UNIVERZITET U TUZLI

TEHNOLOŠKI FAKULTET
I ciklus studija
HEMIJSKO INŽENJERSTVO I TEHNOLOGIJE
Akademska 2019/20 god.

SEMINARSKI RAD
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

Predmetni nastvanik: Pripremili:

Dr.sc. Zoran Iličković, red.prof. Mirza Salkić

Nedim Đozić
Dženan Suljić

Tuzla, juli 2020.

VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

Sadržaj

Uvod...........................................................................................................................................3
Vjetroelektrane...........................................................................................................................4
Prednosti i nedostaci vjetroenergije...........................................................................................8
Potencijali energije vjetra u BiH i u svijetu.............................................................................10
Sistemi skladištenja(pohrane) električne energije....................................................................12
Zaključak..................................................................................................................................16
Literatura..................................................................................................................................17

2
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

1.Uvod

Energija vjetra je obnovljivi izvor energije.Ne kontaminira, neiscrpna je i smanjuje upotrebu

fosilnih goriva, koja su izvor stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.Uz
to,energija vjetra je 'domaća' ili izvorna što znači da je lako dostupna što doprinosi smanjenju
uvoza energije i povećanju zaposlenosti(otvaranje novih radnih mjesta). Iz tih razloga,
proizvodnja električne energije putem energije vjetra i njezino učinkovito korištenje
doprinose održivom razvoju.Čovječanstvo stoljećima koristi snagu vjetra pomoću vjetrenjača
koje su se koristile za ispumpavanje vode ili za mljevenje žita.Energija vjetra trenutno
osigurava oko 3% globalne potrošnje električne energije i projekcije ukazuju da će se uz
podršku odgovarajuće politike kapaciteti sve više povećavati.Proizvodnja struje iz energije
vjetra povećava svoje kapacitete za oko 20 % godišnje.Interesantno je da je prvobitni cilj
Europske komisije iz 1996. za vjetroelektrane do 2020. postavljen na 12,3 GW instalirane
snage,i da je dosegnut dva desetljeća prije roka,već 2000. godine!Energija vjetra prisutna je u
ukupno 79 zemalja;njih 24 imaju instalirane kapacitete sa više od 1.000 megavata (MW).U
pogledu akumulacije megavata, pet glavnih tržišta su Kina, SAD, Njemačka, Španjolska i
Indija.Vjetrenjača stvara pouzdanu, isplativu energiju bez zagađenja.Jedna vjetroturbina
može biti dovoljna za proizvodnju energije za čitavo kućanstvo.Danas je ovaj obnovljivi
izvor energije jedna od najisplativijih opcija za odabir.U stvari,najjeftiniji je od svih velikih
rješenja na tržištu.Troškovi goriva su nepostojeći,a troškovi pogona i održavanja
minimalni.Poticaj razvoju ove energije govori podatak da su samo u 2018. godini australijske
vjetroelektrane proizvele oko 33,5 % ukupne čiste energije u zemlji,stvarajući daljnjih 71,5 %
električne energije u zemlji.EWEA(European Wind Energy Association)čak predviđa da bi
vjetar mogao pokriti i 80% potreba čovječanstva za električnom energijom do 2050.godine.
Nedavna predviđanja GWEC-a (Global Wind Energy Council) govore o tri milijuna radnih
mjesta u industriji vjetra do 2030.godine.Ipak, treba priznati da ovo nije i ne može biti jedino
rješenje svih energetskih izazova koje donosi doba u kojem ćemo iscrpiti sva fosilna goriva
koja nam je Zemlja stvarala milijunima godina.Razlog velikom optimizmu i nastavljanju
skoro pa nevjerovatnog rasta instalirane snage vjetroelektrana i u budućnosti ne počiva samo
na kopnenim vjetroelektranama, nego prije svega na priobalnim vjetroelektranama,i u ovom
novom razdoblju iza 2020. godine na razvoju plutajućih vjetroagregata za iskorištavanje
pučinskog vjetra.Većina tematike o vjetroelektranama u današnje vrijeme se vrti oko razvoja
i izgradnje vjetroelektrana - dobijanje dozvola, proračuna potencijala vjetra na osnovu kojeg
se određuju tačne lokacije pojedinih vjetroagregata.Očito je da energija vjetra nudi brojne
prednosti, što objašnjava zašto je jedan od najbrže rastućih izvora energije na svijetu.Napori u
istraživanju usmjereni su na rješavanje izazova većeg korištenja energije vjetra.Masovna
proizvodnja i tehnološki napredak pojeftinjuju cijene turbina,a mnoge vlade nude porezne
olakšice za podsticanje razvoja energije vjetra.

3
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

2.Vjetroelektrane

Rotirajući stroj kojeg nazivamo vjetroturbina(vjetroagregat) je stroj koji stvara mehaničku

energiju, i to pomoću kinetičke energije vjetra.Okretanje propelera je vid kinetičke
energije.Upravo ovu snagu vjetra pretvaramo u električnu energiju.Nakon toga se dobiva
električna energija posredstvom električnih generatora.Za razliku od elektrana na fosilna
goriva koje hemijski i biološki zagađuju okoliš, vjetroelektrane ne troše nikakvu vrstu goriva.
Zbog toga su itekako poželjan oblik obnovljivih izvora energije.Vjetroelektrane se sastoje od
mnogo pojedinačnih vjetroagregata(vjetroturbina) koji su povezani na mrežu prenosa
električne energije.Električnom energijom iz vjetra vjetroelektrane snabdijevaju
elektroenergetsku mrežu kao što i pojedinačni vjetroagregati napajaju izolirana mjesta.

Vjetrenjača obično ima tri lopatice poput propelera nazvane rotori.Rotor je pričvršćen na
visoki toranj.U prosjeku su tornjevi vjetroagregata u stambenim okruženjima visoki oko 20
m. Razlog zašto je toranj tako visok je to što su vjetrovi jači kako se udaljavamo od
tla.Tornjevi se izrađuju od željezno-rešetkaste konstrukcije(ranije izvedbe) i u vidu cjevasto –
čeličnih konstrukcija(novije izvedbe).U unutrašnjosti tornja najčešće se nalaze stube, a kod
većih izvedbi ugrađuje se dizalo.Transformator koji povezuje vjetroagregat sa
srednjenaponskom mrežom,kontrolna i mjerna jedinica nalaze se u podnožju.

Vjetar dolazi od atmosferskih promjena: promjene temperature i pritiska tjeraju zrak da se

kreće po površini zemlje.Naime,vjetar nastaje kao posljedica razlike atmosferskih pritisaka
usljed neravnomjernog zagrijavanja dijelova Zemlje.Sve to pokreće Sunce.Na neki način,
energija vjetra je drugi oblik solarne energije.Zbog težnje za izjednačavanjem pritisaka zrak
se počinje kretati iz područja sa višim u područja sa nižim pritiskom,te na taj način nastaju
vjetrovi različitih brzina.

Vjetroturbine možete postaviti na posjede,obale,karavane,brodove i druga mjesta.Hoće li biti

održiva, u potpunosti ovisi o opskrbi vjetrom u vašem području .Prvo što trebate učiniti je
saznati prosječnu brzinu vjetra u vašem području. Iako upotreba slobodno dostupnih podataka
daje naznaku, najpouzdanija metoda je čitanje snimljeno direktno na vašoj lokaciji.

Prosječna brzina vjetra treba biti veća od 5m / s (18km na sat) da bi se postavljanje

vjetrenjače isplatilo.Postavljanje vjetroagregata velik je posao za koji je potrebno vrijeme. To
može biti vrlo isplativ način stvaranja snage sve dok je prosječna brzina vjetra dovoljno
visoka.Također, ako su brzine vjetra izmjerene na jednoj nadmorskoj visini a turbina
vjetrenjače se postavlja na neku drugu visinu onda je potrebno izvršiti korekciju veličine te
brzine,koja se kao ulazni parametar koristi za proračun energije elektrane na dan.Mjerenje
brzine kojom vjetar puše vrši se anemometrom.Anemometar se sastoji od tri kapice,ili male
antene pričvršćene za vertikalnu šipku.Broj revolucija(obrtaja u minuti) registruje se
elektronički na uređaju.

4
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

Slika 1.Dijelovi vjetroturbine

Dakle najbitniji uvjeti za izgradnju vjetroelektrane su :dobar položaj,stalnost postojanja

vjetra,niski investicioni troškovi,dobre projektne izvedbe(radijus,broj lopatica
turbine,instalirana snaga)efikasnost pretvorbe energije...

Bitno je poznavati i brzinu vjetra(mjeri se anometrom) kao i smjer duvanja vjetra(radi

regulacije zakretanja rotora).

Slika 2.Anemometar

Podjela vjetroturbina s obzirom na položaj ose rotora:

 vjetroturbine sa horizontalnom osi rotora

 vjetroturbine sa vertikalnom osi rotora

5
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

Slika 3.Horizontalno-osna vjetroturbina(lijevo) i vertikalno-osna Darrieusova

turbina(desno)

Veličina vjetroagregata uveliko varira.Duljina lopatica je najveći faktor u određivanju

količine električne energije koju vjetroturbina može proizvesti. Aerodinamički uzgon pokreće
lopatice rotora. Lopatice imaju visok stupanj pretvorbe energije vjetra u mehanički rad. Zbog
najpraktičnije i najisplativije konfiguracije koriste se tri lopatice. Male vjetroturbine koje
mogu napajati jedan dom mogu imati kapacitet proizvodnje električne energije od 10
kW.Najveće vjetroturbine imaju kapacitet za proizvodnju električne energije i do 10000 kW,a
u razvoju su i veće turbine.

Najvažnije karakteristike modernog vjetroagregata su rotor sa tri lopatice i cijevna izvedba

stupa.Vjetroagregati su usavršeni na tri načina: funkcionalno, tehnološki i aerodinamički.
Obodna brzina im je velika, stupanj iskoristivosti visok, a pouzdanost je dobra. Dužina
lopatica može biti od 20 do 50 i više metara.

Postavljanjem HAWT(Horizontal Axis Wind Turbine)-vjetroturbina na visoke tornjeve

omogućava se pristup većim brzinama vjetra.Veću kontrolu daje mogućnost zakreta lopatica.
Time je omogućeno namještanje optimalnog kuta, pa je vjetroturbina u mogućnosti
iskorištenja maksimuma energije vjetra.Tornjevi koji su visoki i dugačke lopatice rotora
HAWT-turbine predstavljaju problem transporta na moru i kopnu. Od svih ukupnih troškova,
transportni troškovi mogu iznositi i do 20% od ukupnih troškova opreme.Postavljanje
HAWT-turbina je problematično zbog vrlo skupih i visokih dizalica.Unatoč tome,gotovo sve
vjetroturbine koje se trenutno koriste su HAWT.

Vjetroturbine sa vertikalnom osom rotora(Vertical Axis Wind Turbine) su pristupačnije za

održavanje jer se postavljaju bliže tlu i nisu potrebni visoki tornjevi.Prednost VAWT-

6
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

vjetroturbina je ta što su manjih dimenzija i što se veća grupa istih može nalaziti bliže jedna
drugoj(manji razmaci između turbina za razliku od HAWT-vjetroturbina).Glavni nedostatak
je manja brzina vjetra na manjim nadmorskim visinama, što ima za posljedicu manje
raspoložive energije za pretvorbu.Rješenje problema bi bilo postavljanje vjetroturbine na
krov zgrade čime bi se značajno povećala brzina vjetra.Najisplativija primjena VAWT-
vjetroturbina bi se mogla pronaći u budućim pučinskim/plutajućim
vjetroelektranama.Turbine vertikalne osi imaju lopatice koje su pričvršćene na vrh i dno
vertikalnog rotora.Najčešća vrsta turbine s vertikalnom osom je Darrieus-ova turbina,nazvana
po francuskom inženjeru Georges-u Darrieus-u,koji je patentirao dizajn 1931.g.Turbina je
jajolike forme,a kao materijal za izradu najčešće su to karbonska vlakna i fiberglass.Visoka 5
m(bez nosećeg stuba) i sa 3 m u prečniku ova turbina je dizajnirana tako da može stajati na
nezavisnom stubu ili na krovu zgrade.Podaci jedne kompanije o buci koju turbina proizvodi
kažu da pri brzini od 6 m/s pravi buku od 50 dB,a pri brzini od 10 m/s proizvodi buku od 58
dB.

Vjetroagregati se s obzirom na mjesto korištenja dijele na kopnene, priobalne i pučinske.

Kopnenih vjetroagregata ima najviše, a i koriste se najduže. Najčešće su smješteni u
brdovitim područjima, a od naselja su udaljeni 3 kilometara i više.Priobalni vjetroagregati se
postavljaju na moru, najčešće u priobalnom području-grade se na područjima gdje dubina
vode iznosi oko 60 metara.Instalacije morskih vjetroagregata su znatno skuplje od kopnenih
zbog viših tornjeva koji se postavljaju. Prijenos proizvedene električne energije se do kopna
prenosi putem podmorskih kabela.Visoka je cijena održavanja vjetroagregata zbog zaštite od
korozije.Da bi se spriječila korozija, dodaju se dodatni premazi i katodna zaštita.
Vjetroelektrane koje su smještene na moru mogu imati i preko 100 vjetroagregata. Na
mjestima gdje nije moguće postaviti priobalnu vjetroelektranu, na plutajuću strukturu se u
dubljem moru postavljaju plutajući ili pučinski vjetroagregati.Takva vrsta vjetroelektrana je
složena i zahtijeva veća početna ulaganja. Međutim, pokazala se isplativost primjene
plutajućih vjetroelektrana zbog mogućnosti pristupa snažnijim vjetrovima.Tehnologija se
usavršava iz dana u dan i za očekivati je da će u jednom trenutku vjetroelektrane na moru biti
blizu ili jeftinije od kopnenih vjetroelektrana,što će u tom trenutku značiti da njihov bolji
kapacitet će biti privlačniji u usporedbi s kopnenim.

Mnogi dijelovi svijeta imaju snažne brzine vjetra,ali najbolje lokacije za stvaranje energije
vjetra ponekad su izolirane i isuviše udaljene.Vjetroelektrane na morima nude ogroman
potencijal.

Jedan bitan parametar kod rada vjetroturbine jeste Betzov limit koji ukazuje na teoretsku
maksimalnu efikasnost za vjetroturbinu koju je pretpostavio njemački fizičar Albert Betz u
1919.Betz je zaključio da je ta vrijednost oko 59,3 % što znači da se samo 59,3% kinetičke
energije iz vjetra može iskoristiti za vrtnju rotora turbine i proizvodnju električne energije.u
stvarnosti turbine ne mogu dostići Betzov limit,i uobičajene efikasnosti su u rasponu 35-
45%.Vjetroturbine rade tako što usporavaju prolazni vjetar da bi iskoristili energiju.Kada bi
vjetroturbina bila 100% efikasna onda bi se sav vjetar trebao zaustaviti nakon kontakta sa
turbinom-što nije moguće gledajući rotor turbine.

7
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

Dobar pokazatelj produktivnosti vjetroturbine,odnosno vjetroelektrane jeste faktor snage

vjetroturbine.Ovim se mjeri količina električne struje koju vjetroturbina proizvodi u
određenom vremenskom razdoblju(obično za jednu godinu)u odnosu na njen maksimalni
potencijal.

Na primjer,pretpostavimo da je maksimalna teoretska snaga vjetroturbine od 2 MW u godini

jednaka 17,520 MWh(2 puta 8,760 sati-broj sati u godini,pod pretpostavkom da turbina radi
čitavu godinu).Međutim turbina može proizvesti samo 7,884 MWh el.energije tokom godine
jer vjetar nije duvao dovoljno jako da bi generirao maksimalnu količinu električne energije
koju je turbina bila sposobna proizvesti.U ovom slučaju turbina ima 45% faktor
snage(7,884/17,520).Zapamtite,to ne znači da je turbina generisala električnu energiju 45
odsto vremena.Moderne vjetroelektrane često imaju faktore snage veće od 40%,što je blizu
nekim vrstama elektrana na ugalj ili prirodni plin.

Slika 4.Sistem napajanja električnom energijom

3.Prednosti i nedostaci vjetroenergije

Danas se sve češće postavlja pitanje zašto vjetroenergija i koja korist od iste?

Upravo iz sledećih razloga se danas sve više interesa posvećuje primjeni vjetroelektrana i
vjetroenergije:

8
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

1. Ne zagađuje zrak kao vjetroelektrana koja se oslanja na izgaranje fosilnih goriva.Ne

stvara atmosferske emisije koje uzrokuju pojavu kiselih kiša,smoga ili efekta
staklenika(ugljen dioksida i metana),niti stvara toksični otpad kao drugi vidovi
energije.
2. Domaći izvor energije,što znači da je lako dostupan,nastaje posredstvom Sunca.
Opskrba vjetrom u zemlji obilna je i neiscrpna.Ovime se smanjuje i uvoz energije iz
drugih zemalja i dodatno unaprijeđuje razvoj domaće industrije.
3. Kao 'posljedica' razvoja domaće industrije dolazi do otvaranja novih radnih
mjesta.Prema WVR-u(Wind Vision Report-u) energija vjetra ima potencijal da do
2050.godine obezbjedi više od 600,000 radnih mjesta u
proizvodnji,ugradnji,održavanju i pratećim uslugama.
4. Održivost-sve dok Sunce sija i vjetar puše energija se može sakupljati i slati u vidu
električne energije preko elektrodistributivne mreže
5. Vjetroturbine se mogu graditi na postojećim farmama ili rančevima.To uveliko koristi
gospodarstvu i ekonomiji u ruralnim područjima, gdje se nalazi većina najboljih
mjesta za 'skupljanje' energije vjetra. Poljoprivrednici i rančeri mogu nastaviti
obrađivati zemlju jer vjetroturbine koriste samo djelić zemlje. Vlasnici vjetroelektrana
vrše plaćanje najamnine poljoprivredniku ili rančeru za korištenje zemlje, pružajući
vlasnicima zemljišta dodatni prihod.
6. Isplativost i niska cijena energije-jedno od najboljih svojstava vjetroelektrana je da je
gorivo besplatno, tako da jedino kapitalni troškovi prilikom izgradnje vjetroelektrane
određuju ukupnu investiciju kroz vrijeme eksploatacije elektrane. Predviđanja su da
će cijena po MW instalirane snage u budućnosti značajno pasti, unatoč tome što je
zadnjih godina zabilježen očit rast cijena zbog velike potražnje za opremom i
relativno malog broja proizvođača vjetroagregata.Jednom kada se otplati kapitalna
investicija vjetroelektrane, tj. kada se njena ukupna vrijednost amortizira – to je uz
solarne elektrane najjeftiniji izvor energije.
7. S obzirom na ono što možemo da očekujemo u budućnosti,pretpostavljajući upotrebu
električnih auta u 2030, a uzevši u obzir prosječnu potrošnju jednog takvog auta od
0,2 kWh/km i prosječnih 10.000 km prevaljenih godišnje,EWEA predviđa da bi
energija iz vjetroelektrana mogla te godine pokretati 577 milijuna auta.

Postoji i par nedostataka ove vrste energije,ali koja energija nema nedostatke.

Glavni nedostaci koji se javljaju su:

1. Promjene u strujanju vjetra i iznalaženje najboljeg mjesta za 'skupljanje'

energije.Vjetar nije konstantan izvor energije.Bez obzira što je energija vjetra održiva
i nikad je neće ponestati,vjetar ne puše uvijek.Ovo može stvoriti velike probleme
projektantima za vjetroagregate,koji će često potrošiti značajno vrijeme i novac
istražujući da li je određeno mjesto pogodno za proizvodnju energije vjetra ili
nije.Nedostatak vjetra rijetko uzrokuje nesavladive probleme kada u malom udjelu
sudjeluje u opskrbi električnom energijom,ali pri većem oslanjanju na vjetar dovodi
do većih gubitaka.

9
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

2. Buka koju vjetroagregat može proizvesti

3. Grade se obično na izolovanim mjestima gdje je otežan pristup,što može značajno
povećati troškove transporta lopatica i konstrukcije,koje je ionako teško
transportovati(pogotovo lopatice turbina)
4. Zemljište pogodno za instalaciju vjetroagregata mora se nadmetati s alternativnim
načinima korištenja zemljišta, koji bi se mogli cijeniti više od proizvodnje električne
energije
5. Eventualni problemi s korozijom kod plutajućih vjetroturbina

Slika 5.Transport lopatica do mjesta izgradnje

4.Potencijali energije vjetra u BiH i u svijetu

Ima li energija vjetra budućnost na Balkanu?Jesu li zemlje regije pogodne za razvoj

vjetroelektrana?Kakav je njihov uticaj na okoliš i ekonomiju?Isplati li se graditi vjetrofarme i
tako proizvoditi energiju?

Sve su to pitanja s kojim se suočavaju države regije koje imaju potencijala za 'skupljanje'
energiju vjetra.

U svijetu najveći proizvođači el.energije pomoću vjetra su:Amerika,Njemačka,Španija i

Kina.U Njemačkoj na primjer za samo jedan vjetrovit dan generiše se gotovo 40,000 MW
el.energije.Smatra se da će vjetar u skorijoj budućnosti postati dominantan izvor energije.

Najveći potencijal za proizvodnju električne energije u regiji ima vjetroelektrana Mesihovina

kod Tomislavgrada.Jedna je od najvećih u ovom djelu Evrope.Investicija je bila vrijedna 82
milijuna eura i za realizaciju je bilo potrebno čak 14 godina!

Pokretanjem 22 turbine u pogon je puštena prva bosanskohercegovačka

vjetroelektrana.Pionirski projekt u zemlji ovakve veličine bio je ogroman izazov.Vjetropark
10
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

će donositi 10 milijuna eura godišnjeg prihoda.U elektroprivredi Herceg-Bosna očekuju

povrat investicija za 15 godina.Većinu sredstava(73 milijuna eura) osigurala je Njemačka-
milijun kao donaciju a 72 milijuna kroz kredit.Vjetroelektrana je instalisane snage 50,6
MW.Električna energija ovdje proizvedena biće dovoljna za opskrbu 27,5 hiljada
domaćinstava.Jedna od najvećih vjetroelektrana u ovom dijelu Evrope osim toga je dala i
dodatan poticaj gospodarstvu.Općina Tomislavgrad će dobiti 2,05% od proizvedene i
prodane el.enenrgije.Međutim za ovu vjetroelektranu uloženo je mnogo vremena i novca,kao
što je bilo potrebno i preko 330 saglasnosti za izgradnju iste.Svi ovi pokazatelji ukazuju da je
ovaj vjetropark rađen ni po jednom principu kako je to rađeno u EU kao ni bilo gdje u
svijetu.

Kina je svjetski lider u energiji vjetra sa preko 1/3 svjetskog kapaciteta.Ima najveći svjetski
vjetropark u provinciji Gansu koja trenutno ima kapacitet 7,965 MW.Farma trenutno radi
samo sa 50% svog trenutnog kapaciteta,a dodatnih 13,000 MW će biti ugrađeno što će
dovesti do ukupnih 20,000 MW(20 GW) u 2020.godini.Očekuje se da će ovo proširenje
koštati 17,5 milijardi dolara.

Poslije Kine slijedi SAD sa 96.4 GW instaliranih kapaciteta.6 od 10 najvećih kopnenih

vjetroelektrana se nalaze u SAD-u.Sama država Teksas proizvodi četvrtinu američke energije
vjetra sa 24,9 GW pružajući više snage vjetra nego ostalih 25 američkih država
zajedno.Jedna od najvećih svjetskih vjetrofarmi 'Horse Hollow Wind Energy Center' u
Texasu ima oko 430 vjetroturbina raspoređenih na oko 47,000 ari(engl.acres).

U Australiji je vjetar prvi put premašio hidroenergiju kao vodeći izvor čiste energije u 2019.
godini opskrbljujući 35,4 posto čiste energije u zemlji i 9,5 posto ukupne električne energije
u Australiji.Preko 837 MW energije vjetra osigurano je u 2019. godini, što je čini najboljom
godinom u sektoru.

Španjolska je bila jedna od zemalja pionira i lidera u iskorištavanju vjetra za proizvodnju

električne energije. Trideset godina nakon instaliranja prve vjetroturbine u zemlji, Španjolska
je postala prva zemlja u svijetu u kojoj je energija vjetra bila glavni izvor električne energije
tokom čitave godine (2013.godine,sa 20,9% ukupne proizvodnje).

11
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

Slika 6.Prikaz rasta kapaciteta za vjetroenergiju

5.Sistemi skladištenja(pohrane) električne energije

Pohrana energije iz električne mreže odnosi se na postupke koji se koriste kod spremanja
električne energije unutar elektroenergetskog sistema. U slučaju veće proizvodnje energije od
potrošnje, energija se pohranjuje, a kada potrošnja nadmašuje proizvodnju, koriste se rezerve
koje su se pohranile. Time je proizvodnja električne energije izbalansirana, tj. nije potrebno
povećanje ni smanjenje proizvodnje.Vjetroturbine kao intermitetni izvori energije su
nepredvidivi zbog vremenskih uvjeta.Intermitentni izvori energije su izvori koji nisu
neprestano dostupni zbog nekog čimbenika kojeg ne možemo direktno kontrolirati.Zbog toga
količina energije koja je proizvedena uvijek varira i uvijek je nepredvidiva.Operater
skladištenjem energije može prilagoditi proizvodnju električne energije prema potrošnji.
Skladištenjem se može povećati efikasnost i mogu se smanjiti troškovi proizvodnje,a isto
tako i olakšati upotreba intermitentih izvora.

Električna energija proizvedena od vjetrofarme(vjetroelektrane) putovat će do prenosne

stanice,gdje postaje struja visokog napona u području 150-800 kV.Zatim se raspodjeljuje
potrošačima duž elektroenergetskih mreža.

Za obnovljive izvore energije, pohrana električne energije ima veliku važnost jer nije
potrebna dodatna pomoć od kapaciteta baziranih na fosilnim gorivima.Isto tako, nije potrebno
smanjivati mjere u razdobljima kada je potrošnja niska.

12
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

Za pohranu električne energije postoji široka paleta mehaničkih, elektro-hemijskih i fizičkih

tehnologija i principa.Neke tehnologije omogućuju kratkotrajnu pohranu energije,dok druge
mogu izdržati mnogo duže.

Idealno rješenje za skladištenje energije ima pet kvaliteta:

 može da spremi puno energije u mali prostor

 jeftino skladištenje
 zbog određenih načina transformacije izgubi se manje od petine pohranjene energije
 traje desetljećima
 ima sposobnost brzog oslobađanja energije kada je to potrebno

U mreži moraju postojati rezervni kapaciteti koji bi se mogli brzo uključiti kada vjetra
nema.Ovaj problem se djelomično može riješiti i povezivanjem obnovljivih izvora energije iz
različitih zemalja u jedinstvenu mrežu kako bi se energija proizvedena u jednoj državi mogla
trošiti u drugoj državi.Što je veća mreža,veća je i vjerojatnost da uvijek negdje puše vjetar.

Vrlo efikasno skladištenje viška energije može se ostvariti pomoću CAES(Compressed Air
Energy Storage)-tehnologije.Za vrijeme sati povećane generacije električne energije,ovakvi
sistemi koriste svoju dodatnu snagu da prisile komprimirani zrak u džinovski kontejner ili
veliki skladišni prostor a kada dođu sati sa smanjenom proizvodnjom električne
energije,otpuštaju taj komprimirani zrak,zagriju ga sa malo prirodnog plina i ekspanduju
ga.Kada zrak ekspandira pokreće generator za proizvodnju energije.Također u sistem je
ugrađen rekuperator(povrat topline iz turbine) za predgrijavanje zraka koji ulazi u
ekspanzijsku jedinicu.

Slika 7.CAES-sistem pohrane

13
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

Sledeća studija slučaja u Njemačkoj najbolje opisuje zašto je važno skladištiti višak energije
vjetra.

Naime, u Decembru 2016.godine oluja sa zonom niskog pritiska zvana 'Theresa'stvorila je

ogroman nalet snage(tačno 31,000 MW) za napajanje u mrežu u Njemačkoj.Problem je bio
što je većina te energije izgubljena jer nigdje nije bilo dovoljno mjesta koje bi ju moglo
pohraniti.Kako bi se suprotstavio tom problemu Siemens je osmislio plan koji uključuje
razvoj novog sistema za skladištenje energije zvanog 'Future Energy Solution' u suradnji s
Tehničkim univerzitetom u Hamburgu i kompanijom Hamburg Energie.

Koncept ovog sistema je vrlo jednostavan.Kada je potražnja za električnom energijom manja

od proizvodnje(npr. jedan vrlo vjetrovit dan),višak električne energije se koristi za
zagrijavanje zraka koji ulazi u izolirani prostor ispunjen kamenjem(crne boje),zagrijavajući
kamenje na temperature veće od 600°C.Kada proizvodnja u kasnijem periodu popusti a
potražnja poveća,hladni zrak se propuhava kroz vrući sloj a izlazni topli zrak se koristi za
proizvodnju električne energije u turbini.U prvim eksperimentima ovakve jedne tehnologije
korišteno je 13,000 keramičkih loptica i najveći izazov je bio kako mjeriti procese transfera
topline u jednom takvom prostoru.

Slika 8.Siemensov sistem pohrane zagrijavanjem kamenja

98% od ukupnog skladištenja energije danas otpada na PSHE(Pumped Storage Hidro-

electricity)sisteme,tako da se višak energije koju vjetar proizvede može skladištiti i na ovaj
način.U periodu slabe potražnje za električnom energijom višak energije se pretvara u
potencijalnu energiju tako što pumpa podiže vodu na veću visinu u skladišni
rezervoar(jezero).Kada potražnja poraste tj.kada vjetar slabo duva,voda teče nizbrdo iz
skladišnog rezervoara.Kako voda silazi obrće lopatice radnog kola pumpe te se potencijalna
energija pretvara u kinetičku,ona u mehaničku(pokretanje turbine),a mehanička na kraju u
električnu.

14
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

Slika 9.PSHE-sistem pohrane

Danas se koriste i drugi načini skladištenja energije kao npr.skladištenje u baterije(Li-

jonske,NaS,NiCd,olovno-sulfatne..)na maloj skali,stvaranje vodika u elektrolizeru koji se
kasnije u gorivim ćelijama pretvara u električnu energiju(pretvorba hemijske u električnu
energiju),koja se pokazala dosta efikasnom ali i skupom metodom skladištenja energije.

15
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

6.Zaključak

Tehnologija iskorištavanja energije vjetra je sve više dostupna i u neprekidnom je

razvoju.Javnost ima sve pozitivnije mišljenje o ovakvoj vrsti upotrebe energije.
Vjetroelektrane pobuđuju zanimanje ne samo malih privatnih investitora, već i svih velikih
elektroenergetskih kompanija.Osim toga,rast cijena fosilnih goriva ide u prilog svim
alternativnim oblicima dobivanja energije,pa tako i vjetroelektranama.Jedna vjetroturbina
vjetroelektrane može biti različitih konstrukcijskih izvedbi,pri čemu svaka od njih mora biti
prije projektovanja na licu mjesta pažljivo razmotrena.Već se radi na projektima
tzv.“vjetroelektrana budućnosti“ koje će imati mnogo veći stupanj efikasnosti i duži vijek
trajanja.Međutim,treba istaknuti kako je gradnja vjetroelektrana složen i zahtjevan proces koji
iziskuje brojne pripremne radnje,ispitivanja,istraživanja,praćenja,ishođenja dozvola i
slično.Također prije početka gradnje potrebno je izraditi odgovarajuće studije slučaja kako bi
se utvrdila sama isplativost gradnje.Iz ovog rada možemo također zaključiti da
vjetroelektrane imaju puno više pozitivnih strana nego negativnih,a s novijom tehnologijom i
te negativne strane će se dodatno smanjiti.Uvidjeli smo i da proizvodnja i potrošnja električne
energije moraju biti podjednake kako bi mreža bila ravnomjerno opterećena.Međutim,postoje
i načini efikasnog skladištenja viška te energije koji su danas dobili ogromno interesovanje i
razvijanje tehnologija na tom području je predmet novijih istraživanja.Što se tiče
vjetropotencijala u našoj regiji,on je po svemu sudeći nedovoljno iskorišten.Bosna i
Hercegovina i Makedonija su zemlje u regiji sa najvećim potencijalom za eksploataciju
energije vjetra.Zemlje u svijetu su puno veće korake napravile kada je u pitanju iskorištavanje
energije vjetra.Tako je npr. Danska zemlja koja je 2017. godine od energije vjetra potrošila
43,4% električne energije.Jedini problem za vjetar jeste što je intermitentan izvor energije što
znači da je nepredvidiv,ali to danas ne predstavlja problem jer se razvijaju pučinski
vjetroagregati na morima kod kojih je vjetar veoma lako dostupan,kao i sistemi skladištenja
koji su već ranije pomenuti.

16
VJETROELEKTRANE KAO OBNOVLJIVI IZVOR ENERGIJE

Literatura

 https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A783/datastream/PDF/view?
fbclid=IwAR2gvTyO1Tdxt7udnocMt0kNCn_Ekxrr5frw6Rm80RyQFechXs7acTlzR
Ps
 https://www.nationalgeographic.com/environment/global-warming/wind-power/
 https://www.energy.gov/eere/wind/advantages-and-challenges-wind-energy?
fbclid=IwAR1EMHygl2KXZeU94E82YkQq2l3BJYQetzT3EfWsU0XtCqSk8GE-
XG8eAZg
 https://www.cleanenergycouncil.org.au/resources/technologies/wind?
fbclid=IwAR3y00itsG036AcMlG9N1_qoDtzNM3VbTijYNpb08XAg2cGEXWNfta
Q-sPc
 https://www.powerelectronics.com/technologies/alternative-
energy/article/21851777/small-wind-turbine-improves-on-darrieus-design
 https://www.popularmechanics.com/science/energy/g2944/9-alternative-wind-
turbine-designs/
 https://alternatehomeenergy.org/storing-wind-power-in-stones-as-hot-air-how-is-that-
possible/
 https://www.azocleantech.com/article.aspx?ArticleID=488#:~:text=Wind
%20turbines%20can%20use%20excess,into%20a%20compressed%20air%20motor.
 https://www.power-technology.com/features/wind-energy-by-country/
 https://www.nesgt.com/blog/2019/07/offshore-and-onshore-wind-farms
 Završni rad-Problematika izgradnje vjetroelektrane(autor:Jakov Maleš)
 Seminarski rad-Energija vjetra(autori:Adnan Selimović,Senad Selimović,Mirnes
Spahić)

17