You are on page 1of 3

OD UČENIKA OČEKUJEM DA PROANALIZIRAJU I UPOREDE PODATKE O

PORASTU BROJA STANOVNIKA, NATALITETU, MORTALITETU I PRIRODNOM


PRIRAŠTAJU, TE MIGRACIJAMA

-STANOVNIŠTVO BiH-
-Prvi popis 1851. godine- 1021772 stanovnika;
-Psljednji popis 1991. godine- 4377033 stanovnika;
-Procjene za 2005. godinu- 3800000 stanovnika;
-Procjene za 2010. godinu- 3843129 stanovnika;

-Gustina naseljenosti-
-1991. godine- 87 st/km2;
-2005. godine- 74 st/km2;
-2010. godine- 75 st/km2;
-Sjeverna Bosna- 36% površine- 50% st.
-Srednja Bosna- 44% površine- 40% st.
-Visoko krš- 9% površine- 8% st. (1991.), 3%- danas;
-Niska Hercegovina- 11% površine, naje od 7% st.
-Najgušće oko velikih gradova- srajevske općine Centqar, Novo Sarajevo i Novi Grad sa
preko 2000 st/km2, te općine Zenica, Tuzla, Breza i Tešanj preko 200 st/km2;
-Najređe općine Kalinovik, Bosansko Grahovo i Glamoč sa manje od 11 st/km2;
-Kretanje stanovništva-
-Prirodno kretanje: podatci za 1991. godinu-
Stopa nataliteta-n- 16 ‰;
Stopa morataliteta- m- 8 ‰;
Stopa prirodnog priraštajqa- pp- 8‰;
-Podaci za 2010. godine-
Stopa nataliteta-n- 8,7 ‰;
Stopa morataliteta- m- 8,9 ‰;
Stopa prirodnog priraštajqa- pp- (-0,4 ‰);
-Podaci za 2016. godinu-
Stopa nataliteta- 8,6 ‰;
Stopa mortaliteta 10,4 ‰;
Stopa prirodnog priarštaja-(-1,8 ‰).

-Vještačko kretanje-
Neposredno prije i nakon Prvog svjetskog rata- iseljavanje u Ameriku, Tursku,
Evropske zemlje;
Neposredno prije i nakon Drugog svjetskog rata- Amerika, Australija i
Evropske zemlje
Iseljavanje u sklopu tzv. Planske kolonizacije Vojvodine i Slavonije kada se
stranovnišvo Hercegovačkog krša masovno iseljavalo u Slavoniju i Vojvodinu
U periodu od 1964- 1981. godine na privrmnenom radu van BiH rafdilo je oko
134000 radnika i oko 50000 članova njihovih porodica. Najveći broj ovih migranata živio je u
Austriji i Njemačkoj.
U periodu rata 1992- 1995. godina oko 1,7 miliona osoba na različite načine je
napustilo BiH.

BiH je za devet godina ostala bez 219.969 građana. Toliko je njih, prema podacima
Eurostata, dobilo dozvolu za boravak u EU.
Ako se uzme u obzir broj stanovnika Mostara prema posljednjem popisu
stanovništva iz 2013. došli bismo do zaključka da smo ostali praktično bez dva Mostara u
proteklih devet godina.
Samo u 2018.godini 53. 520 državljana naše zemlje prvi put je dobilo boravišnu
dozvolu u nekoj od zemalja članica EU.

You might also like