Studeni 2014.

POREZNO PRAVO

povlastica) ne prekoračuju svotu osnovnoga osobnog
odbitka. Osnovni osobni odbitak je trenutačno (2014.)
8.354 eura, a za supružnike koji se zajednički oporezu-
ju (plaćaju porez) 16.708 eura. Ako su te pretpostavke
pojedinačno ispunjene, moguće se odreći obveze preda-
je porezne prijave. U praksi spomenute odredbe nalaze
primjenu poglavito u slučaju starosnih renta.
Prijava poreza na dohodak mora se predati do 31.
svibnja sljedeće godine. Ako je porezni obveznik pore-
zno savjetovan ili je spriječen pridržavati se toga termi-
na, moguće je produljenje roka na traženje. Zakonska
obveza predaje porezne prijave postoji, dakle, neovisno
o tome je li relevantni porezni obveznik bio upoznat s
obvezom predaje porezne prijave ili nije, odnosno je li u
pojedinom slučaju stvarno utvrđen porez ili nije.
8.3. ELEKTRONIČKA POREZNA PRIJAVA ILI
KLASIČNI FORMULAR
Osoba koja prima rentu obvezna je za osobne podatke
ispuniti Dodatak R. Svote zbrinjavanja se, u načelu, uno-
se u Dodatak N, a prihodi od najma (zakupa) u Dodatak
V. Tko k tome još prima i kamate, koristi se Dodatkom
KAP i /ili Dodatkom AUS. Od razdoblja oporezivanja
2009., radi uvođenja poreza po odbitku, nisu više, u na-
čelu, nužni podatci o tome. Prijavu poreza na dohodak
najjednostavnije je elektroničkim putem (internetom)
predati financijskoj upravi.
9. INOZEMNI RENTIJER
Donošenjem Zakona o starosnim prihodima (Alterse-
inkünftegesetz) izmijenjen je način oporezivanja rentije-
ra koji u tuzemstvu nemaju niti prebivalište niti uobiča-
jeno boravište, a prihode od rente primaju iz njemačkog
sustava starosnog osiguranja. Riječ je, zapravo, o tuze-
mnim prihodima koji, u načelu, podliježu ograničenoj
poreznoj obvezi. Hoće li u konkretnom pojedinom slu-
čaju doći do tuzemnog oporezivanja, ipak ovisi još o ne-
kim drugim faktorima. Značajno je npr. postoji li između
Njemačke i domicilne države primatelja rente sporazum
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i, ako postoji,
koje uređenje predviđa sporazum o dvostrukom oporezi-
vanju. Stoga nije moguće naći općenito važeće uređenje
za sve primatelje rente koji žive u inozemstvu.
Za inozemne rentijere – neovisno o njihovu prebiva-
lištu ili uobičajenom boravištu u inozemstvu – nadležan
je Financijski ured Neubrandenburg, ako je porez prema
očekivanjima potrebno razrezati samo za prihode iz nje-
mačkog sustava starosnog osiguranja.

››››
Aleksander VRANKO, dipl. oec.*

Financijske prijevare
UDK 336.2
U ovome članku autor obrazlaže vrste prijevara u poreznom, bankarskom i općenitom
smislu, kao i činjenice koje pokazuju da je prijevara slučaj počinjen s prepoznava-
njem jasnih znakova koji upućuju istražna tijela na potrebu primjene određenih metoda
i tehnika kako bi se učinkovito i u što kraćem roku osujetili i sankcionirali počinitelji. To
se ponajprije odnosi na samo pokretanje istrage, odnosno definiranje prijevare, planira-
nje istrage, prikupljanje dokaza, saslušanja osumnjičenika i na kraju podizanje kaznene
prijave te sastavljanje izvješća za državno odvjetništvo, odnosno za optužni prijedlog.

1. UVOD cijama (plaćanje predračuna na ime izvršenih usluga

Gospodarski kriminal „bijelih ovratnika“ je svaka
ilegalna aktivnost koja ima obilježe prijevare, utaje ili
izigravanje, odnosno nasilje nad stečenim povjerenjem
nad jednom od stranaka u poslovnim / financijskim
transakcijama ili transferima, i koje su više-manje od-
vojene od primjene ili prijetnje fizičkim nasiljem ili
nasiljem uopće. U užem smislu, gospodarski kriminal
„bijelih ovratnika“ možemo promatrati kroz financijske
prijevare financijskih institucija putem lažnih financij-
skih transakcija i transfera pomoću fiktivnih dokumena-
ta, kao što su lažni ugovori, akreditivi, čekovi, mjenice
i vrijednosni papiri, krivotvorena financijska izvješća i
slično. Prema Manfredu Glinigu, jednom od šefova nje-
mačke kriminalističke policije, financijske se prijevare
u bankarskom sektoru temelje na fingiranim bankar-
skim poslovima, i to pasivnim (primanje uloga) i aktiv-
nim (davanje kredita), garantnim poslovima (akreditivi,
avali, bankovne garancije) te lažnim poslovnim transak-
marketinških istraživanja tržišta usluga i sl.). Takvi po-
slovi redovito žele prikriti podrijetlo kriminalom steče-
nog novca kako bi, kad ga uporabe, izbjegli otkrivanje i
rizik od sudskog progona.
2. ISTRAGA
Od neobične je važnosti da institucije u čijoj je nad-
ležnosti sprječavanje prijevara1 istima pristupaju in-
strumentarijima kaznenog postupka, a ne nikako in-
strumentarijima administrativnog odnosno upravnog
postupka, što je čest slučaj kod onih tijela državne upra-
ve koje u svom portfelju drže inspekcijske službe koje se
bave postupcima poreznog i drugog nadzora. Ta važnost
uočavanja različitog pristupa očituje se upravo kroz ne-
*
Stalni sudski vještak
1
Porezna uprava kao porezno upravno tijelo u svojoj nadležnosti, između
ostalog, ima sprječavanje PDV prijevara, ali kroz administrativni, odnosno upravni
postupak.

PRAVO I POREZI, br. 11/14. 33

POREZNO PRAVO
uspjeh slamanja prijevarnih radnji2 u onim područjima
nadzora gdje se provode inspekcijske metode i tehnike,
a ne istražne metode i tehnike. Naime, novi Zakon o ka-
znenom postupku više ne postavlja uvjet da kaznenom
istražnom postupku pristupaju samo ona tijela državne
uprave koja imaju policijske ovlasti. Dovoljno je od stra-
ne svakog tijela državne uprave koje se bavi postupkom
nadzora imenovanje posebnih timova za istražne po-
stupke u kaznenoj zoni njihove stvarne nadležnosti uz
koordinaciju s državnim odvjetništvima, odnosno Ure-
dom za sprječavanje korupcije i organiziranog krimi-
naliteta (USKOK) kao posebnog i specijaliziranog tijela
progona u sastavu Državnog odvjetništva RH.
U pravilu, kada su početni znakovi prijevare otkri-
veni, voditelj istražnog tima trebao bi pokrenuti istragu
sa svojim članovima tima kako bi se postavio optimalni
plan istrage i analiza rizika vezano za uspješnost istraž-
nog postupka. Plan istrage trebao bi se razviti što je ra-
nije moguće kako bi isti dao vjerodostojnost indicija, od-
nosno naznaka ili pokazatelja prijevare. Potrebno je da
sastavni dio plana utvrdi postojanje dovoljno afirmativ-
nih činjenica koje potvrđuju postojanje prijevara. Plan bi
trebao biti zajednički napor uvažavanja stručnih znanja,
vještina i sposobnosti, kako svih članova istražnog tima
tako i glavnog voditelja - koordinatora istrage, odnosno
stvarno i mjesno nadležnoga državnog odvjetnika.
Jedan od bitnih faktora pokretanja istrage jest i oso-
ba/osobe koja je prva uočila činjenicu odnosno sumnju
na određenu financijsku prijevaru. Najčešće su to zapo-
slenik/zaposlenici malih, srednjih i velikih kompanija.
Osoba ili osobe – zaposlenici, koji su prvi upozorili na
mogućnost prijevare, trebali bi znati u kojem trenutku
je potrebno obustaviti aktivnosti na odnosnom sumnji-
vom poslu i kako pripremiti činjenice bitne za utvrđiva-
nje sumnje na kazneno djelo te isto prijaviti nadležnim
istražnim tijelima. Lako se može dogoditi, ako zaposlenik
prerano zaključi da su utvrđene informacije dovoljno po-
trebite za definiranje prijevare, da u većini slučajeva isto
ne može zadovoljiti financijskoga kriminalističkog istra-
žitelja, odnosno državnog odvjetnika koji vodi istragu.
Minimalno potrebno za definiranje prijevare jest osi-
gurati kopije svih relevantnih podataka koje se odnose
na sumnju da je izvršena prijevara, uz napomenu iz ko-
jeg izvora su za isto saznali i u kojem vremenu.
S druge strane, prijavitelji lako dolaze u zabludu pri
procijeni je li nešto kazneno djelo ili nije. Tako, primje-
rice, u većini slučajeva, smanjivanje porezne obveze
ne mora se smatrati i kaznenim djelom, već samo pre-
kršajem. S ciljem uočavanja činjenica koje podržavaju
sumnju na kaznena djela, bitno je da prijavitelj utvrdi
postojanje namjere koja je potaknula prijevaru.
Bitno je i napomenuti da, u pravilu, a poradi može-
bitne usklađenosti utvrđenih činjenica od strane prija-
vitelja - zaposlenika i/ili njihovih šefova, istom ne bi od
istražitelja trebali dobivati savjet i/ili navode kojim bi
se provodio smjer kaznene istrage za konkretan slučaj
2
Prijevara je određena kao kazneno djelo u skladu s čl. 236. Kaznenog zakona
(Nar. nov., br. 125/11. i 144/12.).
34 PRAVO I POREZI, br. 11/14.
Studeni 2014.
u okviru njihova ispitivanja. To bi pravo trebao preuzeti
nadležni državni odvjetnik koji provodi odnosno koordi-
nira kaznenu istragu.
3. ZNAKOVI PRIJEVARA
Postoje brojni znakovi koji upućuju na prijevare fi-
nancijskog tipa, ali u ovom ćemo se članku osvrnuti
samo na one najznačajnije, odnosno najprisutnije, a koje
mogu istražiteljima omogućiti lakši pristup u definira-
nju prijevare.
Prije nego što spomenemo najvažnije znakove prije-
vara, potrebno je spomenuti način prikrivanja tzv. pr-
ljavog novca proizišlog iz kriminalnih aktivnosti. Kri-
minalni proces kojim se prikriva kriminalni izvor takva
novca i kojim se želi takav novac plasirati u legalne gos-
podarske i društvene tijekove naziva se pranjem novca.
Dakle, pranjem novca na kriminalan se način želi osi-
gurati isplativost bavljenja krijumčarenjem droga, organi-
ziranim kriminalom, terorizmom, krijumčarenjem oružja
i ljudi, ucjenjivanjem ili pak varanjem na kreditnim kar-
ticama. Tako, primjerice, visoki dužnosnici State Depar-
tmenta SAD-a John McDowell i Gary Novis shvaćaju pra-
nje novca nizom višestrukih transakcija koje se koriste
za maskiranje izvora financijske imovine tako da se ona
može koristiti bez kompromitacije vlasnika - kriminalaca.
Te se transakcije većinom dijele na tri stadija:
a) plasman – proces plasiranja nezakonite imovine
u financijske institucije polaganjem depozita, telegraf-
skim transferima i drugim načinima
b) raslojavanje – proces razdvajanja imovine ste-
čene kriminalnim aktivnostima od njezina podrijetla, i
to tako da se rasloji na nekoliko složenih financijskih
transakcija
c) integracija – proces uporabe tobože legitimnih
transakcija za maskiranje nezakonite imovine.
U tim procesima, pripadnik „bijelih ovratnika“ nasto-
ji preobraziti monetarnu imovinu stečenu nezakonitim
aktivnostima u sredstva s prividno zakonitim izvorima.
Pranje novca ima potencijalno razorne ekonomske,
sigurnosne i sociološke posljedice. Ono potiče dilere,
teroriste, krijumčare oružja, korumpirane javne službe-
nike i druge osobe na provedbu i širenje njihovih krimi-
nalnih pothvata. Kriminal je svojim opsegom sve više
međunarodni, a financijski aspekti zločina postaju sve
složenijima zbog ubrzanog napretka tehnologije i globa-
lizacije industrije financijskih usluga.
Koliko god moderni financijski sustavi olakšavaju za-
konitu trgovinu, toliko gospodarskom kriminalu omogu-
ćuje da putem računala i satelita narede hitan transfer
vrijedan desetke i više milijuna dolara ili eura. Prljav se
novac pere putem mjenjačnica, burza, kupovinom zlata,
u igračnicama (kockarnicama), putem predstavništa-
va za prodaju automobila, osiguravajućih i trgovačkih
društava: privatnih i državnih banaka, offshore banaka,
lažnih tvrtki, bescarinskih zona, telegrafskog prebaciva-
nja (tzv. hawala3), investicijama trgovinskih djelatnosti;
3
Hawala, hewala znači na arapskom jeziku transfer koji je, u pravilu, nefor-
malni sustav za prijenos vrijednosti na temelju usmenog naloga putem razgranate
brokerske mreže, a najčešće se koristi na područjima Bliskog Istoka, Sjeverne
Studeni 2014.
svime time mogu se zamaskirati nezakonite aktivnosti,
a što može imati veliki negativan utjecaj na integritet
financijskih institucija jedne države: loše utjecati na te-
čajne liste i kamatne stope.
Dakle, općeniti primjeri / indikatori koji upućuju na
postojanje namjere počinjenja financijskih prijevara, a
na koje financijski istražitelji u velikoj mjeri nailaze,
su sljedeći:
- opetovano prijavljivanje manjih iznosa na pore-
znoj prijavi
- izbjegavanje podastiranja točnih informacija raču-
novođi
- lažne izjave
- dvostruko knjigovodstvo
- fiktivni dokumenti
- imenovanje nekompetentnog predstavnika
- pretjerano korištenje gotovinskih sredstava (diza-
nje velikih iznosa sa žiro-računa)
- neuobičajena računovodstvena praksa
- korištenje lažnih imena
- neadekvatno obrazovanje / stručna sprema pore-
znog obveznika
- pokušaj podmićivanja istražitelja
- antidatiranje dokumenata
- uništavanje poslovnih knjiga i evidencija
- isplate fiktivnim poduzećima ili fizičkim osobama
- kupovina ili prodaja imovine manje ili pretjerane
vrijednosti
- podmirivanje privatnih troškova iz sredstava po-
duzeća
- dvostruko plaćanje faktura
- zajmovi od poduzeća iz zemalja koja su porezna
utočišta
- prikrivanje bankovnih, brokerskih računa i drugih
vrsta imovine
- izbjegavanje polaganja primitaka na poslovne ra-
čune, što je oprečno uobičajenoj poslovnoj praksi.
U nastavku ćemo se osvrnuti na najznačajnije pojedi-
načne primjere / indikatore koji upućuju na financijske
/ porezne prijevare. Isti će obuhvatiti ona obilježja koja
tretiramo kao pokazatelje namjere onih vrsta aktivnosti
koje poduzimaju osobe sklone financijskim prijevarama.
4. OBILJEŽJA PRIJEVARE KOD POREZA NA
DOHODAK
Jedna od najčešćih poreznih prijevarnih postupaka
odnosi se na izbjegavanje obračunavanja, prijavljivanja
i plaćanja poreza na dohodak. Porezna kaznena djela
koja se odnose na sve izvore dohotka česta su kako u
malih poduzetnika tako i kod velikih multinacionalnih
kompanija.
Najznačajnija obilježja prijevare kod poreza na doho-
dak odnose se na sljedeće:
- propuštanje određenih stavaka iz knjigovodstvenih
evidencija
- propuštanje evidencija izvora prihoda
Afrike, na Rogu Afrike i Indijskog potkontinenta.
Interpol definira hawalu kao prijenos novca bez kretanja novca. Takav hawala
transfer obavlja se bez dokumentacije i temelji se, u pravilu, na povjerenju.
PRAVO I POREZI, br. 11/14.
POREZNO PRAVO
- neobjašnjivo neprijavljivanje znatnih iznosa priho-
da, iako je utvrđeno da je ostvaren
- znakovito neobjašnjivo povećavanje „porezno prizna-
tih troškova“, osobito tijekom razdoblja od jedne godine
- znatan višak osobnih troškova nad raspoloživim po-
slovnim resursima
- znatan višak depozita na bankovnim računima iz
neobjašnjivih izvora nad iskazanim prihodima
- prikrivanje bankovnih računa, brokerskih računa i
druge imovine
- neadekvatna obrazloženja za velike sume novčanih
sredstava ili neobjašnjivih novčanih izdataka
- učestalo prikrivanje neobjašnjivih novčanih izno-
sa, posebno u poslovanju koja ne zahtijevaju velike
novčane iznose
- nemogućnost polaganja vjerodostojnih isprava na
poslovni račun, suprotno normalnoj financijskoj praksi
- neuspjeh kod vraćanja „izgubljenih“ datoteka, po-
sebno za razdoblja od nekoliko godina, iako su znatni
iznosi oporezivog dohotka primljeni
- prikrivanje izvora prihoda nevjerodostojnim opisom
objavljenih izvora prihoda i/ili neoporezivih primitaka.
5. OBILJEŽJA PRIJEVARE KOD ISKAZIVANJA
POREZNO PRIZNATIH RASHODA
Obilježja prijevare kod potrebe za iskazivanjem po-
rezno priznatih rashoda, sve s ciljem ostvarivanja po-
reznih pogodnosti kroz pokušaje izbjegavanja pravih
činjenica bitnih za oporezivanje, jesu sljedeća:
- iskazivanje značajno precijenjenih poreznih odbitaka
- iskazivanje značajnih iznosa osobnih izdataka i nji-
hovo prikazivanje kao poslovnih troškova
- iskazivanje fiktivnih poreznih odbitaka
- fiktivno kreditiranje izvora sredstava kupnje poslov-
ne imovine.
6. OBILJEŽJA PRIJEVARE KOD POSLOVNIH
KNJIGA I EVIDENCIJA
Obilježja prijevara kod poslovnih knjiga i evidencija
samo su posljedica nevjerodostojnih postupaka u poslo-
vanju „bijelih ovratnika“, i to na sljedeće načine:
- vođenje dvostrukih evidencija u poslovnim knjiga-
ma / ne vođenje poslovnih knjiga
- fiktivni unosi ili promjene poslovnih događaja, kao
što su antidatiranje poslovnih događaja, fiktivne fakture,
fiktivna poslovna izvješća, fiktivne izjave o nastancima
poslovnih događaja te prikazivanje drugih fiktivnih do-
kumenata ili aplikacija
- nevođenje odgovarajućih evidencija, prikrivanje
zapisa ili odbijanje da se određene evidencije daju na
raspolaganje zainteresiranim stranama
- razlike između prikazivanja upitnih stavaka u pore-
znim prijavama u usporedbi s poslovnim knjigama
- iznosi iskazani u poreznim prijavama nisu u skladu s
iznosima prikazani u poslovnim knjigama / evidencijama.
w w w.rrif.hr
35
POREZNO PRAVO
7. OBILJEŽJA PRIJEVARE KOD RASPODJELE
DOBITKA / DOHOTKA
Kod raspodjele dobitka ili dohotka prijevarni su po-
stupci usmjereni na nevjerodostojno iskazivanje sljede-
ćih kategorija:
- raspodjela dobitka / dohotka na fiktivne poslovne
partnere
- iskazivanje prihoda ili poreznih odbitaka u poreznoj
prijavi iz evidencija povezanih osoba / poreznih obve-
znika pri različitim poreznim stopama.
8. OBILJEŽJA PRIJEVARE KOD POREZNIH
OBVEZNIKA - FIZIČKE OSOBE
Osnova razlikovanja tko je tko u prijevarnim postup-
cima u gospodarskom okružju mora polaziti od tvrdnje
da je tvrtka / pravna osoba samo komad papira na ko-
jem pišu osnovni podatci potrebni za registraciju kod
nadležnoga trgovačkog suda, dok je vlasnik / direktor
fizička osoba koja svojim poslovnim odlukama i postup-
cima prihoduje odnosno troši poslovna sredstva. S tim
u vezi možemo navesti sljedeća obilježja prijevara kod
poreznih obveznika – fizičkih osoba:
- lažni iskaz oko vjerodostojnosti materijalnih činje-
nica koje su uključene u ispitivanju, osobito ako je iskaz
dan pod materijalnom i kaznenom odgovornosti
- pokušaji ometanja istražitelja u samom davanju
iskaza, kao npr. neuspjeli odgovori na relevantna pita-
nja, nedolaženje u zakazano vrijeme ili nedostavljanje
zatražene dokumentacije
- uništavanje knjiga i evidencija neposredno prije po-
četka istrage
- učestali prijenos sredstava za potrebe prikrivanja, ili
preusmjeravanje sredstava i/ili imovine od strane vla-
snika ili upravitelja kompanije
- obrasci učestalih pogrešaka u poreznim prijavama
tijekom nekoliko godina
- dokaz da je porezna prijava bila pogrešno ispunjena
u tolikoj mjeri da su stavke takvog karaktera i veličine
upućivale na namjeru
- plaćanje neposlovnih troškova od strane ili za zapo-
slenike ili direktore
- samovoljno i namjerno neizvršavanje izmjene i do-
pune poreznih prijava
- antidatiranje aplikacija i srodnih dokumenata
- izrada lažne izjave na obrascima zaposlenika vezano
za mirovinu, osiguranja, olakšica i sl.
- korištenje fiktivnim osobnim identifikacijskim bro-
jevima
- podnošenje fiktivnih dokumenata kojim se utvrđuju
porezne olakšice vezano za broj članova obitelji
- podnošenje lažnih izjava vezanih za porezni postupak
- pokušaji podmićivanja poreznih ovlasti službenih
osoba.
9. OSNOVNE VRSTE FINANCIJSKIH
PRIJEVARA
Osnovne vrste financijskih prijevara mogu se podije-
liti u nekoliko skupina kako slijedi:
36 PRAVO I POREZI, br. 11/14.
Studeni 2014.
9.1. PRIJEVARE POSREDOVANJEM
Kod prijevare posredovanjem najznačajniji crni finan-
cijski poslovi su fingirano kreditno posredovanje; fingi-
rano projektno financiranje; kreditni posao koji se sam
otplaćuje (Self Liquidating Loan); zamjene kapitala za
bankovne garancije s izmišljenim stručnim nazivljima
(npr. Collateral Funding Exchange); fingirano financiranje
države i banaka; fingirano pranje novca (tzv. nigerijska
prijevara) i fingirana arbitraža vezana za nevjerodostojne
kotizacije za devize, zlato, vrijednosne papire i sl.
Navedeni nezakoniti poslovi temelje se na mogućnost
„jednostavne realizacije kredita uz minimalne kamate i
dugim rokom otplate“ putem fiktivnih financijskih insti-
tucija s raznim pogodnim uvjetima (npr. osnivanje podu-
zeća u nekoj od stranih država); na temelju garancije za
plaćanje kamata koju korisnik kredita mora nabaviti od
svoje poslovne banke; financiranja velikih gospodarskih
projekata ili zamjenom dugova velikih projekata; na mo-
gućnosti same otplate kredita ulaganjem u „nulte obve-
znice“; zamjenom kapitala za bankovne garancije i slično.
9.2. PRIJEVARE ULAGANJEM KAPITALA
Kod prijevara ulaganjem kapitala najčešći crni finan-
cijski poslovi su kako slijedi:
- fingirana trgovina bankovnim garancijama, tzv.
nova generacija „trgovačkih programa“
- fingirani lizing programi (US Treasury Bills, vrijed-
nosni papiri, bankovne garancije)
- fingirana trgovina tzv. Medium Term Notes (MTN)
- lažni FED4 programi
- lažni programi s udjelima (Reserved Funds Trading
Program)
- lažni High Yield Investment programi
- fingirane devizne špekulacije (SWAP)
- lažni programi čekova i mjenica
- fingirano trgovanje zadužnicama (npr. poslovi s
razlikom vrijednosti nekretnina)
- prisvajanje izvoda o stanju depozita (potvrda o pri-
ljevu) kao sredstvo obmane
- dvostruka strategija bonitetnog pozajmljivanja
- telefonski marketing (Boiler Room Operation)
- telefonska prodaja prema načelu Recovery Room
Operation
- prijevara vrijednosnim papirima putem interneta
- Ponzi shema piramidalne prijevare
- prijevare u mjenjačkim poslovima (fingirana trgo-
vina valutama)
- prijevare nultim obveznicama (Zero-bonds) i
- prijevare ulaganjima u banke.
Navedeni poslovi temelje se na lažiranoj kupnji od-
nosno prodaji financijskih instrumenata s visokim do-
bitkom i bez ikakva rizika, a što se naročito odnosi na
profitabilno i nerizično trgovanje bankovnim garancija-
ma u smjeru sigurnoga kapitalnog ulaganja s godišnjim
profitima od 150  % i više posto i depozitarnog kredita
s potrebnim vlastitim kapitalom. Nadalje, nezakoniti
4
Federal Reserve Bank - američka centralna banka
Studeni 2014.
poslovi s lažnim programima američke vlade uz pomoć
federalne banke (Federal Reserve Bank) za projekte u
zemljama tzv. trećeg svijeta koji pokušavaju uključiva-
ti privatne investitore vrlo su prisutni u gospodarskom
kriminalu i tvore čitav lanac sudionika.
Posebno u uvjetima recesije, kompanijama u novča-
nim teškoćama širom svijeta nude se bezvrijedne mje-
nice, krivotvorena mjenična jamstva sa zahtijevanom
unaprijed plaćenom provizijom.
Tako, primjerice, kod poslova s nekretninama, kao
visoko profitabilnim poslovima, sudionici prijevarnih po-
stupaka traže putem poslovnih oglasa dužničke vlasničke
vrijednosne papire od stvarnih vlasnika nudeći im godiš-
nju rentu od 12 % do 60 %, ovisno o ponudi, kojima se kao
zadužnicama uz punomoć vlasnika prevaranti „bijelih
ovratnika“, glumeći brokere, koriste u poslovima dobiva-
nja bankovnih kredita koji se nikada ne vraćaju.
Nadalje, gospodarski kriminal „bijelih ovratnika“
utemeljen na financijskim prijevarama međunarodno je
organiziran i naročito je utjecajan u marketinškim aktiv-
nostima koje se obavljaju putem tiskovnih oglasa, tele-
fonskih poziva, pismovnih pošiljaka i sl., a što se odnosi
na investicijske preporuke vezane za tzv. Penny Stocks
dionice koje ne kotiraju na burzama i imaju minimalnu
nominalnu vrijednost.
Prema mišljenju North American Securities Admini-
strators Association (NASAA), ponude financijskih in-
strumenata putem interneta prouzroče u USA na razini
godine prosječno 10 milijarda USD štete.
9.3. BANKARSKE PRIJEVARE
Kod prijevare u bankarskom poslovanju najčešći ne-
zakoniti poslovi su:
- prijevare cesijama (međunarodna trgovina zadužni-
cama)
- prijevare vrijednosnim papirima;
- prijevare otvaranjem računa
- kolanje nepokrivenih čekova
- prijevare čekovima
- prijevare mjenicama
- kreditne prijevare (tzv. prijevara u dva koraka)
- prijevare rješavanjem robnih zaliha
- korištenje prividne likvidnosti kao sredstva zava-
ravanja
- prijevare akreditivima i
- prijevare transferima.
Kada govorimo o prijevarama u bankarskom poslo-
vanju, osim mogućnosti pranja novca, isti se temelje na
korupciji službenika pri odobravanju kredita po osno-
vi krivotvorenih potraživanja (cesija), kao oblik „tihog
ustupanja potraživanja“ iz robnih isporuka, zatim na na-
čin da je trgovanje krivotvorenim vrijednosnim papiri-
ma fiktivnih banaka usmjereno na zamjenu lombardnih
kredita5 stvarnih banaka, trgovanjem ukradenim vrijed-
5
Lombardni kredit je vrsta bankarskoga kratkoročnog kredita koji se odo-
brava na osnovi zaloga realnih pokretnih dobara u postotku od 50 % do 70 % od
procijenjene vrijednosti založenih dobara koje banke preuzimaju do konačne
isplate kredita kada ih vraćaju dužniku – Ekonomski leksikon, Zagreb, 1995.
PRAVO I POREZI, br. 11/14.
POREZNO PRAVO
nosnim papirima koji glase na poznate emitente; otvara-
nje bankarskog računa uz pomoć ukradenih ili krivotvo-
renih dokumenata; kolanjem ukradenih ili nepokrivenih
čekova; kolanje krivotvorenih mjeničnih jamstava ba-
naka (bankovni aval) ili mjeničnih jamstava fiktivnih
banaka; razne kreditne prijevare; rješavanjem robnih
zaliha uz tiho preuzimanje tvrtke s poznatim imageom
i neplaćanjem dobavljačima; umjetno napuhavanje nov-
čanog tijeka poslovanja radi revolving refinanciranja uz
prodaju nepostojeće robe i sl.; prijevara akreditivima uz
krivotvorenje teretnica (Bill of Lading); krivotvorenje na-
loga za transfer novaca s računa na račun i slično.
9.4. PRANJE NOVCA
Pranje novca i organizirani gospodarski (financijski)
kriminal „bijelih ovratnika“ ide rukom pod ruku. Umjet-
nost pretvaranja prljavog novca u zakoniti novac stvara
veću količinu novaca od onoga koji se nalazi, primjerice,
na računima Swiss Banke.
Ostajući i dalje u takvom poslu, međunarodni perači
novca računaju na nedostatke međunarodnog zakono-
davstva u pružanju pravnih pomoći međunarodnih nad-
ležnih službi.
Nezakonit postupak pranja novca prolazi, u pravilu,
tri faze:
‰ plasman – proces plasiranja prljavog novca u le-
galne financijske institucije
‰ integracija – stavljanjem u optjecaj s ostalim nov-
cem kako bi se prikrio njegov izvor
‰ ozakonjenje – plasman očišćenog novca u legalno
gospodarstvo.
Naime, jamstvo uspjeha pranja novca je u mogućno-
sti da se perač i njegova organizirana skupina potpuno
etabliraju u gospodarski i politički život određene države.
Pranje novca, kao oblika financijske prijevare, potpoma-
žu brojni drugi oblici gospodarskog kriminala „bijelih
ovratnika“ ne priznajući međudržavne granice, čineći da-
našnji svijet jednim globalnim selom. Televizijske, tiskov-
ne, internetske i telemarketinške aktivnosti, poslovi osi-
guranja i elektroničko bankarstvo, krivotvorenje čekova i
računalni kriminal raširio se čitavim svijetom. Doprinos
otporu takvoj vrsti kriminala prvi su dali SAD i Ujedinje-
no Kraljevstvo, stvarajući tim pod nazivom White-Collar
Crime Investigative Team (Služba za istragu gospodarskog
kriminala bijelih ovratnika) ili WCCIT. Sporazumom
vodećih agenata FBI-ja i službenika britanske policije,
WCCIT je smješten u Miamiju, uredu FBI-ja, gdje rade na
poslovima otkrivanja tzv. karipskog kriminala i na poslo-
vima sprječavanja pranja novca. To je jedan od pokušaja
da i ostali dio svijeta drukčijim očima počinje promatrati i
sagledavati važnost međunarodne suradnje u borbi protiv
gospodarskog kriminala i sprječavanja pranja novca.
Jedan od najozbiljnijih mikroekonomskih učinaka
pranja novca osjeća se u privatnom sektoru. Perači nov-
ca često se koriste lažnim kompanijama, u kojima prljav
novac miješaju sa zakonito stečenim sredstvima i na taj
način prikrivaju podrijetlo svog novca. Načela upravlja-
nja tim kriminalnim tvrtkama nisu u skladu s tradicio-
nalnim načelima legitimnog poslovanja koji vladaju na
37
POREZNO PRAVO
slobodnom tržištu, što uzrokuje daljnje negativne ma-
kroekonomske učinke. S druge strane, dolazi do podri-
vanja integriteta financijskih tržišta, na način da velike
svote opranog novca mogu stići do financijske institu-
cije da bi zatim iznenada, bez ikakve obavijesti, nestali
putem elektroničkih transfera, i to u znak odgovora na
netržišne faktore, kao što su istražne radnje ovlaštenih
služba. Sve to može dovesti do problema s likvidnošću i
navale na banke. Kriminalna se aktivnost često povezuje
s „bankarskim pogreškama“ u svijetu među koje pripa-
da i neuspjeh prvih internetskih banaka. Negativna nas
iskustva bankarskog poslovanja upućuje na financijske
krize iz devedesetih, osobito skandal s prijevarom, pra-
njem novca i podmićivanjem i propasti Barings Bank,
nakon što je otkrivena rizična derivativna shema koju je
provodio jedan dealer u jednoj od podružnica s elemen-
tima kriminala ili prijevare. Slično se dogodilo u našoj
zemlji, otkrivanjem afere u Riječkoj banci d.d.
Michel Camdessus, bivši upravni direktor Međuna-
rodnoga monetarnog fonda, procijenio je opseg pranja
novca na 2 – 5 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda ili
najmanje na 600 milijarda dolara. Na nekim novim trži-
štima, naročito u tranzicijskim državama, ta bi nezako-
nito stečena imovina mogla zagušiti državne proračune i
dovesti do toga da vlada izgubi nadzor nad ekonomskom
politikom, čak i do kupovine cijelih tržišta, odnosno cije-
lih malih gospodarstava.
Dakle, pranje novca i financijski kriminal mogu do-
vesti do nesagledivih promjena u potražnji novca i veće
nepostojanosti međunarodnih tijekova kapitala, kamata i
tečajnih stopa. Zbog nepredvidive naravi pranja novca i
pratećega gubitka političke kontrole, zdrava gospodarska
politika može postati teško ostvariv cilj, jer perače novca
ne zanima profit od njihova ulaganja, nego zaštita vlasti-
te imovine. S tim u vezi, oni svoja sredstva ulažu u aktiv-
nosti koja nisu nužno gospodarski korisne za zemlju u
kojoj su ta sredstva smještena. Nadalje, gospodarski rast
trpi u onoj mjeri u kojoj pranje novca i financijski kri-
minal uspiju preusmjeriti sredstva sa zdravih ulaganja
u niskokvalitetne investicije koje prikrivaju podrijetlo
njihova novca. U nekim se zemljama, na primjer, ulaže
u cijele industrije, kao što su građevinarstvo i hotelijer-
stvo, i to ne zbog stvarne potražnje, nego zbog kratkoroč-
nih interesa perača novca. Kada te industrije prestanu
odgovarati peračima novca, oni ih jednostavno napušta-
ju, što dovodi do njihova kraha i nanosi ogromnu štetu
gospodarstvima koja te gubitke sebi ne mogu priuštiti.
S druge strane, pranje novca otežava prikupljanje pore-
za, smanjuje prihode od poreza i tako neizravno nanosi
štetu poštenim poreznim platišama. Taj gubitak poreznih
prihoda ujedno znači više porezne stope od onih koje bi
vladale da je riječ o legitimno stečenoj imovini. Također,
pranje novca ugrožava nastojanja mnogih država da pri-
vatizacijom reformiraju svoja gospodarstva. Kriminalne
organizacije imaju potrebna sredstva i mogu nadjačati
sve legitimne kupce državnih poduzeća, osobito kroz ku-
povinu marina, ljetovališta, igračnica (kasina) i banaka.
Nijedna zemlja ne može sebi priuštiti da svoj ugled i
financijske institucije okalja povezivanjem s pranjem nov-
38 PRAVO I POREZI, br. 11/14.
Studeni 2014.
ca, posebno u današnjoj globalnoj ekonomiji. Povjerenje
u tržišta i signalnu ulogu profita nagrizaju nezakoniti po-
stupci pranja novca i financijski kriminal, kao što su već
navedene aktivnosti pranja novca stečenog kriminalnim
aktivnostima, masovne financijske prijevare, insajderska
trgovina vrijednosnim papirima i pronevjere. Negativna
reputacija, posljedice takvih aktivnosti, osim što smanjuje
legitimne globalne prilike i globalni rast, istodobno privla-
či i međunarodne kriminalne organizacije s nepoželjnom
reputacijom i kratkoročnim ciljevima, a posljedica svega
toga može biti usporavanje razvoja i gospodarskog rasta.
S druge strane, postupci pranja novca stvaraju prostor
za duboke socijalne posljedice i opasnosti koje iz toga
proizlaze. Naime, tek s pranjem novca organizirani kri-
minala dobiva smisao i na temelju toga krijumčari nar-
kotika, „šverceri“ i dr. kriminalci mogu širiti svoje djelo-
vanje. Time se automatski povećavaju državni troškovi,
jer se moraju izdvajati veća sredstva za provedbu zakona
i zdravstvenu skrb (na primjer, za liječenje narkomana)
kako bi se suzbile ozbiljne posljedice pranja novca. U
ostale negativne socioekonomske učinke pranja novca
ubraja se i prebacivanje ekonomske moći s tržišta, vlada i
građana na kriminalce, što može u ekstremnim slučajevi-
ma uroditi i preuzimanjem legitimne vlasti.
10. FINANCIJSKE PRIJEVARE U STEČAJNOM
POSTUPKU
Jedna od glavnih uporišta sumnjivih financijskih
poslova sigurno se nalaze u stečajnim postupcima. Ste-
čajni postupak može se vrlo jednostavno definirati kao
opća ovrha nad imovinom pravne i fizičke osobe zbog
nepodmirenja financijskih obveza. Počinitelj financijske
prijevare često se koristi stečajem kao tehnikom pretva-
ranja kompanijskog vlasništva nad imovinom i obveza-
ma (osnovna sredstva, roba, inventar, novčana sredstva,
kapital i sl.) u svoju osobnu, za svoju vlastitu upotrebu i
korist. S tim u vezi, stečajevi čine veliki dio općega pore-
znog odnosno financijskog kriminala u RH.
Zaposlenici spremni na suradnju s istražiteljem treba-
ju biti upoznati s metodama koje se koriste u počinjenje
prijevarnog stečaja i prepoznavanju tih nezakonitosti.
Jedan od najznačajnijih vrsta prijevarnog stečaja uk-
ljučuje prikrivanje prijenosa vlasništva nad poslovnom
imovinom u privatne ruke, koja se pak mogla steći bilo
legalnim ili ilegalnim načinom. U praksi se često događa
da vjerovnici, ništa ne sluteći i ne znajući za takvu pro-
mjenu vlasništva, dopuštaju novim vlasnicima daljnje
poslovanje uz kreditni rejting bivšeg/bivših vlasnika.
Nakon dobivanja novih poslova, nekoliko velikih bana-
ka uspostavljaju takvoj tvrtki povoljniji kreditni rejting,
koji pak omogućuje da se s povjerenjem kupuju velike
količine roba od raznih dobavljača.
Prvi se prijevarni koraci pokreću stvaranjem povjere-
nja prema dobavljačima kupnjom dobara uz istodobno pla-
ćanje, zatim se kreće u kupovinu dobara s odgodom plaća-
nja, npr. od petnaestak dana, onda se prelazi na kupnju
dobara s odgodom plaćanja, npr. od tridesetak dana i na
kraju s narudžbom dobara velikoga novčanog iznosa, ali
dobavljačima se nikada ne plati zaduženi novčani iznos.
Studeni 2014.
Kupljena i neplaćena dobra isporučuju se za gotovinske
iznose već uhodanim i umreženim crnim kanalima distri-
bucije, čime se zametne tijek kolanja i dobara i novaca.
To se osobito odnosi na dobra koja imaju visok koeficijent
elastičnosti potražnje na tržištu i koja se lagano i uz mi-
nimalne troškove transportiraju do odredišta (tekstil, na-
kit, kućanski uređaji, namještaj, uredska i informatička
oprema i sl.). Tako nabavljena dobra ciljno se plasiraju,
koristeći se sezonskim ili nekim drugim pogodnostima uz
prodaju za gotovinu po cijeni nižoj od veleprodajne. Kupci
takvih dobara mogu biti pripadnici kako miljea organizira-
nog kriminala, poslovnih krugova tako i običnih građana
koji su spremni kupovati po znatno sniženim cijenama, s
malo ili bez ikakvih upita o podrijetlu roba.
Još jedan prijevarni način koji prethodi stečajnom
postupku jest da “odabrane” tvrtke imaju naziv gotovo
identičan onoj dobro poznatoj kompaniji s visokim kre-
ditnim rejtingom. Sjedište tvrtke odabrane za prijevarne
radnje u stečajnom postupku može biti na istoj adresi na
kojoj je sjedište renomirane kompanije sličnog / istog
nazivlja. Kapitalizirajući ugled dobro poznate kompani-
je, odabrana tvrtka naručuje dobra u velikim količinama
s dugim rokovima odgode plaćanja od svjesno zavede-
nog dobavljača. U ovom se slučaju prijevara obavlja brže
uz uporabu već postojećega kreditnog rejtinga i dobrih
financijskih izvještaja renomirane kompanije.
Treći je oblik planiranog bankrota sličan onom koji
polazi od prvog koraka stjecanja povjerenja prema do-
bavljačima vezano za kupnju dobara uz istodobno pla-
ćanje. U ovom su slučaju, međutim, narudžbe inicirane
za dobra koja nisu povezana s redovitim poslovanjem,
kao što su tehnički proizvodi najmodernijih performan-
si, luksuzni namještaj, nakit visoke vrijednosti i slična
visoko kurentna dobra.
U većini slučajeva, brze narudžbe obavljaju se u se-
zonskim zatišjima kada se poslovi ne obavljaju uobiča-
jenim tempom i kada su dobavljači spremniji brže rea-
girati na „primamljive narudžbe“, izostavljajući pritom
provjeru kreditnih sposobnosti naručitelja.
Nadalje, jedna od prisutnih prijevarnih shema jest i
u namjeri pojedinca ili grupe po kojoj stječe profitabi-
lan posao s kompanijom uz istodobno potajno stjecanje
kontrole nad najistaknutijim zalihama. Kada preuzme
kontrolu, on/ona ubrzo kreće u preuzimanje kontrole
nad samim poslovanjem kompanije, da bi u vrlo krat-
kom roku svu imovinu društva prodao/prodala uz cijenu
„koja se ne odbija“, ostavljajući pritom prevarene ostale
vlasnike udjela ili dioničare pred bankrotom iste tvrtke.
Zaposlenik/zaposlenici koji su spremni za suradnju
s istražnim tijelima trebali bi upozoravati na kupnju do-
bara za gotovinu po cijeni koja je ispod nabavne cijene,
zbog sumnje na pripremu tzv. skimming6 prijevare.
Skimming prijevara je, u pravilu, ona vrst prijevare
u kojoj pojedinac ili grupa pokupe „vrhnje“ od kupnje /
prodaje u gotovini za svoju korist i potrebu uz istodobno
veliko smanjivanje troškova kupnje i prodaje te izbjega-
vanje poreznih obveza.
6
Skimming, engl., izraz koji se rabi i za prijevaru s gotovinom koja se putem
bankomata uz uporabu ukradene kreditne kartice transferira u džepove kriminalaca.
PRAVO I POREZI, br. 11/14.
POREZNO PRAVO
Stečajni su prijevarni postupci vrlo suptilni što se
osobito ogledava u istovremenim nenaplaćenim potraži-
vanjima i neplaćenim obvezama.
Indikatori su prisutni najčešće u sljedećim slučajevima:
- kupac se pojavljuje pod novom upravom kompanije
u kojoj imovina nije javno objavljena kroz poslovna iz-
vješća, a identitet novog vlasnika je tajan
- naručuju se dobra koja nisu vezana za uobičajenu
kompanijsku poslovnu politiku
- naručuje se količina dobara znatnije uvećana, što je
u suprotnosti sa sezonskom poslovnom prirodom klijenta
- financijska izvješća kupaca su nerevidirana i neve-
rificirana, osobito kada doznake po izdanim računima
značajno zaostaju, a potraživanja prema kupcima se rav-
notežno povećavaju
- trgovačke i druge poslovne referencije ne mogu se
provjeriti
- poslovni nazivi i adrese su iste ili slične s nazivljem
i adresama kompanija s visokim poslovnim i kreditnim
rejtingom
- narudžbe s naznakom hitnosti ispunjenja često su
prioritetne
- fizičke osobe, poznate kao pripadnici kriminalistič-
kog miljea s kaznenim evidencijama, instalirane su na
značajnim pozicijama tvrtke koja će se servisirati ispo-
rukom, odnosno kupnjom dobara ili usluga.
U istragama zakonitosti stečajnog postupka onih
kompanija za koje se sumnja da su dio prijevarnih ak-
tivnosti, potrebno je utvrditi stvarnu ulogu zaposlenika
i direktora, jer je njihovo poslovanje nejasno i uglavnom
ne mogu ili ne žele davati izjave o pojedinostima kom-
panijskih aktivnosti. Poslovne knjige i evidencije uglav-
nom su neadekvatne ili su nestale, a preostala je imovi-
na obično nominalnog karaktera.
11. ZAKLJUČAK
U RH kriminal svake vrste ima intenzivnu stopu rasta
i s tim u vezi, i gospodarski kriminal „bijelih ovratnika“
umrežen u administrativne institucije državne i lokalne
razine, iz faze uvođenja i faze naglog rasta ulazi u svo-
jevrsnu zrelu fazu, tzv. fazu konsolidacije; utkao se u
sve pore sustava koristeći se promjenama u trendovima,
tehnologiji i tehnici kriminalnih aktivnosti; prilagođava
se donesenim zakonima koji su često nedorečeni, osobi-
to u kaznenom i materijalnom dijelu.
S druge strane, institucije koje bi se trebale baviti kri-
minalističkim istražnim postupcima zahtijevaju, po priro-
di stvari, vrhunski istrenirane istražitelje koji ne bi smjeli
umanjivati svoju važnost samim postojanjem i ukrašava-
njem istih. S tim u vezi, zakonodavac se najžurnije mora
odrediti u smjeru njihova djelovanja kroz specijalizaciju
za razne vrste kriminala. Time bi se naveliko olakšao rad
istražitelja u prevenciji, sprječavanju i otkrivanju kazne-
nih djela utaje poreza i drugih davanja i zloporabe u gos-
podarskom poslovanju, pranju novca i drugim vidovima
financijskog kriminala, dok bi u kaznenim odredbama
postojećih poreznih zakona za najteže oblike nezakoni-
tih radnji trebalo predvidjeti visoku kaznenu odgovornost
kako fizičkih tako i pravnih osoba.
39