UVOD

Ovaj rad inspirisan je željom da se obrazloži značaj planiranja ljudskih resursa u

uslovima velikih migracija radno sposobnog stanovništva, koji proizilaze iz globalnog
fenomena migracija.

Problem rada

Problem rada je u težnji da se objasne ljudski resursi koji su bitni za uspješan

privredni rast, kao i njihovo planiranje sa akcentom na uslove koji se pojavljuju zbog
izraženog pojavnog oblika migracije stanovništva, prvenstveno radno sposobnog
stanovništva koji je sve češći na našim prostorima. Danas se sve više pažnje posvećuje
ljudskim resursima jer su oni nesumnjivo bitni za rast i razvoj ekonomije u cjelini te su
snažan alat za postizanje konkurentske prednosti. Ulaganje u razvoj i planiranje ljudskih
resursa zajedno s razvojem privrede i poboljšanjem kvaliteta života najviše će doprinijeti
bržem razvoju privrede. U Europskim obrazovnim politikama dominira pristup društva
utemeljenog na znanju. Znanje je ključni činilac koji bi trebao omogućiti stabilan i održiv
razvoj društva. U zadnje vrijeme velika se pažnja posvećuje na povećanje zaposlenosti
kvalifikovane radne snage, ali tako isto pojavljuju se nove okolnosti izazvane globalnim
fenomenom migracija, te potreba za planiranjem ljudskih resursa gdje je neophodno uvažiti
takve uslove.

Ciljevi istraživanja

Ciljevi istraživanja su razmotriti koliko pojava migracije radno sposobnog

stanovništava utiče na privredu u cjelini, ali i pojedinačnih organizacja sa aspektom na
planiranje ljudskih resursa. Istražiti će se proces upravljanja ljudskim resursima te objasniti
uticaj migracija radno sposobnog stanvništva na taj proces. Kako proces planiranja obu-
hvata i predviđanje budućih stanja i događaja, jedan od osnovnih ciljeva planiranja je sma-
njenje neizvjesnosti i rizika koji nose budući događaji i uslovi koji se javljaju. Predviđanje
omogućava da se definišu ciljevi koje u budućnosti želimo dostići, što predstavlja jedan od
osnovnih zadataka planiranja.

1
Struktura rada

Završni rad se sastoji od četri

2
 I. PLANIRANJA LJUDSKIH RESURSA U USLOVIMA
VELIKIH MIGRACIJA RADNO SPOSOBNOG
STANOVNIŠTVA

Ukoliko se dobro upravlja migracijama, one mogu da budu pozitivne za sve aktere,
i zemlju emigracije, i zemlju imigracije ali i same migrante. Dok su ranije migracije
obuhvatale pojedina društva, današnje migracije mogu obuhvatiti sva društva bez obzira na
njihov stepen razvoja, čvrstinu nacionalnih država ili stepen liberalizacije. Ukoliko
se migracije posmatraju kao ekonomske migracije, to podrazumevaju potrebu za radom i
javljaju se kao egzistencijalne migracije pa se vezuju za uslove opstanka, potrebu
i zadovoljenje bazičnih životnih potreba kroz rad i ostvarivanje finansijskih koristi.

U ekonomskom smislu, migracija radno sposobnog stanovništva iz prostora u

kojem imaju manji uspijeh u prostor u kojem će njihov uspijeh biti veći jeste izvor
privrednog rasta, ali rast se postiže i zahvaljujući tehnologiji. Samo ukoliko je razlog
ekonomske prirode, na primer zaposlenost, onda migranti odlaze u zemlje u kojima je
zaposlenost visoka, prilikom čega dolazi do stvarnja različitih uslova u zemlji emigracije i
zemlji migracije. Zemlja emigracije se suočava sa smanjivanjem broja radno sposobnog
stanovništva i samim tim otežava regrutovanje radne snage i izbor kvalifikovanog kadra,
dok zemlja migracije jača ljudske potencijale što dovodi do većeg privrednog rasta. Iz
navedenog proizilazi da se modeli planiranje radne snage moraju sve češće ažurirati, to
jeste prilagođavati ih novim uslovima izazvanim uslovima migracije radno sposobnog
stanovništva.

Mobilnost radno sposobnog stanovništva je postala ključna tačka u međunarodnim

političkim programima zbog sve veće važnosti ekonomije zasnovane na nauci. Ukoliko su
migranti više obrazovani i poseduju potrebne veštine za rad, to može postati njihov snažan
strateški faktor za pronalaženje posla, naročito na tržištu rada koji karakteriše
neusklađenost ponude i tražnje u zemljama u razvoju, ali i razvijenim ekonomijama.
Razlog treba tražiti u činjenici da dolazi do starenja stanovništva, povećanja globalne
konkurencije i veće pokretljivosti ljudi, čime se značajno mijenja broj i struktura radne
snage, sa velikim uticajem na planiranje ponude ljudskih resursa.
3
 Posmatrajući naše okruženje, zemlje koje još nisu uspjele da se pridruže Evropskoj
Uniji, pa samim tim ni tržištu rada Evropske Unije suočavaju se sa problemom smanjenja