Univerzitet u Tuzli

Rudarsko-geološko-građevinski fakultet
Odsjek: Geologija
Predmet: Istorijska geologija I

SEMINARSKI RAD
Analiza geološkog stuba područja Drvar

Mentor: prof.sci. Sejfudin Vrabac, red.prof Student: Anida Hrvić

Tuzla, decembar 2019.

Sadržaj:
1.Geološka evolucija terena........................................................................................................3
2.Diskordancije i orogenetske faze.............................................................................................4
3.Stijene u stubu..........................................................................................................................5
4.Fosili u stubu............................................................................................................................9
5.Literatura................................................................................................................................16

2
 1.GEOLOŠKA EVOLUCIJA TERENA

Najstarije stijene na području Drvara pojavile su se u donjem trijasu, a to su crveni pješčano-

laporoviti tinčasti škriljavci i laporoviti škriljavci. Njihova debljina nije poznata, a fosili koji
se nalaze u ovim stijenama su školjke: Anodontophora fassaensis i Claraia sp. Javljaju se
također glinoviti krečnjaci sa fukoidima, tj. fosilnim ostacima, a debljina im iznosi približno
500m.
U srednjem trijasu prisutni su krečnjaci i dolomiti sa fosilnim ostacima zelenih algi
(Macroporella alpina, Physoporella croatica) i foraminifera (Pilammina densa) što nam govori
da je ovo područje bilo morska sredina te da se sedimentacija vršila u sublitoralu. Debljina
sedimenata iznosi približno 500m. Poslije dolazi do taloženja laporovitih škriljavaca,
glinovitih krečnjaka s rožnacima, tufova i tufita.Stijene koje su se taložile u gornjem trijasu
su ponovo dolomiti te laporoviti škriljci i pješčari debljine 300m.
Tokom donje jure dolazi do taloženja dolomita sa foraminiferama (Orbitopsella praecursor),
breče, krečnjaka te miljastih glinovitih krečnjaka. Debljina ovih sedimenata također iznosi
približno 500m.Krečnjaci sa foraminiferama (Meyendorphina bathonica, Protopeneroplis
striata) se nastavljaju taložiti u srednjoj juri, kao i breče i dolomiti (500m).
U gornjoj juri se na jednom dijelu terena pojavljuju dolomiti, a na drugom krečnjaci sa
brečama i fosilima hidrozoa(Cladocoropsis mirabilis), foraminifera (Kurnubia palestiniensis) i
zelenih algi (Clypenia jurassica). Debljina ovih sedimenata iznosi od 500 do 850m. Taloženje
nastavlja sa kvarcnim pješčarom, gipsom, a zatim brečama te krečnjacima sa zelenim algama i
foraminiferama. Na jednom dijelu terena pojavljuje se ležište boksita. Na ove stijene su se
zatim taložili dolomiti sa klastitima debljine od 700 do 1450m, taloženje u juri završava
različitim krečnjacima (bijeli kriptoklastični. grebenski) koji sadrže zelene alge, koralje,
hidrozoe te školjke (diceratidi).
U donjoj kredi na jednom dijelu terena dolazi do taloženja pješčara i škriljavih lapora, dok u
daljnjem procesu sedimentacije dominiraju krečnjaci (uslojeni, oolitično, tankopločasti,
srednjeuslojeni). Dolazi i do pojave sitno i srednje kristaličnih dolomita. Debljina ovih slojeva
iznosi oko 1000m.
Sedimentacija se nastavlja u gornjoj kredi sa brečama debljine 80m, a zatim se talože debelo i
srednje uslojeni krečnjaci sa ulošcima breča i slojnim interkalacijama dolomita. Dolazi do
prekida u sedimentaciji, koja nastavlja sa rudistnim krečnjacima sa slojnim interkalacijama
breča i konglomerata. Ovi krečnjaci sadrže mnoge fosile kao što su rudisti: Hippurites castroi,
H. socialis, Biradiolites angulosissimus, Gorjanovicia acuticostata, te foraminifere: Orbitoides
media, Siderolites calcitropoides , Globotruncana lapparenti tricarinata.
U mlađem dijelu paleocena i starijem dijelu eocena dolazi do ritmičke izmjene lapora,
pješčara, kalkarenita te breče. Ovi slojevi bogati su fosilima foraminifera te crvenih algi, a
debljina im varira od 80 do 750m.U srednjem eocenu se sedimentacija nastavlja sa
pješčarima, laporima i brečama debljine 125m, a fosili koje sadrže su foraminifere.
Taloženje završava u srednjem miocenu sa slojevima laporovitih krečnjaka, laporaca i
konglomerata čija debljina iznosi 300m. U ovim slojevima prisutni su školjkaši (Congeria).

3
 2.DISKORDANCIJE I OROGENETSKE FAZE

Analizom geološkog stuba utvrdila sam da je prisutno 10 diskordancija.

Prva diskordancija javlja se između donjeg i srednjeg trijasa, a nastala je kao rezultat pfalske
orogenetske faze. Drugi prekid u taloženju desio se u toku srednjeg trijasa, izmedju ladinika i
anizika, a posljedica je djelovanja crnogorske orogenetske faze.
Treća diskordancija nastala je između srednjeg i gornjeg tercijara, djelovanjem labinske
orogenteske faze.
U gornjoj juri (malm) dolazi do erozije stijena bogatih aluminijem, te nastaju ležišta boksita
na jednom dijelu terena. Ova ležišta boksita ukazuju na pojavu diskordancije koja je nastala
djelovanjem starokimrijske orogenteske faze. Između gornje jure i donje krede dolazi do
prekida u sedimentaciji djelovanjem mladokimrijske orogenetske faze. Austrijska
orogeneza dovela je do prekida u sedimentaciji između donje i gornje krede.
U kredi ponovo dolazi do nastanaka ležišta boksita na jednom dijelu terena, a diskordancija je
posljedica mediteranske orogenetske faze.
Krajem krede javlja se diskordancija kao posljedica djelovanja laramijske orogenetske faze, i
nastaje paleocen. Diskordancija koja se javlja sredinom eocena je takodjer rezultat djelovanja
laramijske orogenetske faze, a krajem eocena se javlja prekid u sedimentaciji stijena sve do
miocena, dakle u oligocenu na ovom području nema zabilježenih stijena, a to je posljedica
pirinejske orogenetske faze.

4
 3.STIJENE U STUBU

 DONJI TRIJAS (T1)

 Crveni pješčano-laporoviti tinčasti škriljavci i laproviti škriljavci

 Škriljavci su stijene koje nastaju pod uticajem visoke temperature, pritiska i
deformacija.
 Glinoviti krečnjaci sa fukoidima (fosilni tragovi organizama), debljina
približno 500m.
 Krečnjak je sedimentna stijena koja nastaje taloženjem krečnjačkih kućica i
skeleta izumrlih morskih životinja. Sadrži najmanje 50% minerala kalcita. Kao
primjese može sadržavati čestice pijeska ili gline, sa čijim povećanim udjelom
bude pjeskovit, odnosno glinovit (laporovit) krečnjak.
Po načinu postanka razlikuju se krečnjaci nastali:
a. Posredstvom organizama
b. Neorganskim hemijskim procesima
c. Mehaničkim putem
Nije moguće uvijek postaviti jasnu granicu između krečnjaka po načinu
nastanka, jer se pomenuti načini mogu međusobno kombinirati.

 SREDNJI TRIJAS (T2)

 Breče su stijene izgrađene od nezaobljenih odlomaka veličine preko 2mm

istovrsnih ili različitih stijena, povezanih nekom cementnom materijom
(karbonatna, silicijska).
Prema vrsti odlomaka breče mogu biti: krečnjačke, mermerne, serpentinske...
Stvaraju se na: strmim padinama (osulinske breče), pri rasjedanju i navlačenju
(tektonske, raselinske breče), u priobalskoj zoni mora i jezera, radom vukana
(vulkanska breča).
 Krečnjaci
 Dolomiti su karbonatne stijene sastavljene od preko 50% od minerala
dolomita. Može sadržavati kalcit, kao i manje količne gline, gipsa, anhidrita,
opala, kalcedona i organske materije. Od krečnjaka se razlikuju po mliječno
bijeloj boji i načinu raspadanja. Dolomiti se pri raspadanju lome u veoma sitne
komade oštrih ivica. Proces zamjene kalcita dolomitom koji dovodi do
pretvaranja krečnjaka u dolomitične krečnjake i dolomite naziva se
DOLOMITIZACIJA.
 Laporoviti škriljavci
 Glinoviti krečnjaci sa rožnacima
 Rožnac - silicijska sedimentna stijena kriptokristalaste do mikrokristalaste
strukture. Oštrobridnog su školjkastog loma, crvenkastosmeđe, zelenkaste ili
crvene boje. S obzirom na način pojavljivanja, teksturne odlike i oblike mogu
biti: slojeviti, grudasti i lećasti.

5
  Tufovi - stijena koja sadrži preko 90% piroklastičnog materijala, a koja nastaje
cementacijom vulkanskog stakla.
Podjela tufova može biti na osnovu:
a) veličine: psamitski (0,2-0,02 mm), alevritski (0,002-0,02 mm) i pelitski
(<0,02 mm).
b) po vrsti sastojaka: vitroklastični (sastavljeni od vulkanskog stakla) i
litoklastični (sastavljeni od odlomaka različitih stijena)
c) na osnovu materijalnog sastava: dacitski, andezitski, bazaltski tuf itd.
 Tufit – stijena sa 30-90% piroklastičnog materijala

 GORNJI TRIJAS (T3)

 Laporoviti škriljavci
 Dolomiti
 Pješčari - Sedimentna stijena izgrađena pretežno od klastičnih zrna veličine
između 2 i 0,05mm (po nekim autorima donja granica je 0,02mm), koja su
međusobno povezana.
Glavni sastojci pješčara su: kvarc, feldspati, liskuni i odlomci stijna. Zrna su
međusobno povezana cementom hemijske prirode (CaCO3, silicijska materija i
drugo), ili je to glinovita komponenta oko krupnijih zrna . matriks.
Prema veličini zrna razlikuju se:
a. Krupnozrni (2 – 0,5mm)
b. Srednjozrni (0,5 – 0,2mm)
c. Sitnozrni (ispod 0,2mm)

 DONJA JURA (J1)

 Breče
 Dolomiti
 Krečnjaci
 Miljasti glinoviti krečnjaci

 SREDNJA JURA (J2)

 Dolomiti
 Krečnjaci
 Breče

 GORNJA JURA (J3)

6
  Breče
 Krečnjaci
 Dolomiti
 Bijeli kriptoklastični krečnjaci
 Grebenski krečnjaci
 Crni krečnjaci i rožnaci
 Klastiti su grupa sedimentnih stijena izgrađena od odlomaka i čestica
ranije postojećih stijena.
 Kvarcni pješčari
 Gips je evaporitna hemijska sedimentna stijena koja se formira
izlučivanjem iz zasićene vodene otopine CaSO4 x 2H2O
 Boksit je stijena izgrađena pretežno od minerala hidroksida
aluminijuma. Kao sporedni minerali javljaju se najčešće kaolinit i
kvarc, hematit i getit, kao i minerali TiO2, anatas i rutil

 DONJA KREDA (K1)

 Uslojeni, svijetlosivi do bijeli krečnjaci

 Oolitični krečnjaci
 Pješčari
 Škriljavi lapori
 Laporac je sedimentna stijena izgrađena od čestica gline i kalcijum-karbonata
ili dolomita (dolomitični laporac). Procenat CaCO3 varira od 25-75%. Obično
je laporac vrlo sitnozrna i meka stijena, svjetlo – žute do sivkaste boje.
Stvaraju se u normalno zasoljenim morskimm bazenima, lagunama i u
slatkovodim jezerima.
 Tankopločasti i srednje uslojeni krečnjaci
 Sivi sitno i srednje kristalinični krečnjaci

 GORNJA KREDA (K2)

 Breče s krečnjačkim, mjestimično zaglinjenim cementnim vezivom

 Uločci breča
 Debelo i srednje uslojeni krečnjaci
 Slojne interkalacije dolomita
 Debelo i srednje uslojeni rudistni krečnjaci s mjestimičnim slojnim
interkalacijama breča i konglomerata

 MLAĐI DIO PALEOCENA, STARIJI DIO EOCENA (Pc, E)

7
  Ritmička izmjena graduiranih klastita: lapori, pješčari, kalkareniti, sitnozrne i
krupnozrne breče
 Kalkareniti su klastične stijene izgrađene od krečnjačkih zrna veličine pijeska.
Rezultat je erozije i pretaloženja ranije stvorenih krečnjaka.

 SREDNJI EOCEN (E2)

 Pješčari
 Lapori
 Breče

 SREDNJI MIOCEN (M2)

 Laporoviti krečnjaci
 Laporci
 Konglomerati

4.FOSILI U STUBU
8
 Donji trijas (T1)

 Anodontophora fassaensis
Genus: ANODONTOPHORA (grč. an-možda; odoys,odontos-zub, foreo-
nositi)
Ljušturica tankog zida. Desni kapak sa jednim kardinalom, lijevi kapak sa
zubnom jamicom i dugim stražnjim lateralom. Trijas.
Familia: Cardiniidae
Ordo: Schizodonta
Classis: Bivalvia

 Claraia sp
Genus: CLARAIA (Klara-žensko ime)
Ljušturica ukošena, obično sa dužim bravnim rubom i slabo izraženim uškama.
Prednja uška desnog kapka je mala i odvojena dubokim bisusnim urezom i
žlijebom. Lijevi kapak je izbočen, desni pljosnat. Skulptura koncentrična i
nekad presječen radijalnim rebrima. Donji i srednji trijas.
Familia: Monotidae
Ordo: Anisomyaria
Classis: Bivalvia

 Srednji trijas (T2)

 Macroporella alpina
Genus: MACROPROELLA (grč. makros-krupan)
Talus cilindričan, nerazgranjen, grane jednostavne, uspravne ili iskošene,
alternirajućeg ili drugog rasporeda. Holotip roda je iz Dinarida. Paleozoik-
tercijar.
Familia: Dasycladaceae
Ordo: Siphonales
Classis: Euchlorophyceae

 Pilammina densa
Genus: PILAMMINA, Anizik.
Familia: Ammodiscidae
Ordo: Ammodiscida
Classis: Sarcodina

 Physoporella croatica

9
 Genus: PHYSOPORELLA (grč. fysa-plamen) Perm, anizik.
Vrlo srodna sa oligoporelom. Ogranci se naglo istanjuju i najčešće prestaju
rasti već unutar krečnjačkog ovoja.
Familia: Dasycladacea
Ordo: Siphonales
Classis: Euchlorophyceae

 Donja jura (J1)

 Orbitopsella praecursor
Genus: ORBITOPSELLA (lat. orbis,orbitis-krug; grč. opsellio-obavijati)
Periferne komore su znatno deblje i podijeljene na pravougaone komorice.
Ušće je na perifernom rubu. Lijas.
Familia: Spirocyclinidae
Ordo: Ammodiscida
Classis: Sarcodina

 Srednja jura (J2)

 Meyendorphina bathonica
Genus: MEYENDORPHINA, Doger.
Familia: Spirillinidae
Ordo: Heterohelicida
Classis: Sarcodina

 Protopeneroplis striata
Genus: PROTOPENEROPLIS (grč.protos-prvi)
Familia: Peneroplidae
Ordo: Miliolida
Classis: Sarcodina

 Gornja jura (J3)

 Cladocoropsis mirabilis
Genus: CLADOCOROPSIS (grč.klados-grana; koros-mladica; opsis-nalik)
Razgranjena kolonija sa grančicama promjera 0,5-0,8 cm izgrađenih od
krečnjačkih cijevčica, vertikalnih ili mrežasto isprepletenih.
Familia: / nesiguran položaj
Ordo: Tubulariae
Classis: Hydrozoa

 Clypenia jurassica

10
 Genus: CLYPENIA (lat.clypeus-štit)
Ogranci su smješteni u pršljenove ljevkastog ili diskastog oblika. Jura-tercijar.
Familia: Dasycladaceae
Ordo: Siphonales
Classis: Euchlorophyceae

 Kurnubia palastiniensis
Genus: KURNUBIA
Familia: Tetrataxidae
Ordo: Ataxophragmiida
Classis: Sarcodina

 Salpingoporella annulata
Genus: SALPINGOPORELLA (grč.salpigx,-iggos - truba)
Talus sitan, cijevast. Grane u pršljenima su naizmjenično postavljene,
periferno se proširuju. Jura i kreda.
Familia: Dasycladaceae
Ordo: Sipohonales
Classis: Euchlorophyceae

 TINTINIDI
Familia: Tintinnidae (lat.tintinus-zvonce)
Pelaške, rijetko slatkovodne oligotrihe sa pseudohitinskom ili galertastom
kućicom na površini koje se lijepe mineralne i organske čestice.
Classis: Infusoria

 KORALJI
Classis: Anthozoa (grč.anthos-cvijet, zoon-životinja)
Koralji su valjkasti dupljari čija je duplja vertikalnim naborima podijeljena na
radijalne komore, i nabori su često pojačani krečnjačkim ili ročnatim skeletom.
Koralji su isključivo marinski.

 HIDROZI
Classis: Hydrozoa (grč.ydor-voda, zoon-životinja)
Primitivni dupljari, pretežno kolonijalni, imaju duplju koja je gore razgranjena,
a neki i ektodermalni skelet od hitina ili kalcijevog karbonata.

 DICERATIDI

11
 Familia: Diceratidae (grč.di-dva, keras-rog)
Stanovnici sublitorala. Ljušturica prirasla desnim kapkom.
Ordo: Rudistae
Classis: Bivalvia

 Gornja kreda (K2)

 Hippurites (Orbignya) castori

 Hippurites (Orbignya) socialis
Genus: ORBIGNYA
Desni kapak gladak ili uzdužno rebrast. Sifonalne trake skoro ravne i obično ne
dugačke. Na lijevom kapku pore su linijske ili tačkaste, bez jasno izražene
mreže, sa rebrima i bradavicama. Rebra su radijalna, nepravilna. Gornja kreda.
Familia: Hippuritidae
Ordo: Rudistae
Classis: Bivalvia

 Biradiolites angulosissimus
Genus: BIRADIOLITES
Desni kapak nepravilno kupast, lijevi uglavnom pljosnat. Relativno tanak
vanjski sloj zida sa neizrazito radijalnim rasporedom ćelija. Kreda.
Familia: Radiolitidae
Ordo: Rudistae
Classis: Bivalvia

 Gorjanovicia acuticostata
Genus: GORJANOVICIA
Desni kapak izdužen, vitak, valjkasto-kupast, uzdužno rebrast, gladak ili sa
tankim priraštajnim linijama. Gornji kapak blago konveksan, rebrast.
Pseudostubići se vide na presjeku vanjskog sloja u zidu ljušture koji ima
lamelastu strukturu. Donji i srednji senon.
Familia: Hippuritidae
Ordo: Rudistae
Classis: Bivalvia

 Orbitoides media

12
 Genus: ORBITOIDES (lat.orbis-krug, grč.oides-nalik)
Ljuštura lećasta, simetrična ili asimetrična, na površini sa crvastim stubićima
ili sa radijalnim rebrima. Bočne komore su niske, ekvatorijalne sa izbočenim
vanjskim zidom i bočnim zidovima koji se spajaju. Gornji senon.
Familia: Orbitoididae
Ordo: Nummulitida
Classis: Sarcodina

 Siderolites calcitropoides
Genus: SIDEROLITES (lat.sidereus-zvijezda, litus-prost,malen)
Ljuštura lećasta ili sa radijalnim krakovima, snažno granulirana. Gornja kreda-
danas.
Familia: Nummulitidae
Ordo: Nummulitida
Classis: Sarcodina

 Globotruncana lapparenti tricarinata

Genus: GLOBOTRUNCANA (lat.globus-lopta, truncatus-podrezan)
Ljuštura bikonveksna, spljoštena ili kupasta. Periferni rub usječen ili zaobljen,
sa jednim ili dva bedemasta grebena koji stoje u produženju šavnih grebena.
Pupak otvoren, jako širok.
Familia: Globorotalidae
Ordo: Rotaliida
Classis: Sarcodina

 Mlađi dio paleocena, stariji dio eocena (Pc, E)

 Globigerina cf. daugiergensis

Genus: GLOBIGERINA (lat.globus-lopta, gero-nositi)
Zid sa bodljama i krupnim porama. Ušće je na kraju ljušture, kod nekih sa
otvorom u prostoru pupka. Jura-danas.
Familia: Globigerinidae
Ordo: Rotaliida
Classis: Sarcodina

 Globorotalia aragonensis

13
 Genus: GLOBOROTALIA (lat.globus-lopta, rota-točak)
Ljuštura bikonveksna ili pljosnato izbočena, trbušna strana izbočnija. Zid
tanak, gladak, nekad sa vrlo finim bodljikama. Periferni obod oštar, nekad sa
grebenom. Gornja kreda-danas.
Familia: Globorotalidae
Ordo: Rotaliida
Classis: Sarcodina

 Ethelia alba
Genus: ETHELIA (grč.ethele-spreman) Kreda-danas.
Familia: Squamariaceae
Ordo: Cryptonemiales
Classis: Florideae

 Nummulites sp
Genus: NUMMULITES
Ljušturica promjera od 1 do 160 mm. Manje forme su lećaste, veće kao disk
naduven u centru. Na površini ljušture vide se pravi ili povijeni šavovi ili rebra
– tragovi septa. Gornja kreda-oligocen.
Familia: Nummulitidae
Ordo: Nummulitida
Classis: Sarcodina

 Srenji eocen (E2)

 Discocyclina (D) barkeri

Genus: DISCOCYCLINA (lat.discus-disk, grč.kyklos-krug)
Ljušturica kao disk, pljosnata ili naduta, okrugle konture, na površini sa
granulama. Komore jednog prstena komuniciraju sa komorama susjednih
prstenova. Paleocen-eocen.
Familia: Discocyclinidae
Ordo: Nummulitida
Classis: Sarcodina

 Discocyclina cristensis
 Nummulites barbatica
 Nummulites cf. fabianii
 Globigerina corpulenta

14
 Srednji miocen (M2)

 Congeria antecroatica
 Congeria dalmatica drvarensis
Genus: CONGERIA (lat.congero-sakupiti se)
Septum ispod vrha ima apofizu za prednji nožni mišić. Plaštana linija bez
sinusa. Tercijar-danas.
Familia: Dreissenidae
Ordo: Anisomyaria
Classis: Bivalvia

15
5.LITERATURA

Vrabac S., 2005.: Istorijska geologija. Univerziteta u Tuzli, RGGF, Tuzla

Soklić I., 2001.: Fosilna flora i fauna Bosne i Hercegovine. Akademija nauka i umjetnosti
BiH, Sarajevo
Karta: OGK Drvar, R 1:100000

16