Vježbajte, trenirajte, radite bilo što ….

Samo se aktivirajte u ovim trenutcima

Zašto, kako, šta i koliko

Nedovoljno tjelesne aktivnosti je veliki (ogroman) javno zdravstveni problem u

tehnološki naprednom svijetu. Slobodno vrijeme se uglavnom provodi pasivno sjedeći
zavaljeni u udobnim foteljama stolicama kaučama gledajući u tv, telefon ili računar. A
sad u ovoj situaciji u kojoj se nalazimo svi, još veći je problem zato što većinu radnog
vremena provedemo ispred ovih uređaja. Redovna tjelesna aktivnost pomaže nam da
izgledamo I osjećamo se bolje, da budemo zadovoljniji puni samopouzdanja i što je
najvažnije redovno vježbanje pomaže u očuvanju i unapređenju zdravlja.
Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije za odrasle je svakodnevna tjelesna
aktivnost umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje pola sata provedena odjednom ili
u više manjih segmenata.
Zdravlje nije genetski uvjetovano. Istina je da je skolost određenim bolestima
nasljednja, ali isto tako činjenica da redovnim i primjerenim tjelesnim vježbanjem, u
kombinaciji sa pravilnom i dobroizbalansiranom ishranom možemo učiniti, puno za sebe
i svoje zdravlje.
Preventiva je najbolji, najjednostavniji i najjeftiniji lijek.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da redovna tjelesna aktivnost
pomaže u:
 prevenciji i rehabilitaciji srčanih bolesti,
 smanjenju osteoporoze,
 smanjenju nekih oblika zločudnih bolesti osobito raka dojke i debelog
crijeva,
 smanjenju dijabetesa tipa dva, redovita je terapija kod inzulin ovisnih
dijabetičara,
 smanjenju oboljenja sistema za kretanje koja u velikoj mjeri nastaju zbog
neaktivnosti,
 pozitivno djeluje na dišni system i sve unutrašnje organe,
 pomaže u održavanju poželjne tjelesne težine, i odnosu masne i nemasne
mase tijela,
  djeluje na izvlačenje toksina iz organizma što pomaže u borbi protiv
celulita, gojaznosti i održavanju dobre probave,
 pozitivno djeluje na depresiju i smanjuje na negativne učinke stresa,
poboljšava koncentraciju i smanjuje gubitak moždanog tkiva za što je
zaslužna bolja cirkulacija u mozgu.
Vježba treba od najranije dobi. Djeca to spontano čine kroz igru, ali već sa
polaskom u školu, količina aktivnosti značajno opada. Dva sata nastave TIZO
nedovoljno je za njihov pravilan rast i razvoj. Neaktivnost, osobito u kombinaciji sa
lošom ishranom, već u djetinstvu i mladosti za posljedicu može imati pojavu pretilosti,
oboljenja kardiovaskularnog Sistema kao i oboljenja sistema za kretanje. Ak oi nemate
neku naviku redovitog vježbanja, nikad nije kasno početi. Postoje brojne aktivnosti u
koje se možete uključiti bez obzira na dob, spol, nivo motoričkih sposobnosti i znanja,
zdravstveno stanje i kondiciju. Važno je odabrati onu vrstu aktivnosti koja će biti u
skladu sa vašim potrebama, mogućnostima i ciljem koji želite postići.
Pri izboru aktivnosti i doziranju intenziteta uvijek se treba posavjetovati sa
stručnom osobom, nemojte biti preambiciozni i krenuti prenaglo, osobito ako ste do
sada bili neaktivni. Tjelesnu aktivnost počnijte provoditi umjereno i polagano, ali
dosljedno i redovno u ono doba dana koje najviše odgovara vama i vašem slobodnom
vremenu. Nemojte ići iznad svojih stvarnih mogućnosti, jer možete nanijeti više štete
nego koristi. Pri vježbanju treba osjećati napor, ali i zadovoljstvo.

Prije više od 2500 godina, otac medicine, Hipokrat, je rekao: “Svi

dijelovi tijela koji su u funkciji, ako se primjereno koriste i vježbaju
radom, dobro se razvijaju, ostaju zdravi i stare sporo, ali ako nisu u
upotrebi – postaju skloni bolesti, zaostaju u rastu i brzo stare.“

NASTAVIT ĆE SE……😊

Evo vam jedan link vjezbice mobilnosti tj. Istezanje i fleksibilnist koje vam je jako
bitno u ovim trenutcima da radite zbog toga sto je kretanje smanjeno, opterećenje i
vježbe prilagodite svojim mogućnostima

https://www.youtube.com/watch?v=L_xrDAtykMI
 Atletika
Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana, a koja obuhvaća: trkačke,
bacačke i skakačke discipline.

Atletika se naziva i “kraljica sportova” jer obuhvaća sportska nadmetanja u trčanju,

hodanju, bacanjima i skokovima. Riječ Atletica  nalazimo kod Rimljana 600 g. p.n.e pa
tako   Galenijus naziva gladijatore dok Pilinije koristi riječ “ars atletica”.

Prve antičke Olimpijske igre održane su 776. godine prije Krista. Utrka na jedan stadij
smatra se najstarijom disciplinom, te da je prešla u panhelenske igre izravno od kulta.
Naime, svećenici koji su palili vatru na žrtveniku u Olimpiji morali su pretrčati jedan
stadij  ili 192,8 metara. Postojala je i utrka pod nazivom Diaulos na dva stadija i
odgovara sadašnjoj dionici od 400 metara.

U današnje vrijeme atletika se dijeli na laku i tešku atletiku. Prve suvremene

Olimpijske igre bile su održane 1896. godine, te se atletika tada uključuje u redovan
Olimpijski program.