Predavanje Dio 4 PDF

Energija vjetra (I)
Energija iz vjetra nudi

ozbiljan potencijal za
proizvodnju električne
energije bez problema
onečišćenja okoline.
Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 144
144
Energija vjetra (II)
1
145
146
2
147
DEWI magazin 47
148
Germany - largest market to 2008.

18000
16000
14000
SNAGA [MW]
12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
1 2 3 4 5 6 7
GODINA
Prediction (up to 2030) and

scenario of wind energy
development in Germany.
Source: DEWI Magazin nr. 33
3
149
Annual and total cumulative
installed in Germany.
Average size of new wind turbine units is

constantly growing.
The value of 1 784 kW/unit in 2006.
The value of 2 700 kW/unit in 2014.
Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica 150
150
Wind Energy in Europe

2005.
At the end of 2005. 69% 2008.
installed capacities (over 40
500 MW) were in Europe.
Source: www.gwec.net
In 2005, the European wind

capacity grew by 18%,
providing nearly 3% of the
EU’s electricity consumption in
an average wind year.
4
151
Wind Energy - World
Top 10 countries by installed capacities end 2011
Country MW %
China 62,733 26,3
USA 46,919 19,7
Germany 29,060 12,2
Spain 21,674 9,1
India 16,084 6,7
France 6,800 2,9
Italy 6,747 2,8
UK 6,540 2,7
Canada 5,265 2,2
Portugal 4,083 1,7
Rest 32,446 13,6
Total Top 10 205,905 86,4
World total 238,351 100
Source: Global Wind Statistics 2012
152
Development - Predictions
Wind Power Development predictions for the world up to

the year 2014
5
153
Capacities installed in the world 1996 – 2014
154
6
155
Wind Power Capacity and Additions, Top 10, 2015
156
Top-Ten wind turbine market share
7
157
Top 20 countries by using the wind energy
(2006-2009)
158
Wind energy in EU - targets

Technology leadership
Max. competitiveness
Total installed
capacity (GW)
120 GW
300 40%
180 GW
e
iv
60%
at
iti
In
d
in
40 GW
W
n
17%
a
pe
230
ro
190 GW Offshore is main market

Eu
83% 25% of EU electricity
1,5 GW
2%
Offshore
66 Offshore takes off
64,5 GW 12.6 GW >18% of EU electricity Onshore
98%
Year
2050: Exports from EU

2008 2020 2030 are strong; repowering
is key market
8
159
Current Trends 2012.
Wind power share of total

consumption in EU (7%)
and in member states
Source: EWEA
160
9
161
Wind power share of total

consumption in EU
(10,4%) and in member
states
162

Energetski kapacitet u EU - 2005-2016
10
163
164
Energija vjetra - Offshore
11
165
Contributions Offshore
166
Existing and planned offshore
12
167
Energija vjetra - Potencijal
168
Biomasa (I)
Prema direktivi EU i Vijeća Evrope broj 2003/30/EC

BIOMASA je: biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpada ili
ostataka iz poljoprivrede, šumski otpad i otpad srodnih
industrija kao i biorazgradivi dijelovi industrijskog i
gradskog otpada.
Biomasa dolazi u:
• čvrstom,
• tečnom (biodizel, bioetanol, biometanol) i
• plinovitom stanju (npr. bioplin, plin iz rasplinjavanja biomase,
deponijski plin).
13
169
Biomasa (II)
• Biomasa je jedan od
osnovnih svjetskih izvora
goriva, posebno u
zemljama trećeg svijeta,
gdje se obezbjeđuje 40%
od ukupnih potreba.
• Biomasa je važna i u
nekim dijelovima
industrijskih zemalja koje
su bogate šumom.
• Od ukupne potrošnje
obnovljivih izvora energije
83,6% se dobija iz
biomase.
170
Biomasa (III) - CO2 Neutralisanje

• Biomasa se razmatra kao CO2 neutralna. To je ispunjeno samo ukoliko je
godišnje iskorištavanje mase jednako ili manje od godišnjeg prirasta nove mase.
Tada će emisija CO2 pri korištenju te biomase biti jednaka imisiji CO2 prilikom
fotosinteze te biomase.
6 CO2 + 12 H2O (CH2O)6 + 6 H2O + 6 O2
Source: www.malignani.ud.it
14
171
Biomasa (III-a)
Protokol iz Kyota o biomasi:
Iskoristiti 10% godišnje količine
ugljika iz njegova kruženja u
biomasi za energiju ili povećati
“živu” biomasu za 1% godišnje
kroz pošumljavanje
U svom sastavu, biomasa

sadrži izuzetno male količine
sumpora (S) i mineralnih
materija, tako da je količina
emitovanog sumpor-dioksida i
pepela gotovo zanemarljiva.
172
Biomasa (IV)
15
173
Biomasa – konverzija u energiju
174
16
175
176
Some Conversion Pathways to Advanced Biofuels
17
177
BIOMASA (V) - Vrste
1. Šumska biomasa
Ostaci i otpad iz drvne industrije, nastali
redovnim gospodarenjem šumama, prostorno i
ogrjevno drvo.
2. Biomasa iz drvne industrije
Ostaci i otpad pri piljenju, brušenju, blanjanju.
Gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za
proizvode, brikete...
Često otpad koji opterećuje poslovanje drvne
industrije. Kvalitetnije gorivo od šumske biomase.
Pelet se dobija sabijanjem piljevine i strugotina raznih vrsta

drveta pod visokim pritiskom. Njegove osnovne karakteristike su
niska vlažnost (<10%) i visoka energetska moć. Standardne
dimenzije peleta su: prečnik 6-8 mm, dužina 20-30 mm.
Briket nastaje sabijanjem usitnjenih drvnih ostataka. Cilindričnog
je oblika i različitih veličina (dužina 60-350 mm i prečnik 50-100
mm).
178
BIOMASA (VI)
3. Poljoprivredna biomasa
Ostaci godišnjih kultura (ratarstvo i voćarstvo):
slama, kukuruzovina, stabljike, ljuske, koštice...
Svojstva: heterogenost, niska ogrijevna moć,
visok udio vlage, različite primjese (npr. hlor)
4. Energetski nasadi
Biljke bogate uljem ili šećerom, s velikom
količinom suhe tvari (ugljik C): vrbe, topole,
eukaliptus, nasadi brzorastućih trava, drveća
(jablan)...
Svojstva: veliki prinosi, korištenje otpadnih
voda, gnojiva i taloga (vegetacijski filtri),
izbjegavanje viškova u poljoprivrednoj
proizvodnji.
18
179
BIOMASA (VII)
5. Biomasa sa farmi životinja
Izmet životinja (anaerobna fermentacija),
spaljivanje lešina (npr. peradarske farme).
Bioplin: u postrojenjima, anaerobnom
fermentacijom (npr.: 60% metana, 35% CO2,
5% smjese vodika, dušika, amonijaka,
sumporovodika, CO, kisika i vodene pare).
Bioplin je otprilike 20% lakši od zraka i bez

mirisa je i boje. Temperatura zapaljenja mu je
između 650 i 750 C, a gori čisto plavim
plamenom. Njegova kalorijska vrijednost je
oko 20 MJ/Nm3 i gori sa oko 60%
Efikasnosti u konvencionalnoj bioplinskoj
peći.
180
BIOMASA (VIII)
6. Biogoriva - Etanol i biodizel
Etanol nastaje hidrolizom molekula škroba
enzimima u šećer koji fermentira u alkohol (šećerna
trska (šećer), kukuruz (škrob), drvo (celuloza)).
Biodizel nastaje esterifikacijom biljnih ulja s
alkoholom (uljana repica, suncokret, soja, otpadno
jestivo ulje, loj) Svojstva slična motornim gorivima
(miješanje ili upotreba u čistom obliku)
7. Gradski otpad
“Zeleni dio” recikliranog kućnog otpada, biomasa iz
parkova i vrtova, mulj iz kolektora otpadnih voda.
Veliki investicijski troškovi, ali uz zbrinjavanje
otpada – ekološki prihvatljivo!
19
181
BIOMASA (IX)
Tehnologije prerade biomase
Osnovni problem je mala energetska vrijednost po jedinici
mase. Prerada u pogodniji oblik za transport, skladištenje i
upotrebu.
Faze:
 prikupljanje,
 usitnjavanje materijala,
 sušenje,
 presovanje (peletiranje i briketiranje - smanjivanje
zapremine radi transporta i automatizacije loženja) i
 hlađenje.
182
BIOMASA (X)
Biohemijske pretvorbe
Anaerobna razgradnja (digestija)
Anaerobna digestija proizvodi bioplin
20
183
BIOMASA (XI)
Biohemijske pretvorbe
Anaerobna digestija se odvija samo u
specifičnim uslovima među kojima su pH
vrijednost ulazne mješavine između 6 i 7,
potrebna temperatura od 25-35 oC. te
određeno vrijeme zadržavanja mješavine u
digestoru.
Digestor - Postrojenje za proizvodnju bioplina. U digestoru, zagrijanome i dihtovanom

spremniku gdje bakterije fermentiraju organske tvari bez prisutnosti kisika, zbivaju se
hidroliza, acidogeneza, acetogeneza i metanogeneza, a konačni proizvod je bioplin.
Budući da se u njemu događaju različite hemijske i mikrobiološke reakcije, poznat je i kao
bioreaktor ili anaerobni reaktor. Glavna mu je funkcija da pruži anaerobne uslove
(nepropustan za zrak i vodu). Kompletni digestorski sistem se sastoji od jame za
sakupljanje gnojiva, spremnika za miješanje, cijevi za odvođenje, digestora, spremnika i
sistema za iskorištavanje plina.
184
BIOMASA (XII)
Fermentacija
Proizvodnja bioetanola – zamjena za
benzin (do 20% udjela u mješavini bez
preinaka motora).
Sirovine: šećer (šećerna trska), škrob
(kukuruz), celuloza (drvo, poljoprivredni
ostaci).
21
185
BIOMASA (XIII)
Esterifikacija
Proizvodnja biodizela – sličan mineralnom
dizelu (moguća upotreba u svakom diesel
motoru).
Sirovine: biljna ulja, životinjske masti,
otpadna jestiva ulja, najčešće uljana repica.
186
BIOMASA (XIV)
Termohemijske pretvorbe (tri uobičajena postupka)
Sagorijevanje – uobičajeni način
1. Zagrijavanje i sušenje,
2. Destilacija (isparavanje) hlapljivih sastojaka – piroliza,
3. Izgaranje hlapljivih sastojaka,
4. Izgaranje čvrstog ugljika.
Drvna biomasa: velik i promjenjiv udio vlage (50-55 % za sirovo drvo), velik udio
hlapljivih sastojaka (do 80 %), potrebne posebne vrste peći (u odnosu na
one za ugalj).
Poljoprivredna biomasa: briketi, peleti - mala energetska gustoća, slama – veći
udio Na, Cl, K (korozija), manja temperatura taljenja pepala (taloženje).
Gradski otpad: veliki investicijski troškovi (4 000 $/kW), negativna percepcija
javnosti, primarni cilj nije proizvodnja energije već zbrinjavanje otpada.
22
187
Smanjenjem vlažnosti biomase ogrjevna vrijednost se uvelike povećava. Iz tog
je razloga, za što bolje iskorištenje energije, korisno sušiti biomasu.
188
BIOMASA (XV)
Rasplinjavanje
je termohemijska reakcija pri kojoj nema dovoljno kisika za reagovanje svih ugljikovodika
(spojeva molekula ugljika, vodika i kisika) u CO2 i vodi. Kisik u zraku, pari ili čisti kisik
reaguje pri visokoj temperaturi (i do 1 400°C) sa svim dostupnim ugljikom u otpadu te
proizvodi plin (npr. metan, CH4), pepeo ili šljaku i katran.
Ovisno o dizajnu uređaja za

rasplinjavanje (protustrujno,
istostrujno, u sloju),
temp.,vlažnosti i sastavu
biomase, sredstvu
rasplinjavanja (zrak/kisik)
Problem: nečistoće u plinu
(osjetljive plinske turbine),
skupo pročišćavanje.
23
189
BIOMASA (XVI)
Piroliza
Termohemijski proces s ograničenim dotokom kisika (dio procesa
sagorijevanja na visokim temperaturama), pri čemu dolazi do
isparavanja hlapljivih sastojaka i proizvodnje tekućeg goriva (bioulja),
pogodnijeg za transport i skladištenje.
Znatan potencijal (npr. piroliza otpada). Potrebna daljnja ulaganja u
istraživanja i razvoj. Za sada malo primjene.
190
Emisije štetnih plinova pri sagorijevanju
Emisija plinova eventualno manje štetnih od konvencionalnih goriva, jer praktično

nema sumpora. Ipak manji je stepen korisnost i manje jedinice (snage).
Emisija kod korištenja otpadaka može biti i opasna ako se prethodno iz otpadaka
(smeća) ne izdvoje štetni sastojci.
24
191
Biomasa - svojstva
Prilikom sagorijevanja biomase u energetske svrhe, neophodno je voditi
računa da su ispunjena slijedeća tri osnovna uslova: energetska efikasnost,
zaštita životne sredine, održivi razvoj.
Proizvodnja energije ni na koji način ne smije da utiče na proces proizvodnje
hrane što je osnovni cilj poljoprivredne proizvodnje.
Energetska vrijednost biomase

Drvo: 8,2 - 19 MJ/kg
Biodizel: 37,2 MJ/l
Biljni ostaci: 5,8 – 16,7 MJ/kg
Etanol: 26,8 MJ/l
Komparacija:
prirodnog plina: 34-38 MJ/Nm3,
kamenog uglja 24-37,7 MJ/kg,
mrkog uglja: 12,7-23,9 MJ/kg,
lignita: do 12,6 MJ/kg
192
Biomasa - kosagorijevanje
Kosagorijevanje biomase i uglja uspješno funkcioniše u oko 230 termoenergetskih

postrojenja u svijetu. U Evropi (169), SAD-u (40), Australiji (8), Kanadi (7) i drugim
zemlljama.
Razlikuje se direktno (zajedno biomasa i ugalj), kao najčešće, i indirektno kosagorijevanje
(odvojeno).
25
193
BIOMASA
Količina bioplina i energije dobivena iz životinjskog otpada ovisi o vrsti
životinje.
194
Otpad
 Postrojenje za dobivanje energije iz otpada (energy from waste, EfW, ili Waste to
Energy, WtE), pretvara energiju otpada u drugi oblik korisne energije, (energiju za
grijanje, električnu energiju i gorivo za transport).
 Postrojenja mogu koristiti različite vrste otpada – od kućanskog, komercijalnog,
industrijskog, građevinskog, do kanalizacijskog i poljoprivrednog otpada. Jedini
kriterij koji otpad mora zadovoljiti jest da je zapaljiv i/ili biorazgradljiv.
 Postrojenje za dobivanje energije iz otpada nije isto što i spalionica. Svrha
spalionice je smanjenje količine otpada njegovim spaljivanjem, čime se stvara
pepeo.
 Četiri osnovna procesa, tri toplinska (sagorijevanje, rasplinjavanje i piroliza), i
biološki (anaerobno truljenje - digestija).
 Digestija – odgovarajuća za manja postrojenja (farme). Nedostatak je relativno
velik prostor koji postrojenje zahtijeva, a često je vrlo teško izbjeći neugodne
mirise, pa proces nije pogodan za urbana naselja.
 Najčešće je sagorijevanje (izgaranje).
26
195
196
Deponijski bioplin (I)
U industrijskim zemljama nastaje 300-400 kg smeća godišnje po osobi.

U središtu deponije nastaje nadpritisak, pa plin prelazi u plinske sonde
sabirnog sistema.
Prosječan sastav deponijskog plina je 35-60% metana, 37-50% CO2 i u
manjim količinama se mogu naći CO, azot, vodik-sulfid, fluor, hlor, aromatični
ugljikovodici i drugi plinovi u tragovima.
Ovaj koncept podrazumijeva postavljanje vertikalnih perforiranih cijevi u tijelo
deponije (bunari, trnovi, sonde) i njihovo horizontalno povezivanje. U
kompresoru deponijski plin se isisava, suši i usmjerava ka plinskom motoru.
Iz sigurnosnih razloga preporučuje se ugradnja visokotemperaturne baklje
koja preuzima viškove plina.
27
197
Deponijski bioplin (II)
198
Deponijski bioplin (III)
Po toni komunalnog smeća nastaje u vremenu od 20 godina prosječno 200

Nm3 deponijskog plina.
Za godišnju količinu od 50.000 tona i vrijeme punjenja deponije od 20
godina na deponiji bi nastalo 200 miliona kubnih metara deponijskog plina.
Ako bi se sistemom sakupljanja plina i kontrolom kvaliteta na raspolaganje
plinskim motorima stavilo oko 50% te količine, to bi značilo da se za
proračun energetske bilanse može računati sa oko 100 miliona Nm3
deponijskog plina ili prosječno godišnje 5 miliona Nm3 tj. 625 Nm3/h.
Ova količina plina sa Hu = 5 kWh/Nm3 preko plinskih motora omogućava
godišnju proizvodnju od 9 miliona kWh struje i 12 miliona kWh toplinske
energije (2 500 domaćinstava).
28
199
Deponijski bioplin (IV)
200
Biogoriva
Biogoriva danas predstavljaju najvrijedniji oblik obnovljivih izvora energije
dobivenih iz biomase.
Postoje dvije vrste biogoriva:

• alkoholna (kao zamjena ili dodatak benzinu u bezinskim motorima)
• biljna ulja (kao zamjena ili dodatak mineralnom gorivu u dizelskim motorima).
Razlozi pokretanja proizvodnje biogoriva:

 poljoprivreda,
 energetske krize,
 ekologija.
29
201
Sirovine za proizvodnju biogoriva
Dva načina rješavanja problema:

• Suvišak poljoprivrednih proizvoda (Amerika).
• Uvođenje "novih" kultura u plodored (Evropa).
202
Ostvarivanje potencijala biogoriva – strategijski pristup
• Biogoriva prve generacije / First generation biofuels,

• Biogoriva druge generacije i ostala goriva / Second
generation biofuels and other fuels.
30
203
Biogoriva I. generacije
I. generacija biogoriva / 1st generation biofuels
Biofuel type Specific name Biomass Production process
feedstock
Bioetanol/ Konvencionalni bioetanol / Šećerna repa, Hidroliza i fermentacija
Bioethanol Conventional bioethanol zrno žitarice / / Hydrolysis and
Sugar beet, fermentation
cereal grains
Biljno ulje/ Čisto biljno sirovo ulje / Uljarice / oil Hladno sabijanje /
Vegetable Oil Pure plant oil (PPO) crops Ekstrakcija; cold
pressing/extraction
Biodizel/ RME – metilni ester repičinog ulja Uljarice / oil Hladno sabijanje+
Biodiesel FAME/FAEE – metilni/etilni ester crops transesterifikacija; cold
masnih kiselina pressing+transesterific.
Biodizel/ Biodizel iz otpadnog jestivog ulja Otpadno ulje iz Transesterifikacija /
Biodiesel (FAME/FAEE) / Biodiesel from friteza / waste transesterification
waste oil oil
Bioplin/ Pročišćeni bioplin/ Biomasa i Fermentacija /
Biogas Upgraded biogas stajski gnoj / fermentation
(wet) biomass
Bio-ETBE Etil-tert-butil-eter Bioetanol Hemijska sinteza
204
Biogoriva II. generacije

II. generacija biogoriva
Biofuel type Specific name Biomass Production
feedstock process
Bioetanol/ Celulozni bioetanol/ Lignocelulozni Hidroliza i
Bioethanol Cellulosic bioethanol materijal / fermentacija /
lignocellulosic hydrolysis and
material fermenattion
BTL – biomasa u gorivo
Sintetska biogoriva/ FT – Fischer-Tropsch biodizelsko gorivo Lignocelulozni Uplinjavanje i
Synthetic biofuels Sintetski biodizel materijal / sinteza /
lignocellulosic gasification
Biometanol material and synthesis
Bio-DME – Biodimetil eter
Biodizel (hibrid između I. i II. Biljna ulja i

generacije) NExBTL životinjske Hidrogenacija /
masti / hydrogenation
vegetable oil
and animal fat
Bioplin / Biogas SNG (sintetski prirodni plin)/ Lignocelulozni Uplinjavanje i
SNG (Synthetic Natural Gas) materijal / sinteza /
lignocellulosic gasification
material and synthesis
Biovodik/ Lignocelulozni Uplinjavanje i
Biohydrogen materijali sinteza
31
205
Razvoj biogoriva
206
Razvoj biogoriva
1. Faza: Kratkoročni razvoj / Short term development

(do 2010. godine)
– poboljšanje postojeće tehnologije / upgrading of the

existing tehnology,
– istraživanja razvoja biogoriva II. generacije / research
on the 2nd generation biofuels’ development.
32
207
Razvoj biogoriva
2. Faza: Srednjoročni razvoj / Medium term
development (period 2010-2020)
– proizvodnja biogoriva II. generacije / production of 2nd

generation biofuels,
– izrada koncepta biorafinerije / development of
biorafinery concept,
– istraživanja biogoriva II. generacije iz lignoceluloznih
materijala / research on the 2nd generation fuels from
lignocellulosic materials,
– razvoj energetskih kultura i održive poljoprivrede /
development of energy cultures and sustainable
agriculture.
208
Razvoj biogoriva
3. Faza: Dugoročni razvoj / Long term development
(period 2020- )
– izgradnja postrojenja velikih kapaciteta za proizvodnju

biogoriva II. generacije / construction of plants of great
capacity for 2nd generation biofuel production.
33
209
Proizvodnja biogoriva iz poljoprivredne biomase
• Biogoriva prve generacije (iste sirovine kao i za

proizvodnju hrane),
• Biogoriva druge generacije i ostala goriva (otpad i
lignucelulozni materijal),
• Biogoriva treće generacije (alge).
210
Biodizel
Definicija biodizela (Direktiva 2003/30EC član 2):
Biodizel je metilni ester proizveden iz ulja uljarica ili ulja
animalnog porijekla, kakvoće mineralnog dizela, a koristi se kao
biogorivo.
Najvažnije sirovine za proizvodnju biodizela su:

 uljana repica (oko 82%),
 suncokret (oko 12%),
 soja,
 palma,
 otpadno jestivo ulje,
 goveđi loj.
Svojstva: visoka viskoznost – postiže se esterifikacijom metanolom, bolja

mazivost - odstranjivanje sumpora i aromata (za razliku od mineralnog
dizela), bioragradivost.
Prilagodbe automobila: cijevi za gorivo, povrat goriva iz pumpe, dihtunzi koje
dolaze u dodir s gorivom.
34
211
Proizvodnja biodizelskoga goriva
Uljana repica / Rape seed

Biodizel /
ESTERIFIKACIJA / Biodiesel
ESTERIFICATION
Pogača uljane repice / Glicerol / Glycerol

SABIJANJE / PRESSING Rape seed cake
212
Prednosti biodizela
Osim što je po svojim energetskim sposobnostima jednak običnom dizelu, ima puno bolju mazivost,
pa značajno produžava radno trajanje motora,
Smanjenje onečišćenja okoliša (prilikom rada motora, na ispušnoj cijevi se oslobađa čak 10% kisika,
eliminira CO2 emisiju),
Biodizelska goriva ne sadrže sumpor ni teške metale, koji su glavni onečišćivači zraka prilikom
upotrebe dizela,
Pretvara NOx u bezopasni nitrogen. Moguća proizvodnja u kućnoj radinosti. Lakša zapaljivost,
Transport biodizela gotovo je potpuno bezopasan za okoliš, jer se dospjevši u tlo razgradi nakon 28
dana,
Ako nafta tokom manipulacije ili transporta dospije u vodu, jedna litra zagadi gotovo milion litara vode,
dok kod biodizela tako zagađenje ne postoji, jer se on u vodi potpuno razgradi već nakon nekoliko
dana.
35
213
Bioetanol
Definicija bioetanola (Direktiva 2003/30EC-član 2)
Bioetanol je etanol proizveden iz biomase i/ili biorazgradive

frakcije otpada, a koristi se kao biogorivo.
Najvažnije sirovine za proizvodnju bioetanola su:

 šećerna trska,
 šećerna repa,
 kukuruz,
 pšenica,
 krompir.
214
Proizvodnja bioetanola
Škrob, šećeri / starch, sugars CO2
Etanol
FERMENTACIJA /
FERMENTATION
Celuloza, hemiceluloza / Fermentirani ostatak /

cellulose, hemicelullose fermented residue
36
215
Osnovne faze u procesu proizvodnje bioetanola su:
- priprema sirovine,
- fermentacija,
- destilacija etanola.
 Priprema sirovine je zapravo hidroliza molekula škroba enzimima u šećer koji može
fermentirati.
 Uobičajena tehnologija za proizvodnju etanola je fermentacija u peći s običnim
kvascem za proizvodnju 8 do 10% alkohola nakon 24 do 72 h fermentacije.
 Nakon toga slijedi destilacija tog alkohola u nekoliko faza čime se dobiva 95%-tni
etanol. Za proizvodnju čistog etanola, kakav se koristi za miješanje s benzinom,
dodaje se benzen i nastavlja destilacija te se dobiva 99,8%-tni etanol.
216
Postrojenja za proizvodnju bioetanola u Njemačkoj
Postrojenje / Mjesto / Sirovinski Trenutno Kapacitet

Plant Part of potencijal / stanje / (t/god) /
Country Raw material Actual data Capacity
potential
Šećerna repa /
Südzucker Zeitz sugar beet U radu od / 260.000
Bioethanol GmbH 39.000 ha; working since
Žitarice / cereals 06/2005
94.000 ha
Mitteldeutsche Zörbig Žitarice 36.000 U radu od /
Bioenergie GmbH ha working since 100.000
& Ci. 01/2005
Bioethanol – Žitarice / cereals U radu od /

Anlage Schwedt Schwedt 113.000 ha working since 225.000
09/2005
Žitarice / cereals
Diverse Diverse 36.000 ha U planiranju / 100.000
In planning
37
217
218
Proizvodnja bioplina
Promet / traffic
Stajski gnoj / manure
Metan
Bioplinsko postrojenje /
Zelena masa / biogas plant
green biomass
Organski kućni otpad

/ organic municipal Kogeneracijsko postrojenje /
waste co-generation plant
38
219
Bioplin predstavlja produkt anaerobne digestije biomase, koja je u tečnom ili
polutečnom stanju, gdje osnovni energetski nosilac u bioplinu/gasu je metan CH4 koji pri
sagorevanju nosi do 40 MJ/m3, tako da se može koristiti u proizvodnji električne energije.
Bioplin (metan, CO2, nešto vodika i ostalih plinova u tragovima), vrlo malo toplote i
konačni proizvod (gnojivo) sa većom količinom azota nego što se proizvodi pri aerobnoj
fermentaciji. Takvo gnojivo sadrži azot u mineraliziranom obliku (amonijak) koje biljke
mogu brže preuzeti nego organski azot (posebno pogodno za oplemenjivanje obradivih
površina).
Svojstva bioplina i trajanje vrenja ovise o temperaturi, pritisku i svojstvima materijala u
digestoru.
Prečišćavanjem bioplina mogu se dobiti produkti koji se koriste u hemijskoj industriji, ali i
za moguća pogonska goriva.
CH4 + 2O2 → CO2 + 2H2O + 890 kJ/mol (40 MJ/m3)
220
Shematski prikaz rada pogona za proizvodnju bioplina
39
221
Zašto pogoni za bioplin?
• Dobivanje energije.
• Smanjuje se oslobađanje CO2 i CH4.
• Smanjuje se intenzitet neugodnih mirisa i nadražujućeg djelovanja.
• Sposobnost klijanja korova je manja.
• Higijeniziranjem se smanjuje prisutnost patogenih mikroorganizama.
• Korištenje ostataka fermentirane biomase kao organsko gnojivo u biljnoj
proizvodnji.
• Dodatni prihod i dr.
222
Sastav bioplina
• CH4
Metan je prvi i najvažniji sastojak bioplina, a sama kvaliteta bioplina mjeri se
po udjelu metana. Metan je goriv i eksplozivan.
• CO2
Ugljik-dioksid je najizraženiji negorivi sastojak bioplina, ali radi dobrog
sagorijevanja nije poželjno njegovo smanjenje ispod 15%.
• H2S
Sumporovodik je nepoželjan jer izgaranjem nastaje vrlo korozivna H2SO3 ili
H2SO4 koja uništava opremu za proizvodnju. Zato je potrebno ukloniti H2S
kod većih količina od 1%.
• H2O
Voda ili vodena para - spada u negorive sastojke bioplina. Odvajanje vlage
obavlja se radi postizanja bolje gorive vrijednosti (sagorijevanja) i
kvalitetnijeg svojstva bioplina
• O2
Udio kisika u bioplinu je nepoželjan i trebao bi biti ispod 0.5% jer i najmanja
prisutnost kisika smeta radu anaerobnih bakterija.
40
223
Proizvodnja ETBE (ethyl-tert-buthyl eter)
224
Fischer-Tropsch postupak
Ugljen / Coal
Zemni plin / Natural gas

41
225
Fischer-Tropsch postupak/BTL (Biomass-to-liquid)
Drvo, šumarski
ostaci, slama /
wood, forest
residues, straw
Bioplin / Biogas
226
Proizvodnja metanola / Methanol production

Drvo, šumarski ostaci,
slama/
Wood, forest waste,
straw
Bioplin / biogas
42
227
MTG – Methanol-to-Gasoline
Sintetski plin Metanol Gorivo
Syngas –
sintetski plin
228
Bergius-Pier postupak
Drvo, šumarski ostaci, slama/
Wood, forest waste, straw
43
229
230
44
231
BIOMASA (XIX)
Upotreba biomase
• Za proizvodnju električne energije (EfW, WtE) – isto kao kod fosilnih
goriva, u termoelektranama; najprije pretvaranje u toplotnu energiju,
pretvaranje u mehaničku, a potom u električnu energiju.
• Zbog troškova transporta za biomasu pogodna postrojenja manje snage,
ali imaju niži stepen korisnosti (npr. za TE na biomasu snage 5 MW
h = 15 do 20%), za plinske turbine veći stepen djelovanja (h = 45 do 50%).
• Povećanje stepena djelovanja: kogeneracija (CHP) – istovremena
proizvodnja toplotne i električne energije. Potreban potrošač toplote (npr.
šumarska industrija).
• Trigeneracija: grijanje, hlađenje, električna energija (npr. prehrambena
industrija).
• Motori s unutrašnjim sagorijevanjem (bioetanol, biodizel).
232
BIOMASA (XX)
Elektrane na biomasu
Na niskom naponu (0,4 kV) – male kogeneracijske ( ~ deseci do stotine kW)
Na srednjem naponu (10, 20 i 35 kV) – elektrane na biomasu i deponijski plin
( ~ MW do desetine MW) – najčešće
Na visokom naponu (110, 220 i 400 kV) – industrijske i velike kogeneracijske elektrane
( ~ desetine do stotine MW)
45
233
Kogeneracija – istovremena proizvodnja električne i
toplotne energije u jedinstvenom procesu
Kogeneracija (CHP) je proces kombinovane proizvodnje dva korisna oblika

energije iz jednog energetskog izvora.
U većini kogeneracijskih sistema hemijska energija se pretvara u
mehaničku i toplotna. Mehanička energija koristi se za proizvodnju
električne struje, dok se toplotna energija koristi za proizvodnju pare,
zagrijavanje vode ili zraka.
Osnovna prednost kogeneracije je veća iskoristivost energenta u odnosu
na standardne elektrane koje služe samo za proizvodnju struje, te
industrijske sisteme koji služe samo za proizvodnju pare ili vruće vode za
tehničke procese.
Glavni razlozi gradnje kogeneracijskih postrojenja je mogućnost
proizvodnje jeftinije struje u odnosu na cijenu struje u električnoj mreži.
234
Direktive i regulative EU
• 2001/77/EC - promocija proizvodnje energije iz obnovljivih izvora
/ Promotion of renewable energy-based sources,
• COM (2001) 547 - priopćenje o alternativnim gorivima za cestovni
prevoz i o mjerama za promociju korištenja biogoriva /
Communication on alternative fuels for road transportation and on
a set of measures to promote the use of biofuels,
• 2003/30/EC - promicanje korištenja biogoriva ili drugih goriva iz
obnovljivih izvora energije u prometu / promotion of biofules for
transport applications,
• 2003/96/EC - okvir EU za oporezivanje energenata i električne
energije iz obnovljivih izvora / Community framework for the
taxation of energy products and electricity.
46
235
• 2004/8/EC - promocija proizvodnje električne i toplinske energije
putem kogeneracijskih postrojenja / promotion of electric and heat
energy by cogeneration plants,
• DIRECTIVE 2009/28/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT
AND OF THE COUNCIL of 23 April 2009 on the promotion of the
use of energy from renewable sources and amending and
subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/EC
236
• COM (2005) 299 - kohezijska politika podrške rasta i zapošljavanja /
cohezion policy of growth support and hiring,
• COM (2005) 628 - akcijski plan za biomasu / Action plan for
biomass.
• COM (2005) 634 - promocija "čistih" transportnih vozila / Promotion
of “clean” transport vehicles,
• COM (2005) 666 - tematska strategija za prevenciju i reciklažu
otpada / Thematic strategy for preventing and recycling waste,
• COM (2005) 667 - zakonodavni okviri o otpadima / Legal terms
about waste.
47
237
• COM (2006) 34 - Strategija o proizvodnji i korištenju biogoriva u EU
/ Strategy of production and use of biofuels in EU,
• COM (2006) 845 - Izvještaj o napretku u području biogoriva /
Biofuels progress report,
• COM (2006) 847 - Evropski strateški plan energetske strategije /
Towards a European Strategic Energy Technology Plan,
• COM (2007) 1 - Energetska politika Evrope / An Energy Policy
Europe.
238
48
239
Neki od primjera postrojenja na biomasu
Sistem grijanja na biomasu u slovenačkoj općini Vransko.
Zamjenom starog sistema grijanja na fosilna goriva
sistemom na drvnu biomasu (dva kotla od 2 i 1,2 MW),
osigurano je korištenje izvora energije koji je obnovljiv,
povoljan za okoliš te dostupan u okviru lokalne zajednice.
Korištenje drvne biomase za energiju omogućava niz
pozitivnih učinaka: otvaranje novih radnih mjesta,
dodatnu zaradu za lokalno stanovništvo, smanjenje
emisije štetnih plinova, manju ovisnost o uvoznim
izvorima energije, smanjenje osjetljivosti na promjene
cijene nafte i dr.
Realizaciju projekta financijski je potpomogla slovenska
Vlada kroz fond Svjetske banke (GEF), Ministarstvo
okoliša i prostornog planiranja Republike Slovenije te
posebni fond za zaštitu okoliša – Ekofond.
240

Graz, glavni grad austrijske pokrajine Štajerske,
provodi projekt ÖKODRIVE – sakupljanje iskorištenog
jestivog ulja za proizvodnju biodizela.
Ulje sakupljaju radnici ÖKOSERVICE GmbH, preduzeća
u vlasništvu grada koja ima aktivni program
zapošljavanja nezaposlenih, a proizvedeni biodizel
koristi se u autobusima javnog gradskog prevoza.
U 2004. godini na biodizel vozilo 56 od ukupno 140
gradskih autobusa.
Razvoj projekta predviđa pokrivanje potreba za
gorivom svih autobusa javnog gradskog prevoza u
Grazu i to iz prerade starog ulja, čime bi se na održivi
način zatvorio krug zbrinjavanja ulja te korištenja
obnovljivih izvora energije.
49
241
U sklopu Odjela za šumarstvo Tehničkog
univerziteta u Zvolenu u Slovačkoj, za potrebe
pokrivanja potrošnje toplinske energije za
grijanje izvršena je zamjena tri manja kotla na
ugalj s jednim kotlom na drvnu sječku snage 605
kW.
Kao rezultat zamjene uglja biomasom dobiveno

je smanjenje emisije CO2 u iznosu od preko 3
000 t/god, a također je ostvarena i značajna
ekonomska dobit s obzirom da je cijena
šumskog otpada kao goriva u ovom slučaju pet
puta manja od cijene uglja.
242
U Švedskoj je korištenje biomase u

kogeneracijskim postrojenjima, postalo već
uobičajena pojava.
Postrojenje Brista u Stockholmu, ukupne snage
122 MW od čega je 44 MW za proizvodnju
električne energije, predstavlja izvrstan primjer
urbanog i modernog korištenja biomase, pa je
zbog načina korištenja i vizualno privlačnog
izgleda taj projekt zadobio široku potporu
stanovništva.
50
243
Slovačka, Toplčani, Krnča
• March 2010 - signed a contract with SIEA and secured a non-
repayable grant of EUR 2,399,241
• December 2011 – investor NOVA ENERGIA bought 51% stake in
TOP PELET for EUR 600,000 and committed to provide a loan
for TOP PELET of EUR 1,500,000 (8 years, interest 10% p.a.)
• March 2012 - binding commitment to funding from VUB
(INTESA SAN PAOLO) for EUR 2,614,000 (10 years , interest 3M
EURIBOR+ 3.95% p.a.)
• Jun 2013 –start of production
• Technology: KOHLBACH K8 - Biomass thermal oil boiler– 5

150 KW thermal. TURBODEN 10 CHP SPLIT - ORC turbine
• Rights to the plot: Long term rental contract with TOPHOLZ
s.r.o. with option to buy the plot
• Electricity price per kWh: 123.24 EUR / MWh (price reduced to
113.38 EUR / MWh) * price reduced by 8% due to obtaining EU
grant covering 40% of the project costs. Guaranteed for 15
years
• Price of heat: Unregulated - supply contract with TOPHOLZ
s.r.o.
244
KEY DRIVERS
Contract with TOPHOLZ s.r.o. on off-take of heat

Project was primarily prepared in cooperation with TOPHOLZ s.r.o., which will purchase supplied
heat. TOP PELET will be an exclusive supplier of heat to TOPHOLZ s.r.o..
Guaranteed heat off-take of at least 50% of produced heat (60 000 GJ)
Price of heat needs to be set proportionally to the price of used raw material so that projected rate
of return is accepted by both bank and investor
Contract signed for at least 15 years
Contract with TOPHOLZ s.r.o. on supply of sufficient amount of biomass

The project heavily depends on availability of biomass (woodchips)
TOPHOLZ s.r.o. has the capacity to cover the entire need for biomass and is a partner in the project
Contract on supply of biomass:
• Contract signed for at least 15 years
• Fixed price
• Contract penalties for missed or incomplete delivery
Following scenarios were created using the aforementioned assumptions:

Sale of 50% of heat in year 1 to TOP HOLZ with increase to 80%
Sale of 100% of produced electric energy to ZSE Distribution a.s. (EON GROUP)
51
245
BASIC ECONOMIC ASSUMPTIONS
Basic inputs
Nominal output - heat 4 ,100 kWt
Nominal output - electricity 950 kWe
Hours of operation 8,000 hr/yr (91.3% of time)
Biomass consumption 13,280 t/year (1.66 t/hr)
Price of biomass 33.19 EUR/ t
Basic outputs
Net electricity generation 7,372 MWh /yr
Electricity price 113.38 EUR/MWh
Revenues - electricity (1st year) EUR 835,843
Generation of heat 118 000 GJ per year

Supply of heat to TOPHOLZ s.r.o. 50% with increase to 80%
Price of heat 10.96 EUR/GJ
Revenues – heat (1st year) EUR 647,078
Variable costs (woodchips) EUR 440,763

Variable costs (others) EUR 20,664
Fixed costs excluding bank interest EUR 283,049
EBITDA EUR 738,445
246
BASIC ECONOMIC OUTPUTS

Funding
Equity EUR 2,100,000
Bank EUR 2,614,111
EU funds EUR 2,399,241
Free cash flow

EBITDA EUR 738,445
Debt service EUR 303,313
Free cash flow EUR 352,473
DSCR > 1,2
Use of excess cash

DSCR <1.2 100% of the excess cash -> Repayment of a bank loan
DSCR >1.2 30% of the excess cash -> Repayment of a bank loan
DSCR >1.2 70% of the excess cash -> Repayment of a loan provided by investor (currently
NOVA ENERGIA)
Cash flow to Investor:

First year return EUR 160,507
Cumulative 15 years EUR 5,406,867
52
247
248
BIOMASA - CIJENA
• Samo gorivo (sirovina) vrlo jeftino - niska ili zanemariva
otkupna cijena
• No, znatan uticaj na ukupnu cijenu imaju troškovi dobivanja
(izvlačenja), prerade, transporta,...
• Cijena biomase za grijanje i proizvodnju električne
energije konkurentna je cijeni fosilnih goriva, osim
bioetanola (na granici konkurentnosti), biodizela (dvostruko
skuplja cijena).
• Najefikasniji način kako biomasu učiniti isplativom i potaknuti
veću primjenu je kroz smanjenje ili ukidanje poreza ili putem
posticaja.
53
249
Biomasa - Potencijal
250
54

Predavanje Dio 4 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje Dio 4 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Energija vjetra (I)

Energija iz vjetra nudi

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 144

Energija vjetra (II)

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 145

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 147

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 148

Germany - largest market to 2008.

Prediction (up to 2030) and

Source: DEWI Magazin nr. 33

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 149

Source: DEWI Magazin nr. 46

Average size of new wind turbine units is

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica 150

Wind Energy in Europe

In 2005, the European wind

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 151

Source: Global Wind Statistics 2012

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 152

Wind Power Development predictions for the world up to

Source: DEWI Magazin nr. 29

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica 153

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 154

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 155

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica 156

Top-Ten wind turbine market share

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 157

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 158

Wind energy in EU - targets

190 GW Offshore is main market

83% 25% of EU electricity

2050: Exports from EU

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 159

Wind power share of total

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica 160

Current Trends 2014.

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 161

Wind power share of total

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica 162

Current Trends 2016.

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica 163

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica 164

Energija vjetra - Offshore

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 165

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica 166

Existing and planned offshore

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica 167

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 168

Prema direktivi EU i Vijeća Evrope broj 2003/30/EC

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 169

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 170

Biomasa (III) - CO2 Neutralisanje

6 CO2 + 12 H2O (CH2O)6 + 6 H2O + 6 O2

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 171

U svom sastavu, biomasa

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 172

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 173

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 174

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 175

Some Conversion Pathways to Advanced Biofuels

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 177

Pelet se dobija sabijanjem piljevine i strugotina raznih vrsta

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 178