Primjer 1.

Za reakciju prikazanu sljedećom stehiometrijskom jednadžbom:

A(g) + 2B(g) C(g) + D(g,l)
uzeti da ulazni tok u reaktor se sastoji od reaktanata A i B koji se nalaze u
stehiometrijskom omjeru. Reakcija se izvodi izotermno (300 K) i izobarno (101.3
kPa). Pritisak para specije D na temperaturi 300 K iznosi 16 kPa. Izračunati:
a) stepen konverzije reaktanta A pri kojem počinje kondenzacija,
b) izraziti koncentracije reaktanata A i B prije i nakon početka kondenzacije u
funkciji stepena konverzije,
c) izraziti molarne protoke specije D u plinovitoj i tečnoj fazi nakon početka
kondenzacije u funkciji stepena konverzije.

Rješenje:
a) S obzirom da je u zadatku rečeno da su reaktanti u stehiometrijskom omjeru, to
znači da su oba limitirajuća i da je svejedno koji će se uzeti kao osnova proračuna.
Stehiometrijski omjer reaktanta znači da na svaki 1 mol reaktanta A idu dva mola
reaktanta B, pa je molarni udio A jednak 1/3 i molarni udio B jednak 2/3. Prema
tome, parametar ΘB iznosi 2.

Tablica 1. Stehiometrijska tablica za reakciju sa kondenzacijom.

Specije Početak Promjena Kraj (prije Kraj (nakon
(mol/vrijeme) (mol/vrijeme) kondenzacije) kondenzacije)
(mol/vrijeme) (mol/vrijeme)
A(g) FA0 − (FA0∙XA) FA = FA0 ∙ (1 − XA) FA = FA0 ∙ (1 − XA,c)
B(g) FB0 − 2  ( FA0  X A ) FB = FA0  ( B − 2  X A ) FB = FA0  (B − 2  X A,c )
C(g) FC0 + ( FA0  X A ) FC = FA0  X A FC = FA0  X A,c
D(g) FD0 + ( FA0  X A ) FD = FA0  X A FD = yD,e  FT
FT = yD,e  FT +
Ukupno FT0 FT = FA0  ( B + 1 − X A )
+ FA0  (B + 1 − 2  X A,c )

Iz stehiometrijske tablice 1. slijedi proračun ravnotežnog molarnog udjela specije

D:
F FA0  X A, c X A, c
yD , e = D = = (1)
FT FA0  (3 − X A, c ) 3 − X A, c
Kod zasićenja se može primijeniti sljedeća jednadžba (2):
 pvD
yD , e = (2)
PT
16
yD,e == 0.158
101 .3
Kada se ova vrijednost uvrsti u jednadžbu (1) i riješi po stepenu konverzije XA,c
dobiva se vrijednost 0.41.

b) Prije početka kondenzacije, stepen konverzije reaktanta A (XA) je manji od

stepena konverzije pri kojem dolazi do kondenzacije (XA,c) i onda se mogu koristiti
osnovna jednadžba za proračun stepena promjene volumena:
ε = yA0 ∙ δ = 0.333 ∙ (1 + 1 – 2 − 1) = −0.33
Prema tome, jednadžbe za izračunavanje koncentracija reaktanata prije početka
kondenzacije u funkciji stepena konverzije glase:
1− X A
C A = C A0  (3)
1 − 0.33  X A
2 − 2 X A
CB = C A0  (4)
1 − 0.33  X A
Nakon početka kondenzacije, stepen konverzije reaktanta A (XA) je veći od stepena
konverzije pri kojem dolazi do kondenzacije (XA,c), parcijalni pritisak specije D
(pD) je jednak pritisku para (pvD). Volumni protok je povezan sa ukupnom
protokom preko jednadžbe stanje idealnog plina:
FT = CT ∙ v (5)
FT0 = CT0 ∙ v0 (6)
Dijeljenjem jednadžbe (5) sa (6), uzevši u obzir da su pritisak i temperatura
konstantni, preoblikovanjem nove jednadžbe dobiva se:
F  2  FA0  (1.5 − X A,c )  v0  (1.5 − X A,c )
v = v0  T = v0   = (7)
FT 0  3  FA0  (1 − y D ,e )  1.5  (1 − y D ,e )
Uz primjenu jednadžbe (7), dobivaju se jednadžbe za izračunavanje koncentracija
reaktanata A i B nakon početka kondenzacije:
F 1.5  FA0  (1 − X A, c ) 1.5  C A0  (1 − y D , e )  (1 − X A, c )
CA = A = = (8)
v (1.5 − X A, c ) (1.5 − X A, c )
v0 
(1 − y D , e )
FB 1.5  FA0  (2 − 2  X A, c ) 3  C A0  (1 − yD , e )  (1 − X A, c )
CB = = = (9)
v (1.5 − X A, c ) (1.5 − X A, c )
v0 
(1 − y D , e )
c) Nakon početka kondenzacije, na osnovu jednadžbe za proračun FD u
posljednjem stupcu tablice 1, molarni protok specije D u plinovitoj fazi je:
y  2  FA0  (1.5 − X A,c )
FD ( g ) = y D ,e  FT = D ,e = 0.375  FA0  (1.5 − X A,c ) (10)
(1 − y D ,e )
Nakon početka kondenzacije, molarni protok specije D u tečnoj fazi je:
FD(l) = FA0 ∙ XA,c – FD(g) = FA0 ∙ (1.375 ∙ XA,c – 0.563) (11)