Professional Documents
Culture Documents
Alhemija Zivota PDF
Alhemija Zivota PDF
UREDNIK
DUŠAN PAJIN
NASLOV ORIGINALA
fitienne Guille .
avec la collaboration de
Christine Hardy
L ' A L C H I M I E DE LA VIE
biologie et tradition
© Edition du Rocher, 1983.
PREVELA
NADA ŠERBAN
ETJEN GIJE
u saradnji sa Kristinom Ardi
ALHEMIJA
ŽIVOTA
biologija i tradicija
POGOVOR
MARJETKA KIDRIČ
NOLIT BEOGRAD
ALHEMIJA ŽIVOTA
Nauka nam kazuje ono što možemo znati, ali
to što možemo znati nije mnogo. Ukoliko zabo-
ravimo ono što ne možemo znati, postajemo
neosetljivi za tolike stvari od velikog značaja.
B e r t r a n d R a s l (Bertrand Russel)
U ovoj knjizi glavnu ulogu igra dezoksiribonukleinska
kiselina ( D N K ) . Sredstva javnog informisanja nam svakodnevno
opisuju najnovija biološka i medicinska otkrića koja zavise
od osobina i funkcionisanja ovog makromolekula.
Svi predznaci najavljuju da n a m se otkriva jedno novo
d o b a u k o m e će vodeću ulogu imati moć nauke. U torn no-
v o m zlatnom d o b u znaćemo da radimo sve: da stvaramo živu
materiju, da lečimo sve bolesti i, zašto da ne, da postanemo
večni . . .
Da bi se svi ovi planovi ostvarili, naučnici bi trebalo da
izmene molekul D N K . A svako novo otkriće osnažuje čoveka
u njegovom samozadovoljstvu, u njegovoj dijaboličkoj potre-
bi da vežba svoju m o ć n a d materijom.
Ali, koje to prefinjene informacije sadrži ovaj čudesni
molekul? Upoređujući ga s knjigom koja je napisana. vrlo
jednostavnom azbukom, sastavljenom od četiri slova, opi-
saćemo glavne — danas poznate — osobine ovog molekula.
P r e dosta godina je odgonetnut genetički kod, a ipak čitava
poglavlja knjige D N K izgledaju nerazumljiva. Istraživači su
čak izjavljivali da ova poglavlja nisu ničemu služila, jer su na-
ročito sadržavala ponavljanja koja su t u i tamo bila odstranji-
vana. Proučavajući ova „ n e n o r m a l n a " poglavlja, išli smo iz iz-
nenadenja u iznenađenje! U ovim zatamnjenim oblastima po-
stoje nove osobine, različite od onih u klasičnim poglavljima
knjige D N K : specifične energije, vezane za metale, mogu da u
knjizi otvore ili zatvore ovo ili ono poglavlje, a stranice pak
m o g u da p r o m e n e mesto. Ove činjenice su nam omogućile da
12
SAMOSTVARANJE DNK
Šta je život?
Život je, za biologe, sposobnost živog bića da asimiluje
i da se razmnožava. Virusi i fagi nisu, u torn smislu, živa bića,
jer su im p o t r e b n e druge ćelije (životinjska ili biljna ćelija
za virus, bakterija za fag) da bi mogli da funkcionišu ili da se
razmnožavaju.
- plazmina
membrana
- prevoj
plazmine
membrane
- ribozomi
- nukleoid
(DNK)
- citosol
d)
plazmina
membrana
citosol
nukleoid
fDNK)
•j glikogen
polihedrična
granula
fotosintetske
pigmentisane
lamele
e)
Slika 3. Od ćelijske d e o b e do različitih tipova ćelija
a) Kraj mitoze u ćeliji životinja. D v a jedra su razdvojena; dve ćelije-
-kćerke počinju da se razdvajaju. b) S h e m a ćelije jetre. D v e ćelijske p o -
vršine koje nemaju mikroresice u d o d i r u su s d r u g i m ćelijama jetre. c)
S h e m a biljne ćelije lista. d) S h e m a bakterijske ćelije. e)Shema ćelije m o -
drozelene alge. S h e m e od b do e su dobijene posmatranjem na elektro-
n s k o m mikroskopu. ( p r e m a R. Folliot, Biologie cellulaire, P U F , 1975).
30
3
34
3*
36
O D R O D E N J A S P I R A L E D O STVARANJA PRVE Ć E L I J E
1
Mandala: bukvalno, ona predstavlja k r u g , p r e m d a njegova sli-
ka biva u s l o ž n j e n a ; to je u isto v r e m e sažetak prostorne manifestacije,
slika sveta i i s t o v r e m e n o predstava i aktualizacija božanskih moći.
39
Z-DNK. B-DNK
B-DNK Z-DNK
Z-DNK
Slika 7b. Ilustracija konformacione razlike izmedu tri D N K : B, Z i
jednog sintetičkog polimera koji je izgraden isključivo od guanina i cito-
zina. Ove slike prikazuju D N K projektovanu na ravan upravnu na osovinu
dvostruke zavojnice.
b)
Slika 8. a) M a n d a l a dobijena projektovanjem molekula D N K na ravan
u p r a v n u na osovinu dvostruke zavojnice.
b) Shematski prikaz šestougaonih i petougaonih sastojaka zavojnice
DNK.
42
4
Četvrta glava
4*
Drugi deo
A L H E M I J S K I M E T A L I U NAŠIM
HROMOZOMIMA
P r e nego što pristupimo opisivanju vibratornih nivoa
ćelije koji m o g u biti dovedeni u vezu s nivoima svesti, ne-
ophodno je da opišemo izvesne osobenosti naših hromozoma,
a posebno njihove elektromagnetne osobine.
N a i m e , u p r v o m uopštavanju, raspodela elektromagnet-
n i h naelektrisanja indukuje različite vibratorne nivoe.
Ako r a z m a t r a m o neki polimer koji, na primer, poseduje
nejednaku raspodelu pozitivnih i negativnih naelektrisanja,
to će dovesti do razlike potencijala koja se na vibratornom
nivou iskazuje u vidu takvih. pojava koje će okolinu molekula
narusiti na ritmičan način, o čemu govori provođenje određe-
nih vibratornih frekvencija. Dakle, ako su dva susedna mole
kula podvrgnuta ovim vibratornim poremećajima, iz toga će
proizaći specifična međudelovanja (slična međudelovanjima
koncentričnih talasa koji se mešaju kada su dva kamena ba-
čena u vodu). Ako se ovi poremećaji održavaju u nekom ritmu,
videćemo da se pojavljuju karakteristični oblici koje će, u
stvari, prouzrokovati „animacija" vibratornih nosilaca različitih
osobina i to vibracijama određene frekvencije i amplitude.
Videćemo da, zavisno od nosioca koji razmatramo (voda,
makromolekul, čulni organ, koža ili, pak, jedinka u celini),
dobijamo različite materijalizacije ovih vibracija.
Osobine koloida 1 jesu one osobine koje živim ćelijama
daju sve njegove karakteristike, i na t i m istim koloidima poka-
zana su delovanja na daljinu (teleakcije).
1
Koloid: m o l e k u l čija je molekulska m a s a veča od pravog rastvorka
a manja od čestica u suspenziji i čije se kcajnje veličine kreću od 0.1
do 2 m i k r o m e t r a ili 100 do 2000 n m . R e č koloid potiče od grčke reči
koja označava lepljivo.
56
5
66
Z V U Č N A SKALA M E T A L A
M e đ u metalima sposobnim d a s e f i k s i r a j u z a D N K
možemo razlikovati tri velike kategorije:
1) Prva kategorija obuhvata bazne metale: natrijum.,
kalijum, kalcijum, magnezijum, litijum. Ovi metali, kao što
smo rekli, vezaće se za fosfate, drugim rečima za spoljašnju
stranu lanca i stabilizovaće ga. O t u d a će se lanac mnogo teže
otvoriti, što će reći da će izgledati kao da je D N K nema.
2) D r u g a kategorija obuhvata bakar, gvožđe, olovo, zla-
to, cink, kadmijum, kalaj, mangan, nikal i kobalt. Ovi metali
m o g u u isto vreme da otvore ili da zatvore lanac, zavisno od
svoje količine i mesta za koje su se vezali. Oni su na tabeli
II pobrojani p r e m a stepenu sklonosti da lance otvore (bakar
najviše otvara).
Tabela I I
Različiti tipovi vezivanja metala za molekul D N K
Fosfat L i + , N a + , K + , R b + , C s + , M g 2 + , C a 2 + , Sr 2 ( -, Ba 2 +, (F e 3+).
Fosfat
i baza Co2+, Nia+, M n 2 + , Zn2+, Cd2+, Pb2+, Cu2+, Fe3+.
Baza Ag + , H g 2 + .
5*
68
Tabela I I I
Nizovi baza D N K sposobni da prime i prenesu signale okoline
posredstvom metala ili vibratornih energija metala.
NIZOVI PRIMANJA
OLOVO CA AG GG
TC
CINK CA CG AG GG
TC
GVOŽĐE AT AG AC GG AA
TT TC TG TA
ZLATO GA AT AG AC GG AA
TT TC TG TA
BAKAR AA CA GC AG GT AC CC
TA TC TG
ŽIVA GA CA GC CG GT GT GG CC
SREBRO CA GC AG GT CT AC GG CC GA
TC TG
SUMPOR AT AG AC AA
TT TC TG TA
CA AG GG
GT TC CC
jedro
Slika 14. Shematski prikaz minizodijaka za koji se smatra da je prisutan
u svakoj od naših ćelija. Receptorni nizovi baza predstavljeni su simbolično
u izuvijanom obliku i obeleženi brojevima od I do X I I : to su oni koje
prepoznaju specifični metali koji će u njih uneti karakteristične konforma-
cione promene. Prenosni nizovi baza simbolično su predstavljeni lini-
jama koje se sustiču u središtu jedra.
75
bilo bilo
T r e b a dodati da ovi nizovi baza tako funkcionišu u datom
trenutku, drugim rečima da postoji određeni ritam u oblasti
koja je takva da metal u d a t o m t r e n u t k u može da je prepozna
i ovaj ritam će zavisiti od jedinke o kojoj je reč.
U z m i m o jedan p r i m e r : srebro će se vezati na niz od 18
parova baza: C A G C A G G T C T A C G G C C u deset časova
p r e p o d n e . U deset i trideset, imaćemo TC na mestu AG
na trećem mestu i tako r e d o m . M e đ u t i m , niz, s jedne strane,
prepoznajemo jer je tu uvek isti broj baza i jer on pokazuje
isti oblik u prostoru (na primer, jedan metal će uvek dati oblik:
, a neki d r u g i : ), a s druge strane, jer nikada
n e m a više od jedne ili dve baze koje se u nizu razlikuju.
Dakle, ponovo smo imenovali ove nizove baza koji pos
toje na periferiji jedra u D N K , slične (a ne vise istovetne)
ponovljene nizove, jer u njima postoje male razlike koje se
izražavaju i u vremenu i u prostoru. Primetimo takođe da oni
nizovi koji imaju najmanje parova baza (olovo i kalaj) trpe
najmanje promena (tabela I I I ) .
Prema zakonu afiniteta, energija, s odredenom osobinom,
koju dovodi metal, dostići će mesto primanja koje ima
istovetnu energetsku osobinu. Ali, ono što uznemirava jeste to
što će metal u najvećem broju slučajeva ostati vezan za taj
niz baza D N K , dok će se bubrenje, koje on izaziva na lancu
vezujući se za te baze, premestiti, ostavljajući lanac netaknu-
t i m posle svog prolaska. Ovde imamo zapanjujuću analogiju
sa samom definicijom talasa u fizici: poremećaj koji se prostire.
N o , kao što smo videli, ovaj poremećaj dovodi informaciju.
Peta glava
STANJE SADASNJIH ISTRAZIVANJA NA DNK I
METALIMA
1) Istraživanja u svetu
6
82
6*
84
protein
POJAM POTENCIJALA
Hemijski potencijal
Vibratorni potencijal
7
98
7*
Druga glava
RAMAN-LASER I P E T VRSTA VODE
a)
b)
c)
mer ili pentamer. Tako se u čaši vode nalaze dve, tri, četiri
ili pet pomešanih vrsta vode; neke vode će, m e đ u t i m , sadr-
žavati više trimera, na primer rosa i olujna voda. D r u g e će
sadržavati više pentamera, kao što je to slučaj sa vodama iz
rezervoara, kakve su česmenska voda ili led.
T r i m e r n a voda je, po svoj prilici, najaktivnija na bio-
loškom nivou. To je takođe jedina voda koja stvara strukture
pravolinijskog tipa. T a k o , kada pijemo česmensku vodu,
naše ćelije su te koje će dati energiju za obogaćivanje mešavine
trimernim sastojkom.
protein
103
1) Gole činjenice
a) Zaustavljanje viska
b) Pravolinijska pulsiranja
2) Objašnjenje
8
114
TABELA IV
Definicije PBA
PBA
P: pravci vibracije; 12
4 : sumpor
8: živa
B: broj pulsacija po pravcu
frekvencije vibracije
8: fizicko telo
16: eterično telo
2 4 : astralno telo
32: mentalno telo
4 0 : kauzalno telo
4 8 : spiritualna duša
56: božanska duša
A: amplituda vibracije
palindrorni D N K
korelisani
magicni kvadrati
8*
116
TABELA V
Zakon analogije:
od kosmičkih r i t m o v a do ćelijskih r i t m o v a .
Saglasje i z m e d u planeta, o r g a n a , biljaka i alhemijskih metala koja
je otkrila tradicija
Kosmički r i t m o v i Celijski r i t m o v i
* b
Mesec: srebro
c) Promene amplituda
e) Energetske sfere
9
130
9*
132
joj na neki način dajemo pravo građanstva i' tako ćemo je ampli-
fikoviti; ali, radeći to, iz svoje svesti ćemo izostaviti sv'e situa-
cije u kojima smo reagovali drukčije.
M e đ u t i m , ovaj izbor ne prouzrokuje neki spoljašnji pos-
m a t r a č ; u stvari, svoj suštinski identitet, koji se izražava onim
što bismo hteli da b u d e m o , mi protivstavljamo promenljivim
situacijama života. Birajući j e d n u „ c r t u " karaktera kao svoju,
dajemo joj svoju psihičku energiju i činimo je sve stabilnijom,
bila ona pozitivna ili negativna. Vidimo kako mentalna sfera
čak na torn nivou može uticati i izmeniti psihičku sferu.
Na isti način naša okolina utiskuje neprestane izmene u
našu p s i h u ; u drukčijem društvu, deleći život s nekim drugim,
nećemo biti „ista ličnost", naš karakter će se menjati.
Tako naša svest nije nikada jednaka samoj sebi. Naša
stanja svesti neprestano variraju a s njima naši polovi intere-
sa, naše raspoloženje, pa čak i naš način gledanja na život.
Možemo reći da što je ličnost osetljivija i što je vise u sazvučju
s onim što je okružuje (sa bićima i okolinom), tim će više
biti podložna p r o m e n a m a . Biće koje je probudilo vibratorne
sposobnosti svojih suptilnih sfera postaje vrlo fluidno i po-
kretno, ali razvija veću svest o svojim duševnim stanjima.
Volja da se dostignu visa stanja svesti ili opažanja leži
u osnovi brojnih tehnika koje su se pojavile u svim kulturama
koje daju prednost premeštanju svesti. Neke od tih tehni
ka zahtevaju spoljašnjeg pokretača, druge koriste svojstvenu
moć mentalnog i duha.
K o d prvih postoji raznolikost i obilje prirodnih pokreta-
ča koji su svuda, osim u našoj zapadnoj kulturi, uvek bili
smatrani svetim i korišćeni u toku vrlo određenih obreda.
U našem društvu, navedimo kafu, čaj, duvan i alkohol i setimo
se oduševljenja intelektualnih i umetničkih krugova Pariza
kada je kafa otkrivena u Francuskoj i pohvalnih reči kojima
su veliki mislioci epohe opisivali dinamizujuće dejstvo kafe
na njihov proces mišljenja. Ples i muzika su takođe činioci
koji omogućavaju povišenje vibratornog nivoa.
Što se drugih kultura tiče, one se, rekli smo, razlikuju
po tome što je upotreba prirodnih supstancija radi proširenja
polja svesti ritualizovana i sakralizovana. U Indiji, asketi u
hramovima ritualno p u š e hašiš, povezujući ga s bogom Šivom.
Vejson [Wasson (22)] smatra da je soma koju su Arijev-
ci slavili u himnama Rig Veda, u drugom milenijumu pre
n.e., naprosto bila crvena muhara {Amanita muscaria) koja
144
10
S E D M I DEO
ISTRAŽIVANJA NA KANCERU
10*
Kancerozna ćelija je na vibratornom nivou okarakteri-
sana specifičfiom vibratornom energijom, P: 1, 2, 3, 4, dakle
1) Strukturne varijacije
1
Mutacija: zamena jedne baze d r u g o m . Transpozicija: promena
m e s t a jednog dela D N K .
160
11
162
64
vima baza, C u odašiljačem Ožeovih elektrona koji uništava
dva lanca D N K za koje je vezan, što za sobom povlači letalni
efekat. Ovo letalno dejstvo je značajno jer je vrlo specifično:
doista, upravo zato što tumorske ćelije imaju tu krajnju p o t r e b u
za metalima, one selektivno privlače 6 4 C u koji onda uništava
samo one delove D N K koji su uključeni u održavanje t u m o r -
skog stanja. S ovom tehnikom smo dobili 5 0 % preživljavanja
na ascitičnom Krebsovom t u m o r u (15), dok je većina istraži-
vača u zaustavljanju ovog kancera pretrpela neuspeh.
2) Energetski aspekt
11*
164
isti krst može biti pokazatelj ili nedostatka ili suviška vibrator
ne energije. Znači, kako je to dobro opisao Žorž Lakovski
(27), suvišak vibratorne energije može izazvati efekat s u p r o t a n
optimalnoj dozi.
Vrlo je indikativna činjenica da brojne supstancije koje
koristi takozvana alternativna medicina emituju ove četiri
karakteristične energije; navedimo posebno fiziatrone, fermenti-
sanu imelu, leatril, metakomplekse, K 1 2 , itd. (34). Imajući
u vidu nade i nesuglasice koje ove supstancije rađaju u m e d i -
cinskom svetu i kod široke publike, izgleda n a m b i t n i m da
ispitamo njihove eventualne terapijske sposobnosti bez a
priori stava. Za ovo je n e o p h o d n o korišćenje dovoljno uspešnih
tehnologija prilagođenih ćelijskom nivou na kome, one kako
se smatra deluju, drugitn rečima na vibratornom nivou a ne
na materijalnom nivou sensu stricto. U ovom smislu terapeuti
moraju biti ispravno informisani i obrazovani, moraju poz-
navati dva sastavna dela p a r a V N + V E i njihove interakcije.
U ovom t r e n u t k u t o , nažalost, nije slučaj; u ovom cilju, za
sve lekare će biti otvoreni centri za obrazovanje i njihovo
uređivanje je u toku.
Naša ekipa već nekoliko godina proučava ascitični t u
m o r unesen u švajcarske miševe. Koristeći izotop bakra 6 4 C u
koji emituje Ožeove elektrone, mogli smo da dobijemo 5 0 %
preživljavanja s ovim t u m o r s k i m ćelijama (15). U ovim ogle-
dima izotop je izabran da specifično uništi tumorske komplekse
D N K - b a k a r koje smo izabrali kao povlašćenu m e t u jer su
apsolutno neophodni za održavanje tumorskog stanja.
Sada n a m izgleda očiglednim da su jedino poznavanje
vibratornih energija miša, njihovog prenošenja s jedne ener-
getske sfere na drugu i upravljanje njima u stanju da n a m
omoguće poboljšanje ovog rezultata i dostizanje 100% p r e -
življavanja. To je p r e d m e t naših sadašnjih istraživanja.
Ovi primeri zaista pokazuju kako se prve etape indukci-
je kod svih tipova kancera izražavaju na nivou promena vi
bratornih energija.
Ako dovoljno rano otkrijemo ove p r o m e n e i ako na njih
primenimo prilagođene terapije, kancer neće moći da b u d e
uveden na materijalni nivo. Sada ćemo razmotriti jedan p o
sebno uverljiv primer m e t o d a ranog otkrivanja kancera.
Treća glava
M E T O D E R A N O G OTKRIVANJA KANCERA
Osetljive kristalizacije
ELIPSOIDNE:
V: Želudačne rozete
VI: crevne rozete
VII: polne forme
(materica, jajnici, itd.)
Zaključak
2) Vitalna energija
12
178
1) Dvojnost yinjyang
12*
180
2) Disanja
Pojam đi (chi ili qi) je energetska osnova akupunkture.
Prevod ideograma glasi „ d a h " , a zapadni lekari su ga često
nazivali „energijom". Reč je, u stvari, o vibratomoj energiji
koju ne treba mešati s energijama elektromagnetnog, toplot-
n o g ili nuklearnog tipa. One se uopšte ne iskazuju istim ra-
zmenama i kvantifikacijama.
Akupunktura se može smatrati terapijom koja je zasnova-
na na poznavanju zakona stvaranja i izmene tih udisaja-izdi-
saja, drugim rečima tih vibratornih energija. Za kineskog
lekara, čovek se pojavljuje kao kombinacija tih različitih ele
menata disanja. Po ovoj koncepciji, smrt predstavlja destruk-
ciju ovih elemenata ali primordijalni dah opstaje. Ovde smo
vrlo blizu kosmogoniji starih Egipćana. Shematski, možemo
razlikovati tri tipa disanja:
— nasledno disanje, vezano za stvaranje i polnost bića,
— udisaje-izdisaje ishrane i odbrane organizma,
— kosmološka disanja koja „ p u t u j u " većinom meridijana.
Ovaj poslednji tip energije zapadna medicina praktično
uopšte ne uzima u obzir.
Trostruki zagrevač će napraviti j e d n u vrstu sinteze i
izbora između tih udisaja-izdisaja koje donose uneta hrana
i u d a h n u t vazduh u spoju s naslednim disanjima.
U definiciji disanja nalazimo dvojnost yin/yang: d a h
yang ide od glave i ruku ka nogama, dah yin se kreće u suprot
n o m smeru.
Čoveka, njegovu morfologiju, njegovo ponašanje, njegovu
fiziologiju i sve njegove procese regulacije oblikovaće ovi
udisaji-izdisaji. Njihovo delovanje je naročito jasno tokom
onog što Kinezi nazivaju „kročenjem kroz Vrata", što u p o -
tpunosti odgovara etapama alhemijske transformacije bića (44).
181
3) Pet elemenata
Krvni sudovi
Tanko crevo
Srce
.. Dodir
Mišići 1 VATRA
Žučna kesa
Telo 2
Želudac 8
16
24
56
Debelo crevo
Koža
Mokraćna bešika
Kosti
TROSTRUKl ZAGREVAČ
GOSPODAR SRCA
4) Dvanaest meridijana
Zaključak
1
Homeostaza: celina procesa regulacije koji omogućavaju ravno-
težu bića.
190
ANALIZA SNOVA
VIBRATORNE E N E R G I J E NA LJUDSKOM I
PLANETARNOM NIVOU
1) Kosmičko-telurske energije
13
194
GRAVITACIONE I
ELEKTROMAGNETNE SILE
PRIMANJE I ELEKTRO-HEMIJSK1
PRENOŠENJE POTENCIJAL
SIGNALA OKOLINE PRENOSILACA
13*
196
3) Inverzija energija
14
210
14*
212
D E F I N I S A T I N O V U G L O B A L N U M E T O D U NASTAVE
15
226
OSTVARENJA I P E R S P E K T I V E
15*
228
16
242
16*
244
Marjetka KIDRIČ
SADRŽAJ
UVOD 9
Prvi deo
A AKO BISMO M O G L I DA SVESNO M E N J A M O SVOJU
DNK? 17
Drugi deo
T r e ć i deo
OD OSOBINA VIBRATORNIH NOSILACA DO POJMA
POTENCIJALA 79
Četvrti deo
VIBRATORNE ENERGIJE 93
P e t i deo
RADIESTEZIJA 105
Šesti d e o
E N E R G E T S K E SFERE NA NIVOIMA SVESTI 135
S e d m i deo
ISTRAŽIVANJA NA K A N C E R U 147
Sistemski p r i s t u p procesu indukcije. Suštinska uloga
parova V N + V E i osobine koje iz njih prdizlaze
Osmi deo
KA NOVOJ M E D I C I N I 169
Prva glava: S I S T E M S K A ANALIZA 172
Druga glava: H O M E O P A T I J A 174
Treća glava: A K U P U N K T U R A 179
Četvrta glava: M E D I C I N A A N T R O P O Z O F S K E ORIJENTA-
CIJE 186
Deveti deo
ANALIZA SNOVA 191
Primanje vibratornih energija u toku faza sna i
oživljavanje vibratornih nosilaca u toku faza budenja
Prva glava: VIBRATORNE E N E R G I J E NA L J U D S K O M
I PLANETARNOM NIVOU 193
Druga glava: B U D N A STANJA I STANJA SNA 199
Treća glava: O S N O V N I Z A K O N I VIBRATORNE ENERGE-
T I K E K R O Z A N A L I Z U SNOVA 201
Četvrta glava: V E L I K I S I M B O L I Č N I SNOVI: ISTRAŽIVA-
N J E SIMBOLA K R O Z SNOVE 208
Peta glava: O D N O S I I Z M E Đ U DVA GENETIČKA KODA
K R O Z RAZMENE NESVESNO/SVESNO 215
Deseti deo
B U Đ E N J E E N E R G E T S K I H POTENCIJALA L J U D S K O G
BIĆA P U T E M OBRAZOVANJA 219
Prva glava: D E F I N I S A T I N O V U GLOBALNU M E T O D U
NASTAVE 223
Druga glava: CILJEVI 224
Treća glava: OSTVARENJA I PERSPEKTIVE 227
Četvrta glava: P E R S P E K T I V E NASTAVE VEZANE ZA OD-
REĐENU TEMU 229
ZAKLJUČAK . . 231
Bibliografija 241
Pogovor 243
SADRZAJ 253
BIBLIOTEKA ZANIMLJIVA NAUKA
UREDNIK
DUŠAN PAJIN