procjenjuju se na osnovu proizvodnih i fnansijskih planova poslovanja, kao što su:

plan proizvodnje, plan prodaje, ukupan prihod, dobit i sl. Sitacija se može posmatrati i iz
drugog ugla. Ako u organizaciji i okruženju nema dovoljno stručnjaka određene
specijalnosti ili

zemlje odredišta pridonose ublažavanju nepovoljnih demografskih trendova,

zadovoljavanju potreba tržišta rada, održavaju postojeći nivo radne snage, rastu
produktivnosti, profesionalne pokretljivosti i ekonomskom rastu.

Iz dana u dan u cijelome svijetu broj migranata stalno raste. Prema procjeni UN-a u
2010. godini ispostavilo se da 3% svjetske populacije ne živi u zemlji u kojoj je rođeno,
odnosno oko milion ljudi. Tokom proteklih 45 godina broj osoba koje žive izvan svoje
države rođenja više se nego udvostručio, od procijenjenih 75 miliona 1960-ih godina
popeo se na gotovo 191 milion 2005. godine. Na svjetskom nivou, jedna od 35 osoba je
migrant. Može se očekivati da će trend povećavanja međunarodne migracije i broja
migranata u apsolutnom smislu biti nastavljen u predstojećim decenijama. 1 U drugu ruku,
migracije za zemlju odlaska migranata predstavljaju negativne učinke, na primjer odliv
mozgova. Taj proces ide od slabije ka visokorazvijenim zemljama što dovodi do slučaja da
se razvijenost u već razvijenim zemljama povećava jer zemlja dobiva ljuski kapital
besplatno, dok slabo razvijena zemlja ostaje bez možda ključnog resursa za rast. Iz toga
proizilazi značaj planiranja resursa pri takvim promjenjivim uslovima na tržištu rada.

Najviše se stanovništva odselilo iz Europe ali i uselilo u Europu. Stanovništva iz

našeg regiona ima u krajevima Sjeverne i Srednje Amerike, a manji broj je odselio u Aziju
i Okeaniju, također vrijedi i obrnuto. Migracijski saldo regiona nije pozitivan što i
dokazuju statistički podaci iz jer je veći broj odseljenog stanovništva od useljenog
stanovništva u posmatranim godinama. Migracije utiču na obje sredine koje su zahvaćene
tim procesom. Radi li se o emigraciji ili imigraciji učinak je isti. Kao što je već i navedeno,
stanovništvo odlazi u razvijenije zemlje u kojima utječe na još veće povećanje razvijenosti,
dok nerazvijenim zemljama iz kojih odlazi kvari i ovako narušenu demografsku sliku.
Migracije ostavljaju velike posljedice prvenstveno na demografskom, zatim na
društvenom, privrednom, kulturnom i političkom aspektu.

1
https://bih.iom.int/sites/default/files/downloads/publications/Prirucnik.pdf
 Migracija je pod uticajem kombinacije ekonomskih, političkih i socijalnih faktora,
bilo u zemlji porijekla migranata ili u zemlji odredišta. Relativni ekonomski prosperitet i
politička stabilnost EU-a smatra se značajnim faktorom privlačenja migranata. U radu
ćemo analizirati migracijska kretanja u najznačajnijim evropskim zemljama između 2002. i
2016. godine. Sve su te zemlje bile zemlje imigracije, s većim brojem useljenih, nego
iseljenih ljudi.

Najveći dio njih kretao se u druga bogatija područja, gdje su im se pružale veće
mogućnosti, pogotovo za one s višim stepenom obrazovanja. Useljavanja u te velike,
bogatije zemlje, članice EU-a, u 21. vijeku veoma su velika. Najveća je imigracijska
zemlja Njemačka, koja je u posmatranih 15 godina primila čak 11.106.986 useljenika, a
slijede Engleska (7.581.479 useljenika) i Španija (7.527.437 useljenika). To su velike
useljeničke zemlje, koje su primile čak 67% useljenika u EU. Međutim, kada priliv
stanovnika uporedimo s emigracijom iz tih zemalja, dobijemo da su te evropske zemlje u
cjelini i zemlje emigracije, pri čemu je Njemačka najveća iseljenička zemlja sa 7.081.980
emigranata i Engleska sa 5.027.998 emigranata, a slijede ih Španija sa 4.086.531 te
Francuska sa 2.899.827 emigranata, za posmatrani period 2002 godine do 2016 godine, a
što se vidi iz tabele broj 2.

Tabela br. 2. – Godišnji podaci migracije za Evropsku uniju (period 2002-2016. god.) 2

njih, neka druga evropska gospodarstva, zahvaljujući velikom useljavanju,

pokazuju značajno povećanje svog stanovništva. Prirast stanovništva zbog migracijskih
kretanja veći od 5% u analiziranom periodu 2002.-2016. godine pokazuju: Austrija,
Belgija, Irska, Španija, Italija, Kipar, Luksemburg i Švedska - u najvećoj mjeri zemlje s
visokim bruto domaćim proizvodom koji je rezulatat sve većeg privrednog razvoja, a čemu
i doprinosi priliv radno sposobnog stanovništva. Budući da se demografski podaci o
migracijama ne nalaze u navedenim tabelama, u daljem radu biće prikazani podaci o
stanovništvu i migracijam Republike Srpske na osnovu novoizdatim boravišnim
dozvolama za građane BiH u zemljama EU, koji se vode u bazama podataka Eurostata.

2
Izvor: http://web.efzg.hr/RePEc/chapters/chapter18-02.pdf
1
 I.1. Uticaj migracija na brojnost radno sposobnog
stanovništvo

Odlazak ili migracija je fenomen koji je vezan za populaciju, odnosno populacijski

fenomen koji je uz svo nastojanje jako teško predvidjeti, a samim tim i kontrolisati.
Smanjenje brojnosti radne snage i starenje stanovništva sve više postaju ograničavajući
faktor privrednog rasta i razvoja u Republici Srpskoj. Posebno se to odnosi na migracije
visokoobrazovanog kadra populacije, jer je taj kadar podvrgnut uticajima raznih činioca na
tržištu radne snage, više nego ostali.

Migracije kao ekonomske, gledajuči na definiciju imaju neka zajednička obilježja,

mada razlozi njihovog nastajanja mogu, ali ne moraju biti sasvim isti. Sve zavisi od ličnih
atributa ekonomskih migranata: stepen obrazovanja, etničko porijeklo, geografsko
porijeklo, godine starosti i pol osobe. Iako nemamo precizne statističke podatke, stranci
kao radna snaga predstavljaju rastuću komponentu savremene globalne radne snage.
Evropa kao region je sa najviše stranaca i sa najbrojnijom radnom snagom, što je odraz
migracije radno sposobnog stanovništva.

Kako bi bolje prikazali uticaj migracija na broj radno sposobnog stanovništva,

koristićemo se statističkim podacima za naš prostor jer je uočena depopulacija
stanovništva u značajnoj mejri. Važan razlog depopulacije prostora Republike Srpske (RS)
je migracioni odliv stanovništva. Zbog migracionog odliva Republika Srpska gubi
značajan broj mlade, radno sposobne populacije. U ovoj analizi koristićemo podatke o
novoizdatim boravišnim dozvolama za građane BiH u zemljama EU, koji se vode u
bazama podataka Eurostata. U ovom istraživanju koristićemo pretpostavku da je trend
migracije stanovništva BiH vrlo sličan, ako ne i isti, kao trend migracija iz RS jer su
političke i ekonomske prilike prilično iste.

Posmatrajući podatke iz tabele broj 4, o podacima stanovništva u RS primjećujemo

da se u periodu od 12 godina broj radno sposobnog stanovništva smanjio sa 964.000
https://bih.iom.int/sites/default/files/downloads/publications/Prirucnik.pdf

[1] https://ec.europa.eu/eurostat/web/population-demography-migration-
projections/data/database
[2] https://www.slideserve.com/jihan/planiranje-ljudskih-resursa

2
3