ODGOVORI: GLOBALNO DRUŠTVO

ROK: 28.5.

1. Možete li primijetiti prisutnost rastuće globalizacije, čak i da nikad niste čuli za taj pojam, u
svakodnevici, prema onome što vidite u trgovinama ili promidžbenim porukama? Spomenite par
primjera proizvoda.

Globalizacija je proces ujedinjavanja svijeta u jednu cjelinu ili jedan sustav, što je moguće zahvaljujući
sveukupnom stalnom informacijskom i komunikacijskom tehnološkom napretku. Svijet postaje
međusobno integriran i sve što se događa lokalno, može se odraziti i globalno. Na gospodarskom
planu globalizacija se očituje u rastućoj međuovisnosti tržišta i proizvodnje pojedinih zemalja pod
snažnim utjecajem razmjene dobara i usluga te financijskih i tehnoloških tijekova. Glavni su čimbenici
globalizacije transnacionalna poduzeća, tj. organizacije neovisne o nacionalnim uvjetima, te
proširena uloga svjetskih financijskih tržišta koja se smatraju ključnima u globalnom gospodarstvu.
Primjeri su : namještaj-IKEA,moda-ZARA…

2. Je li u interesu zemalja s visokim dohotkom promovirati razvoj siromašnih zemalja?

Mislim da je ako su te zemlje izvor sirovina koje im trebaju te na taj način ih vežu i stavljaju u
podređen položaj u odnosu na sebe.
3. Koji su razlozi slabijih ekonomskih performansi većine zemalja Subsaharske Afrike?

Subsaharska Afrika područje je koje obuhvaća većinu afričkog kontinenta, tj. sve afričke države
osim Alžira, Maroka, Tunisa, Libije, Egipta i Južnoafričke republike, a broji oko pola milijarde ljudi.
Često se naziva ‘prava’ ili ‘crna Afrika’. Početkom šezdesetih većina afričkih zemalja doživjela je
korjenite promjene. Izborena je politička samostalnost, a da bi se riješili teške ovisnosti o uvozu
robe iz bivših kolonijalnih sila i izvozu poljoprivrednih proizvoda, industrijski razvoj smatrao se
dobrim rješenjem. Odabran je model zamjene uvoza po uzoru na Latinsku Ameriku, te su afrički
proizvođači zamijenili uvoz robe iz razvijenog svijeta vlastitom proizvodnjom. Paralelno s
favoriziranjem industrijske proizvodnje zanemarivala se poljoprivreda, o kojoj je većina afričkog
stanovništva ovisila, a čije se ovisnosti ni do danas nije uspjela riješiti. Naftni šokovi, nesmanjena
stopa rasta stanovništva, neprestani sukobi, rast vanjskog duga i loše gospodarenje doveli su do
stagnacije, pada ulaganja i dužničkih kriza. Afrika je opet ovisila isključivo o poljoprivrednoj
proizvodnji kao uostalom I danas.

4. Treba li država, koja želi razviti domaću industriju, zaštititi takve industrije carinama i ostalim
regulacijama ili prepustiti ih stranoj konkurenciji?

Najbolji primjer je SAD. Kad je Donald Trump počeo razmišljati o uvođenju visokih carina na
željezo i aluminij, američki proizvođači željeza bili su među najvećim zagovarateljima te odluke.
Tvrdili su da je to jedini način da se spasi američka proizvodnja od "nepravednog uvoza". Prošlo
je skoro 9 mjeseci od Trumpovog potpisivanja izvršne uredbe o carinama i skoro 6 mjeseci od
njenog stupanja na snagu. U trenutku kad je Trump potpisivao svoju uredbu dionica korporacije
US Steel vrijedila je 37 dolara i bila je u uzlaznoj putanji. Nakon toga njena vrijednost je počela
padati da bi danas vrijedila samo 17 dolara. Dakle, vrijednost se više nego prepolovila! Mislim da
je to pogrešno.