crteæ i opisujemo ga. Nakon toga slijedi demon-
stracija, pa izvoenje vjeæbe.
• PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVA

1. IzmjeniËni zamasi rukama u zibu - stav spojeni, jednom rukom predruËiti, drugom
zaruËiti. Zamahom mijenjati poloæaj ruku kroz poËuËanj.
2. Tik-tak - stav „pozor”, priruËiti. Oponaπati sat pokretima glave lijevo-desno.
3. KozliÊ se brani rogovima - stav raskoraËni, priruËiti. Spuπtati glavu i izvoditi pokrete
prema naprijed.
4. Ptice πire i spuπtaju krila - stav „pozor”, priruËiti. Podizati ruke u stranu, pa ih spuπtati uz
tijelo.
5. Branje jabuka - stav spojeni, priruËiti. Podizati ruke iznad glave (kao da beremo jabuke)
i spuπtati ih ispred tijela (kao da stavljamo jabuke u koπaru).
6. Kazaljka na vagi - stav raskoraËni, priruËiti. Izvoditi pokrete trupom u lijevu pa u desnu
stranu oponaπajuÊi kazaljku na vagi.
7. DrvosjeËa - stav raskoraËni, uzruËiti. Zamahivati rukama iza glave i podizati se na prste,
a potom se nagnuti prema naprijed i spuπtati do pretklona.
19
8. Udaranje lopte - stav spojeni, odruËiti. Na jednoj nozi stajati, a drugom zamahivati prema
naprijed i opuπtenu je vraÊati natrag. Jednako izvoditi i drugom nogom.
9. Poskakivanje sa zadacima - stav spojeni, priruËiti. Sunoæni poskoci u mjestu, a na dogo-
voreni znak: raznoæiti, pljesnuti rukama po koljenima pa zgrËiti noge.

BoËno kotrljanje u opruæenom poloæaju i kolut naprijed
Ispred svake kolone nalaze se dvije strunjaËe postavljene po duæini. Iz poËetnog poloæaja
(leæeÊi na prsima) do kraja prve strunjaËe uËenici se boËno kotrljaju u opruæenom poloæaju,
a zatim ustanu, isprave se i izvedu kolut naprijed.
Obrati pozornost na poloæaj ruku i nogu (ruke su uzruËene, a noge opruæene). Pri izvoenju
koluta naprijed traæi se da se zauzme stojeÊi stav, te da se pomaæe uËenicima koji ga joπ ne
mogu samostalno izvesti.
Uporaba udæbenika
Pri objaπnjavanju pomaæe nam slika iz knjige Bræe, viπe, jaËe 2, str. 7. - poloæaj ruku i str. 8.
- pravilno izvoenje koluta naprijed i pomoÊ pri njegovu izvoenju. Jedan uËenik izvodi kolut
naprijed na strunjaËi, drugi kleËi sa strane i pomaæe mu jednom rukom u vratnom dijelu kra-
ljeænice, a drugom ga pridræava za natkoljenicu. Predlaæemo da udæbenici cijelo vrijeme budu
otvoreni na tim stranicama kao podsjetnik uz radna mjesta.
BoËno penjanje po „kosoj” klupi i silaæenje niz πvedske ljestve
UËenici se po „kosoj klupi” penju dokorakom, dakle bokom okrenuti prema smjeru kretanja.
Zadatak izvode najprije pojedinaËno, a zatim cijela kolona istodobno.
PoËetnu visinu „kose” klupe, balvana ili debla treba prilagoditi sposobnostima uËenika, a
krajnja je granica 100 cm.
Ispod πvedske klupe i uz πvedske ljestve postavljamo strunjaËe. UËenicima koji su nesigurni
pri izvoenju vjeæbe mora se pomoÊi. NaËin pruæanja pomoÊi dok hodaju πvedskom klupom
prikazan je na str. 8., a silaæenje sa πvedskih ljestvi na str. 9.
Predlaæemo da udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2 bude cijelo vrijeme otvoren na podu uz radno
mjesto.

©tafeta bacanja lopte o zid
UËenici su podijeljeni u nekoliko kolona, koje se nalaze iza crte udaljene od zida 3 m. Na
uËiteljev znak prvi uËenici bacaju loptu o zid, hvataju je i predaju sljedeÊem uËeniku u koloni,
koji Ëini to isto, a oni odlaze na zaËelja kolona. To ponavljaju redom sve dok lopta opet ne
doe u ruke prvom uËeniku, koji je podiæe uvis. Kolona koja pobijedi, dobiva najviπe bodo-
va.

*Napomena: Zavrπni dio sata iskoristit Êemo za utvrivanje znanja o zauzimanju pravilnog
osnovnog poloæaja ruku i nogu.
20
Uporaba udæbenika
Prije poËetka igre u krugu, uz pomoÊ udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, treba ponoviti kako se
zauzima pravilan osnovni poËetni poloæaj ruku i nogu.
Stavovi - elementarna igra
Svatko zauzima stav po æelji: priruËi, odruËi, zaruËi, stav „pozor”, stav spojeni ili stav rasko-
raËni. Sudionik koji se nalazi u sredini kruga izgovara naziv stava, a svi sudionici koji su
zauzeli taj stav mijenjaju mjesto. Sudionik koji je ostao bez mjesta (bez svoje oznake lje-
pljivom trakom na tlu) proziva.
Ako je sudionika previπe, svatko moæe imati svoga kontrolora koji ga pazi, a nakon nekog
vremena kontrolori i sudionici mijenjaju mjesta.

Uporaba udæbenika
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Predlaæemo da plakat sa stavovima i nakon ovoga sata ostane na zidu dvorane kako bismo se
danim sadræajima mogli vraÊati na svakom satu tjelesne i zdravstvene kulture. U nedostatku
plakata sluæimo se udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 2. UËenike moæemo uputiti da kod kuÊe uzmu
knjigu, stanu pred ogledalo i isprobaju pravilno zauzimanje svih osnovnih poËetnih poloæaja.
21
OPREZ PRI udæbenik,

TJELESNOM VJEÆBANJU str. 10. i 11.
SAT RAZREDNIKA:
Oprez pri tjelesnom vjeæbanju
CILJ SATA:
Razviti uËenicima svijest o oprezu pri vjeæbanju na satima tjelesne i zdravstvene kulture i u
slobodno vrijeme.
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA
Uporaba udæbenika
UËenici otvaraju udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 10. i 11., promatraju crteæe i opisuju ih uz
voenje:
1. prije vjeæbanja
2. za vrijeme vjeæbanja
- u dvorani
- na πkolskom igraliπtu
3. poslije vjeæbanja.
Uporaba udæbenika
Koja je razlika u naËinu vjeæbanja djeËaka i djevojËica iz udæbenika i naËina na koji mi
vjeæbamo? Objasnite.
S obzirom na to da je u priruËniku za uËitelje uz udæbenik Bræe, viπe, jaËe 1 detaljno raz-
motren sat istog sadræaja u idealnim uvjetima, ovdje Êemo se pozabaviti radom u najloπijim
uvjetima, tj. pozabavit Êemo se oprezom pri izvoenju nastave tjelesne i zdravstvene kulture
u uËionici.
©to od navedenog moæemo i mi bez teπkoÊa ostvariti? Na πto moramo paziti pri radu?
Rad u skupinama.
Svaka skupina ima svoje pitanje i na njega mora dati πto viπe moguÊih pravilnih odgovora.
Odgovara se na listovima papira, koji Êe se na kraju sata uvezati i od njih Êe nastati priruËnik
o ponaπanju i radu u uËionici za trajanja sata tjelesne i zdravstvene kulture.
22
Na temelju dosadaπnjeg iskustva uËenici Êe bez veÊih poteπkoÊa odgovoriti na postavljena

pitanja.
1. Kako osposobiti prostor za vjeæbanje? Nacrtaj prostor uËionice kako ga zamiπljaπ.
2. Kojim se pomagalima i rekvizitima moæemo koristiti u uËionici? Napiπite abecedni popis
svih pomagala i rekvizita koje imate.
3. Gdje odlaæemo i Ëuvamo naπa pomagala i rekvizite? Nacrtajte kako biste vi ukrasili naπe
kutije i koπare.
4. Gdje Êemo se odjenuti i odloæiti obuÊu i odjeÊu? Napiπite pet pitanja na koja odgovore
mora znati svaki uËenik.
5. Na πto moramo paziti pri razmjeπtanju namjeπtaja? Navedi opasnosti koje nam prijete.
6. Gdje i kako Êemo se oprati nakon vjeæbanja? Opiπite postupak prikazan u udæbeniku Bræe,
viπe, jaËe 2, str. 11.
7. Napiπite πto viπe prijedloga za naziv broπure koju Êemo dobiti spajanjem vaπih listova.
8. Smislite naslovnu stranicu za naπu broπuru. Nacrtajte prijedloge.
UËenici prikazuju svoje uratke. Uvezujemo listove. (Buπilicom napravimo dvije rupice i
uveæemo ih komadiÊem deblje vrpce.)
ZajedniËko listanje.
Komentiranje ZA i PROTIV.
Jeste li zadovoljni naπim danaπnjim uratkom?
Æelite li joπ πto dodati?
PotiËemo uËenike da kod kuÊe izrade nove stranice ili priloge za naπu broπuru. Broπura se
izlaæe u kutiÊu tjelesne i zdravstvene kulture.
23

NASTAVNA JEDINICA:
Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°
Kratkotrajni upor na preËi
MJESTO RADA:
sportska dvorana.
NASTAVNE CJELINE:
Hodanje i trËanje, Viπenje i upiranje.
NASTAVNE TEME:
Hodanje po klupi, balvanu s okretom do 180°, Kratkotrajni upor na preËi.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata
TrËanje s provlaËenjem.
OpÊe pripremne vjeæbe s lopticama.
Hodanje po klupi, balvanu s okretom do 180°.
Kratkotrajni upor na preËi.
Glavni B dio sata
Prenoπenje punjenih loptica - elementarna igra
Razgovor o satu.

Zadovoljiti potrebe uËenika za kretanjem i razvijati navike zdravog naËina æivota.
ZADA∆E:
ANTROPOLO©KA:
• Utjecati na razvoj lokomotornog sustava radi poticanja pravilnog rasta i razvoja.
• Utjecati na razvoj koordinacije, snage i ravnoteæe.
OBRAZOVNA:
• usvojiti pravilan naËin hodanja po klupi s okretom od 180°
• poticati razvoj skladnog izvoenja pokreta.
ODGOJNA:
• pridonositi razvoju odluËnosti, upornosti i ustrajnosti
• njegovati meusobne odnose pomaganja i uvaæavanja.
24

- udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2
- πvedska klupa
- niska greda
- loptice krpenjaËe.
METODE RADA:
- metoda usmenog izlaganja
- metoda demonstracije
- metoda postavljanja i rjeπavanja motoriËkih zadaÊa
- metoda standardno ponavljajuÊeg vjeæbanja
- sintetiËka metoda uËenja.

- frontalni oblik rada
- paralelno odjeljenjski oblik rada.
TIP SATA:
sat uËenja novih motoriËkih gibanja
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA
TrËanje s provlaËenjem
UËenici trËe u paru po igraliπtu ili dvorani. Na uËiteljev znak desni u paru stane i zauzme
raskoraËni stav, a lijevi se provlaËi ispod njegovih nogu, ustaje i odlazi na svoje mjesto.
Nakon toga nastavljaju trËati do iduÊeg uËiteljeva znaka. Tada se desni provlaËi ispod lijevog.
Radi pravilnog optereÊenja, te zadatke treba izvoditi i u hodanju.
• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE S LOPTICAMA

OpÊe pripremne vjeæbe s lopticama dostupne su svima bez obzira na uvjete rada. Jednostavne
su za manipulaciju, nisu elastiËne, „æive”, pa ih uËenici za vrijeme vjeæbe mogu nadzirati bez
veÊih teπkoÊa. Loptica je teπka 20 dekagrama.
UËenici su rasporeeni u Ëetiri vrste. Pazimo na razmak izmeu uËenika.
1. Bacanje i hvatanje loptice uz okret - stav spojeni, priruËiti. Loptica je u desnoj ruci. Baciti
lopticu uvis desnom rukom, okrenuti se za 180° i uhvatiti je objema rukama.
2. Ispuπtanje loptice - stav spojeni, priruËiti. Lopticu dræati ispod brade, podiÊi glavu, lopti-
ca pada na tlo.
3. Bacanje loptice uvis jednom rukom - stav raskoraËni, priruËiti. Loptica je u desnoj ruci.
Baciti lopticu desnom rukom uvis i uhvatiti je objema rukama.
4. Lopticom oko tijela - stav spojeni, priruËiti. Loptica je u lijevoj ruci. Premjeπtati lopticu iz
lijeve ruke u desnu ispred tijela, a iz desne ruke u lijevu iza tijela.
5. Podizanje loptice s tla - leæeÊi poloæaj na prsima, uzruËiti. Loptica je na tlu izmeu ruku.
Podizati lopticu s tla ispruæenim rukama, a potom je spuπtati.
6. Lopticom iznad glave - leæeÊi poloæaj na leima, priruËiti. Loptica je u desnoj ruci.
Premjeπtati lopticu ispred glave iz desne ruke u lijevu.
7. Bacanje i hvatanje loptice u ËuËnju - stav ËuËeÊi, predruËiti lopticom. Bacati lopticu uvis
i hvatati je objema rukama.
8. Skakanje s lopticom - stav spojeni, lopticu „dræati” izmeu unutraπnjih strana stopala.
Izvoditi sunoæne poskoke s lopticom.
25

Uporaba udæbenika
Traæimo od uËenika da promotre crteæ u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 2, str. 10. UoËavamo da
uËenici, pomaæuÊi jedni drugima, zajedniËki pripremaju sprave za vjeæbanje kako bi mogli
zapoËeti raditi. Objaπnjavamo im kako se nose strunjaËe, a kako πvedska klupa (pazimo na
pravilno dizanje i spuπtanje sprava). Svaka skupina ima zadatak pripremiti jednu spravu i
pomagala. Svaki uËenik iz skupine dobiva toËnu uputu πto mora raditi, koju spravu priprema,
kamo je treba staviti, kako Êe je nositi i kojim Êe redoslijedom koja skupina iznositi sprave iz
spremiπta.
Kad su pripremili radno mjesto, uËenici stanu u kolonu ispred svojega radnog mjesta i Ëekaju
daljnje upute za rad.
1. Hodanje po klupi, balvanu s okretom od 180°
UËenici su podijeljeni u Ëetiri skupine. Stoje ispred svoje πvedske klupe. Ako nemamo πved-
sku klupu, moæemo iskoristiti nisku gredu, a u prirodi balvan. Uz πvedsku klupu postavljene
su strunjaËe kao zaπtita od sluËajnog pada. Uz pomoÊ udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2 objaπnjava-
mo uËenicima kako se izvode vjeæbe (Moj katalog onoga πto znam, str. 32.), te kako pravil-
no asistiramo uËenicima koji su nesigurni pri izvoenju vjeæbi (»uvajmo jedni druge i
pomaæimo si, str. 9.). Otvorene udæbenike ostavimo uz radno mjesto.
a) hodanje u normalnom uspravnom poloæaju s okretom do 180°
b) hodanje na prstima s okretom do 180°
c) hodanje boËno dokorakom s okretom do 180°.
Hodati neusiljeno, lako, sa stopalima postavljenim usporedno s pravilnim poloæajem ruku.
Osobito paziti na uspravno dræanje tijela. Obratiti pozornost na pomaganje suvjeæbaËu. Jedan
uËenik hoda po klupi s rukama u odruËenju, a drugi hoda pokraj klupe i dræi bliæu ruku u
odruËenju, na koju oslanja ruku uËenika/uËenice koji hoda po klupi.
2. Kratkotrajni upor na preËi
PreËa mora biti u visini prsiju kako bi uËenici bez poteπkoÊa mogli naskoËiti u upor. Ispod
preËe su strunjaËe. Na uËiteljev znak uËenici naskaËu na upor i kratko se zadræe u tom poloæa-
ju. Obratiti pozornost na pomoÊ uËenicima koji ne mogu samostalno izvoditi upor. Jedan
uËenik izvodi kratkotrajni upor na preËi, a drugi stoji sa strane i pridræava ga jednom rukom
za nadlakticu, a drugom za podlakticu.
Pri objaπnjavanju pomaæe nam crteæ na stranici 8.
Predlaæemo da i uz ovo radno mjesto na podu cijelo vrijeme stoji otvoren udæbenik Bræe, viπe,
jaËe 2, str. 8.

Elementarna igra s trËanjem i noπenjem, prenoπenjem loptica.
Prenoπenje punjenih loptica
UËenike podijelimo na dvije jednake skupine, koje su udaljene jedna od druge 10-15 m.
Ispred svake skupine je krug i u njemu loptice, kojih mora biti viπe nego uËenika u skupini.
Na uËiteljev znak uËenici, npr. ekipa A, trËe prema krugu ekipe B i nastoje iz njihova kruga
odnijeti u svoj krug πto viπe loptica ili Ëak sve. To Ëine i uËenici ekipe B. Prenoπenje loptica
traje jednu minutu. Pobjednik je ekipa koja je u svoj krug prenijela viπe loptica.
26

Povremeno, ovisno o situaciji, razgovaramo o pozitivnim i negativnim trenucima koji mogu
pridonijeti veÊem odgojnom utjecaju nastave tjelesne i zdravstvene kulture.
Uporaba udæbenika
Traæimo od uËenika da ponovno otvore udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, stranice 10. i 11., i pro-
motre crteæe koji prikazuju uËenike:
- prije vjeæbanja
- za vjeæbanja
- poslije vjeæbanja.
Usporeujemo situacije sa slika sa stvarnim stanjem u naπem odjelu.
Dogovaramo se o tome πto Êemo promijeniti, popraviti.
IzriËemo pohvale tamo gdje su zasluæene.
27
»UVAJMO JEDNI DRUGE I udæbenik,

POMAÆIMO SI str. 8. i 9.

Uporaba udæbenika
Za vrijeme nastave tjelesne i zdravstvene kulture uËenici su u gotovo stalnom aktivnom odno-
su prema drugim uËenicima u razredu. Prema sadræaju koji izvode, prema spravama, poma-
galima i rekvizitima kojima se koriste, njihova se aktivnost odvija u razliËitim prostornim i
vremenskim uvjetima. To upuÊuje na zakljuËak kako je potrebno uËiniti sve (prije, za vrijeme
i nakon nastave) kako bi se njihov rad i aktivnosti odvijali u sigurnim uvjetima.
U mjere osiguranja nastavnog procesa ubrajaju se:
• zdravstveno-higijenske mjere
• preventivne mjere
• Ëuvanje
• pomaganje.
Udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 8. i 9., pomoÊi Êe nam u poduci uËenika II. razreda.
Ove stranice moæemo iskoristiti na svakom glavnom A dijelu sata tjelesne i zdravstvene kul-
ture gdje su prisutni:
• upori - upori na prirodnim i umjetnim preprekama
• kolutanje - kolut naprijed
• penjanje - penjanje na kosu klupu i πvedske ljestve i silaæenje
• skakanje - nagazni skok na poviπenja do 40 cm i saskok
• viπenje - kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama
• hodanje - hodanje po klupi s okretima do 180°.
Nakon obrade postavljamo na zid plakat ili na podu uz radno mjesto ostavljamo otvorenu
stranicu udæbenika.
Crteæima se koristimo:
- na satima uËenja novog motoriËkog gibanja
- uz demonstraciju uËenik promatra sliku i tako dopunjava informaciju uoËavajuÊi detalje
koji su mu promaknuli pri promatranju demonstracije
- na satima ponavljanja podsjeÊamo uËenike kako se izvodi odreeno motoriËko gibanje. Uz
pomoÊ crteæa upozoravamo ih na pogreπke pri radu, pomaganju i Ëuvanju
- na satima provjeravanja upozoravamo uËenike na motoriËka znanja koja nisu zadovoljava-
juÊe svladana i upuÊujemo ih na to da kod kuÊe temeljitije prouËe crteæe.
28
MOJA udæbenik,
STOPALA str. 12. i 13.
VJEÆBE ZA JA»ANJE udæbenik,

MI©I∆A STOPALA str. 14. i 15.
TEMATSKO INTEGRIRANI NASTAVNI DAN
S TEMOM NA©E ZDRAVLJE
SADRÆAJI NASTAVNIH PREDMETA:
GLAZBENA KULTURA
• pjevanje: Hoki-poki
• sluπanje
PRIRODA I DRU©TVO
• glavni dijelovi tijela
• vjeæbe jaËanja miπiÊa stopala
MATEMATIKA
• zadaci zadani rijeËima
LIKOVNA KULTURA
• slikanje
• kontrast boja prema boji
HRVATSKI JEZIK
• pisanje
• samostalno pismeno izraæavanje na zadanu temu.
CILJEVI I ZADACI:
SPOZNAJNI:
• usvojiti pjevanje napjeva po sluhu
• nabrojiti glavne dijelove tijela
• razlikovati glavne dijelove tijela i osnovne funkcije tih dijelova tijela
• razvijati zdravstveno-higijenske navike
• znati prepoznati spuπteno i pravilno stopalo prema otisku
• upoznati vjeæbe za jaËanje miπiÊa stopala
• zbrajati i oduzimati brojeve do sto
• usporeivati brojeve do sto
• nacrtati zatvorenu zakrivljenu crtu
• upoznati kontrast boje prema boji, razvijati osjetljivost za kontrast, dominaciju i
usklaivanje boja
• samostalno napisati kraÊi sastavak prema naputku.
FUNKCIONALNI:
• razvijati sposobnost govorno-pismenog izraæavanja
• razvijati umijeÊe sluπanja
• poticati usvajanje vjeπtina samostalnog uËenja
• razvijati imaginativne sposobnosti
29
• razvijati i obogaÊivati emocionalnu dimenziju osobnosti

• razvijati sposobnost promatranja
• razvijati vjeπtine kooperativnog uËenja
• aktivirati stvaralaËke i kreativne sposobnosti uËenika.
ODGOJNI:
• razvijati suradniËki odnos i meusobno povjerenje
• poπtovati i poticati samostalnost, spontanost, originalnost i osobnost
• poticati skladan razvoj cjelokupne djetetove osobe
• njegovati kulturne navike te navike meusobnog uvaæavanja i poπtovanja
• njegovati pravilan odnos prema tijelu.
IZVORI ZNANJA I NASTAVNA POMAGALA:

• kazeta ili CD
• kazetofon ili CD-player
• listiÊi
• crni flomaster
• veliki bijeli papir
• vodene boje
• pano.
MOGU∆I TIJEK NASTAVNIH SITUACIJA

1. HOKI-POKI
PoËetak nastavnog dana zapoËinjemo pjesmom i plesom Hoki-poki. Priloæen je tekst pjesme:
HOKI-POKI
Ti stavi lijevu nogu naprijed, stavi lijevu nogu van.
Ti stavi lijevu nogu naprijed i protresi se ti sad.
UËini hoki-poki i dodirni ti svoj nos!
U tome je cijeli πtos.
Ti stavi lijevu ruku naprijed, stavi lijevu ruku van.

Ti stavi lijevu ruku naprijed i protresi se ti sad.
Ti stavi lijevo rame naprijed, stavi lijevo rame van.

Ti stavi lijevo rame naprijed i protresi se ti sad.
Ti stavi svoju glavu naprijed, stavi svoju glavu van.

Ti stavi svoju glavu naprijed i protresi se ti sad.
Ti stavi cijelog sebe naprijed, stavi cijelog sebe van.

Ti stavi cijelog sebe naprijed i protresi se ti sad.
30
2. MOJE TIJELO
Svojom pjesmom pokazali smo sve glavne dijelove tijela. Ta nastavna situacija uglavnom je
sadræajno poznata uËenicima. Znanje je potrebno usustaviti. Kako na zapisivanje ne bismo
troπili previπe vremena, pripremit Êemo listiÊe na kojima su nastavni sadræaji djelomiËno
napisani, a dio Êe uËenici sami upisivati. Tako Êemo imati viπe vremena za ostale zanimljivi-
je aktivnosti.
Glavni dijelovi tijela:
- glava - lice oËi, uπi, nos, usta mozak
ostali dijelovi glave: kosa
- vrat - povezuje glavu i trup
- trup - prednji dio - prsa, trbuh, spolni organi, srce, pluÊa, æeludac, crijeva straænji dio -
lea, straænjica
- udovi - ruke, noge prsti, nokti.
DjeËaci i djevojËice razlikuju se prema spolnim organima. Svi dijelovi tijela i svi organi jed-
nako su vaæni. Brinemo se o njihovu zdravlju.
Uporaba udæbenika
3. MOJA STOPALA
Kada imamo problema sa zdravljem, posjeÊujemo lijeËnike, pedijatre ili druge specijaliste.
Mi Êemo danas biti specijalisti za svoja stopala. Uzmimo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 12.
Pogledajmo πto nam prikazuju crteæi. Nacrtani su otisci pravilnog i spuπtenog stopala.
Uporaba udæbenika
4. VJEÆBE ZA JA»ANJE MI©I∆A STOPALA
©to trebaju Ëiniti djeca i odrasli koji imaju spuπtena stopala? Trebaju redovito vjeæbati miπiÊe
stopala. Kako se to radi?
UËenici su podijeljeni u devet skupina. Svaka skupina ima svoga: dobavljaËa, glasnogo-
vornika, demonstratora, pospremaËa. Uloge se dijele ovisno o tome koliko skupina ima Ëlano-
va. Sva potrebna pomagala nalaze se na jednom stolu u kutiÊu tjelesne i zdravstvene kulture:
listiÊ s prikazom vjeæbe i njezinim opisom, polica, uæe, platno, kutija.
DobavljaË donosi listiÊ i pomagala, ako su potrebni. ZajedniËki se prouËava vjeæba. Nakon 5
-10 minuta prekida se samostalan rad skupina. Glasnogovornici skupina opisuju vjeæbu i
upuÊuju sve prisutne na to gdje se ona nalazi u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 2. Demonstrator,
uËenik koji prema uputama neπto pokazuje drugima, izvodi vjeæbu. Nakon zavrπetka svih
prikaza, pospremaËi pospremaju pomagala na mjesto odakle su ih uzeli.
Uporaba udæbenika
5. OTISAK
Saznali smo kako se izvode vjeæbe za jaËanje miπiÊa stopala. Sada Êemo provjeriti kakva su
naπa stopala. NaËinimo svoj otisak prema uputama iz udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, str. 13., a
potom ga usporedimo s otiskom pravilnog i spuπtenog stopala iz udæbenika na str. 12.
31
6. BROJEVI KAÆU
1. NaËinili smo otisak. Pogledajmo crtu kojom smo opcrtali svoje stopalo. Kako se ona zove?
»ije je stopalo najkraÊe, a Ëije najduæe?
2. Rezultati ispitivanja:
Broj uËenika u odjelu: ___
Broj uËenika s pravilnim stopalom: ___
Broj uËenika sa spuπtenim stopalom: ___
3. Smisli matematiËke priËe u kojima Êeπ uporabiti rezultate naπeg istraæivanja.
PotiËemo uËenike da smisle πto viπe zadataka usporedbe.
U zadacima usporedbe postoje dva skupa predmeta, koje je potrebno usporediti, i treÊi
(zamiπljeni) skup, koji je razlika izmeu tih dvaju skupova. Jedan od triju skupova u zadatku
je nepoznat. U svakom sluËaju jedan od dvaju skupova je veÊi, a drugi je manji. Postoji πest
vrsta zadataka usporedbe.
7. SAVJET
©to biste savjetovali onima koji imaju, a i onima koji nemaju problema sa stopalima?
Primjer:
Hodaj πto ËeπÊe bos/bosa, osobito po pijesku, πljunku i travnatom terenu.
Redovito izvodi vjeæbe za jaËanje miπiÊa stopala.
Savjet piπemo na plakat.
8. ©ETNJA PO…
Sluπanje glazbe Camille Saint-Saëns - slon; klokani (Iz Karnevala æivotinja)
9. ©ARENI TRAG
Glazba nas je bosonoge odvela u πetnju. Na naπa stopala hvataju se razliËite boje. One su
odraz naπeg raspoloæenja. Oslikaj svoje stopalo. Izreæemo oslikano stopalo i zalijepimo ga na
plakat.
10. STOPALO PRI»A

Pusti svoj otisak neka nam kaæe, neka piπe gdje je sve bilo i πto je osjetilo, Ëulo, vidjelo,
doæivjelo.
UËenici se stvaralaËki pismeno izraæavaju.
Gotovi radovi stavljaju se na tematski pano ili za to predvien veliki plakat.
11. DANAS NAM JE NA NASTAVI BILO…

UËenici slobodno iznose svoje dojmove o danaπnjem radu.
Uporaba udæbenika
UËenike sa spuπtenim stopalom i njihove roditelje u individualnom razgovoru potiËemo da
πto ËeπÊe uzmu udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2 te da prema uputama sa str. 14. i 15. izvode pred-
loæene vjeæbe.
Predloæene vjeæbe moæemo izvoditi u zavrπnom dijelu sata i sa svim uËenicima na redovitim
satima tjelesne i zdravstvene kulture. I u ovom sluËaju najprije pogledamo crteæe iz udæbeni-
ka Bræe, viπe, jaËe 2, opiπemo vjeæbe, demonstriramo ih i tek ih tada izvode svi uËenici.
32
PRESKAKIVANJE udæbenik,
KRATKE VIJA»E str. 16. i 17.
NASTAVNA JEDINICA:
Preskakivanje vijaËe jednonoæno s meuposkocima i bez meuposkoka
Bacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla
MJESTO RADA:
sportsko igraliπte.
NASTAVNE CJELINE:
Skakanje, Bacanja i hvatanja.
NASTAVNE TEME:
Preskakivanje preko kratke vijaËe, Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata
Najbolji koËijaπ - elementarna igra
OpÊe pripremne vjeæbe s vijaËom.
3. Glavni dio A sata
Preskakivanje vijaËe jednonoæno s meuposkocima i bez meuposkoka.
Bacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla.
Glavni B dio sata
Kotrljanje lopte rukom - πtafetna igra
Udari po prstima - elementarna igra
CILJ SATA:
Usavrπavanjem motoriËkih znanja pripremit Êemo uËenike za adekvatno rjeπavanje svako-
dnevnih motoriËkih zadaÊa.
ZADA∆E:
ANTROPOLO©KA:
• Stimulirati skladan tjelesni razvoj, poveÊanje miπiÊne mase i smanjenje potkoænog masnog
tkiva.
• Utjecati na razvoj opÊe motorike s naglaskom na poveÊanje eksplozivne snage nogu i koor-
dinacije.
• Poticati funkcije diπnog i krvoæilnog sustava te tako utjecati na razvoj aerobnih sposobnos-
ti.
OBRAZOVNA:
• usvojiti pravilan naËin preskakanja vijaËe te bacanje i hvatanje loptice.
33
ODGOJNA:
• pridonositi razvoju odluËnosti i upornosti
• utjecati na pozitivan odnos prema radu i zajedniËkim aktivnostima.

• vijaËe
• lopte.
METODE RADA:

• rad u parovima (utroje, uËetvero…)
TIP SATA:
sat ponavljanja.
MOGU∆I TIJEK SATA

Uporaba udæbenika
Donesemo na igraliπte zatvorenu kutiju u kojoj su vijaËe i udæbenici Bræe, viπe, jaËe 2.
Pogodi πto je u kutiji - igra
»emu sluæi knjiga, a Ëemu vijaËa? Ponovit Êemo u udæbeniku πto sve moramo znati napraviti
s vijaËom. ZapoËnimo.
• UVODNI DIO
Najbolji koËijaπ - elementarna igra
Svi se uËenici rasporede u parove. Jedan od njih ima „uzde”, vijaËu, koju prebaci svome paru
oko pojasa. Tako trËe oko igraliπta ili oko dvorane, ali se ne smiju sudarati s ostalim „zaprega-
ma”. Na uËiteljev znak „zaprege” se zaustavljaju, a uËenici mijenjaju uloge te ponovno nas-
tavljaju trËati. Koji Êe „koËijaπ” biti najuspjeπniji?
• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆A PRIPREMNA VJEÆBA S VIJA»AMA

1. Protezanje vijaËom - stav spetni, predruËiti dolje uËetverostruËenom vijaËom. Podizati
vijaËu iznad glave i πto viπe se uspeti na prste. Pogled za vijaËom. PoËetni poloæaj.
2. Vitlanje vijaËom sa strane - stav spetni, odruËiti. UËetverostruËena vijaËa je u desnoj ruci.
VijaËom vitlati najprije desnom, a potom lijevom rukom.
3. BoËni krugovi vijaËom - stav spojeni, priruËiti. UËetverostruËena vijaËa je u desnoj ruci.
Zamahom prema naprijed izvoditi boËne krugove desnom, a potom lijevom rukom. Pogled
za vijaËom.
4. Podizanje noge vijaËom - stav spojeni, jednom nogom na vijaËi. PriruËiti i dræati
udvostruËenu vijaËu uz tijelo. PovlaËenjem vijaËe i grËenjem ruku podizati vijaËom nogu s
tla. PoËetni poloæaj, a potom podizati drugu nogu.
34
5. VijaËom preko glave - stav raskoraËni, predruËiti dolje udvostruËenom vijaËom.

Podizanjem opruæenih ruku (vijaËa zategnuta) prebaciti vijaËu preko glave iza tijela. Istim je
putem vratiti u poËetni poloæaj.
6. Doticanje noænih prstiju vijaËom - stav sjedeÊi, raznoæno. PredruËiti uËetverostruËenom
vijaËom. Pretklonom trupa dotaknuti vijaËom prste desne noge, poËetni poloæaj, pa dotaknu-
ti prste lijeve noge.
7. Otkloni s vijaËom - stav spojeni, uzruËiti uËetverostruËenom vijaËom. Otklon ulijevo i
udesno, pogled za vijaËom.
8. Preskakivanje preko vijaËe - stav spojeni, predruËiti. UdvostruËena vijaËa je u desnoj ruci.
Vitlati vijaËom po tlu od naprijed prema natrag i preskakivati preko nje.
Uporaba udæbenika
1. U ovom dijelu sata posluæit Êemo se udæbenikom Bræe, viπe, jaËe 2, str. 16. i 17., da bismo
vidjeli kako sve moæemo vjeæbati s vijaËom sami i u druπtvu prijatelja. Promatramo crteæe i
demonstriramo: jednonoæno preskakivanje vijaËe, sunoæno preskakivanje s poskocima i bez
njih. Preskakivanje kratke vijaËe u kretanju. Obratiti pozornost na poloæaj ruku i rad nogu.
Ovisno o broju vijaËa, uËenici su rasporeeni u parove (trojke, Ëetvorke…).
Preskoci kratke vijaËe
1. Preskakivanje vijaËe jednonoæno
UËenici preskakuju vijaËu u mjestu jednonoænim odrazom.
2. Preskakivanje vijaËe sunoæno s meuposkocima
UËenici preskakuju vijaËu u mjestu sunoænim odrazom tako da poslije svakog preskoka,
dakle neposredno prije sljedeÊeg preskoka, naprave u mjestu jedan meupreskok.
3. Preskakivanje vijaËe sunoæno
UËenici preskakuju vijaËu u mjestu sunoænim odrazom.
4. Preskakivanje vijaËe u kretanju
UËenici preskakuju vijaËu u kretanju jednonoænim odrazom. Najprije to izvode u polaganom
trËanju, a poslije neπto bræe.
2. Bacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla. UËenici su podijeljeni u Ëetiri kolone
udaljene 1,5 m od zida. Nakon baËene lopte o zid uËenici puπtaju da lopta padne na tlo, potom
je hvataju objema rukama i predaju iduÊem vjeæbaËu, a sami odlaze na kraj kolone.
Pri bacanju treba paziti da se desna ruka (kod deπnjaka) povlaËi iz ramena, a lijeva je ispred
tijela. Snaænim zamahom desne ruke „preko ramena” izvede se izbaËaj, pri Ëemu lijeva i
desna noga zamijene svoja mjesta. Pri hvatanju dlanovi uvijek moraju biti okrenuti prema
odbijenoj lopti i to tako da palac jedne ruke „ulazi” izmeu kaæiprsta i palca druge ruke poput
„paukove mreæe”.

Kotrljanje lopte rukom - πtafetna igra
UËenici su podijeljeni u nekoliko kolona, koje se nalaze iza crte. Svi prvi u koloni imaju
loptu, koju na uËiteljev znak kotrljaju rukom, ali tako da ruka gotovo neprestano dodiruje
loptu. Kad stignu do odreenog znaka (stalka), uzmu loptu u ruke, trËeÊi je nose natrag i
predaju sljedeÊem uËeniku. Kolona koja prva stigne, osvaja najviπe bodova.
35

Udari po prstima - elementarna igra
UËenike podijelimo u nekoliko skupina koje se nalaze u formaciji kruga i dræe vijaËu. U sre-
dini svakog kruga nalazi se jedan uËenik, koji obilazi oko kruga i nastoji udarati po prstima
bilo kojeg uËenika koji dræi vijaËu. Svaki uËenik prema kojemu je upuÊen udarac spaπava se
tako da pravodobno ispusti vijaËu. Ako u tome uspije, ponovno uhvati vijaËu, a ako dobije
udarac, mijenja mjesto s uËenikom iz sredine kruga.

Uporaba udæbenika
SLOBODNO VRIJEME
Uputiti uËenike da se ovim aktivnostima, ako nisu sigurni kako se izvode pojedina motoriËka
gibanja, mogu baviti i kod kuÊe u slobodno vrijeme prouËavajuÊi crteæe u udæbeniku Bræe,
viπe, jaËe 2.
36
TJELESNO VJEÆBANJE udæbenik,

U SLOBODNO VRIJEME str. 18. i 19.
PRIRODA I DRU©TVO
NASTAVNA JEDINICA:
Moj radni dan i slobodno vrijeme
KORELACIJA:
• tjelesna i zdravstvena kultura i priroda i druπtvo.
NASTAVNA CJELINA:
• Naπe tijelo i zdravlje.
NASTAVNA TEMA:
• Temelji zdravog æivota.
ZADA∆E NASTAVNE JEDINICE:

• Planski i sustavno utjecati na oblikovanje zdravstvenih i kulturnih navika djece. JaËati svi-
jest o potrebi organiziranja aktivnosti tijekom dana.
ZADACI NASTAVNE JEDINICE:

MATERIJALNI
• znati imenovati glavne oblike zdravog naËina æivota (sport, tjelesna aktivnost, svjeæ zrak,
sunce, odmor i san)
• znati nabrojiti aktivnosti koje se obavljaju tijekom dana i razvrstati ih u radne i zabavne
• napraviti raspored svih dnevnih aktivnosti i razvijati potrebu da se pridræavamo toga ras-
poreda.
FUNKCIONALNI
• razvijati naviku aktivnog provoenja slobodnog vremena
• utjecati na razvijanje sposobnosti promatranja, opaæanja, usporeivanja i govornog izraæa-
vanja pri opisivanju dnevnih aktivnosti
• utjecati na oblikovanje zdravstvenih, djelatnih i kulturnih navika.
ODGOJNI
• osvijestiti vaænost oËuvanja zdravlja zdravim naËinom æivota
• motivirati za primjenu zdravog naËina æivota
• shvatiti zaπto je potrebno preuzeti dio kuÊnih poslova u obitelji
• njegovati samodisciplinu.
UËitelj Êe svoje pripreme napisati prema udæbeniku kojim se koristi.

Pokazat Êemo kako se udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2 moæe primjereno uklopiti u nastavu dru-
goga predmeta, u ovom sluËaju prirode i druπtva.
37
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA
Kontrola domaÊe zadaÊe (ako je bila zadana).
Razgovor o dnevnim obvezama Ëlanova obitelji u domu i izvan njega.
Roditelji imaju svoje obveze, a djeca svoje.
• NAJAVA
Moj radni dan i slobodno vrijeme
UËitelji sastavljaju plan ploËe prema sadræaju iz udæbenika za nastavu prirode i druπtva.
• NOVI NASTAVNI SADRÆAJ

Razgovor teËe prema planu ploËe i prilagoen je udæbeniku kojim se uËitelj koristi.
• VJEÆBANJE
Zadaci prema udæbeniku i vjeæbenici kojom se koriste uËitelji. Npr.:
- ©to radiπ ujutro nakon ustajanja (prijepodne, poslijepodne)?
- Kako najradije provodiπ slobodno vrijeme? Gdje ga, s kime i kako moæemo provesti?
Otvorimo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2.
Uporaba udæbenika
TJELESNO VJEÆBANJE U SLOBODNO VRIJEME, str. 18. i 19.
UËenici po skupinama razmotre sve crteæe.
1. Igra kod kuÊe, u dvoriπtu (gumi-gumi, preskakivanje vijaËe, lopta)
2. Igra iza/ispred zgrade (πkolica, lopta, role, romobil, frizbi, skejtbord)
3. Park (tobogan, penjalice)
4. Izlet (πetnja u prirodi, igra u prirodi, trËanje, skakanje).
Dramska igra:
Pokuπaj uprizorenja svih situacija sa slika.
UËenici u pisanke nacrtaju svoju najdraæu aktivnost u slobodno vrijeme.
• PONAVLJANJE
Samostalno, u sebi, proËita se tekst iz udæbenika.
Ponavljanje prema planu ploËe.
• PROVJERAVANJE
MoguÊe je odgovoriti na pitanja:
1. Koje poslove obavljaπ u svome domu?
2. Kojim se igrama najËeπÊe igraπ u prirodi?
3. Koliko se tvoja obitelj odmara nedjeljom?
4. Zaπto je vaæno baviti se sportom?
DOMA∆A ZADA∆A
Uz pomoÊ roditelja sastavi svoj raspored dnevnih aktivnosti. Nastoj ga se svakodnevno
pridræavati.
38
Kad izvrπe sve svoje obveze, djeci

se Ëesto zna dogoditi da ne znaju
PRIJEDLOG RAZREDNOG PROJEKTA
πto bi sama sa sobom u slobodno
vrijeme. Zajedno s uËenicima Razredni projekt
pokuπajmo osmisliti projekt sa πto Tema
viπe naËina tjelesnog vjeæbanja u
slobodno vrijeme. Tjelesno vjeæbanje u slobodno vrijeme
Dodatni opÊi pojam - razliËitost i jednakovrijednost
TEMELJNI CILJEVI:
- usmjeriti pozornost cijelog razreda prema zadanoj temi, tjelesnom vjeæbanju u slobodno
vrijeme, kako bi svi uËenici imali osjeÊaj sudjelovanja u zajedniËkom cilju i u zajedniËkoj
aktivnosti, te kako bi duæe vrijeme zadræali pozornost na zadanim sadræajima, u πkoli i izvan
nje
- postiÊi aktivno sudjelovanje svih uËenika u nastavi
- pobuditi i πiriti zanimanje uËenika za teme
- poticati proπirivanje znanja, aktivnost i kreativnost
- povezivati aktualnu nastavnu cjelinu s novim podruËjima i temama.
• Nulto razdoblje projekta

Na satu prirode i druπtva razgovarali smo s uËenicima o svojemu radnom danu i slobodnom
vremenu. O tome veÊ puno znamo. Sada odluËujemo o tome πto joπ æelimo saznati. Tijekom
razgovora uËenike usmjeravamo na njihovo slobodno vrijeme, na to kako ga sve mogu isko-
ristiti. Naglasak je na tjelesnom vjeæbanju u slobodno vrijeme.
Uporaba udæbenika
Otvorimo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 18. i 19., te ponovno promatramo slike. Zajedno s
uËenicima sastavljamo popis svih tjelesnih aktivnosti kojima se mogu baviti u slobodno vri-
jeme. Aktivnosti piπemo kredom na ploËu, flomasterom na veliki bijeli papir ili, πto je
najpraktiËnije, na samoljepljive listiÊe.
Prisjetimo se kojim se tjelesnim aktivnostima u slobodno vrijeme bave naπi prijatelji,
roditelji, rodbina, svojta, susjedi i drugi. Razmislimo o tome kojim bismo se aktivnostima, s
obzirom na kraj u kojemu æivimo, joπ mogli baviti. Kakve nam moguÊnosti pruæaju naπe
dvoriπte, park, igraliπte, sportska dvorana, gora, planina, potok, rijeka, jezero, more.
Nakon πto smo skupili velik broj listiÊa, priËvrstimo ih na pano ili plakat. Izbrojimo ih i zajed-
no s uËenicima pokuπamo „urediti” da bi popis bio jasniji. Traæimo od uËenika da pronau
kriterije po kojima bi svrstali one aktivnosti koje su po neËemu sliËne. Pronalazimo razliËite
kriterije svrstavanja (prema mjestu izvoenja, broju sudionika, vrstama pomagala, prema
tome tko ih sve moæe koristiti, u koje godiπnje doba i sl.).
Predlaæemo kriterij mjesta izvoenja. Za svaku aktivnost odreujemo mjesto najpogodnije za
njezino izvoenje.
Pitanjima navodimo uËenike na zakljuËak o razliËitosti tjelesnog vjeæbanja u slobodno vri-
jeme i o njegovoj jednakoj vrijednosti. Razgovaramo o pojmu razliËitosti (Po Ëemu se raz-
likuju tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme?) i o njihovoj jednakoj vrijednosti (Zaπto sve tje-
lesne aktivnosti pozitivno utjeËu na naπe zdravlje?). ©to bi se dogodilo kada djeca ne bi
vjeæbala i ne bi se igrala?
Traæimo i druge primjere razliËitosti uz jednakovrijednost (spolovi i djeca s razliËitim poseb-
nim potrebama).
39
• Prvo razdoblje rada na projektu

U ovom razdoblju rada na projektu vaæna je suradnja roditelja. Stoga Êemo ih pismeno oba-
vijestiti o temi i ciljevima projekta te ih zamoliti za suradnju. Roditelje Êemo zamoliti da u
πkolu poπalju razliËita pomagala za tjelesno vjeæbanje, da pomognu svome djetetu u priku-
pljanju informacija, omoguÊe mu susret s odreenim osobama ili dolazak do nekog materi-
jala. Pozivamo ih da i sami sudjeluju u dijelovima projekta u razredu.
Nakon zavrπetka rasprave o razliËitostima i jednakovrijednosti tjelesnog vjeæbanja u slobod-
no vrijeme, dogovaramo se o „akciji skupljanja” πto viπe razliËitih pomagala za tjelesno
vjeæbanje u slobodno vrijeme.
Prikupljamo i razliËite podatke o moguÊnostima raznolikog tjelesnog vjeæbanja u slobodno
vrijeme. Neki Êe uËenici intervjuirati svoje prijatelje, Ëlanove obitelji, rodbinu, svojtu, su-
sjede i druge njima dostupne zanimljive osobe o tome gdje i kako vjeæbaju, zaπto im se baπ
taj naËin vjeæbanja svia, kad bi mogli birati, kakvim bi se spravama i pomagalima najradije
sluæili i sl. Skupine se mogu natjecati koja Êe skupiti najviπe razliËitih aktivnosti kojima se
djeca mogu baviti u slobodno vrijeme na otvorenom prostoru, tko je pronaπao najneobiËniju,
najopasniju, najzanimljiviju, najdosadniju, najmirniju, najpokretniju i sl. aktivnost.
Nakon tjedan dana, na temelju prikupljenih podataka, razgovaramo o temi. ©to sve znamo o
naËinima tjelesnog vjeæbanja u slobodno vrijeme? ©to bismo joπ æeljeli i mogli saznati o tje-
lesnom vjeæbanju u slobodno vrijeme na otvorenom prostoru?
Na papir zapisujemo razliËite uËeniËke prijedloge.
• Drugo razdoblje rada na projektu

S uËenicima raspravljamo o naËinima na koje moæemo saznati sve πto nas zanima. Kako to
moæemo ispitati, provjeriti? Piπemo na papir sve prijedloge uËenika i nadopunjavamo popis
svojim prijedlozima. OmoguÊujemo uËenicima da se prema svojim sklonostima, znanjima i
sposobnostima opredijele za zadaÊu koju Êe samostalno obaviti. Npr. saznati u kojoj se
trgovini mogu nabaviti neka pomagala i po kojoj cijeni, nabaviti prospekte tih pomagala, po-
sjetiti univerzalnu sportsku πkolu ili kakav sportski klub te saznati njihov program rada,
dovesti u razred pojedince koji na zanimljiv naËin provode svoje slobodno vrijeme i pripremi-
ti razgovor s njima, promatrati, intervjuirati, fotografirati djecu u parku, dvoriπtu, igraliπtu i
sl. dok provode svoje uobiËajene aktivnosti. Odreuju se i zajedniËke aktivnosti i zajedniËki
zadaci za rad u razredu.
Na temelju zajedniËkog dogovora s uËenicima, izraujemo plan projekta. Aktivnosti koje
planiramo izvesti u sklopu projekta, unosimo u projektnu mreæu kako bismo neprestano
vodili raËuna o povezivanju razliËitih podruËja uËenja u zajedniËku cjelinu.
Ovdje iznosimo prijedlog okvirnog plana projekta tjelesno vjeæbanje u slobodno vrijeme, koji
moæete mijenjati i nadopunjavati u skladu sa svojim potrebama i prijedlozima svojih uËenika.
HRVATSKI JEZIK
Slovnica
- imenice i glagoli (prepoznati ih prema crteæu)
- abeceda (abecedni popis aktivnosti)
Knjiæevnost
- poezija
Jadranka »unËiÊ-Bandov: E, baπ hoÊu
- proza
Zvonimir Balog: Prijatelj u invalidskim kolicima
Sanja PiliÊ: Jozef
- lektira Ratko Zvrko: Grga »varak
JeziËno izraæavanje- Ëitanje Josep M. Allue: Velika knjiga igara
Saπa Verdonik Germadnik: Upoznajmo se
40
Norman Koontz, Emma Vanderklift: Kredo podrπke

- govorenje - postavljanje pitanja, voenje intervjua, zajedniËko usporeivanje popisa
koriπtenja slobodnog vremena, odluËivanje o sliËnosti i razliËitosti
- pisanje
sastavljanje zajedniËke liste vjeæbi igara za tjelesno vjeæbanje u slobodno vrijeme
opis pomagala, sprava
pisanje izvjeπtaja o intervjuima
pisanje sastava na temu: Pronaπao/ pronaπla sam najneobiËniju, najopasniju, najzanimljiviju,
najdosadniju, najmirniju ili najpokretniju aktivnost (biramo samo jednu od ponuenih
aktivnosti)
- komunikacijski postupci upuÊivanje na sluπanje govora drugoga sluπanje drugoga kao uvjet
za razumijevanje
naËini sporazumijevanja (rijeË, zvuk, pokret, dodir, slika)
priËanje o osobnom doæivljaju
priËanje uz niz slika
postavljanje pitanja
poticanje pitanjima: tko, πto, gdje, kada, zaπto.
- πkolska knjiænica
samostalno posuivati knjige potrebne za rad na projektu.
LIKOVNA KULTURA
- zajedniËka izrada slikovnice „Tjelesno vjeæbanje u slobodno vrijeme na otvorenom pros-
toru” kombiniranom tehnikom
- crtanje sprava i pomagala
- kreiranje praktiËne i moderne odjeÊe i obuÊe za boravak i igru na otvorenom prostoru u
razliËitim vremenskim uvjetima
GLAZBENA KULTURA
Pjevanje - J. LuliÊ: U kolu je sestrica
Glazbena igra: U kolu je sestrica
Brojalice - ponavljanje nauËenih brojalica kojima se koristimo pri razbrojavanju za razliËite
igre
Sluπanje - Joseph Haydn: DjeËja simfonija
MATEMATIKA
- odreivanje broja razliËitih naËina tjelesnog vjeæbanja u slobodno vrijeme na otvorenom
prostoru
- zbrajanje bodova prikupljenih u natjecateljskim igrama
- crtanje kvadrata za igru „πkolice”
- uoËavanje: crte
geometrijska tijela
geometrijski likovi u prostoru na spravama i pomagalima
PRIRODA I DRU©TVO
- slobodno vrijeme uËenika
- individualni posjeti mjestu gdje se moæe promatrati kako se provodi slobodno vrijeme na
otvorenom prostoru
- skupni posjet
41
TEHNI»KE VJE©TINE:
- izrada panoa
- fotografiranje
- izrada pomagala
- opaæanje i biljeæenje opaæanja na terenu.
KREATIVNE VJE©TINE:
- primjena tehnike „Oluja ideja”
- smiπljanje priËa o tjelesnom vjeæbanju u slobodno vrijeme
- smiπljanje zanimljivih naËina vjeæbanja
- smiπljanje pomagala za igre
- kreiranje moderne i praktiËne odjeÊe za vjeæbanje u slobodno vrijeme na otvorenom pro-
storu.
VJE©TINE LOGI»KOG MI©LJENJA:

- svrstavanje prema postavljenom kriteriju
- pronalaæenje kriterija svrstavanja
- pronalaæenje sliËnosti i razlika
- zakljuËivanje o utjecajima prema slikama
- raπËlamba poteπkoÊa i ugode pri tjelesnom vjeæbanju.
SOCIJALNE VJE©TINE:
- rabiti razliËite naËine sporazumijevanja (rijeË, zvuk, pokret, dodir, slika)
- odgovarajuÊi naËin komuniciranja s osobama s posebnim potrebama.
• TreÊe razdoblje rada na projektu

U ovom razdoblju rada na projektu s uËenicima odgovaramo na pitanje πto smo sve nauËili,
saznali i skupili o naËinima tjelesnog vjeæbanja u slobodno vrijeme na otvorenom prostoru.
Postavljamo izloæbu u uËionici.
Na panou se izvjese rezultati intervjua o razliËitim naËinima provoenja tjelesnog vjeæbanja
u slobodno vrijeme na otvorenom. Izlaæu se Ëlanci, crteæi, slikovnice na zadanu temu.
Crteæom i tekstom prikazuju se kreativni rezultati osmiπljavanja novih naËina provoenja slo-
bodnog vremena na otvorenom prostoru, potom imena novih aktivnosti, opisi izmiπljenih
aktivnosti, nadopune veÊ postojeÊih aktivnosti i pomagala za njih. Na stolovima ili policama
posloæena su prikupljena pomagala. Uz pomagalo je priËvrπÊen listiÊ s njegovim nazivom,
crteæom te prijedlogom igara u kojima se to pomagalo koristi. Roditelje pozivamo na sveËano
otvorenje naπe izloæbe.
Vrhunac rada na projektu je organiziranje „igara bez granica”, u kojima Êe zajedniËki su-
djelovati uËitelj/uËiteljica, uËenici i njihovi roditelji.
Nakon zavrπetka rada na projektu uËenici procjenjuju svoj rad. Moæemo im dati listiÊe s
pitanjima.
1. Svia li ti se naπ projekt?
2. Jesmo li postigli sve πto smo namjeravali?
3. Jesmo li u radu primjenjivali dovoljno razliËitih pristupa?
4. Jesi li trebao/trebala pomoÊ u radu? »iju?
5. Æeliπ li joπ raditi na ovom projektu? ©to?
42
PRAZNICI SU udæbenik,
ZA ODMOR str. 20. i 21.
- udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 20. i 21.
Cilj ovih stranica je:
- razviti uËenikovu svijest o potrebi organiziranja svojih aktivnosti
- razvijati motivaciju za provoenje aktivnog odmora (zima, proljeÊe, ljeto)
- znati imenovati glavne oblike zdravog naËina æivota (sport, tjelesna aktivnost, svjeæ zrak,
sunce, odmor, san)
- razvijati i znati obrazloæiti zaπto je korisno zdravo ponaπanje (sport, tjelesna aktivnost,
svjeæ zrak, sunce, odmor, san).
Uporaba udæbenika
Predlaæemo da ove stranice s uËenicima pregledate i raπËlanite uoËi πkolskog odmora, zim-
skog, proljetnog, ljetnog, ili nakon njegova zavrπetka.
SliËicama se moæemo koristiti na satima:
- prirode i druπtva
- hrvatskog jezika
- glazbene kulture
- likovne kulture
- tjelesne i zdravstvene kulture
- sata razrednog odjela.
Navest Êemo po jednu pripremu vezanu uz svako godiπnje doba, te niz prijedloga za πto bolju
iskoristivost ovih stranica.
ZIMSKI ODMOR
NASTAVNA JEDINICA:
Skakanjem dotaknuti granËicu i istresti snijeg
Gaanje grudom nepokretna cilja
MJESTO RADA:
πkolsko dvoriπte.
NASTAVNE CJELINE:
Skakanje, bacanje.
NASTAVNE TEME:
Skakanjem dotaknuti granËice i stresti snijeg, Gaanje grudom nepokretnog cilja: drveta,
velike grude, obruËa.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata
• TrËanje za najveÊom pahuljom kroz duboki snijeg.
• OpÊe pripremne vjeæbe bez sprava.
43

• Skakanjem dotaknuti granËice i stresti snijeg. Gaanje grudom nepokretnih ciljeva: drveta,
velike grude, obruËa.
Glavni B dio sata
• Tko Êe bræe napraviti snjegoviÊa?
• Razgovor o satu.

Usvajanjem novog fonda motoriËkih znanja pripremamo uËenike za uËinkovito rjeπavanje
svakodnevnih æivotnih situacija u zimskim uvjetima.
ZADA∆E:
ANTROPOLO©KA:
• Utjecati na smanjenje potkoænog masnog tkiva i poveÊanje miπiÊne mase.
• Utjecati na razvoj koordinacije, eksplozivne snage nogu i preciznosti.
• Utjecati na intenzivniji rad svih organa i organskih sustava, a poglavito na diπni, krvoæilni i
æivËani sustav.
OBRAZOVNA:
• uËenici stjeËu motoriËka znanja iz nastavnih cjelina skakanja i bacanja na snijegu.
ODGOJNA:
• njegovanje pozitivnih i zdravstveno-higijenskih navika, te poticanje zajedniπtva pri
izvrπavanju zadataka.

• snijeg, granËice, kamenËiÊi, mrkva, stari πeπir.
METODE RADA:

TIP SATA:
sat ponavljanja.
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA
TrËanje po dubokom snijegu za najveÊom pahuljicom.
UËenici slobodno trËe po odreenom prostoru i love pahuljice.
44
• OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVA

UËenici stoje u slobodnoj formaciji
1. Pljeskanje ispod nogu - stav spojeni, predruËiti. Visoko podignuti desnu nogu i istodobno
pljesnuti dlanovima ispod lijeve noge. Potom to izvesti lijevom nogom.
2. Voda u uhu - stav spojeni, priruËiti. „Ispirati” uho pokretima glave u lijevu, a potom u
desnu stranu.
3. Let malih pataka - stav spojeni, odruËiti. IzmjeniËno podizati pa spuπtati lijevo, a zatim
desno rame.
4. Let velikih pataka - stav spojeni, odruËiti. IzmjeniËno mahati rukama.
5. Zaπtita od sunca - stav spojeni, priruËiti. PodiÊi ruke ispred glave, dlanove okrenuti prema
van i „zaπtititi” se od sunca.
6. Zvonjenje zvonara - stav raskoraËni, uzruËiti. Izvoditi pokrete rukama i tijelom do pret-
klona i ponovno se vratiti u poËetni poloæaj.
7. Zamahivanje nogom - stav spetni, odruËiti. Stajati na lijevoj nozi, a desnom bez napora
zamahivati ispred lijeve. Zatim to izvoditi lijevom nogom.
8. Poskakivanje u ritmu - stav spojeni, priruËiti. Izvoditi sunoæne poskoke „u mjestu” u
zadanom ritmu.

UËenici su podijeljeni u 4 -5 skupina. Svaka skupina odabire „svoje” stablo u πkolskom
dvoriπtu.
Skakanjem pokuπavaju dotaknuti granËice i s njih stresti snijeg.
Grudom gaaju stablo. Skupina se odmakne deset koraka od stabla. UËenici prave grude i
gaaju ga. Pazi se na razmjeπtaj uËenika kako ne bi gaali jedni druge.

Pravljenje snjegoviÊa
Tko Êe bræe i ljepπe napraviti snjegoviÊa? Skupine se natjeËu koja Êe prije i ljepπe napraviti
snjegoviÊa.
Pjesma: SnjegoviÊ (M. Bogliuni)
»uvajmo ga od vruÊine, od vatre i kiπe

jer kad æarko sunce sine, njega nema viπe.
SnjegoviÊu, snjegoviÊu, ti si slika zime,
snjegoviÊu, snjegoviÊu, igrajmo se s njime.

Uporaba udæbenika
»iπÊenje snijega s obuÊe i odjeÊe te povratak u uËionicu. Mokre stvari stavljamo na suπenje.
©to smo radili na satu tjelesne i zdravstvene kulture? ©to smo joπ mogli?
Uskoro nam dolazi zimski odmor. Imenujte glavne oblike zdravog naËina æivota zimi: sport,
tjelesna aktivnost, svjeæ zrak, sunce, odmor, san.
Otvorimo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 20. Kako djeca sa slike provode svoj odmor? Kako
Êete vi provesti svoj?
Ovo je prilika da uËenike upoznamo s nizom korisnih i praktiËnih savjeta kako se moraju odi-
jevati, ponaπati na snijegu, πto smiju, a πto ne smiju raditi; ne smiju jesti snijeg, ne smiju
oznojeni sjedati na snijeg, moraju paziti na higijenu klizaliπta, sanjkaliπta, skijaliπta…
45

Uporaba udæbenika
HRVATSKI JEZIK
Ovu stranicu udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, str. 20., moæemo iskoristiti i nakon povratka sa
zimskog odmora. Kako smo proveli odmor?
PRIRODA I DRU©TVO
Stranica se moæe iskoristiti i na satu prirode i druπtva kada se obrauje zima: vrijeme, zimske
radosti, oprez na snijegu.
SAT RAZREDNIKA
Aktivno provoenje zimskog odmora.
LIKOVNA KULTURA
Slikanje - tonovi akromatskih boja - kolaæ (crni, sivi, bijeli kolaæ papir i novinski papir sa
slovima) SnjegoviÊ u naπem dvoriπtu.
INTEGRIRANI NASTAVNI DAN

1. Glazbena kultura - Hristo Nedjelkov: Pahuljice
2. Hrvatski jezik - Jadranka »unËiÊ-Bandov: Pahuljice (igrokaz, dramatizacija)
3. Matematika - crte - otvorena, zatvorena zakrivljena crta, izlomljena crta
4. Likovna kultura: mobil - pahuljice
5. Priroda i druπtvo: zima - vrijeme zimi, promjene u prirodi, zimske radosti
6. Tjelesna i zdravstvena kultura - Praznici su za odmor, udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2
7. Igre na snijegu.
46
PROLJETNI ODMOR
NASTAVNA JEDINICA:
Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama
Skok s jednog ruba „potoka” na drugi
MJESTO RADA:
πkolsko dvoriπte.
NASTAVNE CJELINE:
Viπenje i upiranje, Skakanje.
NASTAVNE TEME:
Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama, Skok udalj s mjesta.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata
Koje jato bræe leti - elementarna igra
OpÊe pripremne vjeæbe u parovima.
Kratkotrajni vis na grani drveta.
Skok udalj s jednog ruba „potoka” na drugi.
Glavni B dio sata
Igra otkrivanja - terenska igra
Razgovor o satu.

Stjecanje znanja o Ëiniteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda, razvijanje pravilnih
stavova o zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za Ëuvanje i unapreivanje zdravlja.
ZADA∆E:
ANTROPOLO©KA:
• Stimulirati skladan tjelesni razvoj uËenika te utjecati na smanjenje potkoænog masnog tkiva
i poveÊanje miπiÊne mase.
• Utjecati na razvoj eksplozivne snage nogu i na koordinaciju.
• Utjecati na poveÊanje funkcija respiratornog i krvoæilnog sustava radi uspostave balansa
izmeu dopreme i potroπnje energije.
OBRAZOVNA:
• stjecati znanja o moguÊnosti viπenja na razliËitim spravama (penjalicama, granama drveÊa)
• ponoviti skok udalj s mjesta
• nauËiti πto su to terenske igre i kako ih provoditi u slobodno vrijeme.
ODGOJNA:
• utjecati na odvaænost, upornost te na pravilan odnos prema okoliπu.
47

• penjalice, grane drveÊa.
METODE RADA:

TIP SATA:
kombinirani tip sata.
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA
Koje „jato” bræe leti?
UËenike podijelimo na dvije skupine, „jata”, koja se nalaze na crti, „æici”. Na dani znak
„ptice” slobodno trËe u jatu u omeenom prostoru, a na uËiteljevo: „Ptice na æicu!” svako
„jato” nastoji πto prije „doletjeti” na svoje mjesto i stati na „æicu”.
• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE U PAROVIMA

OpÊe pripremne vjeæbe u parovima vrlo su korisne i uËenici ih rado izvode. Radi njihova
pravilnog izvoenja, njihove uËinkovitosti i preventive, potrebno je pri sastavljanju parova
paziti na to da suvjeæbaËi budu podjednako visoki, teπki i tjelesno razvijeni. U pravilu djeËaci
trebaju vjeæbati s djeËacima, a djevojËice s djevojËicama. UËitelj mora uzeti u obzir i broj
ponavljanja pojedine vjeæbe, πto ponajprije ovisi od teæini vjeæbe i poloæaja uËenika za vri-
jeme izvoenja vjeæbi.
1. »uËanj u dvoje - stav spojeni, licem su okrenuti jedan prema drugome i dræe se za ruke u
predruËenju. Prelaze u ËuËanj i vraÊaju se u poËetni poloæaj.
2. Gledanje preko ramena - stav pozor, leima su okrenuti jedan prema drugome. Istodobnim
okretanjem glave jednoga u desnu, drugoga u lijevu stranu, gledaju se preko ramena.
3. Oponaπanje suvjeæbaËa - stav spojeni, licem su okrenuti jedan prema drugome. Prvi izvo-
di odreene pokrete glavom, a drugi ga prati pogledom i oponaπa. Potom mijenjaju uloge.
4. Piljenje drva - stav raskoraËni, licem su okrenuti jedan prema drugome i dræe se za ruke
u predruËenju. IzmjeniËnim povlaËenjem i opruæanjem ruku oponaπaju piljenje drva.
5. Potiskivanje dlanova - stav raskoraËni, licem su okrenuti jedan prema drugome i dræe se
za ruke u odruËenju. Jedan potiskuje dlanove dolje, a drugi gore. Zatim mijenjaju uloge.
6. Vaga u paru - stav spojeni, licem su okrenuti jedan prema drugome i dræe se za ruke u
predruËenju. Jedan prelazi u pretklon i istodobno podiæe nogu (vagu), a drugi ga pridræava.
Mijenjaju uloge.
7. Otklon u paru - stav spojeni, leima su okrenuti jedan prema drugome i dræe se za ruke u
uzruËenju. Izvode otklon ulijevo i udesno. Pogled za rukama.
8. „Polka” - stav spojeni, bokom su jedan do drugoga i dræe se jednom rukom ispod lakta.
Izvode poskoke u krugu, ulijevo na desnoj nozi, a udesno na lijevoj.
48

1. Skok udalj s mjesta: S jednog ruba „potoka” na drugi.
UËenici su podijeljeni u 4 -5 skupina. Na livadi postavimo ispred svake skupine dvije
granËice koje oznaËavaju „potok”. Potok se preskaËe skokom udalj s mjesta.
2. UËenici su podijeljeni u 4 -5 skupina. Svaka skupina ima „svoje” stablo u πkolskom
dvoriπtu i granu koja se moæe dohvatiti. Zadatak moraju obaviti kratkotrajnim prelaæenjem,
odnosno zadræavanjem u slobodnom visu.
Visimo kao pauk - na grani uËenici vise tako da se objema rukama dræe za granu, a prstima
raπirenih nogu dodiruju tlo.

Nakon πto su svi uËenici isprobali vis, okupimo ih u krug i objasnimo πto su terenske igre (one
koje se provode u prirodi), te da Êemo danas nauËiti jednu takvu igru.
Igra otkrivanja - Svi igraËi podijeljeni su u dvije skupine. Jedni su tragaËi, a drugi skrivaju
predmete. Prethodno se odredi prostor u kojem Êe predmeti biti skriveni, te skupina zaduæe-
na za to odlazi. Nakon njezina povratka kreÊu tragaËi i traæe skrivene predmete. Dovoljno je
da predmeti budu skriveni i po drveÊu i da budu maskirani priruËnim materijalom. Pobjeuje
skupina koja otkrije viπe predmeta. Uloge skupina se mijenjaju.

Uporaba udæbenika
Povratak u uËionicu
Uzimamo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2. UËenici su u krugu. Razgovaramo o proteklom satu.
©to smo sve radili? Koje vjeæbe, igre? Kakvim smo se sve pomagalima sluæili? Gdje smo
pronaπli pomagala? ©to bismo joπ mogli iskoristiti na iduÊim satima? ©to moæete iskoristiti
za igru u slobodno vrijeme?
Otvorimo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 20. ©to rade djeca na slici (terenske igre, πetnja u
prirodi, voænja biciklom…)? Prisjetimo se glavnih oblika zdravog naËina æivota (sport, tje-
lesna aktivnost, svjeæ zrak, sunce, odmor, san). Obavjeπtavamo uËenike kada zapoËinje prol-
jetni odmor te koliko Êe trajati. Sugeriramo im da odmor provedu aktivno, s puno kretanja i
igre na otvorenom.

Uporaba udæbenika
PRIRODA I DRU©TVO
Naπe tijelo i zdravlje - pravilna izmjena rada i odmora
Kultura æivota
Razvijati vjeπtinu zaπtite od poæara
Osnovna prirodno-zemljopisna obiljeæja zaviËaja
Izgled krajolika i najËeπÊe biljke i æivotinje
Snalaæenje u prostoru
Imenovanje glavnih strana svijeta, orijentacija prema suncu sa stalnog stajaliπta
SAT RAZREDNOG ODJELA
Priprema za izvanuËioniËku nastavu (proljeÊe, snalaæenje u prostoru) ili kao priprema za
cjelodnevni izlet.
49
Neka pitanja koja nam „nudi” slika iz udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, str. 20.:
1. Koje je godiπnje doba prikazano na slici? Po Ëemu to zakljuËujemo (zelenilo - proljeÊe,
naËin odijevanja)?
2. ©to znamo o vremenu u proljeÊe, promjenama na biljkama i æivotinjama?
3. Prepoznajemo li vazdazeleno i listopadno drveÊe na slici? Gdje je vjeverica (ona je na
listopadnom drvetu, u daljini je vazdazeleno drveÊe)?
4. Navedite najËeπÊe opasnosti u πumi i objasnite mjere opreza i zaπtite
(ne smijemo sami brati πumske plodove jer ima otrovnih πumskih plodova, moramo se zaπtiti-
ti od krpelja, komaraca i ostalih insekata, nikada u πumi ne smijemo paliti vatru).
5. ©to radi djeËak (prvi plan)? (Traæi prijatelje, promatra krajolik.)
6. Kako je obuven i odjeven djeËak? ©to ima priËvrπÊeno na ruksaku?
(»vrste planinarske cipele koje Ëvrsto dræe nogu, dokoljenice, bermude, koπulju - zaπtita od
grmlja, oπtrih trava, krpelja i dr.)
- »uturica za vodu. Pijemo kratkim gutljajima.
- Porcije za hranu. Nakon zavrπetka jela odmoriπte ostaviti kakvo smo ga zatekli, bez ostata-
ka hrane, papiriÊa…
- Ne paliti vatru u πumi, ne bacati upaljene πibice i opuπke. Postoji velika opasnost da iza-
zovemo poæar.
7. Kako Êemo se odjenuti i obuti za izlet (terensku nastavu), πto Êemo staviti u svoje ruksake
za jelo i piÊe? O Ëemu moramo voditi raËuna?
8. Zaπto djeËak u ruci dræi πtap? PomoÊ pri hodu po neravnu terenu.
9. Kako πtap moæe pomoÊi u orijentaciji prema stranama svijeta? Kako pomaæe sunce?
Jutro - sunce izlazi, nisko je na svodu. Na toj se strani nalazi istok, sjena je okrenuta na
suprotnu stranu od sunca, na zapad.
Podne - sjena je najkraÊa i okrenuta je prema sjeveru, suprotno od sunca, koje je na jugu.
10. ©to rade djeËak i djevojËica? Skrili su se svome prijatelju. Igraju se skrivaËa.
11. Kojim se prijevoznim sredstvom koristi mladiÊ sa slike? ©to mislite, kako se on osjeÊa?
Uzbrdica, napor, bol u nogama, zadovoljstvo πto uspjeπno svladava brijeg…
12. Prisjetimo se prometnih znakova za bicikliste.
13. Kako se zovu igre koje se igraju u prirodi? Terenske igre.
VeÊ i boravak na svjeæem zraku i suncu povoljno utjeËe na zdravlje uËenika. Navike koje
djeca stjeËu na terenu postaju trajne.
50
LJETNI ODMOR
HRVATSKI JEZIK U KORELACIJI S TJELESNOM I ZDRAVSTVENOM KULTUROM
NASTAVNA JEDINICA:
Pripovijedanje prema slici
PROGRAMSKO PODRU»JE:
JeziËno podruËje
VRSTA PROGRAMSKOG PORDRU»JA

Komunikacijski postupci
VRSTA NASTAVNOG SATA:

- ponavljanje i vjeæbanje.
SOCIJALNO DJELATNI OBLICI RADA:

- frontalni
- individualni
- u parovima
- rad u skupinama.
NASTAVNE METODE:
- usmeno izlaganje
- razgovor
- demonstracije
- Ëitanje i rad s tekstom
- pisanje
- praktiËni radovi.
IZVOR ZA IZRADU PRIPRAVE:

- udæbenik za drugi razred Bræe, viπe, jaËe 2
- fotografije s ljetovanja.
KORELACIJE:
- priroda i druπtvo: ljeto
- tjelesna i zdravstvena kultura: aktivan ljetni odmor
- glazbena kultura.

Osposobiti i uputiti uËenika na sluπanje govora drugoga, uz pomoÊ slika priËati o osobnom
doæivljaju.
ZADACI
SPOZNAJNI:
- usvojiti osnovna znanja o procesu usmenog izraæavanja na temelju pozornog promatranja
- naËiniti plan promatranja i opisivanja motiva iz neposredne stvarnosti
- pravilno konstruirati reËenice, te pravilno izgovarati rijeËi i glasove
- spoznati uporabnu, znaËenjsku svrhu rijeËi i reËenica pri sporazumijevanju
- imenovati i izricati dogaaje, doæivljaje i dojmove o promatranome
- bogatiti uËeniËki fond rijeËi.
51
FUNKCIONALNI:
- razvijati sposobnost selektivne percepcije
- razvijati sposobnost zapaæanja i imenovanja elemenata promatranoga motiva
- smjeπtati opisivani dogaaj s obzirom na prostor i vrijeme
- poticati sposobnost komuniciranja u tvorbi novih rijeËi i izraza
- njegovati pravilan izgovor glasova
- razvijati miπljenje, logiËko zakljuËivanje i generaliziranje.
ODGOJNI:
- poticati usmenu komunikaciju, te komunikacijsku komponentu u svakodnevnim priopÊaj-
nim situacijama.
MOGU∆I TIJEK SATA

• Priprava
UËenici su od kuÊe donijeli fotografije sa svojih proπlih ljetovanja. PrisjeÊamo se lijepih
trenutaka s fotografija i te sretne trenutke dijelimo s prijateljima.
• Najava zadaÊe sata

Najavljujemo uËenicima da Êemo promotriti jednu sliku. Zatim Êemo izricati uoËeno sa πto
viπe pojedinosti.
• Samostalno promatranje i zapaæanje

Uporaba udæbenika
UËenici otvaraju udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 21.
Usmeno individualno opisujemo dio po dio slike.
Imenujemo i opisujemo osobe, predmete, okoliπ. Nastojimo zapaziti zbivanja. Promatramo
boje na crteæu, raspoloæenje djece s crteæa te odreujemo ugoaj cjeline.
• ZajedniËko promatranje i sastavljanje plana

Voenim promatranjem stvaramo plan priËanja.
Biljeæimo na ploËu.
LJETNI ODMOR
1. ©to prikazuje slika, koje dogaaje?
2. Imenujmo i opiπimo najvaænije osobe i predmete.
3. Imenujmo sporedne likove i predmete.
4. Promotrimo i opiπimo okoliπ.
• Usmeno izricanje zapaæanja prema planu

Uz pomoÊ plana uËenici dragovoljci ponovno opisuju crteæ nastojeÊi se pridræavati posto-
jeÊeg plana.
• Usporedba i prosudba izraæavanja

ZajedniËki analiziramo izreËeno. Zapaæamo sliËnosti i razlike. ZakljuËujemo da je tema slike
aktivno provoenje ljetnog odmora, da se kao likovi javljaju djeca koja se bave razliËitim
aktivnostima: sunËanjem, ronjenjem, graenjem, loptanjem, letom padobranom…
Na slici su prikazani i neki stanovnici mora, te mediteransko raslinje.
Pogledajmo djecu sa slike na stranici 22. Kako se pripremaju za boravak na plaæi?
(Pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture.)
52

NASTAVNA JEDINICA:
Bacanje loptice udalj iz kretanja
Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge
MJESTO RADA:
πkolsko igraliπte.
NASTAVNE CJELINE:
Bacanje, hvatanje i gaanje, Skakanje.
NASTAVNE TEME:
Bacanje loptice udalj iz kretanja, Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge.
STRUKTURA SATA:
1. Uvodni dio sata
ÆeljezniËka postaja - elementarna igra
OpÊe pripreme vjeæbe bez sprava.
Bacanje loptice iz kretanja.
Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge.
Glavni B dio sata
Ribolov - elementarna igra
Ja vidim πto ti ne vidiπ

Stvoriti kod uËenika Ëvrste navike zdravog naËina æivljenja koristeÊi se tjelesnom i
zdravstvenom kulturom, prirodnim i drugim Ëimbenicima.
ZADA∆E:
ANTROPOLO©KA:
• Stimulirati skladan tjelesni razvoj uËenika, poveÊavati miπiÊnu masu i reducirati potkoæno
masno tkivo.
• Utjecati na razvoj opÊe motorike s naglaskom na eksplozivnu snagu nogu i koordinaciju.
• Utjecati na poveÊanje funkcija krvoæilnog sustava, rada srca i pluÊa te ælijezda za regulaciju
fizioloπkih procesa za vrijeme napora i odmora.
OBRAZOVNA:
• usavrπiti pravilno bacanje loptice i skok uvis.
ODGOJNA:
• razvijati pozitivne osobine volje, moral uËenika i radne navike.
53

• loptice
• uæe
• stalak.
METODE RADA:

TIP SATA:
sat ponavljanja
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA
Putujemo vlakom prema moru - elementarna igra
ÆeljezniËka postaja
UËenici su podijeljeni u Ëetiri jednake kolone tako da svaka kolona „vlak” stoji u jednom kutu
dvorane, odnosno na „æeljezniËkoj postaji”. Uz prikladnu glazbu ili na uËiteljev ritam uda-
raljkama, svi „vlakovi” krenu iz svojih „postaja” i kreÊu se u zadanom ritmu. Nakon stanke
„vlakovi” se opet vraÊaju u svoje „postaje”.
• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVA

Formacija polukrug
Stigli smo na more i poskakujemo od veselja.
1. Hvatanje visoke grane - stav spojeni, uzruËiti. Visokim podizanjem na prste nastojati
rukama uhvatiti „visoku granu”.
Pripremamo se za plivanje.
2. Disanje kao pri plivanju kraulom - stav raskoraËni, pretklon, uzruËiti. Izvoditi pokrete
glavom kao pri disanju u plivanju kraulom, lijevo-desno.
3. Disanje kao pri prsnom plivanju - stav raskoraËni, pretklon, uzruËiti. Izvoditi pokrete
glavom kao pri disanju u prsnom plivanju, gore-dolje.
Plivamo u moru.
4. Prsno plivanje - stav raskoraËni, uzruËiti. U pretklonu izvoditi pokrete rukama kao u
prsnom plivanju.
5. Plivanje kraulom - stav raskoraËni, uzruËiti. U pretklonu izvoditi pokrete rukama kao u
plivanju kraulom.
Vrijeme nam se pokvarilo. Zapuhala je bura.
6. Puhanje bure i savijanje drveÊa - stav raskoraËni, uzruËiti. Izvoditi pokrete rukama i
trupom najprije lijevo-desno, a potom naprijed-natrag.
Nakon bure more je hladno, pa smo se odluËili za veslanje.
54
7. Veslanje - stav sjedeÊi, noge zgrËene, predruËiti. Istodobno opruæati noge i grËiti ruke -
„veslati”.
Poslije veslanja πetamo se uz obalu.
8. Udaranje nogama po vodi - stav spetni, odruËiti. Najprije „udarati” ispred sebe po „vodi”
lijevom nogom, a potom desnom.
Pijesak nam se zalijepio za noge
9. Otresanje pijeska s nogu - stav spetni, priruËiti. Poskakivati Ëas na jednoj Ëas na drugoj
nozi, pri Ëemu se svaki put izvodi nekoliko brzih pokreta.

1. Bacanje loptica iz kretanja
UËenici su podijeljeni u dvije vrste, koje su jedna od druge udaljene 24 m (duljina
koπarkaπkog igraliπta).
Udaljenost je velika kako se ne bi dogodile ozljede - pogoci lopticom suvjeæbaËa.
Vrste su smjeπtene 3-5 koraka iza crte bacanja. Jedna vrsta baca drugoj lopticu iz kretanja
(prvi iz prve vrste baca lopticu prvome iz druge vrste itd.) na uËiteljev znak, najprije desnom,
a zatim lijevom rukom. Pazimo na pravilan izbaËaj loptice.
2. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge
UËenici su podijeljeni u Ëetiri skupine. Na uËiteljev znak, prvi iz svake skupine izvodi skok
uvis sa zaletom.
Skok uvis za zaletom od oznaËenih crta
Na tlu povuËemo tri crte, koje su od konopca udaljene 2 m, 3 m i 4 m.
a) UËenici nakon zaleta skaËu s crte udaljene od konopca 2 m, 3 m i 4 m. Visina konopca uvi-
jek je ista.
b) S poveÊanjem visine konopca poveÊava se i duæina zaleta, tako da konopac visok 30 cm
preskaËu s crte udaljene od konopca 2 m, 40 cm s crte udaljene 3 m, 50 cm s crte udaljene od
konopca 4 m.
c) Visina konopca je 50 cm. Svaki uËenik uzima zalet sa crte koja mu omoguÊuje da preskoËi
zadanu visinu. Bolji odraz imaju oni uËenici koji zadanu visinu preskoËe s manje udaljenosti.
Neπto veÊu pozornost obratit Êemo zaletu, pa tako i odrazu s lijeve ili desne noge. To Êemo
postiÊi tako da zalet izvodimo iz odreenog mjesta, odnosno s odreenim brojem koraka, a
odraz lijevom ili desnom nogom.

Okuπat Êemo se i u ribolovu.
Elementarna igra s trËanjem - ribolov
Sve uËenike podijelimo u dvije jednake vrste; jedna je na jednoj strani igraliπta, a druga na
drugoj. U sredini su dva uËenika, odnosno „ribara”, koja se dræe za ruke. Na svaki uËiteljev
znak vrste, odnosno „ribe”, moraju promijeniti mjesta, pri Ëemu ih ribari nastoje uhvatiti.
Uspiju li u tome, svaka uhvaÊena „riba” postaje „ribar” i nastavlja hvatati sa starim „ribari-
ma”, dakle u trojkama. Kada trojka uhvati prvu „ribu”, sastavi se novi par. Svaki novi par
„ribara” u jednom hvatanju smije uhvatiti samo jednu „ribu”. Igra se ponavlja redom do kraja.
Pobjednik je posljednja uhvaÊena „riba”.

Uporaba udæbenika
Ja vidim πto ti ne vidiπ - elementarna igra
UËenici otvaraju udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 22. Jednu minutu promatraju crteæ.
Voditelj zapoËinje igru: „Ja vidim πto ti ne vidiπ, a to je u obliku pravokutnika od frotira”.
Dijete koje pogodi nastavlja igru. Ovom igrom opiπemo svu opremu potrebnu za plivanje.
55
SPORTSKA udæbenik,
PO»ETNICA str. 22., 23., 24., 25. i 26.
SAT RAZREDNIKA
PLIVA»KA PO»ETNICA
CILJ SATA:
Provjeriti koliko nam uËenika u razrednom odjelu zna plivati, uputiti ih na sportsku
poËetnicu, pokuπati preko uËenika uspostaviti suradnju s roditeljima, motivirati ih da
pomognu djeci kako bi svladala vjeπtinu plivanja zajedniËkim odlaskom na bazen, rijeku,
jezero ili more, odnosno ukljuËenjem u πkolu plivanja.
MOGU∆I TIJEK SATA

„More-brijeg” - igra
Svi su uËenici u jednoj vrsti. Ispred njih je crta. To mjesto oznaËava „brijeg”, a s druge strane
crte je „more”. UËitelj se nalazi u nastavku vrste i na njegov uzvik: „More!” svi uËenici mora-
ju brzo preskoËiti crtu i naÊi se u „moru”. UËitelj daje razliËite zapovijedi, a uËenici moraju
dobro sluπati i paziti trebaju li biti na „brijegu” ili u „moru”. Pobjednik je uËenik koji posljed-
nji ostane u igri.
Najavljujemo uËenicima anketu: obavjeπtavamo ih kako je cilj te ankete saznati πto viπe o
njima i njihovim iskustvima s vodom i u vodi.
Odgovore treba prihvatiti kao vjerodostojne, ali ne smijemo smetnuti s uma da je ipak rijeË o
subjektivnoj procjeni, osobito kad su posrijedi odgovori vezani uz znanje plivanja.
Uporaba udæbenika
ZajedniËko listanje udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2, str. 22. -26., te objaπnjavanje svih sliËica.
Izvoenje vjeæbi na suhom.
Tamo gdje postoje organizirane πkole plivanja, djeci koja su se izjasnila kao neplivaËi daje se
poticajno pismo za roditelje. Pismom sugeriramo roditeljima da svoju djecu ukljuËe u πkolu
plivanja.
56

Uporaba udæbenika
PotiËemo djecu da, prije odlaska na bazen, rijeku, jezero, more, zajedno s roditeljima prelis-
taju stranice udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2 kako bi se upoznali s naËinima poduke plivanja, te
da bi otklonili eventualne nedoumice ili opasnosti i postigli veÊu efikasnost pri radu.
Tamo gdje je moguÊe uËitelj se dogovara s uËenicima o zajedniËkom odlasku na bazen, potok,
rijeku, jezero, more.
*Napomena uËitelju koji ima moguÊnost za izvoenje sata tjelesne i zdravstvene kulture uz
vodu i u vodi.
HoÊete li se u svom radu ograniËiti samo na igru u vodi ili Êete ponuditi i obuku neplivaËima,
ovisi o vaπim uvjetima rada i educiranosti, dakle o vaπem teorijskom i praktiËnom znanju pli-
vanja.
Prilog
ANKETA - UPITNIK
Informacije o iskustvima djeteta s vodom
Ime i prezime:
Godina roenja:
1. Voliπ li se umivati? DA NE
2. Voliπ li se tuπirati, kupati u kadi? DA NE
3. Jesi li se kupao/kupala u prirodnim (more, jezero, rijeka)
ili standardnim kupaliπtima (bazen)? DA NE
4. Voliπ li boraviti u vodi? DA NE
5. Plaπiπ li se vode? DA NE
6. Voliπ li u vodi boraviti sam/a? DA NE
7. Ponaπaπ li se u vodi slobodno? DA NE
8. Jesi li uËio/uËila plivati? DA NE
9. Tko te je uËio plivati: otac, majka, brat, sestra,
uËitelj plivanja, odgojitelj (treba podcrtati)? DA NE
10. Jesi li nauËio/nauËila plivati? DA NE
11. Koliko metara moæeπ preplivati: 5 m, 10 m, 15 m,
20 m, 25 m i viπe (treba zaokruæiti)? DA NE
12. Zna li plivati otac? DA NE
13. Zna li plivati majka? DA NE
57
VOÆNJA udæbenik,
ROMOBILOM str. 27.
SAT RAZREDNOG ODJELA:
Naπe omiljeno prijevozno sredstvo
CILJ SATA:
Saznati kako su romobili izgledali nekada, upoznati se s moguÊnostima novih modernih
romobila, organizirati poligon spretnosti u voænji romobilom.
MOGU∆I TIJEK SATA

1. Pozvali smo u goste neËijeg djeda, baku ili osobu koja æeli pripovijedati o tome kako se
vozila romobilom u djetinjstvu. Bilo bi idealno kad bi sa sobom donijela stari drveni romo-
bil. U nedostatku romobila, moæemo naËiniti njegov crteæ na ploËi ili plakatu.
2. Igra predstavljanja
„Ja sam Dora, a ovo je moja najbolja prijateljica Klara. Ja sam Klara, a ovo je…” Izredaju se
svi uËenici predstavljajuÊi se naπemu gostu. On se predstavlja uËenicima.
3. Promatramo i opisujemo stari romobil.
Gost nam priËa o svojoj mladosti i o voænji romobilom (gdje, kako, u Ëijem druπtvu).
1. Pokraj starog postavljamo novi, moderni romobil.
UoËavamo sliËnosti i razlike.
Uporaba udæbenika
2. Kako moæemo voziti romobil?
Uzimamo udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, str. 27., i promatramo slike. Opisujemo ih po redu.
„Vozimo” romobil u uËionici. Pokretima doËaravamo voænju na zadani naËin. Gost nam
pomaæe.
1. slika - odraæavamo se „boljom” nogom (dræi smjer kretanja!).
2. slika - poslije nekoliko odraza stajemo na romobil i odraznom nogom. Voziti do zaustavl-
janja romobila.
3. slika - poslije nekoliko odraza lijevom nogom, stati na romobil, a zatim se odraziti desnom
nogom i tako naizmjeniËno.
4. slika - nakon nekoliko odraza stati na romobil i odraznom nogom, a u voænji se dræati za
upravljaË samo jednom rukom.
5. slika - stati na romobil i odraznom nogom, napraviti „vagu” i u tom poloæaju voziti do
zaustavljanja romobila.
6. slika - stati i odraznom nogom na romobil i voziti se ispod „vrata”.
Pitamo uËenike πto od navedenog veÊ mogu izvesti svojim romobilom. PotiËemo ih na surad-
niËko uËenje u slobodno vrijeme. Sami se dogovaraju o tome tko Êe se s kime, kada i gdje
sastati (uz prethodnu suglasnost roditelja) kako bi jedni drugima pomogli u svladavanju
58
tehnike voænje romobila.

Zahvaljujemo gostu na posjetu.
Pjesma po izboru gosta za kraj sata.
Nakon tjedan dana (u sklopu natjecanja za dan πkole, dan sporta, zavrπetka πkolske godine i
sl.) moæemo organizirati poligon spretnosti voænje romobilom.
Mjesto izvoenja poligona: πkolsko igraliπte.
Duæina staze: 30 metara.
Pomagala: romobil, prepreke, πtoperica.
Zadaci na poligonu:
1. Odraæavamo se desnom nogom
2. ©iroki slalom (stalci su meusobno udaljeni 4 metra)
3. Stajemo i odraznom nogom na romobil
4. Uski slalom (stalci su meusobno udaljeni 1,5 m). Odraæavamo se lijevom nogom
5. Dræimo upravljaË samo jednom rukom
6. Nosimo romobil preko πvedske klupe
7. Odgurnemo se. Stanemo na romobil odraznom nogom. Napravimo „vagu” i u tom poloæa-
ju prolazimo kroz cilj.
59
MOJ KATALOG udæbenik,

ONOGA ©TO ZNAM str. 32. i 33.
Kako se sluæimo katalogom znanja, potanko je opisano u priruËniku „Bræe, viπe, jaËe 1”.
Prisjetimo se u kojim se sve situacijama sluæimo slikama iz kataloga znanja.
1. Pri uËenju novih motoriËkih gibanja
2. Pri ponavljanju motoriËkih gibanja
3. Pri provjeri motoriËkih znanja.
Na satu provjere nauËenih motoriËkih znanja uËenike moramo upoznati s naËinom ocjenji-
vanja.
- odliËan - uËenik izvodi motoriËko znanje pravilno
- vrlo dobar - rijeË je o malim pogreπkama
- dobar - rijeË je o veÊim pogreπkama
- dovoljan - rijeË je o velikim pogreπkama
- nedovoljan - uËenik ne moæe izvesti motoriËko znanje ni u jednom obliku, dakle ni uz
pomoÊ
Uporaba udæbenika
1. UpuÊujemo uËenike da i kod kuÊe prouËe katalog i sami procijene svoja znanja.
2. Kad su dobro prouËili katalog znanja, od uËenika moæemo zatraæiti da nam sastave kviz
(pitanja i Ëetiri moguÊa odgovora) kako bismo i tako provjerili njihova teoretska znanja.
3. Moæemo sastaviti igricu poput „ËovjeËe ne ljuti se”, tako da mi nacrtamo kruæiÊe i stazu,
a djeca sama piπu koji Êe se zadatak odraditi na kojem polju. ListiÊe moæemo obojiti. Gotove
igrice lijepimo na malo deblji karton kako bismo ih πto bolje zaπtitili i mogli duæe vrijeme
koristiti.
60
PRATI SVOJ TJELESNI RAST udæbenik,

I RAZVOJ str. 28. i 29.
PRATI SVOJE SPOSOBNOSTI udæbenik,

(MOTORI»KE I FUNKCIONALNE) str. 30. i 31.
Prijedlog organizacije mjerenja i unosa podataka.
Na temelju brojnih iskustava moguÊe je tvrditi da se mjerenje svih predloæenih varijabli moæe
obaviti za tri πkolska sata. Naravno, taj posao za to vrijeme ne moæe obaviti jedan Ëovjek.
Sugerira se uËiteljima da prije poËetka mjerenja animiraju uËenike osmih ili sedmih razreda
osnovne πkole. Vrlo je vaæno uËenike upozoriti na toËnost mjerenja i registracije podataka.
Potrebno je unaprijed pripremiti mjerne instrumente i rasporediti ih onako kako Êe se obav-
ljati mjerenje.
Uporaba udæbenika
UËenik upisuje rezultate mjerenja u za to predviene tablice u udæbeniku Bræe, viπe, jaËe 2.
Nakon zavrπetka mjerenja upuÊujemo uËenike da usporede svoje rezultate s rezultatima svo-
jih vrπnjaka koji se nalaze na 36. stranici udæbenika Bræe, viπe, jaËe 2.
61
MOJ ALBUM TJELESNOG udæbenik,

VJEÆBANJA I ZDRAVLJA str. 37.
NASTAVNA JEDINICA:
Zavrπni rad - sinteza rada
TIP SATA:
zavrπni sat.
CILJ SATA:
Sintetizirati sve πto se dogaalo u nastavi tijekom godine. Uputiti uËenike na razdoblje koje
tek dolazi, na ljetne praznike.
ZADACI:
SPOZNAJNI:
- znati πto smo sve nauËili i svladali u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture.
FUNKCIONALNI:
- razvijati sposobnost samoprocjenjivanja
- usvajati vjeπtine samostalnog uËenja
- razvijati sposobnost sluπanja i promatranja
- aktivirati stvaralaËke i kreativne sposobnosti uËenika.
ODGOJNI:
- poticati i poπtovati samostalnost, spontanost, originalnost i osobnost
- njegovati kulturne navike i navike meusobnog uvaæavanja i poπtivanja
- njegovati pravilan odnos prema tijelu.
MOGU∆I TIJEK SATA

• UVODNI DIO SATA
Uporaba udæbenika
Traæimo od uËenika da otvore udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2, stranice 37. i 38. te u prazne
kvadratiÊe unesu odgovarajuÊe znakove.
• GLAVNI DIO SATA

UËenici pokuπavaju sami sebe realno ocijeniti. IzriËu svoju zavrπnu ocjenu iz predmeta tje-
lesna i zdravstvena kultura. Obrazlaæu svoj stav. Pitamo ostale uËenike za miπljenje i na kraju
izriËemo svoje miπljenje i zavrπnu ocjenu za svakog uËenika u odjelu (pri tome vodimo
raËuna o zdravstvenom stanju uËenika, antropoloπkim obiljeæjima, motoriËkim znanjima,
motoriËkim postignuÊima te odgojnim uËincima rada).

Razgovor o ljetnim praznicima koji su pred nama. Ponovno uËenike upuÊujemo na potrebu
aktivnog koriπtenja odmora i na stranice Sportske poËetnice Bræe, viπe, jaËe 2.
Na kraju ovog priruËnika æelimo vam reÊi da vaπa djeca sigurno veÊ puno znaju o sportu i
vole ga. Usmjeravajte ih na ukljuËivanje u univerzalnu sportsku πkolu ili u neki klub kako bi
62
zapoËela sustavan trening. Visoke i najviπe rezultate u sportu danas mogu postiÊi sportaπi koji
su u djeËjoj ili mladoj dobi prepoznati kao nadareni, odabrani za vrhunski sport i pravodob-
no ukljuËeni u njega.
DOB SPORTSKE DISCIPLINE
7 -8 sportska gimnastika (æ)

umjetniËko klizanje
7 -9 ritmiËka gimnastika
plivanje
tenis
8 -9 sportska gimnastika (m)

skijanje
skokovi u vodu
10 -12 koπarka - odbojka - brzo klizanje
11-12 atletika (trËanje - sprint, skokovi)

kajakaπtvo - kanuistika
rukomet - veslanje
dæudo - hrvanje - jahanje - ragbi
moderni petoboj - maËevanje
streljaπtvo - sanjkanje
12 -13 atletika (bacanja)

hokej na ledu - vaterpolo
biciklizam - maËevanje
13 -14 dizanje utega - atletski viπeboj

atletika (trËanje na srednje pruge)
boks - streljaπtvo
14 -15 atletika (trËanje na duge pruge, hodanje)

kuglanje
skijaπko trËanje
Prikaz: Orijentacijski rokovi za poËetak sustavnog treninga u pojedinim sportskim disci-

plinama (modificirano prema Martinu 1979.)
63
PRIJEDLOG GLOBALNOG PLANA I PROGRAMA TJELESNE I

ZDRAVSTVENE KULTURE ZA DRUGI RAZRED OSNOVNE ©KOLE
TJEDNI FOND SATI 3x1 = 3 sata
GODI©NJI FOND SATI 35 tjedana x 3 sata = 105 sati
UKUPAN BROJ NASTAVNIH CJELINA = 9
UKUPAN BROJ NASTAVNIH TEMA = 36
UKUPAN BROJ FREKVENCIJA = 200
Redni broj
teme NASTAVNE TEME FREKVENCIJA
Nastavna cjelina: HODANJE I TR»ANJE

1. Okretanje u mjestu 4
2. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja 3
3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180° 8
4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute 9
5. Brzo trËanje do 30 metara (sa startom iz razliËitih poloæaja) 6
Nastavna cjelina: SKAKANJE

6. Preskoci preko kratke vijaËe 7
7. Skokovi preko prepreka (vodoravnih i okomitih) do 30 cm visine 5
8. Skokovi u daljinu 4
9. Nagazni skok na poviπenje do 40 cm i naskok 3
10. Skok udalj s mjesta 4
11. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge 4
Nastavna cjelina: BACANJE, HVATANJE I GA–ANJE

12. Bacanje loptice udalj iz kretanja 5
13. Bacanje lopte o zid i hvatanje 7
14. Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla 5
15. Bacanje lopte s mjesta i iz kretanja 5
16. Gaanje lopticom u cilj s udaljenosti do 3 metra 6
Nastavna cjelina: PENJANJE, PUZANJE I PROVLA»ENJE

17. Penjanje po kosoj klupi, balvanu ili deblu i silaæenje 4
18. Penjanje na πvedske ljestve i „kosu” klupu noseÊi lakπe predmete 3
19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ 7
20. Puzanje i provlaËenje ispod prirodnih prepreka i sprava noseÊi lakπe predmete 8
Nastavna cjelina: DIZANJE I NO©ENJE

21. Dizanje i noπenje nekoliko predmeta razliËite teæine (do 3 kg)
na udaljenosti 10-15 metara 5
22. Dizanje predmeta razliËitog oblika i teæine (do 5 kg) udvoje
na odreenu visinu (do 2 m) 4
23. Skupno dizanje i noπenje razliËitih predmeta 3
Nastavna cjelina: KOTRLJANJE I KOLUTANJE

24. BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano 4
25. Dva koluta naprijed na tlu 5
26. Kolut natrag niz kosinu 7
64
Nastavna cjelina: VI©ENJE I UPIRANJE

27. Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama
(grana, motka, ljestve, preËa, ruËe) 8
28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama
(balvan, klupa, grana, motka, preËa, ruËe) 9
Nastavna cjelina: PLESNE STRUKTURE

29. Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale 4
30. RitmiËno udaranje πtapiÊima uz promjenu tempa 2
31. Slobodna ilustracija poznatih tema 1
32. Plesovi oponaπanja uz pjevanje s hodanjem, trËanjem i jednonoænim
poskocima (oponaπanje pojava, stvari i æivih biÊa iz bliskog okruæenja) 3
Nastavna cjelina: IGRE

33. Elementarne igre s trËanjem, bacanjem, skakanjem, dizanjem i noπenjem 14
34. ©tafetne igre s pomagalima 15
35. Igre u vodi: vjeæbe disanja, ronjenja i skakanja u vodu na noge 8
36. Igre u snijegu, bacanje gruda, gaanje grudama, oblikovanje snijega, klizanje 7
PRIJEDLOG OPERATIVNOG PLANA I PROGRAMA TJELESNE I ZDRAVSTVENE

KULTURE ZA DRUGI RAZRED OSNOVNE ©KOLE
RED. BROJ SADRÆAJI NASTAVNIH JEDINICA
BROJ SATA NASTAVNE TEME (ZA GLAVNI A DIO SATA)
1. 1. Okretanje u mjestu
33. Elementarne igre / ili igre u vodi
2. 13. Bacanje lopte o zid i hvatanje

2. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja
3. 12. Bacanje loptice udalj iz kretanja

6. Preskoci preko kratke vijaËe
4.* inicijalno
provjeravanje Visina, teæina, koæni nabor nadlaktice, opseg podlaktice
5.* inicijalno
provjeravanje Taping, skok udalj s mjesta, pretklon raznoæno, poligon natraπke
6.* inicijalno
provjeravanje Izdræaj u visu, podizanje trupa, trajanje 3 minute

8. 6. Preskoci preko kratke vijaËe

22. Dizanje predmeta razliËitog oblika i teæine (do 5 kg)
udvoje na odreenu visinu (do 2 m)
65

9. 4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute

34. ©tafetna igra „Tko Êe prije” / ili igre u vodi
10. 21.
33. Dizanje i noπenje nekoliko predmeta razliËite teæine
(do 3 kg) na udaljenosti 10-15 metara
Elementarna igra „MaËke i miπa” / ili igre u vodi

8. Skokovi u daljinu
12. 3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°

12. Bacanje loptice udalj iz kretanja
13.* 1. Okretanje u mjestu

34. ©tafetne igre s pomagalima
14. 16. Gaanje lopticom u cilj s udaljenosti do 3 metra

10. Skok udalj s mjesta

4. CikliËna kretanja razliËitim tempom do dvije minute
16. 23. Skupno dizanje i noπenje razliËitih predmeta


33. Elementarna igra / ili igre u vodi
18. 19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ



21.* 22. Dizanje predmeta razliËitog oblika i teæine (do 5 kg)

29. Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale
22. 23. Skupno dizanje i noπenje razliËitih predmeta

3. Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°

5. Brzo trËanje do 30 metara (sa startom iz razliËitih poloæaja)
66


25. 11. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge
33. Elementarne igre

7. Skokovi preko prepreka (vodoravnih i okomitih) do 30 cm visine
27. 20. Puzanje i provlaËenje ispod prirodnih prepreka i

sprava noseÊi lakπe predmete

29. 14. Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla

30. 9. Nagazni skok na poviπenje do 40 cm i saskok

31. 8. Skokovi u daljinu

32.* 28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama

(balvan, klupa, grana, motka, preËa, ruËe)

34. 17. Penjanje po kosoj klupi, balvanu ili deblu i silaæenje

35. 26. Kolut natrag niz kosinu

(grana, motka, ljestve, preËa, ruËe)
22. Dizanje predmeta razliËitog oblika i teæine
(do 5 kg) udvoje na odreenu visinu (do 2 m)
37. 34. ©tafetne igre s pomagalima

26. Kolut natrag niz kosinu
38. 27. Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama

19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ
67

BROJ SATA NASTAVNE TEME ( ZA GLAVNI A DIO SATA )

40. 28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama

20. Puzanje i provlaËenje ispod prirodnih prepreka i



26. Kolut natrag niz kosinu
44.* 11. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge
16. Gaanje lopticom (grudom) u cilj s udaljenosti do 3 metra
/ ili igre na snijegu
45. 30. RitmiËno udaranje πtapiÊima uz promjenu tempa
33. Elementarne igre / ili igre na snijegu

47.* 24. BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano

17. Penjanje po kosoj klupi, balvanu ili deblu i silaæenje
48. 1. Okretanje u mjestu

34. ©tafetne igre / ili igre na snijegu

50.* 28. Kratkotrajni upori na tlu, na prirodnim i umjetnim preprekama

51. 21. Dizanje i noπenje nekoliko predmeta razliËite teæine

31. Slobodna ilustracija poznatih tema
52. 24. BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano

68

53. 20. Puzanje i provlaËenje ispod prirodnih prepreka i sprava

noseÊi lakπe predmete
18. Penjanje na πvedske ljestve i „kosu” klupu noseÊi lakπe predmete
54. 32. Plesovi oponaπanja uz pjevanje s hodanjem, trËanjem i jednonoænim

poskocima (oponaπanje pojava, stvari i æivih biÊa iz bliskog okruæenja)

23. Skupno dizanje i noπenje razliËitih predmeta



34. ©tafetne igre / ili igre na snijegu
58. 18. Penjanje na πvedske ljestve i „kosu” klupu noseÊi lakπe predmete
19. Puzanje i provlaËenje kroz obruË, okvire, kozliÊ



62. 25. Dva koluta naprijed na tlu




66. 22. Dizanje predmeta razliËitog oblika i teæine (do 5 kg)

69


23. Skupno dizanje i noπenje razliËitih predmeta


30. RitmiËno udaranje πtapiÊima uz promjenu tempa


sprava noseÊi lakπe predmeta
21. Dizanje i noπenje nekoliko predmeta razliËite teæine
(do 3 kg) na udaljenosti 10-15 metar

1. Okretanje u mjestu


75. 29. Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale





80.* 10. Skok udalj s mjesta

70



9. Nagazni skok na poviπenja do 40 cm i saskok

84. 2. Hodanje i trËanje uz promjenu smjera kretanja

34. ©tafetne igre


15. Bacanje lopte s mjesta i iz kretanja

34. ©tafetne igre


90. 10. Skok udalj s mjesta

20. Puzanje i provlaËenje ispod prirodnih prepreka i
91.* 14. Bacanje i hvatanje odbijene lopte od tla
92. 11. Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge
34. ©tafetne igre

94. 21. Dizanje i noπenje nekoliko predmeta razliËite teæine

71


96. 15. Bacanje lopte s mjesta i iz kretanja

97.* 12. Bacanje loptice udalj iz kretanja

98. 34. ©tafetne igre / ili igre u vodi

99.* finalno Visina, teæina, koæni nabor nadlaktice, opseg podlaktice

provjeravanje
100.* finalno Taping, skok udalj s mjesta, pretklon raznoæno, poligon natraπke
provjeravanje
101.* finalno Izdræaj u visu, podizanje trupa, trËanje tri minute

provjeravanje
102. 9. Nagazni skok na poviπenje do 40 cm i saskok

33. Elementarne igre / ili igre u vodi
103. 7. Skokovi preko prepreka (vodoravnih i okomitih) do 30 cm visine

15. Bacanje lopte s mjesta i iz kretanja / ili igre u vodi

5. Brzo trËanje do 30 metara (sa startom iz razliËitih poloæaja) /
ili igre u vodi
105.* Zavrπni sat
Napomena: Zvjezdica (*) uz redni broj sata oznaËava da je ta nastavna jedinica razraena u
priruËniku za uËitelje uz udæbenik Bræe, viπe, jaËe 2.
72
LITERATURA
1. BilopavloviÊ, T., M. »udina-ObradoviÊ, Z. Ladika, R. ©uπkoviÊ StipanoviÊ:

Dosadno mi je - πto da radim, ©kolska knjiga, Zagreb 1997.
2. Bognar, L., M. MatijeviÊ: Didaktika, ©kolska knjiga, Zagreb, 2002.
3. Bruke-Walsh, K.: Stvaranje razreda usmjerenog na dijete, Kurikulum za 1. razred
osnovne πkole priruËnik broj 4, Zagreb 2002. Udruga roditelja korak po korak za
promicanje kvalitete æivljenja djece u obitelji
4. BunËiÊ, K., \ IvkoviÊ, J. JankoviÊ, A. Ponava: Igrom do sebe, Alinea, Zagreb, 1994.
5. »udina-ObradoviÊ, M., D. Teæak: Mirotvorni razred, Znamen, Zagreb, 1995.
6. De Zan, I.: Metodika nastave prirode i druπtva, ©kolska knjiga, Zagreb, 1999.
7. Findak, V.: MetodiËki organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji,
Hrvatski savez za πportsku rekreaciju, Zagreb, 1992.
8. Findak, V.: Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, ©kolska knjiga, Zagreb, 1999.
9. Findak, V.: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj πkoli, ©kolska knjiga, Zagreb, 1996.
10. Findak, V., K. Delija: Tjelesna i zdravstvena kultura u predπkolskom odgoju, Edip,
Zagreb, 2001.
11. Findak, V., D. Metikoπ, M. MrakoviÊ, B. Neljak: Primjenjena kineziologija u πkolstvu -
norme, Hrvatski pedagoπko-knjiæevni zbor, Zagreb, 1996.
12 Findak, V.: UËimo djecu plivati, ©kolska knjiga, Zagreb, 1981.
13. Herceg, J; Zdravstveni odgoj u razrednoj nastavi, ©kolska knjiga, Zagreb, 1986.
14. LuËiÊ, K.: Meudjelovanje prirodoslovnog i jeziËnoumjetniËkog nastavnog podruËja
u razrednoj nastavi. U Zborniku: III. ljetna πkola uËitelja razredne nastave Republike
Hrvatske, Hrvatski savez pedagoga fiziËke kulture, PoreË, 2001.
15. Kiπ-Glavaπ., L, R. Fulgosi-Masnjak, uredile, Do prihvaÊanja zajedno: integracija djece s
posebnim potrebama, Hrvatska udruga za struËnu pomoÊ djeci s posebnim potrebama -
IDEM, Zagreb, 2002.
16 MilanoviÊ, D.: Osnove teorije treninga u priruËniku za sportske trenere, Fakultet za
fiziËku kulturu, Hrvatski olimpijski odbor, ZagrebaËki sportski savez, Zagreb, 1993.
17. MiljeviÊ-RiiËiki, R., D. Maleπ, M. Rijavec: Odgoj za razvoj, Alinea, Zagreb, 2001.
18. Nastavni plan i program za osnovnu πkolu, Glasilo Ministarstva prosvjete i πporta,
Prosvjetni vjesnik, Posebno izdanje, broj 2, Zagreb, 1999.
19. Stella, I.: MoguÊnosti provoenja programa tjelesne i zdravstvene kulture u πkolskoj
uËionici, ©kolska knjiga, Zagreb, 1986. g.
20. Uzelac, M., L. Bognar, A. BagiÊ: Budimo prijatelji, Slon, Zagreb, 1994.
21. VrgoË, D., »udina-ObradoviÊ M., Strugar V. i KoæiÊ: MetodiËki priruËnik iz predmeta
priroda i druπtvo uz udæbenik i radnu biljeænicu „To je moj svijet 2”, Alfa, Zagreb, 2002.
73
SADRÆAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Zaπto vjeæbati u uËionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Kako vjeæbati u uËionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Sat razrednika:
Zaπto i kako vjeæbati u uËionici? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Kako vjeæbati u uËionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Okretanje u mjestu
TrËanje prozivanjem broja - elementarna igra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
MoguÊi tijek sata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje unutarpredmetnih
i meupredmetnih veza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Poloæaj tijela .....................................................................................................13

Nastavna jedinica:
Dizanje predmeta razliËita oblika i teæine do 5 kg udvoje na odreenu visinu
Hodanje i trËanje prikladnim ritmom na razliËite zvuËne signale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Poloæaj ruku i nogu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Nastavna jedinica:
BoËno kotrljanje i kolut naprijed povezano
Penjanje po „kosoj” klupi, balvanu, deblu i silaæenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Oprez pri tjelesnom vjeæbanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Sat razrednika:
Oprez pri tjelesnom vjeæbanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Tjelesna i zdravstvena kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

Nastavna jedinica:
Hodanje po klupi, balvanu s okretima do 180°
Kratkotrajni upor na preËi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
»uvajmo jedni druge i pomaæimo si . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

Moja stopala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
74
Vjeæbe za jaËanje miπiÊa stopala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Tematsko integrirani nastavni dan s temom naπe zdravlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
MoguÊi tijek nastavnih situacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Preskakivanje kratke vijaËe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Nastavna jedinica:
Preskakivanje vijaËe jednonoæno s meuposkocima i bez meuposkoka
Bacanje lopte o zid i hvatanje lopte odbijene od tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Tjelesno vjeæbanje u slobodno vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Priroda i druπtvo
Nastavna jedinica:
Moj radni dan i slobodno vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Prijedlog razrednog projekta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Praznici su za odmor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Zimski odmor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Nastavna jedinica:
Skakanjem dotaknuti granËicu i istresti snijeg
Gaanje grudom nepokretna cilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Proljetni odmor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Nastavna jedinica:
Kratkotrajni vis na prirodnim i umjetnim preprekama
Skok s jednog ruba „potoka” na drugi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Ljetni odmor • Hrvatski jezik u korelaciji s tjelesnom i zdravstvenom kulturom . . . . . 51

Nastavna jedinica:
Pripovijedanje prema slici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Tjelesna i zdravstvena kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53

Nastavna jedinica:
Bacanje loptice udalj iz kretanja
Skok uvis iz ravnog zaleta, odrazom s lijeve ili desne noge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
PlivaËka poËetnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Sat razrednika
1. sat PlivaËka poËetnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
75

Voænja romobilom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Sat razrednog odjela:
Naπe omiljeno prijevozno sredstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Moj katalog onoga πto znam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60

Prati svoj tjelesni rast i razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Prati svoje sposobnosti (motoriËke i funkcionalne) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Moj album tjelesnog vjeæbanja i zdravlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Nastavna jedinica:
Zavrπni rad - sinteza rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Prijedlog globalnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture

za drugi razred osnovne πkole . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Prijedlog operativnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture
za drugirazred osnovne πkole. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
76
77
©KOLSKA KNJIGA, d.d.
Zagreb, Masarykova 28
Za izdavaËa
ANTE ÆUÆUL, prof.
Tisak zavrπen u kolovozu 2005.

Brze Vise Jace 2 - Priručnik PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Brze Vise Jace 2 - Priručnik PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vladimir Findak - Gordana Lukenda

BRÆE, VI©E, JA»E 2

Oprema naslovne stranice

Ÿ ©kolska knjiga, d.d., Zagreb, 2005.

Uporabu ovog priruËnika za predmet tjelesna i zdravstvena kultura u 2. razredu

CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuËiliπnoj knjiænici, Zagreb, 430806050

Bræe, viπe, jaËe 2

ZA©TO VJEÆBATI udæbenik,

KAKO VJEÆBATI udæbenik,

SOCIJALNO DJELATNI OBLICI:

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

MOGU∆I TIJEK SATA

Poruka dana je: BRÆE, VI©E, JA»E!

»arobni krug - igra

*Napomena: Kada izvoditi te i sliËne vjeæbe?

UËenicima objaπnjavamo u kojim Êemo se situacijama sluæiti ovim vjeæbama. Naglaπavamo

KAKO VJEÆBATI udæbenik,

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

MOGU∆I TIJEK SATA

• PRIPREMNI DIO SATA

• GLAVNI A DIO SATA

• GLAVNI B DIO SATA

• ZAVR©NI DIO SATA

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje

CILJ NASTAVNE JEDINICE:

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

MOGU∆I TIJEK SATA

• PRIPREMNI DIO SATA

OPIS PO»ETNOG POLOÆAJA NAZIV PO»ETNOG POLOÆAJA

• OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE S KRUGOVIMA

• GLAVNI A DIO SATA

• GLAVNI B DIO SATA

• ZAVR©NI DIO SATA

CILJ NASTAVNE JEDINICE:

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

MOGU∆I TIJEK SATA

• PRIPREMNI DIO SATA

OPIS POLOÆAJA NAZIV POLOÆAJA

Uspravni stojeÊi poloæaj s opuπtenim rukama pokraj tijela priruËi

Uspravni poloæaj tijela s raπirenim rukama u stranu odruËi

Uspravni stojeÊi poloæaj s ispruæenim rukama iza tijela zaruËi

Uspravni stojeÊi poloæaj s podignutim rukama iznad glave, uzruËi

Uspravni stojeÊi poloæaj, stopala su sastavljena stav spojeni

Uspravni stojeÊi poloæaj, noge (stopala) stav raskoraËni

• PRIPREMNE VJEÆBE BEZ SPRAVA

• GLAVNI A DIO SATA

• GLAVNI B DIO SATA

• ZAVR©NI DIO SATA

Prijedlozi uporabe udæbenika za ostvarivanje

OPREZ PRI udæbenik,

MOGU∆I TIJEK SATA

Na temelju dosadaπnjeg iskustva uËenici Êe bez veÊih poteπkoÊa odgovoriti na postavljena

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

CILJ NASTAVNE JEDINICE:

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

METODI»KI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA:

MOGU∆I TIJEK SATA

• PRIPREMNI DIO SATA - OP∆E PRIPREMNE VJEÆBE S LOPTICAMA

• GLAVNI A DIO SATA

• GLAVNI B DIO SATA