Zadatak 021 (Mira, gimnazija)

Dvije kuglice nabijene jednakim pozitivnim nabojem na udaljenosti 1.5 m u vakuumu međusobno se
odbijaju silom od 0.4 N. Za koliko se broj protona razlikuje od broja elektrona u svakoj od nabijenih
kuglica? (k = 9 · 109 Nm2 / C2, e = 1.6 · 10-19 C)
Rješenje 021
r = 1.5 m, F = 0.4 N, k = 9 · 109 Nm2 / C2, e = 1.6 · 10-19 C, N=?
Kuglice su pozitivno nabijene jer je broj protona veći od broja elektrona. Iz Coulombova zakona i formule
za kvantizaciju naboja dobije se broj protona:
2  F 
Q2 
F ⋅r
Q2 =
 
Q = r⋅
F =k⋅  k k  ⇒
r2  ⇒  ⇒ 
Q = N ⋅e   
Q Q
 N=

N=
e 
e

r F 1.5 m 0.4 N
⇒ N= ⋅ = ⋅ = 6.25 ⋅ 1013.
e k 1.6 ⋅10−19 C N ⋅ m2
9 ⋅ 109
C2
Vježba 021
Dvije kuglice nabijene jednakim pozitivnim nabojem na udaljenosti 3 m u vakuumu međusobno se
odbijaju silom od 0.4 N. Za koliko se broj protona razlikuje od broja elektrona u svakoj od nabijenih
kuglica? (k = 9 · 109 Nm2 / C2, e = 1.6 · 10-19 C)
Rezultat: 1.25 ⋅ 1014.

Zadatak 022 (Mario, elektrotehnička škola)

Kuglica mase m = 1 g obješena je na tanku nit duljine l. Period titranja ovog njihala je T1 = 0.6 s.
Ako se kuglica naelektrizira količinom naboja Q = 327 nC i postavi u homogeno električno polje, koje na
kuglicu djeluje okomito silom sa smjerom prema dolje, onda je vrijeme titranja njihala T2 = 0.3 s. Nađi
jakost električnog polja. (g = 9.81 m/s2)
Rješenje 022
m = 1 g = 0.001 kg, T1 = 0.6 s, Q = 327 nC = 3.27 · 10-7 C, T2 = 0.3 s, g = 9.81 m/s2
E=?
Kada kuglica nije naelektrizirana period njihala je:
l
T1 = 2π ⋅ .
g
Naelektriziranu kuglicu stavimo u homogeno električno polje. Sila kojom polje djeluje na naboj daje kuglici
akceleraciju a. Sada period njihala iznosi:
l
T2 = 2π ⋅ .
g+a
Iz omjera perioda njihala dobije se akceleracija a:
l l
2π ⋅
T1 g 0.6 s g g+a g +a
= ⇒ = ⇒ 2= /2 ⇒ 4= / ⋅ g ⇒ 4 g = g + a ⇒ a = 3g .
T2 l 0.3 s l g g
2π ⋅
g +a g+a
Pomoću drugog Newtonovog poučka izračunamo jakost električnog polja:
m
0.001 kg ⋅ 3 ⋅ 9.81
m⋅a = Q⋅E ⇒ E =
m⋅a
=
m ⋅ 3g
= s2 = 90 000
V
.
Q Q 3.27 ⋅ 10−7 C m

1
Vježba 022
Kuglica mase m = 1 g obješena je na tanku nit duljine l. Period titranja ovog njihala je T1 = 0.6 s.
Ako se kuglica naelektrizira količinom naboja Q = 654 nC i postavi u homogeno električno polje, koje na
kuglicu djeluje okomito silom sa smjerom prema dolje, onda je vrijeme titranja njihala T2 = 0.3 s. Nađi
jakost električnog polja. (g = 9.81 m/s2)
V
Rezultat: 45 000 .
m

Zadatak 023 (Kristina – Kiki, medicinska škola)

Dva točkasta naboja udaljena 3 m, međusobno djeluju silom 24 N. Kolikom će silom djelovati kada
se budu nalazili na udaljenosti 4 m?
Rješenje 023
r1 = 3 m, F1 = 24 N, r2 = 4 m, F2 = ?
Električna sila kojom uzajamno djeluju dva točkasta naboja upravno je razmjerna s umnoškom naboja Q1 i
Q2, a obrnuto razmjerna s kvadratom njihove međusobne udaljenosti r:
Q ⋅Q
F =k⋅ 1 2.
r2
Budući da naboji ostaju isti, vrijedi:
Q ⋅Q  Q ⋅Q
F1 = k ⋅ 1 2  k⋅ 1 2
r12   podijelimo jednakosti,  F2 r22 F2 r12 r12
 ⇒   ⇒ = ⇒ = / ⋅ F1 ⇒ F2 = ⋅F ⇒
2 1
Q ⋅Q   postavimo omjer  F1 Q1 ⋅ Q2 F1 r 2 r
F2 = k ⋅ 1 2 
k⋅
2
2 2
r2  r
1
2
2 2
r  3m
1
⇒ F2 =   ⋅ F1 ⇒ F2 = 
r   ⋅ 24 N = 13.5 N .
 2  4 m 
Vježba 023
Dva točkasta naboja udaljena 3 m međusobno djeluju silom 24 N. Kolikom će silom djelovati kada
se budu nalazili na udaljenosti 5 m?
Rezultat: 8.64 N.

Zadatak 024 (Kristina – Kiki, medicinska škola)

S praznim kondenzatorom kapaciteta 5 µF spojimo u paralelu kondenzator kapaciteta 4 µF,
prethodno nabijen na napon 450 V. Koliki će biti napon na paralelnom spoju kondenzatora?
Rješenje 024
C1 = 5 µF, C2 = 4 µF, U = 450 V, U1 = ?
Energija nabijenog kondenzatora jednaka je:
1
W= ⋅ C ⋅U 2.
2
Spojimo li dva kondenzatora u paralelu, ukupan će kapacitet biti
C = C1 + C2.
Budući da je drugi kondenzator nabijen na napon U, njegova energija iznosi:
1
⋅ C ⋅U 2.
W=
2 2
Zbog sačuvanja energije napon U1 na paralelnom spoju kondenzatora bit će:
1 
W= ⋅ C ⋅U 2  C2
2 2 1 2 1 2 2
( )
 ⇒ ⋅ C1 + C2 ⋅ U1 = ⋅ C2 ⋅ U / ⋅ ⇒ U12 = ⋅U 2 / ⇒
1 2 2 C1 + C2 C1 + C2
W = ⋅ C + C ⋅U 2 
( )
2 1 2 1 

2
 C2 C2 4 µF
⇒ U1 = ⋅ U 2 ⇒ U1 = U ⋅ = 450 V ⋅ = 300 V .
C +C C +C 5 µF + 4 µF
1 2 1 2
Vježba 024
S praznim kondenzatorom kapaciteta 5 µF spojimo u paralelu kondenzator kapaciteta 4 µF,
prethodno nabijen na napon 300 V. Koliki će biti napon na paralelnom spoju kondenzatora?
Rezultat: 200 V.

Zadatak 025 (Kristina – Kiki, medicinska škola)

Koliki je ukupni naboj svih elektrona u litri vode? (M = 0.018 kg/mol, NA = 6.023 · 1023 mol-1,
e = – 1.6 · 10-19 C)
Rješenje 025
V = 1 l => m = 1 kg, M = 0.018 kg/mol, NA = 6.023 · 1023 mol-1, e = – 1.6 · 10-19 C,
Q=?
Budući da litra vode ima približno masu 1 kg, možemo izračunati broj molova u masi 1 kg:
m 1 kg
n= = = 55.56 mol.
M 0.018 kg
mol
U jednom se molu nalazi uvijek isti broj čestica (Avogadrov broj !) pa je njihov ukupan broj jednak:
1
b = n ⋅ N A = 55.56 mol ⋅ 6.023 ⋅ 1023 = 3.35 ⋅ 1025.
mol
Te su čestice molekule vode H2O koje sadrže 2 atoma vodika i 1 atom kisika. Vodik ima 1 elektron, a kisik 8
elektrona. Jedna molekula vode, dakle, sadrži 10 elektrona. Broj svih elektrona iznosi
B = 10 · b
pa je ukupan naboj:
( )
Q = B ⋅ e = 10 ⋅ b ⋅ e = 10 ⋅ 3.35 ⋅1025 ⋅ −1.6 ⋅ 10−19 C = −5.36 ⋅ 107 C.
Vježba 025
Koliki je ukupni naboj svih elektrona u 2 litre vode? (M = 0.018 kg/mol, NA = 6.023 · 1023 mol-1,
e = – 1.6 · 10-19 C)
Rezultat: −1.07 ⋅108 C.

Zadatak 026 (Mira, gimnazija)

Pločasti kondenzator, kapaciteta C u zraku, uranja se vertikalno u vodu. Koliki je ukupni kapacitet
1
kada je kondenzatora uronjena u vodu? (εvode = 81)
4
Rješenje 026
C, εvode = 81, Cu = ?
Kada je kondenzator uronjen u vodu dijeli se na dva kondenzatora koji čine paralelnu kombinaciju.
3 3
Izvan vode su kondenzatora pa je kapacitet tog dijela jednak: C = ⋅ C.
C1 4 1 4
C
C2
1 1
U vodi je kondenzatora i kapacitet tog dijela iznosi: C2 = 81 ⋅ ⋅ C.
4 4
Ukupni kapacitet je:
3 1 3 81 84
Cu = C1 + C2 == ⋅ C + 81 ⋅ ⋅ C = ⋅ C + ⋅ C = ⋅ C = 21 ⋅ C.
4 4 4 4 4
Vježba 026
Pločasti kondenzator, kapaciteta C u zraku, uranja se vertikalno u vodu. Koliki je ukupni kapacitet
1
kada je kondenzatora uronjena u vodu? (ε = 81)
2
Rezultat: 41 · C.

3
Zadatak 027 (Max, gimnazija)
Oblak, ploštine površine prema Zemlji S = 0.5 km2 nalazi se na visini h = 1 km. Pretpostavimo da je
donja strana oblaka ravna i usporedna sa Zemljinom površinom. Koliki je napon između oblaka i Zemlje?
Naboj oblaka je Q = 50 C. (ε0 = 8.854 · 10-12 C2N-1m-2)
Rješenje 027
S = 0.5 km2 = 5 · 105 m2, h = 1 km = 1000 m, Q = 50 C, ε0 = 8.854 · 10-12 C2N-1m-2,
U=?
Budući da je donja strana oblaka ravna i usporedna sa Zemljinom površinom, možemo to
Q
shvatiti kao sustav dviju paralelnih ploča pa je napon između oblaka i Zemlje:
h U = E · h.
Kako odrediti jakost električnog polja E? Donja strana oblaka je ravna ploča.
Jakost električnog polja ravne ploče je
σ
E= ,
2⋅ε
0
gdje je σ plošna gustoća naboja:
Q
Q Q
σ = ⇒ E= S ⇒ E= .
S 2⋅ε 2⋅ S ⋅ε
0 0
Računamo napon:
U = E ⋅h 
 Q Q⋅h 50 C ⋅ 1000 m
Q  ⇒U= ⋅h ⇒ U = = = 5.65 ⋅ 109 V .
E= 2 ⋅ S ⋅ ε0 2 ⋅ S ⋅ ε0 C2

2 ⋅ S ⋅ε
0 2 ⋅ 5 ⋅ 105 m 2 ⋅ 8.854 ⋅10−12
N ⋅ m2
Vježba 027
Oblak, ploštine površine prema Zemlji S = 0.5 km2 nalazi se na visini h = 2 km. Pretpostavimo da je
donja strana oblaka ravna i usporedna sa Zemljinom površinom. Koliki je napon između oblaka i Zemlje?
Naboj oblaka je Q = 50 C. (ε0 = 8.854 · 10-12 C2N-1m-2)
Rezultat: 1.13 ⋅1010 V .

Zadatak 028 (Mira, gimnazija)

Kuglica mase 0.3 g i naboja −10−8 C visi na tankoj niti. Na kojoj udaljenosti ispod nje treba
−6
postaviti točkasti naboj od −17 ⋅ 10 C da bi napetost niti postala dva puta manja? (k = 9 · 109 Nm2 / C2,
2
g = 9.81 m/s )
Rješenje 028
−6
m = 0.3 g = 0.0003 kg, Q = −10−8 C , Q = −17 ⋅10 C, k = 9 · 109 Nm2 / C2,
1 2
g = 9.81 m/s2, r=?
Na kuglicu koja visi na tankoj niti djeluje sila teža G vertikalno prema dolje i odbojna Coulombova sila. Da
bi napetost niti postala dva puta manja, električna sila mora biti jednaka polovici sile teže G:

1 Q ⋅Q 1 2 ⋅ k ⋅ Q1 ⋅ Q2
F= ⋅ G ⇒ k ⋅ 1 2 = ⋅ m ⋅ g / ⋅2 ⋅ r2 ⇒ 2 ⋅ k ⋅ Q ⋅ Q = m ⋅ g ⋅ r2 ⇒ r 2 = / ⇒
1 2
2 r2 2 m⋅ g

N ⋅ m2
2 ⋅ k ⋅ Q1 ⋅ Q2
2 ⋅ 9 ⋅ 109
C 2 ( )(
⋅ −10−8 C ⋅ −17 ⋅10
−6
C )
⇒ r= = = 1.02 m.
m⋅g m
0.0003 kg ⋅ 9.81
s2

4
Vježba 028
Kuglica mase 1.2 g i naboja −10−8 C visi na tankoj niti. Na kojoj udaljenosti ispod nje treba
−6
postaviti točkasti naboj od −17 ⋅ 10 C da bi napetost niti postala dva puta manja? (k = 9 · 109 Nm2 / C2,
g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 0.51 m.

Zadatak 029 (Ana, medicinska škola)

Tri jednaka kondenzatora prvo spojimo usporedno, a zatim serijski. Koliko je puta kapacitet
usporedne kombinacije veći od kapaciteta serijske kombinacije?
Rješenje 029
C1 = C2 = C3 = C, Cu : Cs = ?
Usporedni spoj:
Cu = C + C + C ⇒ Cu = 3 ⋅ C.
1 2 3
Serijski spoj:
1 1 1 1 1 3 C
= + + ⇒ = ⇒ Cs = .
Cs C C C Cs C 3
1 2 3
Računamo omjer Cu i Cs:
Cu 3 ⋅ C C 9
= ⇒ u = ⇒ Cu = 9 ⋅ Cs .
Cs C Cs 1
3
Vježba 029
Dva jednaka kondenzatora prvo spojimo usporedno, a zatim serijski. Koliko je puta kapacitet
usporedne kombinacije veći od kapaciteta serijske kombinacije?
Rezultat: 4 puta.

Zadatak 030 (Mira, gimnazija)

Osam kapljica vode, od kojih svaka ima polumjer 1 mm i naboj 10-10 C, slije se u jednu veću kap.
Koliki je potencijal nastale kapi? (k = 9 · 109 Nm2 / C2)
Rješenje 030
n = 8, r = 1 mm = 0.001 m, q = 10-10 C, k = 9 · 109 Nm2 / C2, φ=?
Kapljice imaju oblik kugle. Kada se njih osam slije u jednu veću kapljicu dobit će se kugla polumjera R:
4 3 4 4 4 3 3
⋅ R ⋅ π = 8 ⋅ ⋅ r 3 ⋅ π ⇒ ⋅ R3 ⋅ π = 8 ⋅ ⋅ r 3 ⋅ π / ⋅ ⇒ R3 = 8 ⋅ r 3 / ⇒ R = 2 ⋅ r.
3 3 3 3 4 ⋅π
Naboj novonastale kapljice iznosi:
Q = n⋅q 
 ⇒ Q = 8 ⋅ q.
n =8 
Potencijal nastale kapi je:
Q 8⋅q q N ⋅ m 2 10−10 C
ϕ =k⋅ ⇒ ϕ =k⋅ ⇒ ϕ = 4 ⋅ k ⋅ = 4 ⋅ 9 ⋅ 109 ⋅ = 3600 V = 3.6 kV .
R 2⋅r r C2 0.001 m
Vježba 030
Osam kapljica vode, od kojih svaka ima polumjer 1 mm i naboj 2 · 10-10 C, slije se u jednu veću kap.
Koliki je potencijal nastale kapi? (k = 9 · 109 Nm2 / C2)
Rezultat: 7.2 kV.

Zadatak 031 (Kety, kemijska škola)

Koliki naboj treba dati kugli mase 1 g da lebdi ispod kugle s nabojem 0.07 µC na udaljenosti 5 cm?
(k = 9 · 109 Nm2 / C2, g = 9.81 m/s2)

5
Rješenje 031
m = 1 g = 0.001 kg, Q = 0.07 µC = 7 · 10-8 C, r = 5 cm = 0.05 m, k = 9 · 109 Nm2 / C2,
2
g = 9.81 m/s , Q1 = ?
Da bi kugla lebdjela, električna sila mora biti jednaka sili teži i suprotnog predznaka:
m 2
Q⋅Q r 2 m ⋅ g ⋅ r 2 0.001 kg ⋅ 9.81 2 ⋅ ( 0.05 m )
Fe = Fg ⇒ k ⋅ 1 = m⋅ g /⋅ ⇒ Q1 = = s = 3.89 ⋅ 10−8 C .
r 2 k ⋅ Q k ⋅ Q N ⋅m 2
9 ⋅ 109 ⋅ 7 ⋅10−8 C
C 2
Vježba 031
Koliki naboj treba dati kugli mase 10 g da lebdi ispod kugle s nabojem 0.7 µC na udaljenosti 5 cm?
(k = 9 · 109 Nm2 / C2, g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 3.89 ⋅ 10−8 C .

Zadatak 032 (Mira, gimnazija)

Na vrhovima jednakostraničnog trokuta sa stranicom 0.5 m nalaze se tri jednaka naboja od 0.1 mC.
Četvrti naboj od 1 µC nalazi se u središtu jedne stranice trokuta. Kolika je elektrostatska sila na taj naboj?
(k = 9 · 109 Nm2 / C2)
Rješenje 032
a = 0.5 m, Q1 = Q2 = Q3 = 0.1 mC = 10-4 C, Q4 = 1 µC = 10-6 C, k = 9 · 109 Nm2 / C2,
F=?
Q3
Sile kojima naboji Q2 i Q3 djeluju na naboj Q4 međusobno su jednakih
iznosa, a suprotnih smjerova, pa je njihova rezultanta jednaka nuli.
Računamo samo silu između naboja Q1 i Q4:
Q4
Q ⋅Q  a⋅ 3 Q ⋅Q
r F = k ⋅ 1 4 ⇒ r =  ⇒ F =k⋅ 1 4 ⇒
r2  2   a⋅ 3 
2
Q1 a Q2  
 2 
−4 −6
Q ⋅Q 4 Q ⋅Q 4 N ⋅ m 2 10 C ⋅10 C
⇒ F = k ⋅ 1 4 ⇒ F = ⋅ k ⋅ 1 4 = ⋅ 9 ⋅ 109 ⋅ = 4.8 N .
3⋅ a 2 3 a 2 3 C 2 2
( 0.5 m )
4
Vježba 032
Na vrhovima jednakostraničnog trokuta sa stranicom 0.5 m nalaze se tri jednaka naboja od 0.1 mC.
Četvrti naboj od 10 µC nalazi se u središtu jedne stranice trokuta. Kolika je elektrostatska sila na taj naboj?
(k = 9 · 109 Nm2 / C2)
Rezultat: 48 N.

Zadatak 033 (Vladimir, gimnazija)

Pločasti kondenzator nabijen je na 1000 V. Razmak ploča je 1 cm, masa elektrona je 9.1 · 10-31 kg,
naboj elektrona je 1.6 · 10-19 C. Koliko je vrijeme potrebno da elektron prijeđe put od negativne do pozitivne
ploče, ako mu je početna brzina nula?
Rješenje 033
U = 1000 V, d = 1 cm = 0.01 m, m = 9.1 · 10-31 kg, e = 1.6 · 10-19 C a = 0.5 m, t=?
Ako se u homogenom električnom polju jakosti E (polje pločastog kondenzatora čije su ploče međusobno
udaljene d, a U je napon između ploča) nalazi naboj e, silu kojom polje djeluje na naboj možemo izračunati
iz izraza:
U drugi  U
F = e⋅ E ⇒ F = e⋅ ⇒   ⇒ m⋅a = e⋅ d .
d  Newtonov pou č ak 
Budući da je riječ o jednoliko ubrzanom gibanju, put d koji elektron prijeđe od negativne do pozitivne ploče
iznosi:

6
 1
d= ⋅ a ⋅ t 2.
2
Iz sustava jednadžbi izračunamo vrijeme t:
U  e ⋅U 
m⋅a = e⋅ / ⋅d 
d  m ⋅ a ⋅ d = e ⋅U  a=  e ⋅U 2 m⋅d
 ⇒  ⇒ m⋅d  ⇒ ⋅t = 2⋅d /⋅ ⇒
1
d = ⋅ a ⋅ t2 / ⋅2  2 ⋅ d = a ⋅ t2  2  m ⋅ d e ⋅U
 a ⋅t = 2⋅d 
2 
2
2⋅m⋅d2 2⋅m⋅d2 2 ⋅ 9.1 ⋅ 10−31 kg ⋅ ( 0.01 m )
⇒ t2 = / ⇒ t= = = 1.07 ⋅ 10−9 s.
e ⋅U e ⋅U 1.6 ⋅10−19 C ⋅ 1000 V
Vježba 033
Pločasti kondenzator nabijen je na 2000 V. Razmak ploča je 1 cm, masa elektrona je 9.1 · 10-31 kg,
naboj elektrona je 1.6 · 10-19 C. Koliko je vrijeme potrebno da elektron prijeđe put od negativne do pozitivne
ploče, ako mu je početna brzina nula?
Rezultat: 2.38 ⋅ 10−10 s.

Zadatak 034 (Anchy, gimnazija)

Koliki je potencijal metalne lopte obujma V = 33.5 dm3 koja ima Q = 0.1 µC naboja. (Lopta se nalazi
u zraku, k = 9 · 109 Nm2/C2.)
Rješenje 034
V = 33.5 dm3 = 3.35 · 10-2 m3, Q = 0.1 µC = 10-7 C, k = 9 · 109 Nm2/C2, φ=?
Iz formule za obujam kugle dobije se njezin polumjer r:
4 3 3 ⋅V 3 3 ⋅V
V= ⋅ r ⋅ π ⇒ r3 = / ⇒ r =3 .
3 4 ⋅π 4 ⋅π
Potencijal točaka na površini nabijene kugle polumjera r jednak je:
Q Q 4 ⋅π N ⋅ m2 4 ⋅π
ϕ =k⋅ ⇒ ϕ =k⋅ ⇒ ϕ = k ⋅Q ⋅3 = 9 ⋅109 ⋅10−7 C ⋅ 3 = 4500.5 V .
r 3 3 ⋅V 3 ⋅V C 2 3 ⋅ 3.35 ⋅ 10−2 m3
4 ⋅π
Vježba 034
Koliki je potencijal metalne lopte obujma V = 33.5 dm3 koja ima Q = 0.2 µC naboja. (Lopta se nalazi
u zraku, k = 9 · 109 Nm2/C2.)
Rezultat: 9000.9 V.

Zadatak 035 (Anamarija, gimnazija)

Dva točkasta naboja nalaze se u zraku međusobno udaljeni 20 cm. Na koju međusobnu udaljenost
treba smjestiti te naboje u ulju, relativne permitivnosti εr = 5, da bismo postigli jednaku uzajamnu silu
djelovanja?
Rješenje 035
r = 20 cm = 0.20 m, εr = 5, x=?
Ponovimo!
Uzajamna sila djelovanja (Coulombova sila) između dva naboja Q1 i Q2 na udaljenosti r iznosi:
1 Q ⋅Q
• u zraku: F = ⋅ 1 2
4 ⋅π ⋅ε
0 r2
1 Q ⋅Q
• u sredstvu relativne permitivnosti ε r : F = ⋅ 1 2.
4 ⋅π ⋅ε ⋅εr
0 r2
Da bismo postigli jednaku uzajamnu silu djelovanja u zraku i ulju, moramo izračunati x, udaljenost dva
točkasta naboja u ulju:

7
 1 Q ⋅Q 1 Q ⋅Q 4 ⋅ π ⋅ ε0 1 1
F =F ⇒ ⋅ 1 2= ⋅ 1 2 /⋅ ⇒ = ⇒
zrak ulje 2 2 2
4 ⋅π ⋅ε
0 r 4 ⋅π ⋅ ε ⋅ εr
0 x Q ⋅Q
1 2 r ε r ⋅ x2

r 2 r2 r 0.20 m
⇒ ε r ⋅ x2 = r 2 ⇒ x2 = / ⇒ x= ⇒ x= = = 0.089 m = 8.9 ⋅10−2 m.
εr εr εr 5
Vježba 035
Dva točkasta naboja nalaze se u zraku međusobno udaljeni 40 cm. Na koju međusobnu udaljenost
treba smjestiti te naboje u ulju, relativne permitivnosti εr = 5, da bismo postigli jednaku uzajamnu silu
djelovanja?
Rezultat: 1.79 ⋅10−1 m.

Zadatak 036 (Anamarija, gimnazija)

Dvije jednake kuglice, svaka mase 1.5 g, vise u zraku na izoliranim nitima jednakih duljina
obješenima u jednoj točki. Kuglice nabijemo negativno jednakim količinama naboja i one se razmaknu na
udaljenost 10 cm, dok je kut što ga zatvaraju niti 36°. Koliki je naboj primila svaka kuglica?
(k = 9 · 109 Nm2/C2, g = 9.81 m/s2)
Rješenje 036
m1 = m2 = m = 1.5 g = 0.0015 kg, r = 10 cm = 0.10 m, α = 36°, k = 9 · 109 Nm2/C2,
2
g = 9.81 m/s , Q1 = Q2 = Q = ?
Iz slike vidimo da na svaku kuglicu djeluju Coulombova sila
α
Q2
2 F =k⋅
C
F Q FC r2
i sila F (vodoravna komponenta sile teže G)
Q r Fα α α
G
α tg= ⇒ F = G ⋅ tg ⇒ F = m ⋅ g ⋅ tg .
2 2 G 2 2
Budući da su kuglice razmaknute i miruju, sila FC po iznosu
mora biti jednaka sili F:
α α
r 2 ⋅ m ⋅ g ⋅ tg r 2 ⋅ m ⋅ g ⋅ tg
Q2 α r2 2 2 / 2 ⇒
F =F ⇒ k⋅ = m ⋅ g ⋅ tg / ⋅ ⇒ Q = ⇒ Q=
C 2 2 k k k
r
m
m ⋅ g ⋅ tg
α 0.0015 kg ⋅ 9.81 ⋅ tg 180
2
⇒ Q=r⋅ 2 = 0.10 m ⋅ s = 7.3 ⋅ 10−8 C.
k N ⋅ m2
9 ⋅109
C2
Vježba 036
Dvije jednake kuglice, svaka mase 1.5 g, vise u zraku na izoliranim nitima jednakih duljina
obješenima u jednoj točki. Kuglice nabijemo negativno jednakim količinama naboja i one se razmaknu na
udaljenost 20 cm, dok je kut što ga zatvaraju niti 36°. Koliki je naboj primila svaka kuglica?
(k = 9 · 109 Nm2/C2, g = 9.81 m/s2)
Rezultat: 1.46 ⋅10−7 C.

Zadatak 037 (Anamarija, gimnazija)

Dva naboja Q1 = 1.5 · 10-8 C i Q2 = 3 · 10-7 C nalaze se u zraku i udaljeni su međusobno za r = 60 cm.
Kolika je jakost električnog polja u sredini između njih? (k = 9 · 109 Nm2/C2)
Rješenje 037
Q1 = 1.5 · 10-8 C, Q2 = 3 · 10-7 C, r = 60 cm = 0.60 m, k = 9 · 109 Nm2/C2, E=?
Ako je izvor električnog polja točkasta množina naboja Q smještena u praznini, onda je jakost električnog
polja u nekoj točki polja na udaljenosti r od naboja dana (prema Coulombovu zakonu) izrazom

8
 Q
E=k⋅ .
r2
E2 E P E1
r r
Q1 2 2 Q2
Računamo jakost električnog polja točkastog naboja Q1 u točki P:
Q1 Q 4 ⋅ Q1 N ⋅ m 2 4 ⋅ 1.5 ⋅ 10−8 C N
E =k⋅ ⇒ E =k⋅ 1 ⇒ E =k⋅ = 9 ⋅ 109 ⋅ = 1.5 ⋅ 103 .
1 2 1 2 1 2 2 2 C
r r r C ( 0.60 m )
  4
2
Računamo jakost električnog polja točkastog naboja Q2 u točki P:
Q Q 4⋅Q 2 −7
E2 = k ⋅ 2 ⇒ E2 = k ⋅ 2 ⇒ E2 = k ⋅ 2 = 9 ⋅ 109 N ⋅ m ⋅ 4 ⋅ 3 ⋅10 C = 3 ⋅104 N .
2 r2 r2 C2 2 C
r ( 0.60 m )
  4
2
Jakost električnog polja u sredini iznosi:
N N N
E = E2 − E1 = 3 ⋅ 104 − 1.5 ⋅ 103 = 2.85 ⋅ 104 u smjeru prema naboju Q1.
C C C
Vježba 037
Dva naboja Q1 = 1.5 · 10-8 C i Q2 = 1.5 · 10-8 C nalaze se u zraku i udaljeni su međusobno za r = 60
cm. Kolika je jakost električnog polja u sredini između njih? (k = 9 · 109 Nm2/C2)
Rezultat: 0.

Zadatak 038 (Anamarija, gimnazija)

Koju bi brzinu postigla kuglica mase 5 g i naboja 5 µC kad bi se gibala s mjesta potencijala
φ1 = 30000 V na mjesto potencijala φ2 = 3000 V? Početna brzina kuglice je nula.
Rješenje 038
m = 5 g = 0.005 kg, Q = 5 µC = 5 · 10-6 C, φ1 = 30000 V, φ2 = 3000 V, v=?
Kuglica naboja Q u prolazu poljem obavlja rad protiv sile polja. Taj rad jednak je promjeni kinetičke
energije kuglice. Budući da je početna brzina kuglice jednaka nuli, slijedi:

1 2
⋅ m ⋅ v 2 = Q ⋅ ϕ1 − ϕ2 / ⋅ ⇒ v 2 =
2 ⋅ Q ⋅ ϕ1 − ϕ2 ( ) ( )
2 ⋅ Q ⋅ ϕ1 − ϕ2
2
( )
m m
/ ⇒ v=
m
=

−6
2 ⋅ 5 ⋅10 C ⋅ ( 30000 V − 3000 V ) m
= = 7.3 .
0.005 kg s
Vježba 038
Koju bi brzinu postigla kuglica mase 5 g i naboja 20 µC kad bi se gibala s mjesta potencijala
φ1 = 30000 V na mjesto potencijala φ2 = 3000 V? Početna brzina kuglice je nula.
m
Rezultat: 14.7 .
s

Zadatak 039 (Anamarija, gimnazija)

Na staklenu ploču debljine 1 mm nalijepljena su s obje strane dva kvadrata od staniola površine
50 cm2. Koju množinu naboja treba prenijeti na taj kondenzator da bi imao napon 1000 V? Relativna je
permitivnost stakla 8. (ε0 = 8.854 · 10-12 C2/Nm2)
Rješenje 039
d = 1 mm = 0.001 m, S = 50 cm2 = 5 · 10-3 m2, U = 1000 V, εr = 8,
-12 2 2
ε0 = 8.854 · 10 C /Nm , Q=?

9
Kapacitet pločastog kondenzatora upravno je razmjeran površini S jedne ploče, a obrnuto razmjeran
udaljenosti d između ploča:
Q ε ⋅εr ⋅ S
C= = 0 ,
U d
gdje je U napon između ploča.
Množina naboja koji treba prenijeti na taj kondenzator iznosi:
Q 
C= 
U Q ε0 ⋅ εr ⋅ S ε ⋅εr ⋅ S
 ⇒ = / ⋅U ⇒ Q = U ⋅ 0 =
ε0 ⋅ εr ⋅ S  U d d
C=
d 

C2
8.854 ⋅ 10−12 ⋅ 8 ⋅ 5 ⋅10−3 m 2
= 1000 V ⋅ N ⋅ m2 = 354.16 ⋅ 10−9 C = 354 nC.
0.001 m
Vježba 039
Na staklenu ploču debljine 1 mm nalijepljena su s obje strane dva kvadrata od staniola površine
50 cm2. Koju množinu naboja treba prenijeti na taj kondenzator da bi imao napon 2000 V? Relativna je
permitivnost stakla 8. (ε0 = 8.854 · 10-12 C2/Nm2)
Rezultat: 708 nC.

Zadatak 040 (Anamarija, gimnazija)

Pločasti kondenzator napravljen je od kružnih metalnih ploča međusobno udaljenih 0.1 cm. Između
ploča je izolator (εr = 2.2). Kolika je gustoća energije električnog polja unutar kondenzatora, ako je napon
između ploča 1000 V? (ε0 = 8.854 · 10-12 C2/Nm2)
Rješenje 040
d = 0.1 cm = 0.001 m, εr = 2.2, U = 1000 V, w=?
1.inačica
Iz formule za gustoću energije dobije se:
1
 1 2 potencijalna energija  ⋅ C ⋅U 2
E  E = ⋅ C ⋅ U  2 1 C ⋅U 2
w= ⇒ 2 ⇒ w= ⇒ w= ⋅ ⇒
V   S ⋅d 2 S ⋅d
V = S ⋅ d volumen kondenzatora 
S
ε ⋅ ε ⋅ ⋅U 2 2
 S  1 0 r d 1 ε ⋅ ε r ⋅U
⇒ C = ε ⋅ ε r ⋅ kapacitet kondenzatora  ⇒ w = ⋅ ⇒ w= ⋅ 0 ⇒
0
 d  2 S ⋅d 2 d2
2 2
1 U  1 C2  1000 V  J
⇒ w= ⋅ ε 0 ⋅ ε r ⋅   = ⋅ 8.854 ⋅ 10−12 ⋅ 2.2 ⋅   = 9.74 3 .
2 d 2 N ⋅m 2  0.001 m  m
2.inačica
Primjenom izraza za gustoću energije slijedi:
2
1  U  1 U 
w= ⋅ε0 ⋅ εr ⋅ E2 ⇒ E = jakost električnog polja  ⇒ w = ⋅ ε 0 ⋅ ε r ⋅   =
2  d  2 d
2
1 C2  1000 V  J
= ⋅ 8.854 ⋅10−12 ⋅ 2.2 ⋅   = 9.74 3 .
2 N ⋅m 2  0.001 m  m
Vježba 040
Pločasti kondenzator napravljen je od kružnih metalnih ploča međusobno udaljenih 0.1 cm. Između
ploča je izolator (εr = 2). Kolika je gustoća energije električnog polja unutar kondenzatora, ako je napon
između ploča 1000 V? (ε0 = 8.854 · 10-12 C2/Nm2)
Rezultat: 8.85 J/m3.

10