Tabela br. 3 – Godišnji prosjek migracije za EU (period 2002-2016. god.

) 1

Nalazimo tri potpuno različita tipa zemalja u pogledu značenja migracijskih

kretanja. Prve su zemlje koje, zahvaljujući snažnom useljavanju u posmatranom periodu,
povećavaju broj stanovnika svoje zemlje za deset i više procenata, samim tim te zemlje
podmlađuju svoju strukturu stanovništva jer se u njih doseljava populacija mlađe dobi
(radno sposobno stanovništvo) u odnosu na domaće stanovništvo. To će biti dugoročni
faktor koji će, ojačati poziciju tih zemalja, pošto se to značajno odražava na prosperitet u
zemlji. Posebnu kategoriju zemalja predstavljaju zemlje u kojima je imigracija značajno
veća od emigracije, što doprinosi povećanju broja radno sposobnog stanovništva. U tu
kategoriju ulaze Belgija, Irska, Nizozemska i Švicarska.

1
Izvor: http://web.efzg.hr/RePEc/chapters/chapter18-02.pdf
 Posmatrano tranzicijske zemlje, iz podataka je vidljivo da su to uglavnom
imigracijske zemlje, i da je u te zemlje ulazio mali broj migranata. Na kraju analize
useljavanja i iseljavanja u prvoj deceniji 21. stoljeća slijedi pregled za Europsku uniju u
cjelini. Od 28 prikazanih zemalja, u ukupno njih osam više je stanovnika iselilo, nego
uselilo u zemlju (Bugarska, Estonija, Grčka, Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska i
Hrvatska). Za razliku od njih, neka druga evropska gospodarstva, zahvaljujući velikom
useljavanju, pokazuju značajno povećanje svog stanovništva. Prirast stanovništva zbog
migracijskih kretanja veći od 5% u analiziranom periodu 2002.-2016. godine pokazuju:
Austrija, Belgija, Irska, Španija, Italija, Kipar, Luksemburg i Švedska - u najvećoj mjeri
zemlje s visokim bruto domaćim proizvodom koji je rezulatat sve većeg privrednog
razvoja, a čemu i doprinosi priliv radno sposobnog stanovništva. Budući da se
demografski podaci o migracijama ne nalaze u navedenim tabelama, u daljem radu biće
prikazani podaci o stanovništvu i migracijam Republike Srpske na osnovu novoizdatim
boravišnim dozvolama za građane BiH u zemljama EU, koji se vode u bazama podataka
Eurostata.

I.1. Uticaj migracija na brojnost radno sposobnog

stanovništvo

Odlazak ili migracija je fenomen koji je vezan za populaciju, odnosno populacijski

fenomen koji je uz svo nastojanje jako teško predvidjeti, a samim tim i kontrolisati.
Smanjenje brojnosti radne snage i starenje stanovništva sve više postaju ograničavajući
faktor privrednog rasta i razvoja u Republici Srpskoj. Posebno se to odnosi na migracije
visokoobrazovanog kadra populacije, jer je taj kadar podvrgnut uticajima raznih činioca na
tržištu radne snage, više nego ostali.

Migracije kao ekonomske, gledajuči na definiciju imaju neka zajednička obilježja,

mada razlozi njihovog nastajanja mogu, ali ne moraju biti sasvim isti. Sve zavisi od ličnih
atributa ekonomskih migranata: stepen obrazovanja, etničko porijeklo, geografsko
porijeklo, godine starosti i pol osobe. Iako nemamo precizne statističke podatke, stranci
kao radna snaga predstavljaju rastuću komponentu savremene globalne radne snage.
Evropa kao region je sa najviše stranaca i sa najbrojnijom radnom snagom, što je odraz
migracije radno sposobnog stanovništva.

1
 Kako bi bolje prikazali uticaj migracija na broj radno sposobnog stanovništva,
koristićemo se statističkim podacima za naš prostor jer je uočena depopulacija
stanovništva u značajnoj mejri. Važan razlog depopulacije prostora Republike Srpske (RS)
je migracioni odliv stanovništva. Zbog migracionog odliva Republika Srpska gubi
značajan broj mlade, radno sposobne populacije. U ovoj analizi koristićemo podatke o
novoizdatim boravišnim dozvolama za građane BiH u zemljama EU, koji se vode u
bazama podataka Eurostata. U ovom istraživanju koristićemo pretpostavku da je trend
migracije stanovništva BiH vrlo sličan, ako ne i isti, kao trend migracija iz RS jer su
političke i ekonomske prilike prilično iste.

Posmatrajući podatke iz tabele broj 4, o podacima stanovništva u RS primjećujemo

da se u periodu od 12 godina broj radno sposobnog stanovništva smanjio sa 964.000
stanovnika u 2006. godini na 838.000 stanovnika u 2017. godini, što predstavlja značajno
smanjenje za 13%. Ovakav podatak, bitno se odražava na planiranje ljudskih resursa kako
u pojedinačnim organizacijama pa do nivoa države koja je odgovorna za politiku razvoja.

Tabela br. 4. - Podaci o stanovništvu Republike Srpske (u hilјadama)2

Posmatrajući podatke iz tabele broj 5, o podacima stanovništva u BiH

primjećujemo da se u posmatranom periodu od 7 godina broj radno sposobnog
stanovništva smanjio sa 2.566.000 stanovnika u 2012. godini na 2.396.000 stanovnika u
2018. godini, što predstavlja

2
Izvor: Republički zavod za statistiku RS, Anketa o radnoj snazi
2
3