U današnje vrijeme referendum je uvelike zastupljen oblik neposredne demokracije , jedan od

oblika odlučivanja naroda iz kojeg bi vlast svake države trebala proizlaziti i čijim željama bi
se trebala pokoravati, ali i te želje bi trebale biti ograničene odnosno trebale bi pratiti ustavne i
zakonske okvire. U suprotnom „Kao i svaki oblik političkog odlučivanja, neposredno
odlučivanje može biti zloupotrijebljeno ili naprosto pogrešno“ 1 te može ugroziti opstojnost
države, njene građane te zadati veliki udarac pravnom poretku koji je na snazi . Postoje
različite vrste referenduma po raznim kriterijima ih možemo grupirati, a vrsta referenduma
kojim će se ovaj rad baviti je referendum o razdruživanju Katalonije, njezina težnja za
samoodređenjem i preispitivanje pravnih okvira odvijanja cjelokupnog procesa. Kroz povijest
održani su mnogi referendumi koji su se bavili pitanjem suverenosti i neovisnosti država, a
bitan faktor u odvijanju cjelokupnog procesa je legitimitet, odnosno uzajamni odnos vlasti i
pripadnika naroda koji traže svoje samoodređenje i neovisnost koje treba biti temeljeno u
skladu s najvišim aktom države Ustavom. Referendumi o suverenosti i samoodređenju često
se nazivaju i „plebiscit“ te se navodi da je „plebiscit međunarodnog prava“ istoznačnica za
referendum o suverenosti. U međunarodnom pravu „plebiscit“ je izjašnjavanje stanovništva
jednog teritorija kojoj državi želi biti pripojeno, ali različita značenja određeni autori
prepisuju „plebiscitu“, pozivajući se na povijest i nedemokratska načela provedbe od strane
različitih diktatora i autoritarnih vođa. Navodeći uvjete održavanja u kojima su narušena
osnovna demokratska načela poput tajnosti glasovanja, slobodnog odlučivanja i slobodne
kampanje.2

 Prva recenica je preduga i kompleksna. Tribala bi ju ili smanjiti ili nekako

raskomadati.
 U uvodu nebit ribala iznositi neke cinjenice ili citirati , neko opcenito reci o cemu ces
pricati j koja je tema eseja tj seminara. I ako pratis formu onu 10/80/10 , predug tie
uvod.
 Ovo zeleno i zuto bi ja stavila pod uvod. Sve iza toga su vec cinjenice i to bi stavila
pod 1 odlomak ajmo rec.

1
Smrdel 167str.
2
Miloš 10 str.
Katalonija je jedna od regija Španjolske koja je smještana na sjeveroistoku Pirenejskog
poluotoka, čiji je glavni grad Barcelona. Kao regija „Društveno i ekonomski, Katalonija se
nikada nije uklapala u tipični profil manjinske jezične regije“3, predvodila je državu u
ekonomskom i gospodarskom razvoju. Nakon Francove diktature i njegove smrti dolazi do
demokratizacije države i Katalonija 1979. godine dobiva Statut autonomije koji
označava da je službeni jezik Katalonije katalonski jezik ,ali isto tako Ustav Španjolske
naglasio je „španjolska država je jednojezična“ i službeni jezik je kastiljanski, koji „svi
građani imaju obvezu poznavanja i prava korištenja“.

 Opet preduga recenica.

Jezik autonomnih zajednica uključujući i katalonski jezik, označen je "također službenim",

ali samo unutar autonomne zajednice. 4 Svi ti segmenti dovode do rekonstrukcije Španjolske
kao države, uvedena je demokracija koja je omogućila veću jezičnu slobodu i političku
decentralizaciju. Španjolska je definirana ustavom kao unitarna država , ali isto tako 17
autonomnih regija dobivaju određen stupanj samouprave i dio ovlasti prenosi se na regionalne
vlade.5

„Tijekom stoljeća Katalonci su sebe smatrali posebnim entitetom koji se uvelike razlikuje od
ostalih regija Španjolske, a pojava Katalonije kao „nacionalnosti“ unutar španjolske nacije,
proizlazi iz povijesnih, jezičnih i kulturnih razlika.“ 6 Kroz povijest Katalonija je bila zemlja
koja je težila određenom stupnju autonomije u odnosu na Španjolsku i centralnu vladu u
Madridu, ali 2012.godine katalonski narod počinje inzistirati na neovisnosti Katalonije kao
države masovnom demonstracijom koja je okupila više od milijun ljudi pozivajući se na
'Kataloniju, novu državu u Europi'. Masovna demonstracija u kojoj se traži neovisnost
Katalonije odvijala se na nacionali dan Katalonije.7 U Ustavu Španjolske iz 1978.godine
jamči se: „pravo na samoupravu nacionalnosti i regija od kojih se sastoji i solidarnost među
njima“, ali to se samo odnosi na „pravo nacionalista na unutarnje samoodređenje“.8

 Probaj manje stavljati sam naziv ˝Katalonija ˝ jer kad citas nije bas to dobro raditi.
Probaj koristiti zamjenice za nju ili nesto slicno. Naravno ne mislim da bi tribala skroz

3
Catalonia 23.str
4
Catalonia 25.str
5
Oskam, Jeroen. (2014). A New State in Europe? Scenarios for Catalan Self-determination. Futures 53.str
6
Međunarodno pravo 7.str
7
Oskam, Jeroen. (2014). A New State in Europe? Scenarios for Catalan Self-determination. Futures. 64.
10.1016/j.futures.2014.10.008. 51.str
8
Međunarodno 539str.
 izbaciti naziv katalonija vec samo mozda samo negdi di ti se u jednoj recenici dvapu8t
spominje , jednom izbaciti.

Referendumi u kojima se traži neovisnost neke zemlje su temelj izgradnje suverenosti

moderne države, a suverenitet se sastoji od dvije dimenzije unutarnje i vanjske. Kroz povijest
unutarnji suverenitet je nastao kao ideja „učvršćivanja središnje vlasti, a vanjski suverenitet
kao „zaštita teritorija od stranih neprijatelja“. Rezultat činjenice postojanja unutarnjeg i
vanjskog suvereniteta su nacionalni i međunarodni aspekti jer je suverenitet osnovni uvjet
utemeljenja „neke države i njezinog ustava“, a „ustav kao vrhovni zakon pretpostavlja
državu“ . Suverenitet je temeljni element koji određuje neku naciju u odnosu na druge države
prilikom njezinog stvaranja.9

 Ove dvije recenice zamini jer je logicnije da prvo kazes sto je suverenitet pa pnda
pricas o njemu

Sada dolazimo do pitanja kada je moguće da neka država traži svoju suverenost i da uopće
dođe do secesije. Prirodnjaci tvrde da „pravne norme vrijede u mjeri u kojoj zadovoljavaju
visoke moralne standarde“, dok im se pozitivisti suprotstavljaju sa tvrdnjom „sve što nije
utemeljeno na izvorima nije zakon“. Za održavanje referenduma je nužno postojanje pisane
pravne osnove, provedba referenduma bez pravne osnove smatra se jednom od prijetnja
opstanku demokratskog poretka države.10 Referendum o neovisnosti i secesiji nekoga
teritorija predviđeni su da se provode u skladu s nekim višim pravnim aktima nacionalne
države ili međunarodnog prava kako bi na kraju sam čin mogao biti zakonit i priznat.
Predviđena je provedba u skladu sa međunarodnim ugovorima ili u ovom slučaju ustavom
središnje države. U ovom slučaju ustav središnje države je taj koji bi trebao određivati pravni
11
okvir odvijanja referenduma, a ne secesionističke skupine. Prilikom pristupa samom
postupku secesije „španjolski ustav zahtjeva uključenost ili pristanak središnje države“12

Uoči održavanja referenduma započinju neredi diljem Katalonije te španjolska vlada svim
silama nastoji spriječiti njegovo održavanje. Unatoč represivnim mjerama središnje vlade u
Madridu, koje uključuju uhićenja, blokiranje internet stranica i državnog novca, nasilne
pokušaje zatvaranja birališta te nasilne mjere koje su korištene nad građanima i sve to kako bi
se spriječilo pristupanje ovom referendumu. Slike iz Barcelone koje su obilazile svijet te

9
Miloš 51.str
10
Miloš 58.str
11
Miloš 66.str
12
Oskam, Jeroen. (2014). A New State in Europe? Scenarios for Catalan Self-determination. Futures.
nasilne i nedemokratske metode postupanja sa građanima od strane španjolske policije,
dovode do zgražavanja javnosti. Na stotine ljudi je bilo izloženo fizičkom nasilju od strane
represivnog aparata španjolske vlade.13 Dolazi li takvim ponašanjem španjolske policije do
kršenja ljudskih prava i sloboda koje su zajamčene i hoće li osuditi takvo ponašanje ? To je
jedno od pitanja koje se našlo na stolu Europske komisije. Prije održavanja referenduma,
predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont zatražio je da se osigura provođenje
referenduma te „posreduje između Barcelone i Madrida, jer je katalonsko pitanje i europsko
pitanje“. Europa je „opisala situaciju kao internu stvar za Španjolsku i rekla da se traži od
španjolskog premijera da se pozabavi time da ne dođe do kršenja ljudskih prava“. Europska
unija je nastojala ostati suzdržana i ostaviti rješavanje problema unutar nacionalne države.
Politička nesnošljivost koja je vladala između katalonske i vlade u Madridu dovela je do
narušene vladavine zakona i poštivanja osnovnih prava i sloboda. Niti jedna osoba zbog svoje
demokratske sklonosti ili opciji koju zagovara ne bi smjela biti izložena represiji i nasilju te
krajnji rezultat svega ne bi smjela biti povreda nečijeg ljudskog dostojanstva. 14

13
The new york times,catalonia independece
14
https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-8-2017-006260_EN.html