12.3.

2019

UNIVERZITET U TUZLI
RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET

AKUMULACIONI BAZENI I
REGULISANJE PROTICAJA

Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ.

1

REGULISANJE PROTICAJA I ULOGA AKUMULACIJA

•Zadatak vodoprivrede (najbitniji):

potrošaču osigurati zahtjevanu količinu vode u zahtjevano vrijeme

režimi dotoka i potrošnje neusklađeni

vodu iz “vodnog” režima prebaciti u “sušni” režim

REGULISANJE (IZRAVNAVANJE) PROTICAJA

1
 12.3.2019

•Voda potrebna za sušni period akumulirati u određeni prostor akumulacija

•Akumulacija čuva se voda dok potrošnje ne bude veća od doticaja
•Akumulacija dio riječne doline pregrađena branom ili to je i rezervoar

•Akumulacija cijeli prostor ne služi za smještaj vode

postoji “mrtvi” prostor prijem nanosa
postoji dio za prihvat poplavnog vala kod evakuacije VV
dio za regulisanje proticaja KORISNA ZAPREMINA AKUM.

dio korisne V može biti i dio za prijem poplavnog vala

termin korisna V smatramo samo za dio namjenjen regulaciji Q

OSNOVNI PARAMETRI AKUMULACIJE

•Najvažniji parametri akumulacije:

- topografsko-morfološke karakteristike akumulacije
- važne V
- kote i proticaji
- krive Q
- propisani režim rada akumulacije

2
 12.3.2019

Osnovni parametri akumulacije

1) Kriva zapremine akum. V=V(Z) i kriva površine akum. A=A(Z)

zavisnost V akumulisanog prostora od nivoa vode u akumulaciji

zavisnost A akumulisanog prostora od nivoa vode u akumulaciji

dobijaju se:
sa topografskih podloga,
planimetrisanjem i
integrisanjem površina između izohipsi i uzvodnog lica brane 6

3
 12.3.2019

2) Korisna zapremina (VK)

3) Zapremina mrtvog prostora (VM) smještaj nanosa
nije za regulisanje proticaja
4) Kota normalnog uspora (ZNU) pri njoj ispunjena VK akumulacije
5) Kota maksimalnog uspora (ZMU) max nivo vode u akumulaciji
sigurna za stabilnost brane

6) Zapremina rezervnog prostora (VREZ)

-smještaj poplavnog vala PP20 ili PP50
-mijenja se u f-ji doba godine vjerovatnoća nailaska VV
-kada postoji opasnost od poplava dio akum. za prijem VV prazan

spreman da primi poplavni val

prethodno vršimo kontrolisano pražnjenje akum kroz tem. ispust ili preko ustava
ostalo doba godine prostor služi za druge svrhe (vodosnabdjev., energetika) 8

4
 12.3.2019

7) Kota min. radnog nivoa (Zmin) ispod Zmin ne uzimamo vodu za korisnike
8) Srednji višegodišnji Q na profilu brane QSR
9) Max. vrijednosti Q poplavnih valova
10) Hidraulički režim brane:
-kriva proticaja evakuacionih organa (prelivi, ispusti) i zahvata

veza nivoa vode u akum. sa Q kroz evakuacione organe i zahvate

11) Kriva proticaja donje vode

-zavisnost Q od NV u nizvodnom koritu vodotoka ZDV
12) Režim upravljanja akumulacijom
-određivanje pravila o načinu korištenja akumulacije
(za normalne, operativne i vanredne uslove)

10

5
 12.3.2019

KORISNA ZAPREMINA AKUMULACIJE

•Osnovno pitanje pri projektovanju akumulacije kolika V je potrebna?

•Korisna V akumulacije (KVA) = V potrebna da zadovolji zadate potrebe korisnika
pri zadatom hidrogramu Q

•Promatramo period t u kome su poznati hidrogrami Q(t) i potrošnja korisnika P(t)

•Q i P predstavljamo kao diskretne vrijednosti (Qi ; Pi) za svaki intervali “i” perioda t
•Trajanje koraka ∆t mjesec, sedmica, dan, sat f-ja uslova zadatka i podataka

Histogrami doticaja (Q) i potrošnje (P) 11

Histogrami doticaja (Q) i potrošnje (P)

•Kraj vremenskog koraka pojava deficita (manjka) Di ili viška vode

razlog neusklađenost Q i P u tekućem intervalu t i u prethodnim ∆t

•Max. deficit u cijelom promatranom periodu (Dmax)

•Dmax = V vode koju moramo neophodno sačuvati da bi se podmirila zadata P

VK = Dmax
12

6
 12.3.2019

•Max deficit (Dmax) odrediti na više načina (postupaka)

•Svi načini na j-ni bilansa (održanja mase)

•Načini ili postupci određivanja Dmax:
-sekventni postupak najjednostavniji (akumulacija “beskonačne” V)
-potpuno iskorištenje Q
-postupak sa sumarnom krivom
-uticaj od gubitaka na isparavanje i procurivanje
-iterativna metoda povećanja V

13

Sekventni postupak određivanja Dmax:

•Pretpostavka akumulacija proizvoljno velike V (Vmax)

akumulacija puna na početku analize

početna V = max V V0=Vmax

u akumulaciju tokom vremenskog koraka “i”

dotiče Qi i ističe voda za potrošače Pi

•Promjena V vode u akumulaciji iz j-ne vodnog bilansa:

∆t
Vi=Vi-1+(Qi-Pi)∆

14

7
 12.3.2019

∆t
Vi=Vi-1+(Qi-Pi)∆ (1)

Vi – V akumulacije u ti=i∆t
Vi-1 – V u ti-1=(i-1)∆t
Qi – doticaj u akumulaciju u “i”-tom vremenskom koraku
Pi – potrošnja iz akumulacije u “i”-tom vremenskom koraku

•Ako iz j-ne (1) Vi > maxV ili V0 (V0 = početna V)

dio dotekle vode mora se prelivati

osiguranje fizičkog ograničenja:

15

SEKVENTNI POSTUPAK

Histogrami doticaja (Q) i potrošnje (P)

Histogram Q i P za promatrani
∆t između i=0 i i=n=4

Dijagram promjene V akumulacije

Promjena V akumulacije po t
16
Vi=V(ti)

8
 12.3.2019

Histogrami doticaja (Q) i potrošnje (P)

Dio akum. ispod Vmin (V3=Vmin) NE koristi se

Korisna V akum. = razlici max. početne i min. V akumulacije u promatranom t

Vk=Dmax=Vmax-Vmin=V0-V3 17

•Slika V akum na kraju promatranog t je puna (V4 < V0)

zadnji ciklus pražnjenja i punjenja je završen

u protivnom pražnjenje se može nastaviti V akum se još smanji

smanji se nakon promatranog perioda t (za i > 4)

18
ovaj primjer pokazuje slijedeća slika

9
 12.3.2019

Histogrami doticaja (Q) i potrošnje (P)

•Slika histogrami Q i P produženi nakon i=n=4 (razmatrani period)

slijedi ponovljeni period i=4 do i=8 identičan sa već osmotrenim

Dijagram promjene V
“neograničene “ akumulacije

19

SEKVENTNI POSTUPAK SA
PONOVLJENIM PERIODOM

Dijagram promjene V stvarne

akumulacije

20

10
 12.3.2019

Dijagram promjene V stvarne

akumulacije

•Slika prvi korak t od t0 do t1 V akum opada P>Q

slijedeći korak akum se puni i V dostiže početnu vrijednost

V2=V0=Vmax

započeti ciklus pražnjenja i punjenja ZAVRŠEN

treći korak V akum opada do vrijednosti V3 do sada min vrijednost V

četvrti korak počinjenje punjenje akumul. 21

Dijagram promjene V stvarne

akumulacije

•Slika u t4 V ne dostiže početnu vrijednost (V4 < V0)

započeti ciklus pražnjenja i punjenja nije završen u osmotrenom periodu

•Peti korak početak ponovljenog perioda akum se ponovo prazni

u t5 imamo V5 (V5 < min V zabilježene u osmotrenom periodu)

V5 < min V V5 < V3

22

11
 12.3.2019

Dijagram promjene V stvarne

akumulacije

•Slika u t6 V akum dostiže početnu vrijednost V6=V0

ciklus pražnjenja i punjenja koji je započet u osmotrenom periodu ZAVRŠEN

Od t6 do kraja ponovljenog perioda ponavljanje istih V kao u osmotren. periodu

nema mogućnosti ostvarenja V akum < V5

VK akum odnosno najveći deficit (manjak) odgovara:

23
VK=Dmax=D5=V0 – V5

Sekventni postupak određivanja VK akumulacije svodi se na slijedeće:

-Za razmatrane Q i P preko j-ne bilansa (prethodna slika) odredimo dijagram

promjene V akum po vremenu pretpostavka imamo akum proizvoljno velike V
koja je puna na početku razmatranja

24

12
 12.3.2019

Dijagram promjene V akumulacije

Promjena V akumulacije po t
Vi=V(ti)

VK akum = najvećoj vrijednosti deficita u razmatranom periodu odnosno

razlici maksimalne (početne) i min V koja se ostvari, tj:

VK=Dmax=Vmax – Vmin=V0 - Vmin

Razmatrani period se ponavlja ako na kraju razmatranog perioda akum nije puna

započeti deficit se može nastaviti i povećati u narednom periodu 25

•Kada je određena VK akum dalje nema potrebe da pretpostavimo “proizvoljno”

veliku akumulaciju
dijagram promjene V u f-ji t crtamo za akum VK (slika gore)

Kada je ukupni Q > ukupne P višak vode se mora prelivati iz akumulacije

slika gore prelivanje tokom 2 i 6 koraka vremena

ponovljeni period početna V = krajnjoj V V4 = V8
odražava pretpostavljenu cikličnost hidrograma Q i P ponavljanje niza
26

13
 12.3.2019

Određivanja Dmax potpunim iskorištenjem doticaja:

•Sa slike sav prispjeli Q koristi se za potrošača ukupna P i Q su jednaki

nema prelivanja

pogodno pretpostaviti da “proizvoljno velika” Ak neograničena i sa gornje strane

nije puna na početku razmatranja (Vo < Vmax)

27
nema prelivanja ni u osmotrenom ni u ponovljenom periodu

•Sa slike tokom oba perioda imamo iste vrijednosti Vak

npr: V0=V4 ; V3=V7

nema potrebe osmotreni period ponavljati

Vak razlika između najveće i najmanje V u toku razmatranog perioda

28

14
 12.3.2019

Određivanja Dmax postupkom sa sumarnom krivom:

•Određivanje Vak na osnovu j-ne bilansa

•J-nu bilansa koristimo u sekventnom postupku

Histogrami doticaja (Q) i potrošnje (P)

•Sumarne krive Q Σ (Q,∆

∆t) i P Σ (P,∆
∆t) za razmatrani period crtamo zajedno

crtamo na istom crtežu

Vak iz sekventnog postupka razlike ordinata dvije sumarne krive 29

•J-na bilansa sada postaje:

Σ (Qi∆t) ∆t
ordinata sumarne krive doticaja u ti=i∆
Σ (Pi∆t) ordinata sumarne krive potrošnje

Sumarne krive doticaja Q i potrošnje P 30

15
 12.3.2019

Postupak sa sumarnom krivom pogodan

unaprijed zadata KVA

treba odrediti isticanje tj. P za zadati Q

upravljanje akumulac. hidroelektranama

Sumarne krive doticaja Q i potrošnje P

Sa slike:
Nagib sum. linije u izabranom t = Q u tom t

31

Određivanja Dmax uticajem od gubitaka na isparavanje i procurivanje:

•U prethodnim postupcima zanemareni gubici na isparavanje sa akumulacije

zanemareni gubici na procurivanje iz akumulacije

u većini slučajeva ovi gubici nisu zanemarivi za početnu fazu projektovanja

•U ovom postupku j-na bilansa se dopunjava članovima za isparavanje i procuriv.

Vi=Vi-1+(Qi-Pi-Ei-Fi)∆t

Ei=1/2(Ai+Ai-1)ei gubitak na isparav iz Ak tokom “i”-tog vremenskog koraka

Ai – površina vodenog ogledala Ak u “i”-tom vremenskom presjeku (trenutku)

ei – prosječno isparavanje po jedinici površine u “i”-tom vremenskom koraku
Fi – gubitak na procurivanje (infiltracija) u “i”-tom koraku
32

16
 12.3.2019

•Gubitak na isparavanje srazmjeran površini akumulacije (Ai)

•Gubitak na procurivanje zavisi od NV u Ak (Zi)

površina i nivo zavise od V koju trebamo sračunati

nemoguće unaprijed utvrditi tačne vrijednosti gubitaka (isparav. i procuriv.)

sa druge strane ne možemo sračunati Vi ako ne znamo gubitke Ei i Fi

j-na bilansa se riješava postepenim približavanjem

ITERACIJE

33

•I iteracija odredimo KVA prema sekventnom postupku zanemarimo gubitke

Ei = Fi = 0

•Za ovu aproks. KVA sračunamo vrijednosti Vak u svakom trenutku “i” sa krive V

•Sa krive V očitamo odgovarajuće površine akumul. Ai i nivoe Zi

da odredimo gubitak na isparavanje i gubitak na infiltraciju

34
gubici Ei i Fi mogu se smatrati kao dodatna “potrošnja” u j-ni bilansa

17
 12.3.2019

•Koristeći j-nu bilansa Vi=Vi-1+(Qi-Pi-Ei-Fi)∆t

ponovimo sekventni postupak za određivanje Dmax

dobije se nova (popravljena) vrijednost KVA

Odnos Vak, površine Ak i NV u akum zadaje se kao podloga u vidu krive V i površ.

Gubitak na procurivanje iz akum procjenjuje se na osnovu geoloških istražnih rad.

•U praksi Ei ponekad obračunavamo za neku fiksnu “reprezentativnu” vrijednost

površine akum.

Tu površinu usvojimo sa krive površ. Ak

35
prethodno odredimo KVA zanemarujući gubitke

Određivanja Dmax iterativnom metodom povećanja zapremine:

•Može se zasnivati na postepenom približavanju – postepenom povećanju KVA

•Vrijednost KVA povećavamo u svakoj iteraciji za neki priraštaj ∆Vk

dok se ne zadovolji tražena potrošnja korisnika

odnosno dok u svakom trenutku ti , V sračunate preko Vi=Vi-1+(Qi-Pi-Ei-Fi)∆t

ne budu pozitivne Vi > 0

•Ovim postupkom lako uključiti i uticaj osiguranja potrošača Pi na veličinu KVA

može se dopustiti da korisnik ne bude snabdjeven sa potrebnom količinom

vode u nekim mjesecima uvodi se unaprijed REDUKCIJA POTROŠNJE36

18
 12.3.2019

PRIMJER ODREĐIVANJA KVA SEKVENTNIM POSTUPKOM

Q
Qi

Vo

P+G

•KVA V potrebna za zadovoljenje potrebe P pri zadatom režimu

•Zadati režim = hidrogram doticaja
•Rješavamo neusklađenost dotoka i potrošnje vode na određenom mjestu (profil)

za određeno ∆t
•Odrediti V za osiguranje dovoljno vode za potrebe P tokom ∆t (period izravnavanja)
37

•Matematičko rješenje primjena JEDNAČINE BILANSA

razlika Q i G tokom ∆t = ∆V vode u akumulaciji

[ Q – (P + G)] dt = dV

Q – (P + G) = dV/dt

•Možemo razlikovati slijedeće slučajeve:

- akumulacija se prazni NV opada Q < (P + G) => dV/dt < 0

Vi
Vi+1

P+G 38

19
 12.3.2019

•Konturni uslov V ne može biti veća od unaprijed usvojene Vo

ako voda zauzme unaprijed sav planiran prostor i dalje nadolazi

dolazi do poplave okolnog područja NE SMIJEMO DOPUSTITI

zato gradimo evakuacione organe višak vode odvode iz akumul.

to je dodatni G u akumul. će ostati unaprijed usvojena V vode Vo
Q

Qi
Vi+1 = Vo

P+G

Vi+1 = V+dV { V + dV ≤ Vo}

39
Vi+1 = Vo { V + dV > Vo }

Postupak rada (proračuna):

-Poznati podaci Q, P, G usvojeno Vo=50 000 000 m3
-Na osnovu toga i datog hidrograma po mjesecima odrediti količ. vode u akum.
-Pretpostaviti neku početnu V (Vo) voditi računa da ni jedno Vi ne smije biti > Vo
-Proračun raditi tabelarno primjer dt=60*60*24 h*broj dana u mjesecu

-0,5*60*60*24*31= -1.3392000*106 m3 50 000 000 + (-1.3392000)

Dana Dot i caj Pot r o{ wa Gubi t ak Q-P-G (Q-P-G)·d·dt V(t) Pr el i vawe Vst(t)
Godi na Mesec 3 3 3 3 6 3 6 3 6 3 6 3
d Q [m /s] P [m /s] G [m /s] [m /s] x10 [m ] x10 [m ] x10 [m ] x10 [m ]
okt obar 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
novembar 30 3.00 1.000 0.500 1.500 3.8880000 50.0000000 2.548800 7.960
1. - osnovni per i od

decembar 31 4.00 1.000 0.500 2.500 6.6960000 50.0000000 6.696000 7.960

januar 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
f ebr uar 28 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.4192000 46.2416000 0.000000 4.201
mar t 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 44.9024000 0.000000 2.862
apr i l 30 3.00 1.000 0.500 1.500 3.8880000 48.7904000 0.000000 6.750
maj 31 6.50 1.000 0.500 5.000 13.3920000 50.0000000 12.182400 7.960
jun 30 2.00 1.000 0.500 0.500 1.2960000 50.0000000 1.296000 7.960
jul 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
avgust 31 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.6784000 45.9824000 0.000000 3.942
sept embar 30 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.5920000 43.3904000 0.000000 1.350

Prelivanje početak=0,00*106 m3 novembar:48.6608000+3.8880000-50 000 000

40

20
 12.3.2019

•Na kraju zadatog intervala vidjeti da li je V vode u akum = Vo (pretpostavljena)

•Ako je Vn = Vo bilans izravnat period zatvoren ne treba ponavljati
Dana Dot i caj Pot r o{ wa Gubi t ak Q-P-G (Q-P-G)·d·dt V(t) Pr el i vawe Vst(t)
Godi na Mesec
d Q [m3/s] P [m3/s] G [m3/s] [m3/s] x106 [m3] x106 [m3] x106 [m 3] x106 [m3]
okt obar 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
novembar 30 3.00 1.000 0.500 1.500 3.8880000 50.0000000 2.548800 7.960
1. - osnovni per i od

decembar 31 4.00 1.000 0.500 2.500 6.6960000 50.0000000 6.696000 7.960

januar 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
f ebr uar 28 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.4192000 46.2416000 0.000000 4.201
mar t 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 44.9024000 0.000000 2.862
apr i l 30 3.00 1.000 0.500 1.500 3.8880000 48.7904000 0.000000 6.750
maj 31 6.50 1.000 0.500 5.000 13.3920000 50.0000000 12.182400 7.960
jun 30 2.00 1.000 0.500 0.500 1.2960000 50.0000000 1.296000 7.960
jul 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
avgust 31 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.6784000 45.9824000 0.000000 3.942
sept embar 30 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.5920000 43.3904000 0.000000 1.350
okt obar 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 42.0512000 0.000000 0.011
2. - ponovq eni per i od

novembar 30 3.00 1.000 0.500 1.500 3.8880000 45.9392000 0.000000 3.899

decembar 31 4.00 1.000 0.500 2.500 6.6960000 50.0000000 2.635200 7.960
januar 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
f ebr uar 28 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.4192000 46.2416000 0.000000 4.201
mar t 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 44.9024000 0.000000 2.862
apr i l 30 3.00 1.000 0.500 1.500 3.8880000 48.7904000 0.000000 6.750
maj 31 6.50 1.000 0.500 5.000 13.3920000 50.0000000 12.182400 7.960
jun 30 2.00 1.000 0.500 0.500 1.2960000 50.0000000 1.296000 7.960
jul 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
avgust 31 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.6784000 45.9824000 0.000000 3.942
sept embar 30 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.5920000 43.3904000 0.000000 1.350

•Ako je Vn < Vo bilans nije izravnat treba nastaviti za još jedan period hidrogr.
•Vidimo da se u ponovljenom periodu rezultati ponavljaju V(t) od decembra i dalje
41
ne treba dalji proračun

•Ako se u ponovljenom periodu ni jednom ne popuni akum.

nije moguće izravnanje nemogućnost zadovoljenja potreba

•Kada se bilans izravna KVA = Vo – min. dobijena V u tabeli

KVA = Vo – minVi

•Sa vodom u akumul. dospijeva i nanos taloženje u akumulaciji

V akum se smanjuje tokom eksploatacije

potrebno odrediti Vm nanosa MRTVI PROSTOR AKUMULACIJE

i u zadnjoj godini rada mora se osigurati zahtjevana V (Vn,god)

42
Vm = ng.vijek x Vn,god

21
 12.3.2019

•Vm nije KVA iznad Vm možemo smjestiti KVA

odrediti kotu od koje počinje KVA KOTA MINIMALNOG RADNOG NIVOA

Zmrn = Z(Vm)

•Zmrn čita se sa krive V akumul ili linearnom interpolacijom računamo iz tabele

Zmrn zaokružiti na cio viši cm u praksi na 5 cm !!!

za usvojeno Zmrn odrediti odgovarajuće Vm,us na isti način

43

•Da odredimo ukupnu potrebnu Vpo za smještaj vode i nanosa moramo sabrati:

Vpo = Vm,us + KVA

•Kota normalnog uspora Znu = Z (Vpo) na osnovu tabele ili dijagrama

Znu zaokružujemo na viši cm !!!

•Za usvojenu Znu odredimo usvojenu ukupnu potrebnu V akum Vpo,us=V(Znu)

te dobijamo: Vk,us = Vpo,us + Vm,us

znajući koliko je stvarno Vk,us sa tačnošću možemo

izvršiti bilansiranje hidrograma po mjesecima (zelena kolona u tabeli)

Vk,us = KVA usvojena

44

22
 12.3.2019

Dana Dot i caj Pot r o{ wa Gubi t ak Q-P-G (Q-P-G)·d·dt V(t) Pr el i vawe Vst(t)
Godi na Mesec
d Q [m3/s] P [m3/s] G [m3/s] [m3/s] x106 [m3] x106 [m3] x106 [m3] x106 [m3]
okt obar 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
novembar 30 3.00 1.000 0.500 1.500 3.8880000 50.0000000 2.548800 7.960

1. - osnovni per i od
decembar 31 4.00 1.000 0.500 2.500 6.6960000 50.0000000 6.696000 7.960
januar 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
f ebr uar 28 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.4192000 46.2416000 0.000000 4.201
mar t 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 44.9024000 0.000000 2.862
apr i l 30 3.00 1.000 0.500 1.500 3.8880000 48.7904000 0.000000 6.750
maj 31 6.50 1.000 0.500 5.000 13.3920000 50.0000000 12.182400 7.960
jun 30 2.00 1.000 0.500 0.500 1.2960000 50.0000000 1.296000 7.960
jul 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
avgust 31 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.6784000 45.9824000 0.000000 3.942
sept embar 30 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.5920000 43.3904000 0.000000 1.350
okt obar 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 42.0512000 0.000000 0.011
2. - ponovq eni per i od

novembar 30 3.00 1.000 0.500 1.500 3.8880000 45.9392000 0.000000 3.899

decembar 31 4.00 1.000 0.500 2.500 6.6960000 50.0000000 2.635200 7.960
januar 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
f ebr uar 28 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.4192000 46.2416000 0.000000 4.201
mar t 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 44.9024000 0.000000 2.862
apr i l 30 3.00 1.000 0.500 1.500 3.8880000 48.7904000 0.000000 6.750
maj 31 6.50 1.000 0.500 5.000 13.3920000 50.0000000 12.182400 7.960
jun 30 2.00 1.000 0.500 0.500 1.2960000 50.0000000 1.296000 7.960
jul 31 1.00 1.000 0.500 -0.500 -1.3392000 48.6608000 0.000000 6.621
avgust 31 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.6784000 45.9824000 0.000000 3.942
sept embar 30 0.50 1.000 0.500 -1.000 -2.5920000 43.3904000 0.000000 1.350

•Visina prelivnog mlaza preko slobodnih preliva:

•Kota maksimalnog uspora Zmu = Znu + hp zaokružiti na viši cm !!!

45

Korisna zapremina kao ekonomska kategorija

stepen iskorištenja vodotoka i stepen regulacije proticaja

•KVA određuje se za pretpostavljenu potrošnju

•Povećanjem potrošnje rastu troškovi KVA i troškovi gradnje brane se povećavaju

razumno KVA mora biti ekonomska kategorija

46

23
 12.3.2019

•KVA se računa za nekoliko nivoa potrošnje ili osiguranje korisnika

na osnovu tehničkih rješenja računamo troškove

troškovi izgradnje, održavanja i upravljanja akumulacijom

prema ekonomskim kriterijima utvrdimo optimalnu vrijednost KVA

kriterij za utvrđivanje može biti max neto dobit od akumulacije

(max razlika godišnje dobiti od isporučene vode i troškova akumulacije)

tokom predavanja nećemo bitno ulaziti u ekonomsku problematiku

47

•KVA je najveća zahtjevamo potpuno iskorištenje vodotoka

srednja P dostigne srednji Q Psr = Qsr

odnos α=Psr / Qsr stepen iskorištenja vodotoka

0<α<1

•Stepen regulacije vodotoka β odnos KVA i ukup. Q u akum u toku prosj. god.

β = Vk / Vgod

zavisnost α od β je rastuća funkcija

48

24
 12.3.2019

Sistemi od više akumulacija

•Vodoprivredna rješenja mogu predvidjeti korištenje više akumulacija

akumulacije rade u sistemu (sprezi)

snabdjevanje više P upravljanje akum se usložnjava

Primjer:
Voda se iz jedne akum prebacuje u drugu ispuštanje iz uzvodne akumulacije

promjena režima Q u nizvodnoj akumulaciji

na primjer dio vode od P može se vratiti na ponovno korištenje u nizvodni dio

ovi sistemi se opisuju preko j-ne bilansa uz dosta ograničenja 49

VIDOVI REGULISANJA PROTICAJA

•Nekoliko vidova regulisanja Q

f-ja perioda za koji se voda izravnava (bilansira) i prirode izravnavanja

1) Višegodišnje izravnavanje
višak vode iz vodnih godina prebacuje se u period sušnih godina
2) Godišnje ili sezonsko izravnavanje
voda iz vodnih sezona u toku jedne godine prebacuje se u sušne sezone u
toku iste godine češći vid izravnavanja od prethodnog
3) Nedeljno izravnavanje
uravnoteža neravnomjernosti potrošnje tokom sedmice
4) Dnevno izravnavanje
uravnoteža neravnomjernosti dnevne potrošnje usljed promjenjih zahtjeva
domaćinstava i industrije za vodom, poljoprivrednih kultura, navodnjavanja i
EE sistema 50

25
 12.3.2019

•Primjer dnevnog izravnavanja kompenzacioni bazeni

izravnavaju Q nizvodno od P sa veoma neravnomjernim dnevnim režimom rada

primjer tzv. vršna HE

•Vršna HE radi nekoliko h dnevno po “nalogu” P EE sistema

ostatak dana ne radi i čuva vodu u akum. za naredeni dan

kada HE ne radi nizvodno korito bilo bi suho NEDOPUSTIVO

nizvodno od vršne HE zato gradimo kompenzacioni bazen

manja akumul. sa mogućnosti dnevnog izravnavanja

51

Kompenzacioni bazen ili manja akumulacija

prihvata vodu koju HE preradi

ravnomjerno tokom dana ispušta u nizvodno korito

osiguranje biološkog minimuma

osiguranje vode za nizvodne P

Vršna HE Piva

52

26
 12.3.2019

VRSTE AKUMULACIJA

• Više podjela po kojima svrstavamo akumulacije

• Najznačajnije podjele:
a) prema vrsti izravnavanja (regulisanja) Q
b) prema namjeni akumulacije

a) Prema vrsti izravnavanja:

- višegodišnje, sezonske, dnevne akumulacije i kompenzacioni bazeni

ranije bilo riječi o tome

53

b) Prema namjeni:
- višenamjenske akumulacije
- jednonamjenske akumulacije

•Jednonamjenske akumulacije:
-samo jedan korisnik tj. P vodosnabdjevanje, HE, plovidba i sl.

•Višenamjenske akumulacije:
-više korisnika često različiti i čak suprotni zahtjevi korištenja

npr. HE traži što više NV tokom godine što veći pad snaga HE
vodosnabdjevanje akumzl. u deficitarnom periodu da se prazni
zaštita od poplava zatjeva što niže NV što prazniju akumul.

54

27
 12.3.2019

ZASIPANJE AKUMULACIJA

•Nanos veliki problem akumulacije

vremenom zauzima prostor predviđen za čuvanje vode

zasipanjem akum. povećan nivo uzvodno od akum. (plavljenje uzvodno)

nizvodno nedostatak nanosa povećanje erozije toka (dno i obale)

vodotok nizvodno od brane živi svijet bez hranjivih sastojaka

hranjivi sastojci u lebdećem nanosu

nanos istaložen u akumulaciji

55

Zašto nastaje problem nanosa ???

•Svaki vodotok svoj režim nanosa tokom godina ravnoteža pronosa

oblik popr. presjeka i podužni pad nepromjenjivi uslovi spiranja nanosa

ostvarivanje v kojima se pronosi nanos kroz korito

bez velikog nagomilavanja i bez erozije

svaka dionica toka doticaj nanosa = oticaju nanosa

kažemo vodotok je “u režimu”

56

28
 12.3.2019

•Gradnja brane na vodotoku v vode opadaju u odnosu na “prirodan” režim

v opadaju od završetka uspora prema brani

srazmjerno površini popr. presjeka usporenog toka

smanjenje v manja transportna moć toka opadaju smičući naponi

smičući naponi pokreću vučeni nanos

smanjenje v manja turbulencija koja održava lebdeći nanos u suspenziji

zbog toga sav vučeni nanos i veliki dio suspendovanog nanosa

taloženje u akumulaciji prije dolaska do brane

korito nizvodno od brane dolazi voda bez nanosa veća moć erozije
57

•Problem nanosa može ugroziti cijeli projekat gradnje brane sa akumulacijom

eroziona područja mogućnost zasuta akum. u nekoliko godina

veoma bitno procjeniti količinu nanosa koji dolazi u akumul.

po mogućnosti procjeniti raspored nanosa u akumulaciji

•Dotok nanosa u akumul. najpouzdanije analizom višegod. mjerenja

pronosa suspend. i vučenog nanosa u profilu brane

rijetko raspolažemo ovakvim podacima drugi postupci

korištenje podataka nekog bliskog ili sličnog profila za koji imaju podaci

58
protok nanosa = hidrološka podloga

29
 12.3.2019

•Često imamo samo koncentracije pronos suspendovanog nanosa

vučeni nanos računamo kao % od suspendovanog

α*Qsus
Qvuč=α

Qvuč – proticaj (pronos) vučenog nanosa

Qsus – proticaj (pronos) suspendovanog nanosa
α – konstanta α=0,1 do 0,3 α u nekim slučajevima i veća vrijednost

Qsus f-ja koncentracije suspend nanosa Csus i Q vode

Qsus=Csus*Q

59

•Najčešći slučaj imamo ograničen broj mjerenja C suspend nanosa

veza protoka suspend nanosa i Q vode aproksimiramo

Qsus=k*Qn

k , n – konstante koje određujemo kalibracijom n=2 do 3

poznavajući Q vodotoka i veze (prethodna dva izraza)

procjena količina nanosa koji dospije u akumulaciju

60

30
 12.3.2019

•Nameće se posebno pitanje:

da li će se sav prispjeli nanos zadržati u akumulaciji ?

precizan odgovor složen numerički model

i na osnovu iskustva dobiti zadovoljavajući tačna procjena

Tabela orijentac. iskustvena zavisnost odnosa istaloženog i prispjelog nanosa

δ=Qistal / Qtotal

stepen regulacije proticaja:

β =Vk / Vgod
61

Za istalož. nanos rezervisati MRTVI PROSTOR

ispod kote min. radnog nivoa akumulacije

smjestiti nanos tokom predviđ. pogonskog perioda

(vijek akumulacije 50 do 200 godina)

Problem nanos se neće taložiti tako da zauzme najniže nivoe akumulacije

(neposredno ispred brane)

62

31
 12.3.2019

Na slici najuzvodniji dio akumulacije usporenje vode slabe vučne sile toka

taloženje vučenog nanosa i najkrupnijeg suspendovanog nanosa

stvara se tzv. DELTA

delta zauzima koristan prostor akumul. iza delte veliki dio suspend. nanosa
63

Iza delte zona taloženja suspendovanog (lebdećeg) nanosa

od krupnijeg ka sitnijem idući prema brani

Neposredno uz branu veća debljina nanosa

zbog mutnih struja i / ili ispiranja

raspored navedenih zona moguće grubo procijeniti

prema iskustvu tačnija procjena treba numerički model

Procjena V koju zauzima istaloženi nanos imati u vidu visoku poroznost nanosa
posebno porozan suspendovani nanos

Poroznost istaloženog nanosa rijetko pada ispod n=0,3 γsuho=18,5 kN/m3 64

32
 12.3.2019

Kako riješiti problem nanosa u akumulaciji ???

• Nema rješenja koje će u potpunosti eliminisati problem nanosa

postoje načini ublažavanja problema nanosa, i to:

a) Smanjenje količine nanosa koji dospijeva u akumulaciju

- antierozioni radovi u slivu pošumljavanje i terasiranje zemljišta
- izbor mjesta akumul izbjeći pritoke koje nose veliku količinu nanosa

ne možemo izbjeći takve pritoke na njima graditi pregrade za nanos

Akumulacija Modrac
delta Spreče – 2012 godina

65

b) Efikasnije ispiranje nanosa iz akumul. preko preliva i temeljne ispuste

- u vrijeme VV (poplavni talas) tok “bogat” nanosom
- moguće djelimično ispiranje vučeni nanos ne dolazi do evakuatora
- manje akumul. prolazak VV nivo moguće oboriti do min. radnog

uzvodno (delta) istaložen krupni nanos

omogućenje većih v za pokretanje nanosa

premještanje nanosa prema brani u “mrtvi” prostor

“mrtvi” prostor = ispod min. radnog nivoa

66

33
 12.3.2019

c) Mehaničko ispiranje bagerima

- kod manjih akumul. pitanje ekonomske isplativosti

•Nanos u akumulaciji nizvodno od brane korito gotovo bez nanosa

korito ima znatno veću energiju nego prije gradnje brane

višak energije erozija riječnog korita nizvodno od brane
erozija traje do uspostavljanja novih uslova ravnoteže
pojava nanosa nizvodno od brane
67

OSTALI PROBLEMI AKUMULACIJA

• Nanos nije jedini problem akumulacija postoje i drugi problemi

1) Slaba vododrživost
- procurivanje iz akumulacije neke manje akumul. ostaju i bez vode
- stijena porozna i ispucala na površini, a unutrašnjost kompaktna

dobitak za akumul osiguranje dodatne korisne V u porama

- pukotine kojima se voda gubi iz akumul.

injektiranje ili gradnja na drugom mjestu

ili usvojiti akumul. sa nižom kotom uspora voda ne došire do pukotina

68

34
 12.3.2019

2) Isparavanje
- gubitak vode iz akumul. veoma bitno u tropskim krajevima

3) Očuvanje kvaliteta akumulisane vode

- problem kod velikih akumul. eutrofikacija
- problem vanjskih zagađivača stvaranje zone sanitarne zašt. oko akum.

4) Negativan uticaj na klimu, ekologiju i kulturno nasljeđe

5) Plavljenje zemljišta
- izmještanje puteva, pruga, naselja . . .

6) Sukob interesa različitih korisnika

- podjela KVA
- podjela troškova izgradnje
69

7) Indukovani zemljotresi
- punjenje i pražnjenje dubokih akumul. velika promjena p na stijene

8) Potpuno ili djelimično rušenje brane

- katastrofalne posljedice ljudske žrtve, velika mater. šteta nizvodno

9) Pojava klizišta
- naglo pražnjenje akum. obrušavanje u akum. nizvodna katastrofa

Klizište u Bogatićima kod Trnova – zasipanje akumulacije i pucanje brane 70

35
 12.3.2019

TRANSFORMACIJA POPLAVNOG TALASA U AKUMULACIJI

•Prilikom gradnje brane i stvaranja akum. vode za korisnike

smanjiti štete od poplava nizvodno od brane (neke brane za to i gradimo)

dio akumulacije rezervni prostor za prihvat poplavnog vala

poplavni val 20 ili 50-godišnje VV f-ja značaja nizvodnog područja

period kada nema poplavnog vala rezervni prostor moguć i za KVA

•Pojava poplavnog vala (V vala > kapaciteta rezervnog prostora)

višak vode ispustiti kroz evakuacione organe (EO) prelivi i ispusti

71

• Dio V ulaznog vala (talasa) = talas doticaja punjenje akumulacije

privremeno zadržavanje vode umanjenje izlaznog vala (talas koji ispušt. kroz EO)

to je TRANSFORMACIJA (UBLAŽENJE) POPLAVNOG VALA

ili tzv. RETENZIJA VALA (TALASA)

• Stepen ublaženja = odnos Qmax,iz / Qmax,ul (max Q izlaznog i ulaznog vala)

f-ja propusne moći EO i f-ja raspoložive V akumulacije

a) Veći kapacitet EO veći izlazni Q

b) Veća V akumul. više prostora za prihvat ulaznog vala veće ublaženje
odnosno manji vrh izlaznog vala

72

36
 12.3.2019

Slika transformacija poplavnog vala u akumul. sa svim bitnim veličinama

V za prihvatanje i ublažavanje poplavnog vala određena krivom V akumulacije

V=V(Z)

Propusna moć EO f-ja proticaja Q EO od NV u akumul data krivom proticaja

Q=Q(Z) 73

•Kriva protoka Q=Q(Z) može biti zadata tabelarno ili kao funkcionalna zavisnost, i to:

slučaj EO sa ustavama zadaje se parametarski otvor ustave kao parametar

EO se obično dimenzionišu na vrh izlaznog vala

•Razmatramo slučaj slobodnog preliva (preliv bez ustava)

Najčešći zadatak pri razmatranju transformacije poplavnog vala:

da se za ulazni val određen hidrogramom Q Qul=Qul(t)
odabremo tip, dimenzije i kote EO time određena i propusna moć EO
odrediti hidrogram izlaznog vala (vrh izlaznog vala)
odrediti nivogram u akumulaciji Qiz=Qiz(t) i Z=Z(t)

74

37
 12.3.2019

•Navedeni zadatak može se riješiti primjenom Sen-Venanovih j-na

na dionici između profila gdje je zadat ulazni val i profil EO

to je obiman posao na modeliranju ne doprinosi dobrom rješenju
zbog toga koristimo jednostavnije metode

•U praksi primjena “kvazi-stacionarne” metode na j-ni održanja mase u akum.

75

•“Kvazi-stacionarna” metoda:
-pretpostavimo NV u akumul je horizontalan zanemarimo dinam. efekt duž toka
dinamički uticaji ograničavaju se na nizvodni kraj akum (nizvodni uslovi)

tu je zadata kriva Q EO
-zanemarujemo t prostiranja poremećaja kroz akum (t putovanja vala)
pretpostavljamo da Q ulaznog vala (Qul(t)) rasporedi po cijeloj V akum
tokom jednog računskog koraka

-kod dubokih akum. v prostiranja poremećaja je velika (od h=40m)

v prostiranja elementarnih valova gh=70 km/h
t putovanja vala većinom možemo zanemariti bez većih grešaka

-plitke akum velike L t putovanja poremećaja može biti značajno

primjeniti pun dinamički model sa Sen-Venanovim j-nama
76

38
 12.3.2019

•J-na održanja mase (j-na kontinuiteta) za V akum V=V(Z(t))=V(t) pišemo kao:

dV (t )
= Qul (t ) − Qiz (t )
dt

Qul(t) – Q ulaznog vala (doticaj) u t

Qiz(Z(t)) – Q izlaznog vala kao f-ja nivoa u akum Z(t)

•Diskretizacijom diferencijalne j-ne za izabrani vremenski korak ∆t

diferencijalna j-na (j-na konačnih razlika)

77

V (t + ∆t ) − V (t ) 1
= [(Qul (t + ∆t ) + Qul (t ) − (Qiz (t + ∆t ) + Qiz (t ) ))]
∆t 2

•Vrijeme t trenutak na početku vremenskog koraka (“prethodni” trenutak)

∆t
•Vrijeme t+∆ “tekući” trenutak (tekući vremenski presjek)
•Kod proračuna uvijek polazimo od prethodnog vremenskog koraka (t)

poznate sve razmatrane veličine (Qul, Qiz, NV akum, V akum.)

∆t
tražimo vrijednosti u tekućem vremenskom presjeku t+∆
∆t) koji je poznat
osim ulaznog hidrograma Qul(t+∆

78

39
 12.3.2019

Zbog toga j-nu:

∆t
Pišemo kao f-ju nepoznatih veličina: V (t + ∆t ) = C − Qiz (t + ∆t ) (1)
2
∆t
C = V (t ) + [Qul (t + ∆t ) + Qul (t ) − Qiz (t )]
2
Zbog preglednosti veličine u prethodnom vremenskom presjeku (t) označimo sa “1”

t=t1 ; Qul1=Qul(t) ; Qiz1=Qiz(t)

∆t) označimo sa “2”
Zbog preglednosti veličine u tekućem vremenskom presjeku (t+∆

∆t=t2 ; Qul2=Qul(t+∆
t+∆ ∆t) ; Qiz2=Qiz(t+∆
∆t)

79
∆t/2)*Qiz2
Odavde j-na (1) glasi: V2=C-(∆ ∆t/2)*(Qul2+Qul1-Qiz1) (A)
C=V1+(∆

•Krive V i Q prema tome možemo izraziti kao: V1 = V ( Z 2 ) (B)

Qiz 2 = Q ( Z 2 ) (C)

•Za određivanje tri nepoznate veličine iz t2 izlaznog Q (Qiz2) V akum (V2) i nivoa Z2

na raspolaganju su tri j-ne (A) (B) (C) sistem j-na je nelinearan

primjeniti neku od numeričkih metoda

•Metoda postepenog približavanja zadovoljava za rješavanje ovakvog sistema j-na

80

40
 12.3.2019

81

PRORAČUN TRANSFORMACIJE POPLAVNOG VALA U

AKUMULACIJI KVAZISTACIONARNOM METODOM

•Osnovno pitanje ŠTA JE POPLAVNI VAL (TALAS) ???

- formiranje akumul da zadržimo vodu u njima

u nekim periodima ima je više koristiti za period kada nema dovoljno vode

- nekada u akum nema dovoljno prostora da prihvati svu vodu koja dolazi
višak vode preko EO sigurno odvesti nizvodno u korito rijeke

82

41
 12.3.2019

•Bitno pitanje ŠTA JE MJERODAVNI POPLAVNI VAL (TALAS) ???

- projektovanje bitan najveći poplavni val u toku radnog vijeka akumul

- najveće valove određujemo nekim hidrol. metodama za potreban PP
(PP predviđen određenim propisima)

Za betonske brane val PP jednom u 1000 godina

Za nasute brane val PP jednom u 10.000 godina

83

PRORAČUN TRANSFORMACIJE POPLAVNOG VALA

matematička formulacija problema

•Važno ŠTA TU PRORAČUNAVAMO ???

- mjerodavni val koji dolazi u akum dat ulaznim hidrogramom Qul(t)

- ako je akum puna prispjela voda izdiže NV uslov za prelivanje
- u početku NV na koti preliva rastom NV voda iz akum počinje da ističe
Qiz (Z)

Q IZ = Cp ⋅ Bp ⋅ 2 ⋅ g ⋅ H 3 = Cp ⋅ Bp ⋅ 2 ⋅ g ⋅ (Z − Z KP )
3

•Matematski model ovog problema BILANSA JEDNAČINA

QUL= dV/dt + QIZ

84
sve što dođe u akum ili u njoj ostane (porast V) ili istekne iz akumul !!!

42
 12.3.2019

Q IZ = Cp ⋅ Bp ⋅ 2 ⋅ g ⋅ H 3 = Cp ⋅ Bp ⋅ 2 ⋅ g ⋅ (Z − Z KP )
Ul azni 3
Hi dr ogr am
Q Q UL(t)

Kri va
Z P r ot i caja EO
Z
QUL (t) Q(Z)
QIZ(t)
Q

V
Kr i v a
Zapr emi ne
Z
V(Z)

•U početku Z = ZKP QIZ = 0

sve dok je Qul > Qiz Z raste !!!

•Što je NV u akum viši prelivni mlaz je deblji prelivanje VEĆE

takvo stanje sve dok se ne izjednače Qul i Qiz tada Z postiže svoj max. 85

PRORAČUN TRANSFORMACIJE POPLAVNOG VALA

inkrementalni proračun

•Kako proračunavamo poplavani val (talas) ???

dV (t )
- j-nu bilansa možemo napisati u obliku = QUL (t ) − QIZ (t )
dt

- problem što hidrogram nije zadat kao f-ja Qul(t) već je dat tabelom Qul(i)
- u inkrementalnom obliku gornja j-na glasi:
V (t + ∆t ) − V (t ) 1
= 2 [(QUL (t + ∆t ) + QUL (t ) ) − (QIZ (t + ∆t ) + QIZ (t ) )]
∆t

86

43
 12.3.2019

V (t + ∆t ) − V (t )
= 1
[(QUL (t + ∆t ) + QUL (t ) ) − (QIZ (t + ∆t ) + QIZ (t ) )]
∆t 2

- ako iz gornjeg izraza razdvojimo poznate i nepoznate veličine imamo:

 
(Q UL i +1 + Q UL i ) + ∆t − Q IZ i  = Q IZ i +1( Z ) +
2Vi 2Vi +1( Z )
  ∆t

- sa lijeve strane imamo poznat broj P

- sa desne strane je f-ja od nepoznatog nivoa Z P = N(Z )

- proračun provodimo tabelarno najefikasnije

- f-ja V(Z) je interpolaciona f-ja data parovima tačaka V Z

87

V (t + ∆t ) − V (t )
= 1
[(QUL (t + ∆t ) + QUL (t ) ) − (QIZ (t + ∆t ) + QIZ (t ) )]
∆t 2

 
(Q UL i +1 + Q UL i ) + ∆t − Q IZ i  = Q IZ i +1( Z ) +
2Vi 2Vi +1( Z )
  ∆t

t Qul C V Z Qiz

[h] [m3/s] [m3] [m3] [m n. m.] [m3/s]

0 0.00 13100000 120.00 0.00

1 50.00 13190000 13188694 120.05 0.73

2 100.00 13457388 13447270 120.20 5.62

3 250.00 14067153 14023291 120.52 24.37

4 400.00 15149429 15018092 121.08 72.96

5 600.00 16686755 16391515 121.85 164.02 J-na bilansa:

6 500.00 18076275 17603733 122.53 262.52

7 400.00 18751191 18184380 122.86 314.90 dV (t )

8 300.00 18877568 18292570 122.92 325.00 = QUL (t ) − QIZ (t )
9 200.00 18607571 18061228 122.79 303.52
dt
10 100.00 18054885 17585249 122.52 260.91

11 80.00 17439613 17051293 122.22 215.73

12 60.00 16914972 16592308 121.96 179.26

13 40.00 16449644 16182124 121.73 148.62

14 20.00 16022604 15802905 121.52 122.05 88

15 0.00 15619206 15442006 121.32 98.44

44
 12.3.2019

PRORAČUN TRANSFORMACIJE POPLAVNOG VALA

tehnika proračuna

•Šta moramo raditi ???

1) odrediti odgovarajuću širinu preliva Bp = 30 + 10 ∆

Q IZ = Cp ⋅ Bp ⋅ 2 ⋅ g ⋅ (Z − Z KP )
3
2) napisati odgovarajuću f-ju isticanja

3) odrediti f-ju V akumulacije V(Z) = a Z + b

pri tome parametre treba odrediti iz sistema 13,1x106 = a 120 + b
22,0x106 = a 125 + b

vidjeti tabelu

zato što treba očekivati da se NV u akum neće povećati više od 5 m !!!

89

•Gdje je najveći problem proračuna ???

2Vi +1( Z )
- problem u rješavanju j-ne P = Q IZ i +1( Z ) +
∆t

to je trascedentna j-na koju rješavamo pomoću računara ili iteracijama

90

45
 12.3.2019

•Kako se vrši iterativni proračun ???

- inkrementalnu j-nu bilansa treba napisati u obliku
∆t
dV( t + ∆t ) = C − Q IZ ( t + ∆t )
2
∆t
gdje je C = V(t ) + [(Q UL ( t + ∆t ) + Q UL ( t )) − Q IZ ( t )]
2

- za svaki interval vremena određuje se parametar C

C( i ) = V( i −1 ) +
∆t
2
[
(Q UL( i ) + Q UL( i−1 ) )− Q IZ( i−1 ) ]
gdje je V( 0 ) = V( Z KP ) Z(0) = Z KP Q IZ( 0 ) = 0

91

•Unutar svakog intervala

radi se iterativno računanje
kote Z(i)
(0)
Q IZ( i ) = Q IZ( i−1 )

( ) V( i ) − b
( )
(1)
•Dalje računamo: (1)
V( i ) = C- (0) Q IZ( i ) ∆t (1)
Z( i ) = Z (1)
V(i) =
(1)
Q ( i ) = Q IZ (1 )
Z( i )
a

(j+1)
•Postupak ponavljamo dok ne dobijemo da je: (j)
Q( i ) = Q (i) = Q IZ( i )

•Proračun radimo po svim intervalima datog hidrograma i datim ∆t

•Cilj proračuna odrediti Zmu=max(Z) zaokružiti na viši cio cm !!!
odrediti proticaj Qmax=Ziz(Zmu) zaokružiti na viši m3/s !!!
92

46