Paragliding LU : Prirucnik i vodit za parajedrenje Panayiotis Kaniamos, instruktor paraglidinga Uredio: Dennis Pagen Hrvatsko izdanje uredio: SiniSa Pintar / Pintardesign lzdanje 2008 ——— PARAGLIDING OSURA Nvursrve se] QR ST STEMS teh te sa ONO AT, ayPosvetujem svim pionirima zrakoplovstva i paragiidinga ledavat Pintardesign, Jastrebarsko, Pavlovian’ 14, www.pintardesign.hr Za izdavata SiniSa Pintar Recenzent Antoni Buljan, instruktor parajedrigarstva Prijevod Irena Kos. Lektorica Tanja Konforta, prof Fotografie Panayiotis Kaniamos Grafigka priprema i prielom Pintardesign Naslovnica Panayiotis Kaniamos Naziv original: Pocket Aviation / A guide to paragliding Suradnic: Meteorologiia - NebojSa Subanovié Tehnigka suradnja: Antoni Bullan,insiruktor parajedritarstva Eldan LjeS¢anin, instruktor parajediiligarstva Tisak ravanj, 2008, Seda dio ovo dana ne sie se koi eproducat,objavivat i prevoatna dra enice ub koje Soli tino bio ko rain bes Pathog stank aucradvats, nets of odgovorast $v material Totowa what osmilent su kao eo iadaiaPruénita, Hai su suioniclstleftoeaie >it wswhu ekaiania svoj prvadn, al | kao pomot papularzatoveg sports, Ostatok materials {obiven je itavn o otogrt|snmatela U nkim saceleima Pt ije mages nave pores materiale fe je mao nazntena autora prov. Anonimnin outers th zapeazvaemo | nadamo sede f ie "ovom ean. Zbog ove spomenutn atga ne pousimam salva odsevomost fe materia Predgovor Dennis Pagen Panayiotisa Kanlamosa prvi sam put sreo 1998., na jednom od svojth bezbrojnin putovanja u Grtku, Odmah me zapanjio svojom ljubavliy prema parajedrenju i ogromnom voljom kojom je svoje znanje htio podijeliti s kolegama | buduéim pitotima, Ubrzo nakon toga poslao mi je grtku verziju Prirugnika, lako sam bio ogranigen slabim | poznavanjem grékog jezika, odmah sam prepoznao kvalitetu knjige i profesionalizam kojim je organizirana | ilustrirana. Panayiotis je napisao odliénu knjigu koju su njegovi sunarodnjaci mogli iskoristiti za udenje | podutavanje. ada je Panayiotis prediozio i englesku verziu knjige i dodatni CO, obradovao sam se vidjev8i da Zeli progiriti doseg knjige | obogatiti je popularnim mecijem. Iskoristii smo priliku da je izdamo i ponudili je Siro} publici. Panayiotisova jedinstvena perspektiva i op8ima istrazivanje iznjedrili su ovu knjigu kao jednu od najboljih uvodnih tekstova u ovaj fantastitan sport -paragliding. Zelim vam sve najbolje u vaem traganju za avanturama u zraku. Sa sigumo8éu na umu i ovim kompletom knjige, nesumniivo Cete prasiriti svoje horizonte, Paragliding Priuéaik i vodit za parajedvenje 1 a oa 4Predgovor Antoni Buljan Kad mi je Siniga spomenuo da Zeli otkupiti prava za izdavanie kniige Pocket aviation na hrvatskom jeziku to mi se uginilo ludoséu, Znatilo je da mora uloditi znatan novac koji mu se, po mom tadanjem uvjerenju, nece viatiti zd0g (pre)matog broja letaéa na ovim prostorima te zbog balkanske navike da se sve piratizira, Za8to bi to utinio? Naravno, nije sve u noveu. | on je bio Zeljan ovakve kajige, kao i mnogi letati koji su iskazali golem interes. Drago mi je Sto se nije pokolebao i Sto je krenuo u ovaj projekt. Smatram da je ova knjiga dobrodosta u Hrvatskoj ali iSite, jer oskudijevamo ‘ovakvom wstom strune literature. Zapravo, od knjige Danka Petrina ,Croatia: prirugnik 7 vodie za padobransko jedrenje* izdane 1998. nije bilo druge kenjige © parajedrenju, izuzmemo ti nekoliko internih skriptiranih izdanja u pojedinim klubovima, 1 sam sam, u dugogodiSnjoj praksi obuke, nailazio na problem strugne literature na hrvatskom jeziku. Svojim uéenicima uglavnom sam preporutivao stranu titeratury koja nije adekvatna zamjena, jer ne nudi objaSnjenja na pravilan nagin. U individualnom prijevodu dolazi do zabuna kod struéne terminologije, jer se pojaviiuje cijeli niz slozenih termina koji objanjavaju pojave i procese Tijekom suradnje na prijevodu knjige i sam sam morao dobro promisliti koji bi se termini trebali prevoditi, koji zadréati kao tudice, a koji dodatno Pojasniti. ZaSto je to vazno? Zato Sto se jednoznatna i opée prihvatena terminologija gradi godinama, a zapozinje osnovnom obukam, upotrebom uvijek istih termina, Koristenjem razligtih izraza za iste stvari novim bismo pilotima dodatno otezali proces stjecanja znanja. Jednako tako potrebno je uskladiti hs novim trendovima u svjetskom parajedrenju, da ne ostanemo izolirana stedina, jer je vecini pilota jasno da bez komunikacije s ostalim kolegama izvan viastite sredine nema napretka. Bez napretka naa bi obuka s vremenom postajla jatova. Napostetku, parajedrenje je iznimno kozmopolitski sport ,vedra i Siroka duha” koji ne poznaje granice, a potesto th i brige, Knjiga ,Pocket aviation Panayiotis Kaniamosa u prvom je tedu priruini za dodatak obuci, ali je autor toliko daleko i duboko otigao u gradi da je slobodno mozemo uzeti kao referentnu literaturu za parajedriligarsku obuku. Ima ona i svojih slabijih dijelova, no oni nipo8to ne umanjuju njenu struznost. Smatram da su joj ,slabosti izravno obracanje éitatelju u slobodnoj form, kao prijatelju. Tu vige naginje prirutniku, Nadalje, poglavije aerodinamike obradeno je vrlo rudimentarno i ne pridonosi veCem razumijevanju ovog vilo vadnog dijela 2rakoplovstva uopée. Ali autor ne krje da ne eli Zitatelie dodatno opteretivati slozenim procesima fiike | gerodinamike. To Ge nati u nekoj drugoj strutnojlitertur Ono Sto je esencija parajedrenja, a to je tehnika letenja (pravila, opasnosti i ekstremne situacije), autor je obradio na prikladan natin. NiSta nije ispustio - vodio je raguna da se obraéa letatima na svim kontinentima te da moraju uzeti u obzir uvjete u sredini u kojoj lete. Takoder nije otiSa0 preduboko u detalje kojima bi otezao Zitanje, Naravno, finiju vistu znanja, kao i praktiéan rad, prepustio je uéiteljima. Ipak, sveobuhvatnim sadrZajem i osobito Siroko obradenim poglaviiem 0 meteorologiji, zahvaljujuéi zalaganju meteorologa Nebojge Subanovica, ova se knjlga moze ubrojiti u strugnu literaturu 0 parajedrenju. ‘Na kraju ova strutna knjiga, slobodno je mogu tako nazvati daje pilotima poéetnicima potrebno znanje na velo kvalitetan { razumijiv natin. Ako se Zelite poéeti baviti parajedrenjem, ovaj je prirugnik stvoren za vas s mnogo ljubavi i velikog iskustva. To misijenje dijele i drugi struénjaci iz ove oblasti, a koji su suradivali s g. Kaniamosom. Uz jednu napomenu, sama knjiga nije dovoljna u procesu uéenja i ne moze zamijeniti kvalitetne instruktore. Zelim vam ufitak u ditanju i plavo nebo posuto kumulusima.a Ay SeLyie@ . e PUTNI KA. AGENCIJA USTOLOVNI TURIZAM . ™, ie oe . Aktivno mS =~ iditg fart do timskog 7 uspjeha A.T. Mimare 40, 10147 Zagreb, Croatia ‘ tel.: #385 1 / 37 90 462 fax: +385 1 / 38 98 512 mob.: +#385 91 / 200 75 42 mob.: +#385 98 / 24 64 69 info@absolute-adventure.hr www.absolute-adventure.hru vod 2. Upozngte paragliding. Material oproma_ 0- viral wait s pavajedreaje SADRZA) 1 prea Poruka potent ‘Upozorenie autora, Cesta pitanja. Podotak fast Pripadajuéa mitologia Materiat Kio Konopa Nosive take privat Timo Karabine Sieaalica Letatka oprema Visinomier. Variometar Inikator being viet Radio Kompas Voseni balasi Rezerni padabran Odjeca odinamika Osnove aevodinamive Napadni hut Zest Brine Finesa u odnosu ha tem Stabila bezina Polara Face pilelaza__ (solace Priprema 20 palctanie_ Procedura poitenja. Prednj star. leant star Ledhi stat a Leoni start —aeugi nadia PoteSko¢e pi plijetanju Prema sa setae. Pray sles On O Zaveinafozasljtania, Poteskoce pri sijtani Siietane svitrom u eda Sljetanje na wi Sijetane na padine Stjetane uz padinu iavanredne stuacie Pakicanje ela a ‘Mikromeicoreloala Osnove meteorologie._ Stabilost | nestabinoat. Inverdia_ racine vite Povrsinski vjetar Gradient vjeta Lokalni veto Morski povetarae—— Kopneni povietarac Lahorska front EINIRO- La if, Leto poputptice - ae Jedrenje uz greben : “120 Konvergencia Jedenje u tent 25 leyor termike Kako nastaje tata Predvidanje temickih stupove Kako lejetiu termi U potted ze prvom teria Kea poltiet Prilae baz abl ike pi jakom vet Piiavica Plave tere KumulostadeParagliding, Prtuinik 7 vodit ze parafedrenje Let slijetanjew Zaveti— Usisavanje u oblak Rakov et Let w sian Iterative letenie Let tandems Paramotomo jedienie Letenje pomecu vuce uk Raspored obuke AVC. Parapro™ Informatvni vodié za pavet Pravilo desne strane. Ekstremne stuacie (asian ‘krabatsko etenje Rezervni padabran, Natjecania Odabir tala Kasia Wil lia Tablca specifkacie hla Agencie 2a certfkaci kil [AFNOR-ov test parajedilice [AFNOR | DHV. - Nove DAV Kasikadja WijeaT od i909. Kupiti novo i rabjeno kro? Luda fakto ‘tah od late Odlutivanie Problematicne siuacle Sto unt u stugaju nezgode promt oat tatu aonvee Rieti - terminoiogia Soviet -kratkl vod atjecania_ - Svjtski rekord u paraedreaja (anae FAL Web » stranice organizacia 13, Posllednje stance “Autor i suradiéh Zahvale Bibiograta Pjesma Denise Lindquist Jeste I ovisnio paraledrenjut Zakluzak ° Uvod Jedno od najznaéajniih dostignuéa 20. stoljeéa bio je niz izuma koji danas “omoguéavaju Zovjeku da leti Jo8 od antizkog doba Zovjek je bio fasciniran nebom i letenjem i te je dugo Zeznuo da jedri zrakom poput ptice. Prvi velikan kojem je rani agoo-tih_godina Uspielo poletjeti i odréati se u letu pomogu uzlaznih struja toplog zraka bio je Otto Lilienthall. Nedugo nakon toga uslijedili su i komercijaini nagini letenja kakve poznajemo danas. Ovjesni_ jedriligari Gli, kako ih volimo zvati, zmajar), nebo su poteli opipavati ranih 70-ih go dina profloga stoljeéa, a nakon njih, krajem Soxih, pojavio se i paragliding {padobransko jedrenie ili parajedrenie). Kompaktna i jednostavna konfiguracija parajediilice konatno je i Sirokim masama pruzila moguénost da se prikijuti dotad zatvorenom i povlagtenom krugu avijatigara, Ukratko, rodila se tzv. dzepna avijacija, Sirenje ovog sporta bilo je toliko brz0 i eksplozivno da je entuzijazam ponekad nadilazio brzinu azvoja sigurnosne opreme i tehnike. lako se $ parajedrenjem nijedan drugi sport ne moze mjeriti po uzbudenju i -uzicima koje pruza, ogromni nedostaci infrastrukture i strugnosti u pozecima su bili vige nego oti 'S vremenom, pioniri ovog sporta udruZili su se I upregnuli kako bi rijesili poteskoée koje su se pojavijivale. Bez njihovog doprinesa siguino ne bismo vidjeli ovakav napredak, jer su infrastruktura i pisani edukativni materijali neki od osnovnih uvjeta bilo kojeg razvitka, NaglaSavam, ovdie je teorija velo velik dio temelja dobrog pilota. Tako je potetne probleme jednostavno trebalo sijeSiti i autori kao Hubert Aupetit, Dennis Pagen i mnogi drugi osjetili su Potrebu da udine neSto po tom pitanju. Paragliding Print’ vod ze pariedrenjeNastali material | udZbenici omoguéili su nam usvajanje neophodnog podetnog znanja i odSkrinuli uzbudljiva vrata paraglidinga. Neprestani razvoj ovog sporta potaknuo je i dana8nje strugnjake da nastave s pisanjem i educiranjem publi. 0 prirutniku Kroz cijeli se priruénik trudim popuniti rupe u znanju pilota parajedrilice bio on tek podetnik, napredni iti ve¢ profesionalni letae. Prije nego Sto sam se Upustio u pisanje priruénika, prisustvovao sam letazkim skupovima po ciielom svijetu (| mojoj Grékoj, naravno) i sakupio ogromnu koligins materjala na seminarima, teéajevima i iz ostalth izdanja. Svaku slitnost $ djelima ostalih autora Zelio sam izbjeei, bar sa svoje strane. Ovdie ih Zelio istaknuti svoje migljenje o tome kako bi jedan prirugnik lrebao izgledati, imajuéi na umu uistinu Carobno iskustve paraglidinga, Nisam pokusavao razdvojiti teme u one poéetne i napredne razine, jer mislim da se znanje pilota ne treba ogranitavati i rangirati na bilo koji natin. Oval je priruénik namijenjen svima koji traze saZetu i potpunu informaciju © pojedinom aspektu parajedrenja. Potreba za temeljitoSéu ostavila je vrlo malo mjesta za lilerami izrazaj i slobodu, a to ionako ne bi prilitilo jednom obrazavnom priruéniku poput ovoga. Moji buduci planovi ukijueuju i fzdanja na drugim jezicima. Jedan od najvainijih faktora uspjeha bilo koje knjige (naravno, uz kvalitetu teksta), jest i njen prijelom i dizajn, Grafitki dizajner Vangelis Tanis obradio je ovo izdanje. Tonia Kouzou odradila je englesko izdanje. Gregory Cooper preveo je tekst na engleski jezik, a Paraskevas Kyriakopolous pomogao je u finalnom gitanju. Bila mi je izuzetna ast Sto se projektu prikijutio | Dennis Pagen sa svojim prijedtozima, _Poruka pogetnicima. Ne brinite previSe bog opsega analize koja dotazi u sljede¢im poglavjima, Koncentrirajte se na potetnizke letove u mirnim uvjetima gdje mo¥ete prakticirati ono Sto ufite, Ovaj prirutnik pokriva sve aspekte ovog sporta, neovisno 0 tome koliko napredni bil. Imate li bilo kakva pitanja, ovale éete najvjerojatnije naéi edgovor. No imajte na umu da ovaj tekst ne moze zamijeniti kvalifcicanog instruktora, veé je namijenjen kao pripomoé instruktoru u njegovorn zadatku. Tiiekom obuke, instruktor moze iamijeniti neki manji ili vazniji dio vageg programa. Raspitajte se o radu instruktora obuénog centra prije nego Sto se upisete na tedaj. Jednom kad se uvjerite u njegovu struénost i reference, verujte svom instruktoru i pratite njegove upute tijekom, alii nakon zaveSetka obuke. Vasa je odgovornost nati si dobrog instruktora. Zapamtite da vam tiiekom letenja viastita sigurnost treba biti i ostati na prvom miestu »Ako jednom probe letjeti, Setat ées zemljom pogleda uprtog & nebu gdje si bio i gdje se zauvijek Ceznes vratiti.” Leonardo da Vinci Da zakljugim, nadam se da ée vam ovaj priruénik prirasti srcu onolika koliko ie prirastao svojim stvarateljima. Sve Sto vam mogu pofeljeti jest da u letenju sve dalje i sve vige, i naravno -sretno stijetanje na kraju. ate u Vidimo se na nebu. Panayiotis KaniamosUpozorenje autora - Letenje je Zak i za iskusne pilote potencijalno opasn: Paragliding, relativno nov oblik zrakoplovstva, sigumno' nije izuzetak, Zato ne mogu pretjerano naglasiti da onaj koji se Zeli baviti paraglidingom mora biti spreman preuzeti potencialni rik po viastiti Zivot, ili bar pokoji ekstremitet. Letenje u brdima ill na vitlo ukljuGuje rizik kojeg polaznik tetaja mora biti u potpunostisvjestan. Ovaj priruénik ni u kojoj mjeri nije namijenjen da posluzi za nekakav brzi nauéi-sam teéaj. Napisan je kao referentni material ili kao pripomoé tetaju koji vodi kvalificrani instruktor. Svi rizici ovog sporta mogu se reducirati na najmanju mogucu mjeru samo ako se polaznik tetaja pridrava sigurnosnih pravila. Autor ove knjige dijeli i opisuje osabna iskustva i to na natin koji sigurnost staviia na prvo miesto. Zapamtite, najveci broj nezgoda se dogada zbog glupih pogreSaka. Drugim rijetima - kad se zaboravija teorija, kad se ne vjezba i ne postuju mjere opreza (Ovo je planina. I treba je pogtovati. 14 e Upoznajte paragliding » Cesta pitanja * Porijeklo imena » Je li to sport i za Zene? © Poéetak i rast © Pripadajuéa mitologija Paragliding Priwénik i vod ea parafedveniUpoznajte paragliding Parajedrenje je jedan od najnoviith oblika letenja. Tako je jednostavan a se opisuje kao dzepna avijacija, Sve Sto trebate da biste se adil u zraku ' Ispunili tkarov san jest va8e lagano krilo, neka padina za poljetanje i za Potetak nekoliko sati teéaja. Bez obzira koliko treba vjelbe i vremena da pestenee VieSti u tome, ovaj sport nudi ogromno zadovoljstvo u svim fazama igenja, NaSa leteca braéa, zmajari, Prisustvovali su rodenju parajedrenja kao Ponavijanju vlastite povijesti. Privlatnost paraglidinga efi u jednostavnosti tukovanja i prenosivosti, a da ne Spominjemo i pristupagnu cijenu. Paragliding semofe retlamirat ko jedan od eth none tensa nena u osjeCaj slobode i dodira sa zrakom, ne&to Sto ostali oblici letenja ne pruzaju u tla mj Ut je bo poKlonaogroman tne ae ee Doslovno su stotine tisuéa iudi prigtie ovaj divni sport pa padine potinju wvieti pilotima parajedrilice. Gomila Sarenih krila i nijthovih pilota w zraku Prizor je Koji treba dodivjeti! To je sport za sva godignja doba, 2a muskarce {Bene svin godiéta, lako proizvodati nude i opremu 2a djecu, paragliding se smatra sportom za odrasle. No, moda bi bilo toznije re¢i da je ovaj sport amijenjen razumnim ljudima, neovisno o dobi. Dobar pilot parajedrilice definira se kao netko tko mode razmistat napried, predvidjet situacije i reagirati na vrjeme, uz preduvjet da posieduje i brimjenjuje teorjsko znanje, Konstantno vjezba i poduzima sigunosne mere. Cesta pitanja:_ * Kako poéeti? Sve 5to trebate jest pridruliti se nekom najblizem klubu koji e vas uputiti W obuku ili pronagi obugni centar parajedrenja s kvalifciranim instruktorima, Ne staviiaite se na milost nekome bez nuznih kvalifkacia i pogotovo nemojte ovo pokusavati nauditi sami Utenici se trebaju odjenuti prikladno za vremenske uvjete, uz obavezne gleinjage (ii cipele za planinarenje - bitno je da uévrSéuju skotni zglob) i tukavice prema godiSnjem dobu. Svu ostalu opremu osigurat ée vam klub ili 3kola. Sveukupni paket opreme koji sadirZi kacigu, sjedalicu i krilo teli od 24 do 18 kg. Ako od neveg bolujete, posavjetuite se s instruktorom, no inage je potrebna prosjetna psinofizitka sprema. Savjet Ujegnika vrlo je Korisna stvar, ali i obavezna ako od negeg bolujete. Lijetnizka potvrda o potrebnom zdravstvenom stanju pri pristupanju pilotskom ispitu obavezna je, dok je za pristupanje obuci dovolina i vozatka dozvola A ili B kategorije. JoS jedna stvar koju je korisno imati jest automobil - kad se nadete na sletiStu, nege vam biti tedko povesti i ostale koji kreéu prema startu, zar ne? VaSe prvo iskustvo u zraku najvjerojatnije ée biti let u tandemu s vasim instruktorom, i to €e biti dobar uvod u prvi samostalni let. Tandemski letovi vilo su populatni medu potetnicima i najéesée sluze kao trenutak odluke u kojem odmah mozete vidjeti Zelite Ii se baviti paragtidingom itt ne. Ako se odlutite baviti ovim sportom, vas ée se stil Zivota mozda zauvijek izmijeniti, Ali ako se predomislite, ipak ste dozivjeli nesto nevierojatno. PokuSajte i uvierite se sami! * Kakvi se to ljudi bave parajedrenjem? Nema nekog univerzalnog profila. Liubav prema vjetru, osje¢aju bezgranitne slobode u letu nad prirodnim ljepotama, ali i Zelja za adrenalinskim impulsom neke su od zajednizkih osobina. Sjecam se, jednom sam pokuSao zadiviti neku skupinu pilota pohvalivli se kako sam nekoé trao maraton. Na kraju se ispostavilo da jedan jedini pilot u skupini koji nema neku sportsku proslost ima najbolji rezultat. Dok ovo moze biti samo iznimka koja potvrduje pravilo, ona dokazuje da ne morate biti atletiéar da biste mogli nautitiletieti parajedrilicom, sve dok ste barem prinvatljivog zdravstvenog stanja, K tome, pilot parajedrilice vista je individuatca koji vam mode biti itekako stimulativno drustvo. Vidjet ete,In) YOUN ea parajearenye * Koje se opasnosti ovdje kriju? Ovo je jedno od najéeBéih pitanja is razlogom je tako - judi Zele znati kolki je faktor rizika kad se upuBtaju u ne8to nove. Najboli bi odgovor bio ovakav: ako se radi o aktivnosti koja ukljuduje visinu i kretanje, opasnosti postoje. No, kao Sto viijedi | kod skijanja i upravijanja automobilom, vasa koncentracija i razboritost mogu uvelike smanjiti potencijal opasnosti. Fito je da trebate dobiti precizne instrukeije i razviti pravilan stay tako da nigta ne ostavijate sluéaju. Kao kad utite dijete penjati se stubama, ista Pravila vrijede i u ovom sportu, U nepoznatom okrufenju rizike trebamo svesti Fra minimum $to vise moZemo i tako stvaramo osnovu na kojoj se na viastito zadovolistvo moZemo rekreativno baviti ovim sportom, Tek tada mozemo ‘wedi Koliko je ovo jednostavan i obiéan planinski sport koji postaje opasan ‘samo po nemarne pojedince. Sigurnost mora biti na prvom mjestu i tada je sizik usporediv s ostalim planinskim sportovima. Iskusan pilot sposoban je prosuditi koliko je neko okruzenje (ne)sigumo, tako Sto ocjenjuje viemenske faktore i ogranitenja vlastite opreme | iskustva, Pofetnici trebaju letjeti uz svog instruktora koji ¢e kompenzirati njihov nedostatak iskustva, Ovdje moram naglasiti da su skoro sve nezgode uzrokovane \judskim faktorom, a tek manji dio njih posijedica je prirode ovoga sporta. Postoje pitoti koji stalno istraZuju granice performansi tako Sto testiraju i sigumosna ogranigenja. Uz njih postoje i piloti koji ne poStuju ni najosnovnija Pravila sigurnosti. Stecom, postojimo i mi koji smo sasvim zadovoljni smirenim i bezopasnim letenjem, bez probijanja sigumosnih limita. * Sto ¢u dobiti ako odluéim uloziti vrijeme u ovaj sport? To se rijecima ne moze opisati. Osjetaj slobode letenja poput ptice nevjerojatan je, @ krajolic i prizori koji se otvaraju iz te perspektive jednostavno ‘su senzacionalni. Ostajete zadivljeni kako je lako gledati | svijet, i druge ljude, i samu prirodu pogledom iz jedne nave, Sire dimenaije. Osim toga, sigurno éete upoznati nove [jude i stvoriti krug poznanika i prijatelja sa slignim interesima. Kao i svi, zauvijek éete pamtiti svoj prvi let. Dakle, Sto Eekate? Odletite jedan 38 rug! Nautite i nikad negete zazaliti. Budite strplivi tijekom uenja i bit Cete rnagradeni mnogim sretnim satima u zraku. * Porijeklo imena Parajedrilica (eng. paraglider) aerodinamiho je krilo koje nam omoguéava jedrenje u zraku, Nema veze s padobransivorh koje se temelji na usporavanju slobodnog pada. Paragliding se bavi letenjem, a ne padanjem s velike visine Tragadi 2a adrenalinom razotarat Ge se osim ako su dosegli vo naprednu razinu | Hele l2voditi figure koje se smatraju ekstremnim. Rije® ,parapente" kombinacija je rjeti para-chute (padobren) i pente (padina). Slino tomu, Taliiani ga zovu ,parapendio" a Nijemci ,gleitschim*. Francuzi se smatraju pionitima ovoga sport, stoga se njhov naivkorsti iz potas, Ovu sam keiigu napisao u Zast zrakoplovstva i pionira parajedrenja koji su nam omoguci ivimo svoj san. *Je li to sport i za Zene? lako je paragliding dostupan osobama oba spola, broj Zena koje se njime bave zasad je manji od broja mufkaraca, Ovo moze izgledati kao protuargument, 1no to nije tjelesno zahtjevan sport i jako se dobro slaze sa Zenskim misaonim procesom, jer su one bole u sagledavanju Sire slike. Ovaj sport pruza osjeéaj slobode kombiniran s tistim ushigenjem i to je vige nego dobra motivacia za oba spol. Kratka povijest parajedrenja oznaéena je prisutnoScu Zena. Zelio bil spomenuti da Zene piloti iz nekih nepoznatih razloga posjeduju znacajno vetu sposobnost uotavanja termitkih stupova u odnosu na muskarce. Ovo se itekako vidi pri letovima bez variometra, One su éak postavijale i svjetske rekorde u daljinskom letenju. 'S vremenom ée i ovaj sport biti priznat kao jedan od normatnih planinskih sportova i vjerujem da e se vet u bliskoj buduénosti pridruditi i vise Zena Niihova prisutnost moZe samo pospjesiti rast populamosti na svim razinama i, na kraju, svi Gemo biti na dobitku. Dakle, moje dame, izazov je pred vama. Raspitajte se kod onih koje su se vet ukijuvile. Vii va8i Zivotni partneri nece zazaliti! Paragliding erieutik i vedi za parajedrenieail Castle n.kaicaste-com 2002, U. 5, Women's Nationa vrvakiaau letanju zmajem 2001. Femine Open Distance Dedared Goal safest eeerd 2001. U.S. Women’s National -pwvakinja a parjecremu 2000: sijtska prakina letetju amajen £4 Sere 1996. swetska preakinja u letenju zmafem 24 Sone 2395 Conoco pane 1995. U. 8. Worten's National = peakinjaw paraedrenju 1593. 1995 sreba medals nd s\etshinprversnrs 41994. U. Women's Open = reorderka u dalinstom letenjaparaiedelicom 499%: prva Zena na silt Kola je zmafem prelate vise 0d 200 tabs * Poéetak i razvoj J03 od davnih dana povijest vivi legendama o Covjekovim pokuSajima da Poleti. U antitkoj Grékoj imali smo Ikara i Dedala. Zatim su tu vesele prite o Earobnim arapskim letecim tepisima, pa su tu i kineski papirnati zmajevi koji ‘mogu ponijeti i Zovjeka. Stvari su se malo uozbilile u renesansno doba kad je nna scenu stupio Leonardo da Vinci, no tek je 1620, na Faust Vranvié (Fausto Venanzio) osmistio prvi prototip padobrana. 1783. braéa Montgolfier po prvi Su put poletjela balonom, a 14 godina kasnije Andre Jacques Garnerin pivi je put iz balona skatio s padobranom. Sir George Cayley 1809. je godine objavio knligu ,0 zraénoj navigacii" - studiju 0 strojevima tezim od zraka, Daba modernog zrakaplovstva zapozeo je 1891. g. Otto Lillienthal, prvi istinski avijatizar na svijetu. Uspio je skupiti dvije tisuée letova i sve to na jedrilici iz vlastite kuéne radinosti koja je vise sligila $i%mi8evim krilima ‘nego nekoj ozbiljnoj letjelici. Za bracu Wright njegov je doprinos knjigom Let ptica osnove avijacije” bio ogroman. Mnogo godina kasnije, tijekom Drugog svjetskog rata, iskreavanje u Normandiji postuZilo je kao podloga za ozbiljan daljnji rast i istradivanja. 1945, godine Francis Melvin Rogallo poteo je razvijati krilo koje je izgledalo kao zmaj. 1948. pozeo je razvijati model Koji je mogao ponijeti odraslu osobu. Engleski padobranac Walter Neumark 1962. po prvi put je poletio na vitlo. Nakon ajega, 1963. godine, David Barish je istrazivanjima za NASA-u doSao do izvanrednih rezultata, a kanadanin Domina Jalbert predstavio je novi tip padobrana 5 vertikalnom mrezom platnenth traka koje su ga oblikovale kao avionsko krilo. Svoj izum nazvao je parafolifa. Otto Lilienthal»Blow Up" iz 2986. uz Up Kendo” iz 1996. Sve ovo napravilo je izvisnu podtogu 2a niemazkog inzenjera, dr. D. Strassila koji je prvi pokuBao poletieti s padine. No tek je 1978. godine u mjestu Mieussy u Francuskoj potelo polijetanje s visine od preko tisucu metara i ubrzo je ovo mjesto postalo Meka 2a parajedriliare, Perspektivni piloti poput Andrea Bohna, Sergea Tuaza, Xaviera Redmonda, Huberta Aupetita, Laurenta de Kalbermattena i Gerarda Bossona proslavili su vlastita imena, Primjerice Gerard Basson prvi je sluzbeno predstavio novi sport na Svjetskom skupuzmajara 1979. godine. Zatim je 1982. godine Roger Fillion (po zanimanju postar), prvi poletio s Mont Blanca. Nakon toga parajedrenje se u Francuskoj brzo razvija uz konstantno otvaranje tegajeva i Bkola, 22 1983. potinju se organizirati natjecanja,.a dvije godine kasnije u Mieussyu, Richard Trinquier prvi je letio pet i pol sati koristeci termitke stupove i varlometar. 1986, Hubert Aupetit, poznati pilot, napisao je prvu knjigu 0 ovom sportu. Robert Graham, Fritz Dolezalek i Jordan Melitopoulos dizajnirali su i saBili prva komercijalna krila. Danas se populatnost paraglidinga prosirila do najzabatenijih kutaka ovog planeta, piloti konstantno usavrSavaju tehniku i opremu, a Skole i tetajevi mogu se naci skoro svagdie. Povth toga, potraznja za opremom za paragliding br2o raste, a prelet od po 400 kilometara postal su uobitajeni. Kako raste interes, tako su se i natjecanja naéla u centru zanimanja. S ovakvim zamahom, nadamo se da éemo i ovaj sport uskoro vidjeti na popisu natjecanja Olimpilskih igara. Zapravo, parajedrenie je veé sad jedan od kandidata da bude priznat kao ravnopravna olimpijska disciptina Lijevo: natjecatelisko kilo. Desno: pozetniéko krilo. Paragliding Pinot 1 voulé 20 paajodrenje 1* Pripadajuca mitologija U doba antitke Gréke Dedal, sin Metionov (a koji je bio potomak Hefesta, bboga obrinika), Zivio je sa svojom Zenom Nausikratom i sinom tkarom. Dedal je bio velik i stavan arhitekt, umjetnik i izumitelj. Proslavio se kao prvi kipar koji je svojim kipovima lijevu nogu postavliao prema naprijed i tako prikazivao doziviiaj kretanja. Ukratko, bio je Da Vinci svoga debs, toliko je bio svestran. Niegova je reputacija bila tolika da ga je angadirao i kretski kralj Minos da ‘mu sagradi palaéu u Knossosu gdje bi mogao pohraniti i sigurno cuvati svoje ogromno bogatstvo. Za njega je Dedal konstruirao izuzetno kompliciran / kompleks soba i hodnika i nazvao ga Labirint, Ako bi neki neprijatelj i uBao u Labirint, nikad ne bi uspio nati izlaz. Za dodatnu sigurnost Minos je tamo smjestio i Minotaura (napola govjeka - napola bika). lako je bio vrlo zahvalan Dedalu, kralj Minos bojao se da ée nekom otkrti tajnu alaska iz Labirinta i zabranio mu odlazak s otoka, Tajna je zapravo bila vrlo jednostavna: na ulazu je trebalo okatiti jedan kraj niti i odmotavati sje putem - prilikom Povratka nit se mode pratiti natrag prema ulazu, Dedal je tajnu otktio kraljevoj i, a ona ju je odala sinu atenskog kralja Egeja, Tezeju, u kojega se zaljubila. Tezej je tako u8ao u Labirint i bio Minotaura, Za to je vrijeme Dedal pronaSao natin kako pobjeti s Krete. Konstruitao je dva para krita Gedan za sebe, a drugi za sina Ikara) i to tako sto ie na okvir voskom pritijepio per. Kralj je saznao za Dedalov plan pa su tako naa dva pionira pilota morala brzo pobjeci. tkar je zanemario otevo upozorenje da ne smije letjeti previsoko i krenuo je sve vige i vige, Sto blize Suncu. Od topline se vosak na njegovim krilima otopio i pao je u tkarsko more blizu otoka Ikarije (oboje kasnije nazvano po njemu), Dedal se uspio vratiti u Atenu gdje je sagradio hram bogu Apolonu i tamo Zrvovaa svoja krila © Konopel © Nosive trake Ubrzivat Trimovi Karabineri * Sjedalica wo ——Letatka oprema___ © Visinomjer © Variometar © Indikator brzine vjetra ° Radio © GPS. » Kompas ° Vodeni balast © Rezervni padobran _Odjeéa.Faraguoing Pina # vo e Materijali Parajediilica se sastoji od kupole (krila), konopaca, malin obruée i nosivih traka (gurtni). Na sjedalicu se pritvrScuje preko velikih karabinera. Karabiner je metalna karika koja se moze po potrebi otvarati i zakljugati pri zatvaranju, a isprva se koristio u slobodnom penjanju. Rezervni padobran, ubrzivaé (eng. speed system) | letatki instrumenti smjeStaju se na sjedalicu. Kad se s kacigom, rukavicama i sl. sve zajedno upakira u tarbu za nogenje, sveukupna te: ‘opreme iznosi 15-18 kg. —Krilo___. Krilo se u osnovi sastoji od dva platna ad posebnog materijala. Jedno je platno nagiveno na drugo, a izmedu njih ostavija se odredeni razmak (debljina profile). Spojena su sa strane i straznjim krajem, dok je prednii dio otvoren. Sirina razmaka ovisi o dizajnu parajedrilice, Natjecateljska su krila relativno skog razmaka, dok pogetno i napredno krilo imaju veti razmak (to osigurava jati tlak i sigurnost, ali lo8ije letne karakteristike). lzmedu ta dva platna poredana su pojatanja koja zovemo rebrima, ata pojatanja odrZavaju oblik krila, Prostor izmedu—rebara_—zoveno komore. Na rebrima jo8 imamo otvore Koji omoguéavaju da se tlak u komorama izjednati, Sto je vige rebara i komora u krilu, ono je EvrSée, all i teze. Rebra su postavijena okomito, ti, popretno gledajuéi na povisinu krila, Prednji rub krila zovemo nos profila, a straZnji rep profila Vertikatne komore u unutragnjost kil 26 ®@ Neki proizvodati, kao 3to su FreeX i Advance, stavijaju posebne stabilizatore na krajeve krila kako bi pomogli pri zaklapanjima - vise o tome u poglaviju o aerodinamici Projcirani raspon Evo nekoliko korisnih termina koji opisuju kro: Sirina (eng. chord): razmak izmedu prednieg i straénjeg kraja krla Raspon (eng. span): razmak izmedu krajeva krila Debljina profla - razmak izmedu donje i gornje povrSine keila Ukupna teZina: tezina pilota opterecenog cijelom opremom, ukljucujuéi i krilo Tezina pilota: tezina pilota bez opreme Prava povrgina kala (eng. actual wing area); raspon x prosietna Sirina Projicirana poviSina (eng. projected area): projicirani raspon x prosjetna Sirina Vitkost (eng. aspect ratio): raspon x raspon / prava povisina kcila, omit izmedu kvadrata raspona krila i povrSine krila Projicrana vitkost: projicrani raspon x projcirani raspon / pr Opteregenje krila: ukupna te¥ina / prava povrSina krila irana povrsina Paragliding Prin vod za paraiedrenjeVicing Printuik 6 wodié 22 parajedrenie Projicirana povrdina kita jest povrSina koju krilo pokriva u letu, Buduei da je ono u formiranom stanju priliéno zaobljeno, projicirana je povréina manja od stvame povidine krila. Projicirane su mjere one koje se uzimaju u obzir pri mierenju performansi. Krilo je konstruirano s dva jednaka dijela: desna strana krila identiéne su, Bitno je da o krilu razmisljate kako ima dva aijela koja se nadopunjuju, a ne kao jednom komadu, nedjeljivojcielini. Krila se izraduju od specijalnih laganih i izdrSljivih materijala kao Sto su Dacron poliester, najlon, Mylar ill sli, a 0 odabiru odluguju pojedini konstruktori kuila. Najée8éi su proiavodati materijala za parajedlice Dimension, Carrington ‘ Teijin. Materijal se odabire na temeliu cijene, teZine, izdrEljivosti | otpomosti na fizitka o8teCenja, otpomosti na Sungeve 2rake i tako dalje. Svaki konsteuktor odreduje specifikaciu i trajnost krila na_kojuw kupae moze ragunati Ono Sto s vremenom najvige | propada jesu svojstva evistoce | i poroznosti Krila, Postoji uredaj | kojim se moze ispitati poroznost | materjala. Zapamtite, rife potetka svake sezone trebate dobro provjeriti stanje svoga krita {i kupolu i konopce) - je li negdie poderano, oSteéeno, kakva su svojstva materijala i sh 1997 Opéenito, kad god krilo dode U doticaj $s vodom (0Sobito Ss=emsem-sane=seerermmpneeeeaeT slanam), praginom, Sungevim Promjene u dizajnu krila tijekom zodina zrakama, viagom i odredenim insektima, ono se vise ili manje troBi. Apco je bio prvi proizvodaé krila koji je pogeo nuditi trogodignju garanciju na materija, a nakon njega slijedio je i FreeX i drugi Svi se profesionalci u parajedrenju slau $ tvicnjom da krilo izdrdi oko 300 sati izravnog izlaganja Sunéevim zrakama. Dakle, ako Zelite da vas krilo sluzi Sto dulje, zasttite ga kad ga ne koristte. Najboli natin na koji mozete Euvati krilo jest da ga nakon letenja slozite u njegovu viecu i stavite na suho mjesto. Pravilno odrZavano krilo letjet €e dalje i bolje startati od krila koje se ne odrdava, Pazite da ga ne ostavijate blizu auspuha automobila ili motocikta, ili da ga ne ostavijate na asfaltu tijekom ljetnih mjeseci. Vetina proizvodaéa stavljaju Mylar u prednii rub profita, po¥etak rebara, a takva krila treba pazlivo slagati kako bi se izbjeglo presavijanje materijala. Pazlivo protitajte upute uz svoje krilo. Isto tako treba razmisijati o praktiénosti pri izboru boja krila, Bijela se lako zaprlja, a neke su boje otpornije na ultraljubitasta zratenja od drugih. (mada to nije nikad pouzdano dokazano - op. rec) * Evo kratkog vodiéa: Visoka otpornost na UV zrake: bijela, svijetto siva, blijedo zelena, svijetlo plava Srednja otpornost na UV zrake: = tamno zelena, tamno plava, Zuta, svjetlo ijubigasta, narancasta Niska otpornost na UV zrake: fluorescentno roza, fluorescentno Zuta, tamno ljubigasta, fluorescentno naranéasta, erna Pri odabiru boja moZe vam pomoti i indeks UV degradacije nakon 720 sati i2laganja: svijetlo sivoj kvaliteta je na 24%, bijeloj je na 26%, zeleno] 45%, nebeskoplavoj 13%, plavoj 13%, svijetlo Wubizastoj je na 31%, Zuto] 7%, jubigastoplavoj 7%, naranéastoj 7%, tamno jubigastoj 3%, a ruzigasto] samo 1%. Dakle, boja je wilo bitna, ne samo zbog izgleda, nego i dugovjetnosti kerila Daraatil sufi wait 2 naratosonk 20Calagnunty, Haruemm 1 vou 22 parsjedrenje Posted iz pilotove perspeltive * CiSéenje krila Koristite samo vodu, a za jaée zaprljana mjesta vrlo blag, nealkalni deterdéent. Pranje inaée nije dobra stvar za krilo, Prilikom diSéenja nikako nemojte strugati ili grepsti materijal. Konopci se ne smiju smotiti jer se mogu stisnuti. Ako ste ipak smotili krilo, ostavite ga da se osugi na nekom suhom i zasjenjenom mjestu. Nikada ga nemojte spakirati mokrog. Dogodi li vam se da 80 ipak smotite, nakon sugenja bilo bi dobro da ga Sto prije vinete u zrak. * Krpanje krila Ako se krilo na nekom mjestu podere vie od 5 cm, odnesite ga kvalificiranom Struénjaku. Male poderotine se mogu sanirati transparentnom samoljepljivom trakom koju ete zalijepiti s unutrasnje strane. Nemojte koristit trake u boi jer €e to izgledati velo tno, Poderotine malo vete od 5 cm mozete zakrpati na sligan nagin, ali ovdje je dobro traku zalijepiti i s unutranje i s vanjske strane ostedenja, Velika oSteéenja, Pogotovo duz Savova i na konopcima se moraju zakrpati pomocu posebne igle i konca a za to su zaduZeni specijaisti za popravke. Slaganje krita pogledajte na straniei 87. 20 Konopci.Gpagice)__ Spone koje spajaju krilo | sjedalicu obiéno zoverno konopei ili Spagice (eng. lines). Debljina im uglavnom iznosi izmedu 0.4 1 1.7 mm (0.016 do 0.07 inéa) a ponekad moze dosedi i do 2.2 mm (0.09 inéa). Njihova jagina ovisi o debljni i svojstvima materijata koristenima u njthovoj izradi. Najée8ée su presvutene dodatnim zastitnim slojem koji ih Stiti pri povlagenju po zemiji, @ izraduju se od materijala kao Sto su Dyneema, Kevlar, Spectra, Superaramid itd. Konopci su razvugeni od donje povrSine krila i postupno im se mijenja debliina i broj pomotu niza malih vezova. $ jedne su strane priévrSéeni na omée prisivene na krilo, a s druge strane preko malin karabinera na nosive trake. One se pak preko velikin karabinera zakaptaju na sjedalicu. Moderne parajedrilice danas imaju manji broj konopaca od stariihh modela. Manji broj spona rezultira manjim otporom u zraku, a krilo se moze ubrzati i do 4 kmh (2.5 milja na sat) ako se ugrade tanji Konopci. Material od kojeg se one izraduju mora biti posebno izdréljiv i minimaino elastitan, Vazno je dda postanete svjesni posebrih svoistava ovih materijala kako biste th znal pravilno odrZavati ili prepoznati vrijeme kad ih treba zamijeniti. Kao primier mogu navesti tinjenicu da su konopci od Kevlara kori8teni prije 1992. godine bili vrio osjetlivi na savijanje. Velika vetina danaénjih konopaca stisnut e se_ako dode u dodir s vodom pa ako smotite krilo najbolje je konzultirati sa svojim dobavijatem. Svaki proizvodat krila navodi tofne osobine konopaca koje ugraduju u svoja krila, Opéenito bi bilo najbolie da se najdeblii Konopci na krilu mijenjaju svake godine ili nakon stotinjak sat leta, jer se oni najvige rastegnu. Ovo rastezanje konopaca rezultira pogorSanjem aerodinamitne efikasnosti krila. Ovaj se efeki najvige primjeguje na prednjim konopeima (A linlje) zbos,siajveteg opteretenja kojem su izvrgnuti. Mozete zamijeniti samo dio konopaca i to istom vistom ili slignom s istim materijalom i debljinom (da biste izmjeriti pravu duljiny novih konopaca, apteretite ih teretom Ako mijenjate sve tinije, najbolje je uzeti komplet od originalnog proizvodata, Na kraju obavezno provjerite krilo i njegovo ponaSanje pri dizanju. Paragliding Priuehik i vod za posiedvenie1 vodit 2a parajeccenie * Komande (koénice) Postoje dvije skupine konopaca koje su povugene od lijevog i desnog Strainjeg ruba krila. Svaka od tih skupina vodi do jedne komandne rutke, navavno, jedne na tjevoj i Jedne na desno} strani. ko povutete desna Komandlu, skrenut éete desno. Za uzinkovito i sigumno skretanje povudl éete Komandu i istovremeno lagano prebaciti teZinu u sjedalici na tu istu stranu. Skretanje udesno “gocm: Jednostavno regeno, pravilaa upotreba komandi osnovna je disciplina sigurnog letenja i efikasnih letnih performansi, Upamtite da krilu teeba neko wilieme za reagiranje na povutenu komandu, stoga morate nautiti koristti \lastito tijela kako biste potpomogli skretanje. Ako prejako povugete komandu, {aj dio Keita radikalno ée se usporiti prijeci u zastoj (stall). U tom stanju vise ine osje¢ate otpor u rutici komande. Krila za pogetnike i polaznike tetaja obizno Imaju duze konopce komandi kako bi se sprijezilo preagresivno i prebrzo kogenje. Zastoje i asimetriéna zaklapanja proti éemo kasnije, ‘Ako ste kupili novo krilo, prije nego Sto prvi put poletite s nj , manevrima na zemilji obavezno provjerite na koju su duljinu namjeStene rugice komanda, Kad je krilo formirano u zraku iznad vas, pustite komande i provjerite nalaze li se rutkice na vise od 5 cm (2 inga) od njthovin kopéi a nosivim trakama. Ako su komande prekratke, u letu ée zbog otpora u zraku povlatiti strainji rub krila vie nego Sto bi trebale. * Zapamtite: 1. Ako Zeliteraspetlati Konopce nakon Sto ste prosteli Kilo, dignite A linije i lavucite komandine linije prvo jednu stranu pa drugu. Ovo e obigno raspetliatij ostatak linia. Pomaze I ako dr2eti A linje u zraku protresete astale line. Ako je sjedalica otkoptana a nosive trake spetliane konopeima, krenite od krila i raspetljavajte niz linie. 2. Ako vam se komanda zapetia u 2raku, upravijati i kotiti mozete padlivim potezanjem zadnjih nosivih traka. —Nosive trake (gurtne) Nosive trake (eng. risers) preko posebnih su coma ili obruga spojene na konopce grupirane po poloaju na krilu, Najée8ée imamo 3 il 4 nosive trake na svakoj strani, Zovemo ih A, B, Ci D nosive trake, ovisno o tome ma koje su skupine konopace spojene. A nosiva je traka spojena na prednju skupinu i prva je u nizu. Nakon aje ide B i tako dalje, Nosive se trake na svakoj strani spajaju na sjedalicu preko velikih karabinera,Cecin | vie 2a pararearenye Neka su krila dizajnirana tako da dopuStaju prilagodavanje duzine nosivih taka. Reduciranjem duzine A i B nosivih traka mogete dobiti veéu brainu i obratno. Ovakve stvari mora dopustati konsttukcija krila i uvelike utjezu na njegove reakcie i ponaSanje u zraku. Pilot nikada ne smije ni pokuSavati sam mnijenjati konfiguraciju krila (koja je takva i testirana). OuZina nosivih traka mijenja se kad koristimo ubrzivat il trimove, ao tome éemo pisati u sljedecim poglavifima, —Ubizivaé (eng. speed system) __ Ubrzivag je jednostavan sustay 2a dodatno ubrzavanje krila koji pilot mode Uupotrijebiti pritiskanjem noge na prezku (ili konopac) spojen preko kolotura na # nosive trake (a ponekad i ostale). Normalan se let uspostavlja tako da pilot Jednostavno prestane pritiskati ubrzivat. Poenta ovog sustava jest skragivanje duzine A nosive trake, B trake u manjoj mjeri, a ponekad i C za jo8 manje, Kao 5to éemo vidjeti u poglaviju 0 aerodinamici, takvim éemo postupkom jzmijeniti ‘napadni kut krila i ono Ce letjeti brie. Mozemo dobiti oko 10 km/h (6 milja na sat). lako se mogu postiéi i vece brzine, krilo je pri takvim brainama podloznije kolapsima. Tako da, iako jednostavan, ubrzivaé nije uvijek siguran ako nemate sijedeée stvari na umu: 4 Istovremena upotreba ubrzivaéa i kodnica znadi primjena dviju potpuno suprotnih naredaba, To jednostavno nije sigurno. Neki testni piloti koriste ubreivaé i kotenje kako bi smanjili brzinu. Rezultat ovakve akcije drastigna je promjena aerodinamitnag oblika krila i ono pritom krece vertikalno prema dolje. Ovakve su stvari izuzetno opasne i treba ih pokugavati samo iznad vode. 2.Brzinu krila moemo prilagodavati prtiskom na ubrzivaé, no treba paalti na moguénost zaklapanja krila kad smo blizu zemlje, u turbulentnim uietima ili u termici, Imperativ je pravilna upotreba ubrzivata. Tijekom Podetnitkog tetaja polaznici ne rade u takvim uvjetima i ubrzivati se ne koriste. Nasuprot tome, brzina je kljuéna stvar na natjecanjima i tu Cemo ga vige vidjeti, iako se zapravo dovoljno iskusni piloti mogu snaci i bez njega. 34 Kad koristite ubrzivat, pazite da vam je sjedalica pravilno podeSena. Tra- ke ubrzivata trebale bi igi od nosivih traka kroz vodilice uSivene nna sjedalicu i izati kod niogu. Kako biste mogli iskoristiti cijeli raspon brzina svoga krila, moda = Gete morati skratiti trake ubrivata ili napraviti Jjestve. Mnoge se liestve prilagodavaju tako da ispruzene noge na najnizoj pretki znage pola moguéeg ubrzanja, a to je dobro za krstarenje po blagom vjetru. Gornja bi se pretka koristila samo za maksimalno ubrzanje w rijetkim trenucima kad je i praktitno i sigumo upotriebiti je. Richard Gallon Korist! i komande f ubrzivat pri slfetanju Ubrzivaé namjestite tako da ga mozete dohvatiti bez koristenja ruku, Probaite ga postaviti s gornjom pretkom skoro skroz do sjedalice i ostaviti slobodnu oméu koju mozete zakatiti petom. Paraglicling Prruénik i vod ze osajedreniePriatnih§vodié ca paraedrenje *Zapamtite 5 ubraivater je skoro svako krilo podloznije zaktapanjima pri vetim brzinama 200g smanjenja napadnog kuta. Uz to, ako veéom bizinom uletite u kolaps, 2nati da €e i kilo reagirati bumije i oStrije, Prilikom DHV testiranja najvece se ociene daju pri vecim breinama, @ %ak i vilo sigumna krila reagiraju brZe kad udu u kolaps s ubrzivagem, 2bog toga, ako ulazite u turbulencle, razmisljajte 0 upotrebi ubrzivata samo ako imate dosta visine gdje éete imati vremena izvudi se iz eventualnog kolapsa Trimovi 2 Mnoga keila imaju trim sustave koji omoguéavaju progresivnu modifikaciiu cudine straznjih nosivih traka, Tako se napadni kut krila moze mijenjati, a (ime f brzina u tetu, stoga ih i zovemo ,brzi" i ,spori” trimovi. Trim sustavi ili rimovi (eng. trimmers) obiéno se nalaze na zadnjim, D nosivim trakama kad {silo ima 4 nosive trake ili C nosivim trakama kad keilo ima tri nosive trake. Trimovi mijenjaju nosivu traku na koju su spojeni i onu odmah ispred nie. Rezultat na kraju bude isti kao i kod ubrzivaca, osim Sto timove tijekom leta morate prilagodavati rutno i to morate raditi Ze8ée. Krilo koje leti na ybreim” timovima (podeseni na maksimalnu brzinu) podloznije je zaklapanjima, a i vie ako su asimetritno otvoreni, * Mali rjegnik: Spori ti = trim podeen na normainu brzinu (zategnuti) Brai trim = trim podegen na maksimalnu breinu (otpusteni) V min = minimaina brzina ispod koje kilo gubi moguénost nastavka leta, Do nje mozete doéi i kozenjem bez kori8tenja ubrzivata ili trimova V max = maksimatna brzina koju mogete dobiti ubrzivatem ili trimovima, s tim da je pojedino krilo s njima i testirano Vitrim = brzina leta bez koéenja, ubrzivaéa ili trimova intial) Osobno smatram da trimovi nisu uvijek sigumni, bilo zbog moguénosti nepainie pilota da ih ne primijeni simetriéno na obje nosive trake, bilo zbog moguénosti da se u turbulentnim uvjetima sami otvore. No zbog brojnth prednosti ne moZemo ih u potpunosti odbacit _Karabineri Karabineri su obrud ili karike izradene od Zelika ili aluminijske stitine i vrlo su visti. Omoguéavaju prikapzanje i otkapZanje nosivih traka preko posebnog. mehanizma. Zbog lakoCe koriStenja i lijepog izgleda mnogi preferiraju aluminiske karabinere, ako su Zliéni otporijina udarce. Na karabineru wvijek mora postojati oznaka njegove snage. Vrlo maten broj pilota koristi dvostruke karabinere radi sigumosti - jednostavna za to nema potrebe. Izbjegavajte kromirane karabinere. Karabinesi moraju biti okrenuti prema unutra (prsnoj kopéi sjedalicé) i sigurani siguinosnam maticom ili automatskom bravom. Postoje specijalni karabineri Koji u slutaju nudde i kad otvorite rezervni padobran, mogu brzo i lako otpustti nosive trake, ubrzivaé i krilo. Ako izgubite jedan karabiner, ostat Cete bez kontrole jer ete ostati letjeti na jednoj poloviel krila, Ako vam se dogodi neito takvo, odmah otvorite rezervni padobran.‘BLINN ITULHIR 1 WOKE 22 parayedrenye _Sjedalica_ a. Sjedalica se na krilo spaja preko karabinera i donjeg dijela nosivih traka. Sjedalice dobivaju odobrenja 2a upotrebu od posebnih certifikacijskih ustanova, kao i krila, Sve certifcirane sjedalice smatraju se siguinima prema testovima koje su prosle. Cak i uz to, bilo je slutajeva kad su se pojavijvali i problemi, sto mani Sto veci. Odaberite certificiranu sjedalicu. Tr2i8te obiluje sjedalicama razlitite udobnosti, stabilnosti | otporosti na vjetar. Tri viste sjedalice dominiraju ‘tr2iStem opreme: 4. standardna s tri pojasa: jedan prsni i po jedan za svaku nogu 2. dijagonaina s dva prsna pojasa koji se krizaju i po jedan pojas za svaku nogu 3. $ jedinstvenom tozkom vezanja (Anti Balance System) sjedalica koju je prvi predstavio Supair Kod dijagonaine sjedalice imamo dva prsna pojasa koji se koptaju u kriZ, dok ona s ABS sustavom ima jedan prsni pojas koji se grana prema bokovima ‘taje danas najpopulamija, Svaki proizvodat ima svoju specifikaciju sjedalice i odreduje razmak izmedu karabinera. Konstruktori gesto koriste razlitite razmake medu karabinerima ovisno 0 performansama samog krila: za normalna krila taj je razmak 38 - 42 em (a5 - 16,5 ina), dok je kod natjecateljskih krila taj razmak vedi. Upoteeba sjedalice ovisi i o poloZaju karabinera iznad sjedeceg dijela. Sto je kraéi razmak, pilot izravnije osjeéa pomicanje krila pri upravijanju komandama, U siedalice se jo8 ugraduju i spremnici i dZepovi 2a neophodnu ili korisnu: opremu za letenje. Ledni protektori, botni protektori, rezervnii padobran, uubrzivat, vodeni balast, radio, kamera, torba za noSenje, kompas, GPS i prijenosni vodeni balast - sve se to moze stavitiu ili na sjedalicu. 38 Nosive trake rezervnog padobrana Ledni protektor Karabiner Botni protektor Pregka ubrzivata Rucka rezervnog. padobrana ee eat Diep za balast Nekoliko detalja: 1@ 10 - 20 cm (4 - 8 inta) Ledni se protektor izraduje od meke pene deb! ‘ i mo¥e imati potporu od pollestera ili kevlara ako je ugraden i zragni jastuk. Botni se protektor! izraduju na sligan natin. Sustavi poput Cygnusa koji se pune zrakom u letu osvajaju sve veti dio tr28ta, Novi Koncept koje nude Freex i Supair, a koriste tvrdi materijal u lednom protektoru, vet su dobili potvrdu DHV-a, a za njima je krenuo i Charly Rezervni se padobran na sjedalici mode smiestiti ispod, iza, ispred ili sa strane, FreeX i Supair su prednje postavijanje proglasil najsigurnijim s najveéom prednogéu Sto ga se moze najbrée aktiviratl. Tako na novim sjedalicama rezervni padobran nije vise smjeSten s donie strane, veé s gornje. Smjestanje rezervnog, padobrana u sjedalicu ostaje stalna dvojba, jer svaki polozaj ima prednosti i rneke mane. Vazno je da je rezervni padobran pravilno ugraden i pravovremeno preslozen (min. 1 godi8nje). Paragliding Pini i vodit za parajedrenie 2x Prva veal 20 parajedvenie * Korisni savjeti: Jedno od pravia sigurnog letenja jest prvo vezati none pojaseve, tim stavite sjedalicu na sebe, a otpustite ih zadnje prije skidanja sjedalice na kaju leta. Ako zapamtite ovaj redostijed, osigurat éete se od opasnosti a poletite bez vezanih nodnih pojasa (a veé je bilo smrtnih slutajeva zbog toga - op. prev.) Nodne pojaseve spustite Sto bliZe koljenima i pritegnite uz noge jer ée vam tako biti lakSe sjesti u sjedalicu kad poletite, Prije leta provierte sjedalicu i kako je namjeStena, Pregledajte ima li kakva oBteGenja i namjestite pojase da vam budu udobni - cijelo vam viijeme na umu treba biti vlastita sigumost. $ vremenom éete steéi iskustvo | mogi sjedalicu namje8tati i u zraku ako treba. Upraviianje kcilom ovisi i 0 namjestenosti sjedalice. Natjecateliske siedalice nisu Pogodne za rekreativno letenje i trebaju ih koristiti samo iskusni pilot Ako vam je razmak izmedu karabinera (prsni pojas) manji ili veél od testiranog razmake od oko 40 cm, promijenit éete ponafanje krila iznad sebe. Kad je razmak veti, krilo brie i lakSe reagira na pllotovo Upraviianje, ali pilot i vide poskakuje u turbulencijama, Ako dode do botnog zaklapania, oporavak vige ovisi o upravlianju pilota nego o svojstvima krila da se samo oporavi. Kad je prsni pojas jage stegnut, a time je azmak jzmedu karabinera manji od testiranog, krilo se voli vige lulatiiievo i desno po vertikalnoj osi. Upravijanje je tee, ali pilot imma veti osje¢aj stabilnosti. MoZete vjedbati i promijeniti razmak 2 - 4 centimetra (ne vi8e) ‘Ako jedan od karabinera pukne il se otkatitijekom leta, jo €ete letjeti nna polovici krila, ali bez moguénosti kontrole. Vertikalni pad ubreat ée na 8 m/s itu morate otvoriti rezervai padobran. ° Letacka oprema __ Visinomjer____ Visinomjer mjeri promjene u atmosferskom tlaku kako se kre¢ete prema gore ili dolje i tako vam moze prikazati visinu na kojoj se natazite. Ova je informacija vilo vazna u letu jer tako znate svoju trenutaénu poziciju i dokle Vetina visinomjera moze se postaviti tako da mjeri visinu iznad Zeljene razine kao Sto je npr. sltiste stat ii razina mora. lako visinomjer postoje kao posebni uredaji, vetina ih je kombinirana s variometrom ili Zak s indikatorom brzine vietra, Variometar (vario)_ Variometar koristi isti mjeru promjene u tlaku kao i visinomjer te mjeri brzinu promjene. Tako vam moze prikazati brzinu kojom se penjete ili padate. Vecina ,varia” uz vizualni prikaz nudi i audioupozorenje. Ova je informacija itekako korisna jer tako moiete razaznati penjete li se u termici ili ste trenutatno u silaznoj struji. Tako modete ostati u termici i usmjeravati se u termiku koliko vam treba ili se usmerti iz silazne struje ako ne Zelite sletjeti. Neki instrumenti te informacije spremaju u svoju memoriju i to se kasnije moze ponovo pregledati na ekranu ili se prebaciti na PC i ispisati. Ova se opcija zove barograf. Instrumenti koji imaju barograf imaju peéate na vijcima koji se ne smiju skidati. Tako se instrument i njegovi podaci ne mogu neovlasteno rmijenjati ime je sprijegeno eventualno namjestanje sluzbenih rezultata, __Indikator brzine vjetra_ 0vajindikator moze mjerti brzinu letata u zraku ili brzinu vetra dok ste na zemiji. Imamo dva najteSéa oblika: ili je na variometar montiran mali propeler imate posebne elektronizke indikatore koji se postavlaju na sjedalicu. Stari su modeli imali cijev i u njoj prsten koji je mjerio brzinu vjetra. Ponekad na startu jednostavno morate imati indikator brzine vjetra kako biste mogll ccijenit je li vjetar pogodan ili prejak za polijetanje. Za mjerenje brine vjetra koristi se i uredaj Anemometar.Paragliding Priménik i vadié 22 passjedrenie Radio (VHF i.UHB). ‘0vaj komunikacijski ureda neophodan je kod individualnih tetajeva, preleta ili natjecanja. Danas piloti koriste prijenosne VHF ili UHF primopredainike. VHF funkcionira bolje na stanicama u zraku, dok UHF funkcionira bolje na stanicama na zemiji. Nazivi za ove uredaje takoder su: ,.2 metra” za VHF i #70 cm” za UHF. Opéenito govoreti, postoje odredena ogranigenja vezana uz radiokomuni- kaciju i kori8tenje frekvencija, a ta ogranigenja variraju od de#ave do drave. U Njemazkoj i veéini zemalja UHF je dopusten pod odredenim uyjetima. U SAD: 4 Su posebno specificirani kanali 2a paragliding, a ham kanali legalni su 2a registrirane korisnike. Ham lincenciju lako je dobiti u SAD-u, ai u Velikoj Britaniji to postaje sve lakSe. U Australi trebate imati posebne kanale i uredaje. Za vike informacija najbolje je kontaktirati organizaciie u vaoj dréavi, I2uzetno je bitno pridrzavati se strogo odredenih pravila za karisnike radiokomunikacijskih Uuredaja, Npr: na ,2 metra” radiju nisu dopustene Sifre, nepotrebna komunikacija i zauzimanje kanala, psovke su ilegalne i tako dalje. Radio nije igraéka i njime Se ne treba igrati. Za vrijeme dok nepotrebno brbljate | zauzimate kanal netko ‘mo&da Zell dozvati pomoé, a ne moze jer je frekvencija zauzeta. 446,000 « 446,100 MHz (u skladu sa ERC/DEC 98/25 i 98/26 ) PMR Chi 446.0065 che 446.01875 Ch3 — 446.03225 Cha 446.04375 chs 4u6.0565 Ché— 446.06875 chy 446.08125 Ch8 — 446.09375 ‘Sve frekvencije su u MHz, modulacija je FM. Gore navedene frekvencije ne smijete koristti ako za to niste ovlasteni GPS (Global Positioning System)_____ GPS uredaj posebna je sprava koja prima satelitske signate i na temeljy njih moie vrlo tofno odrediti geografski polozaj. Ako je podrugje nad kojim letite velo dobro pokriveno satelitskim signalom i primate signal barem 4 satelita GPS moze odrediti i visinu na kojoj se nalazite. Ovaj je uredaj inate osmisila ameridka vojska i njegova totnost unutar 100 m iznosi oko 95%. U parajectrenju: ga koristimo za odredivanje brzine, orijentaciju kod preleta i pronalazenje kontroinih togaka na natjecanjima, Brzina leta koju prikazuje indikator razlikuje se od brzine koju prikazuje GPS, Zak i u nedostatku vjetra, Razlikuju se zbog toga Sto GPS mjeri horizontalnu brzinu, a indikator braine vjetra mieri kutnu: bizinu (vidi pod polare). Neki proizvodati nude kombinaciju GPS-a/i vario/visinomjera, Sto ée jednom postati idealna stvar kad se rije8i problem baterije. Svi letovi na natjecanjima snimaju se GPS-om umjesto starog natina fotografiranja na kontroinim totkama, _Kompas. — Kompas je vrlo korisna stvar kad trebate odrediti svoj smjer i i¢i prema odredenom mjestu, no danas se veéinom zamjenjuje GPS-om. Ipak, dobro je imati i kompas kao rezervu ako GPS otkaze. Kompas, doduSe ne moze previse pomoti ako udete u oblak jer kad jednom poénete skretati, kompas moze zaostajati ili se u zavoju krene okretati kao lud. Postoji mnogo vrsta kompasa na triétu, Najbolja vista za nas je onaj s plutajugom kuglicom koji omogucuje da se kuéiste nagne zajedno s nama kad krenemo skretati u zavoj. fodeni balast_ To je jedna plastigna torba koja se moze napuniti s oko 10 | vode. Ovo je korisno ako je pilot lak8i od teZinskog razreda svoga krila. Time ée dobiti veée brzine i bolju kontrolu nad tim krilom. Za razliku od kompaktnog balasta (metalni utezi, kamenje ..), vodeni balast mode se isprazniti tijekom leta ako je to potrebno, Isto takom, mode posluditi kao spremnik za pitku vodu iz koje se moze piti preko cjevéice. Paragliding Prruénit vod ze poraledrenie4 slicing Paint J vodié za pared Rezervni padobran____ fezervni padebran obavezan je dio opreme za sve letove u mama ih uw raznim oblcima cokrugli okrugli sa stabiizatorskim otvorima, s uvutenim vihomte prstenasti. Pilot ga otpugta bacanjem, iako postoje 1 sustavi inbacivanja pomotu rakete il opruge. Izbaéena raketa moze se zapetliati u kilo, ai sama po sebi dodaje jo tezine cjelokupnoj konfiguraci. Postoji i nekoliko sta upravlivin—rezervnin padabrana (pravokutnog oblika) koji se mogu kretati i odredenom horizentalnom brzinom s omjeram 2 ill 3 prema 1. No ja vierulem da je najbolie. stvari_ostavti iednostavnima kakve jesu. Dakle, kod tezernog je padobrana najvadnija dobra kvaliteta i velika brzina odmatanja, Pilot poviatiB tinije kako bi zaklopio krito Vise 0 rezervama pisat Cu u poglaviju o tetajevima ekstremnin situacija gale Cote vidjeti kako se rezerva koristi i kako je struénjaci slazu. ° Odjeéa Swatko tko Se neprikladno odjene za planinske uvjete br2o ée pozaliti svoju pogresku. Lagane tenisice, cipele s visokom petom, tanke Zarape, lagane jakne itd. nisu prikladni za teren i vjetar koji grize do kostiju. Pazite da se adjenete prikladno ali izbjegavaite i previSe odje¢e. Najpametniji je slojevit pristup koji moiete prilagodavati uvjetima. Isto tako pazite da ne stavijate nakit koji se moe zapetljati u Spagice * Sto odjenuti: 1. Cipele za planinarenje s niskom petom i debele vunene zimske Garape. Kvalitetan par cipela prepoznat ete po Vibram uti logotip) potplatima, 2, Letatki kombinezon, Ako ga nemate, obucite jaknu za vjetrovite uvjete. 3. Pamuénu majicu s dugim rukavima [eti, a zimi jaknu od fia. 4. Potkapa ili ,Balaklava” neophodna je zimi, ali moze biti korisna i ijeti na velikim visinama, Balaklava je grad u Rusiii gdje su za vrijeme Drugog svjetskog rata po prvi put Koristli ovakwu zastitu za glavu 5. Kaciga koja pokriva lice i uSi, no bez zatamnjenog vizita jer Zelite zadrZati moguénost osjeéaja prostora i kretania zrakom. Neki otvoreni tip koji nije napravijen od potistirena bit ée dovoljan. Svaka kaciga treba proti testove kvalitete vaSe zemije, kao Sto je npr. DIN 33954. Pazite da vam pristaje | da je znate reo otkopéati_ kad zatreba. iste trebali nositi u svim 6. Rukavice uvietima, neovisno © godisnjem dobu, kako se ne biste ozlijedili na konopcima tijekom manevara na zemlji ili prilikom povlaenja usiju uw zraku.Paragliding Priwénik i vodit 2 parajodronie 7.Na kraju, trebat Cete | balzam za usne i kremu za suntanje sa zaititnim faktorom, ovisno 0 godiSnjem dobu. Isto tako i sunéane naozale. 5 UV filterom, najbolje s lecama koje blokiraju plavu svjetlost kako biste lakSe opazali formiranje termatnih kumulusa, Paragliding je navin Zivota. Opremu ne bi trebalo gledati kao troSak, veg kao neophodnu zatttu. t BAe Odjenite se prikladno :) *Zaito osjecamo hladnoéu i kako nas odjeca stiti? NaSe tijelo proizvodt toplinu kako bi adréalo tjelesnu temperaturu. Kad se nalazimo Unladnom okruzenju, toplina tijela se gubi, Rezultat toga je pad tjelesne temerature | osjeCamo da nam je hladno, Ovaj fenomen je intenzivnili kad se znojimo, jer se toplina {roi na izlutivanje tekutine, Ovaj problem se rjeSava adjefom koja spretava gubitak topline u okolinu, *0 vlaknima: Prvo definirajmo dva osnovna pojma na temeliu kojih éemo lakSe shvatiti svojstva thanin: 2. higroskopnost uzorka tkanine (sposobnost upijania vlage) jednaka je kkvocijentu mase vode i mase suhe tvari b. toptina koju emitia tekstiltijekom apsorpcije vode zove se toplina absorpcje (ili diferencijal topline apsorpcije). Ovo je pozitivna karakteristika tkanine zbog koje se osjeéamo toplo u nekoj odjett Nadalost, kad se tkanina zasiti vodom (natopliena je do kraja), tada se toplina apsorpcije smanjuje na nulu. * Poliester: ubraja se u kategoriju organskih mjeSavina. Nas zanima kao material za izradu tkanine. Poliester ima vrlo male sposobnosti upiianja vode i kao takav se vrio lako sufi. S druge strane, ne apsorbira toplinu naSeg tijela pri znojenju tako da ne osjecamo hnlagnogu, Cak i ako se snijeg zaljepi na tu tkaninu ili ako upije veliku koliginu vode, oboje se moze brzo odstraniti ako je protresemo. Ovo je zbog male sposobnosti upijanja. To mu je na kraju i mana, barem u usporedbi $ vunom, 16 Poliester je vrlo lagan u odnosu na toplinsku izolaciju koju pruza Uz to, sinteti¢xa su vlakna idealna za kombinaciju s npr. velurom ili debetim flisom zbog svoje duzine i otpornosti na viagu. Poliester je najbolj sinteticki materijal za takve primjene, Na kraju se moze dodatno kemijski treirati za jo8 manju apsorbciju viage uz odrZanie prozratnosti. + lis: tkanina napravijena posebnim gustim naginom tkanja kako bi se ‘omogutila ve¢a toplina. + Vuna: prije svega, vuna ima vrlo veliku higroskopnost i nudi vise topline od poliestera, ak i kad je mokra. Njena iznimna fleksibilnost izdvaja je od ostalih viakana koje ovdje razmatramo. Viakno vune mofe se svinuti 20000 puta bez pucanja, dok pamuéno vlakno izdrli samo 3000 puta. Ovo su glavni razlozi zaSto se vuna vee stoljeéima koristi za toplinsku izolaciju. Bilo bi pogresno re€i da ne smijemo koristiti vunu jer nije samo estetski ugodna, nego ima i mnoga iznimna svojstva. No, vuna ipak ima dva svojstva kaja postaju mane u paraglidingu: * vuna se dugo sui zbog konstrukcije vlakna i ogromne kolitine vode koju moZe apsorbirat. | ta apsorbcija uzrokuje viSestruki porast teZine tkanine * wuna je priliéno tezak materijal Zak i kad je suha - ako je sporedujemo s npr. poliesterom, + Pamuk i svila imaju malu higroskopnost. jedine prednosti pamuka Jesu poveéana otpornost na trenje kad je mokar (do 30%) i ugodna prozragnost. S druge strane, treba mu dosta vremena da se osu Svila je vrio dobar toplinski izolator, no njen otpor na trenje smanjuie se kad je mokra (do 30%). Uz to je i priligno skupa. «+ Flis: tkanina izradena posebnim tkanjem i bruSenjem, velo topla. Prvi se put pojavila 70-ih godina, * Berber fis - fis od mjeSavine poliestera, mekan i ugodan pod prstima, prirodnog izgleda. Lagan je, prozratnog tkanja i tako pogodan za sva godignja doba. + E.C.0. sport fis (ekolo8ki prihvatlivog podrijetla) - topla i prozratna mjeSavina od 87% reciktranih plastitnih boca (rastopljenih i preradenih u predivo) 13% tistog poliestera. OdrZava svoja izolacijska svojstva Zak i ako je potpuno natoplien tekutinom. Zadnja generacija flisa zadrZava svoje prednosti nerecikliranog flisa i postaie ekolo&ki prihvatliva ‘+ Mikro fis - nevjerojatno mekan i tehnolo8ki napredan material koji rnudi veliku toplinu bez velike debliine i tezine, SuSi se vrlo brzo, ne zadrZava bakterije koje prouzrokuju razvoj neugodnih mirisa i trenjem na povrSini ne formira grudice (mucice). Ovaj ée vam materijal postati nnajbolji prijatelj i odligan je za slojevito oblatenje. + Polarni fis - dvosiojni poliesteri flis, ne formira grudice + Najlon nije po%eljan jer nije dovolino ‘prozratan, iako ima najmanju higroskopnost nakon poliestera (4%). Paragliding Prirutnk vou 22 paraedrenjerivuénikbvodte 2a parajedronie | + Polivinil - poznat i kao poliester presvuten vinilom. Ovo je materijat e Aerodinamika od kojeg se izraduju i cerade za kamione i vrece za prenosenje. Mi keoristimo taganiju veraju koja moze izdrdati 7-8 gouina na otvorenom. Ovo je najotpornifi materijal na UV zragenja i proizvodi ga turtka iter + Spectra Cordura - nezamieniivi material - kombinacja bijelog Spectra ‘ipstop materia na crnom Cordura material * Marathon Cordura - gruba, malo rjede protkana tkanina od najlona koja je izuzetio otpoma na trenje | troSenje pa je tako pogodna | za hajteze uvjete. Proizvodi je DuPont. $ unutrasnje je strane presvuéena uretanom, * Packcloth - tkenina izradena Oxford natinom tkanja - evrsta, lagana i savitliva (pogodna za pakiranje). Presvutena uretanom | BW-om {posebna smiesa za vodootparnos) * Cyclone Microfiber Nylon - lagan i izdrZijiv najlon koji nudi kombinaciju vodootpormost i prozratnosti, Mikroviakna najlona postizy superioma svojstva samom svojom konstrukcijom, bez dodatnih premaza, lestone Supplex trosiojni 100%-tni Supplex najlon kof je évist ali | gibak, mekan poput pamuka i presvugen OWR-om. Brz0 se susi i oiporan je na trenje i troenje. * Ripstop - specijaino tkan materijal s dodatnim ojazanjem u obliku mreze, sprietava jednom napravijene poderotine da se paraju dalje. Presjek krila * Upute za odiZavanje ovih materijala: © Osnove aerodinamike © Napadni kut Perite hladnom ili mlakom vodom. Koristite samo deterdéent u prahu. ‘ © Zastoj Nemojte stavijatiizbjeljivaé ili omeksivage, U perilici za odjecu susiti centrifugom rna manjoj brzini. Nemojte upotrebljavati tekucine za kemijsko &iS¢enje, nemojte © Brzine u letu ih glaéati, Flis okrenite na unutragnju stranu i zatim perite, © Finesa u odnosu na zemlju | © Stabitna brzina © Polara © Aerodinamika - zakijuéak © Faze prijelazaaragguuiniy Frrucin vou za parajedirenje —Osnove_aerodinamike Popularnost i pristupaénost paraglidinga natjerali su teoretitare da Pojednostave osnove aerodinamike kako bi bile razumijvije ro} public. 1 ovaj je priruénik pisan u slignom duhu pa Cu ovdje objasniti Bemoulliev zakon i koncepte doleta i polare na jednostavan natin Parajedtitica leti zahvaljujuéi svom aerodinamiénom obliku keta, a njena brzina u 2raku ovisi ‘o obliku tog krila koje se proievodi i konstruira na specifitan natin. Kako se krilo priikom polijetanja povlati prema gore, u komore kroz prednje otvore ulazi zrak koji ispunjava kilo i daje mu njegov potpun oblik. Zrak ulazi kroz otvore komora u sredignji dio krila i kroz otvore u rebrima ispunjava sve komore, ukljutujuéi i one zatvorene na krajevima, Zrak je u krilu pod odredenim tlakom (nadtlak - vi8i tlak od okolnag zraka) i krilo tako zadrZava svoj poluévrst, stabilan oblik, U tom je ttenutku kilo formirano w zraku i spremno za let, Tjekom leta {estice zraka koje dodu u dodir s prednjim rubom krla prisiliene su razdvofitt se na dvije struje (u tzv. mrtvoj tozki - mjesto gdje se éestice zraka razdvajaju fa gornju i donju povrsinu krila). Krilo je konstruirano sa zaobljenom gornjom stranom i gotovo ravnom donjom stranom. Tako donja struja zraka gotovo nesmetano nastaviia svoj put, dok gornja struja mora prijeéi dulji put (@ mora 50 ii brie) zbog zaabljenosti gomje poviSine krila. Te se dvije struje istovremeno sastaju nakon stranjeg ruba init Prema Bemoullijevom zakonu fizike, bréa struja zraka daje manji pritisak na poviSinu pa je tako na gomnjoj povisini krila manji tlak (stvara se usis}, a na donjoj povrSini veti tlak (Stvara se potisak). Zbog razlike u tlakovima dobivamo uzgon koji omoguéava da krilo leti. ro 3 Pe Ako krenemo jo malo dublje, uotit ¢emo jo jednu situ: silu okomitu na uzgon - gravitaciju. Prema Newtonovom zakonu, svi abjekti padaju na zemlju ubrzanjem od oko 9.8 m/sek (32 stope/sek*), Sto je u sluzaju naSeg krila ponisteno ili smanjeno aerodinaminim sitama, Uzgon Smjertetenja oe Gravitacijia Aerodinamigne sile mogu se podijeliti na one koje se suprotstavijaju gravitacii i one koje se suprotstavijaiu kretanju prema naprijed. Ove potonje zovemo otpor. Tome atporu treba dodati i trenje koje takoder usporava krilo, Paragliding Priruik i vodié zx paajedrenjePrrwcnk | vee za paajedrente vegon Tetiva profla *Imamo tri izvora otpora i trenja: 4, Trenje povisine krila prolaskom kroz zrak 2. Otpor krila, Konopaca i pilota kao évrstih tijela koja blokiraju tok zraka 3. Zrani vitlozi na krajevima krila (inducitani otpor) Rezultat svih sila koje utjecu na pilota i krilo vidi se kao let u taganom silaznom smjeru. Jedini nagin na koji mozemo dobiti visinu jest da se nademo © uzlaznoj struji zraka, dovoljno jakoj da poni8ti nas lagani pad i da nas dige prema gore. Tiiekom na8eg leta prema naprijed imamo doZivijaj kretanja zraka, tzv, relativnog vjetra, Koji asjeéamo na licu. Na let prema naprijed i relativai vjetar imaju istu brzinu. U praksi, krilo se potinje kretati kroza zrak kad ga napunimo zrakom i kad na njega poénu djelovati aerodinaminke sile. Dizajneri krila cijelo vrijeme pokuSavaju posti¢i veci uzgon i smaniiti otpor te time poboljfati performanse krila, No, to je konstantni kompromis jer krila veéeg raspona i manje Sirine dobivaju bolje performanse, ali su nestabilnija i Podloznija kolapsima pa traze i iskusnijeg i vjedtijeg pilota. Drugim rijezima, konstruktori mogu napraviti krilo savrSenih performansa, no ono vige nije Sigurno. Sigurnost je uvijek najvazniji faktor i zato imamo iskusne testne pilote koji asistiraju u razvoju. Teorija i praksa zajedno su dosad uvelike poboljZale performanse parajedrilica I | Analizirajmo sad sile koje djeluju i kutove djelovanja: RAS, rezultanta ‘aerodinamiclih sila ‘kut polozaja rnapadni laut ut planiranja relatival zracni tok finesa tezina otpor uzgon braina * Definicije termina: R_ - kut polozaja jest kut izmedu tetive profila i horizonta. Pozitivan je iznad, a negativan ispod horizontalne line. : N - napadni kut jest kut izmedu tetive profila i relativnog zraénog toka (Giji je smjer suprotan smjeru kretanja krila). Kod Parajedrilica crea je kut izmedu 32 | 122. Ispod 0? imamo negativni uzgon, a iznad 155 doéi €e do zastoja (eng. stall). . P. - kut planiranja jest kut izmedu pravca kretanja krila (relativnog zraénog toka) i linije horizonta, Kod parajedrilica kut planiranja kre¢e se od 7 do 12 stupnieva. RTZ.- relativni zragni tok proizvodimo kretanjem krila u zraku. Paralelan je 5 praveem kretanja krila, no suprotnoga smiera. Finesa - horizontalna udaljenost koju prijedete u letu u odnosu na gubitak Visine, Finesa = horizontalna udalienost/propadanje.Paragliding Priruéniké vodit ra parajedrenje Kut propadanja jest kut izmedu pravca kretanja I horizontalne linije i jednak je kutu planiranja. Sredisnja krivulja profila jest inija koja prolazi od nosa do repa profila i gdje je svaka njena to&ka na jednakoj udaljenosti od gornje i donje povisine krila, Oblik ove linije odreduje aerodinamitna svojstva krila ‘Ako je oblik profila ila simetritan, Sto nije sluéaj s krilom parajedrilce, fonda se sredinja krivulja profil i tetiva profila poklapaju —Napadni tut 0 Napadni kut mijenja aerodinamini balans krila. Pri vecem napadnom kutu 2ratni tok mora mijenjati svoj smjer kako bi zaobiSao krilo, Time se povecavaju uzgon i otpor pa krilo usporava. Ako smanjimo napadni kut, uzgon i otpor se smanjuju pa ée sila te¥e ubrzati krilo prema naprijed i prema dolje. To ée Uubrzanje postupno prestati jer ce se otpor i uzgon opet povecati jer ovise 0 brzini zratnog toka oko krila Prema tome, pri manjem napadnom kutu dobivamo veéu brzinu nego pri vetem napadnom kutu. Mozemo zakljutiti da mijenjanjem napadnog kuta mijenjamo i brzinu krila. Povlatenje komanda i prit napadni Kut parajedrilice. Istom togikom zakljutujemo da je pri konstantnom napadnom kutu konstantna i brzina krila u zraku. Krilo ne mora imati isti napadni kut na sredini i na krajevima krila - sve visi 0 njegovom dizajnu. Ovo nazivamo iavej - od sredine krila postupnom promjenom dolazimo do drugatijeg napadnog kuta na krajevima, Krajevi obitno imaju manji napadni kut, a kad pritiskom na ubreivaé promijenimo napadni kut krila, uéinak je na vrhovima jadi Napadni kut u letu se moze mijenjati samo u malom rasponu jer je krilo velo sipko i podlozno kolapsima. Ako pokusamo letjeti pri prevelikom napadnom kutu, krilo €e usporiti ina kraju prijeéi u zastoj, odnosno dogodit ée se tom uuzgona. Ako smanjimo napadni kut ispod adredene granice, krilo ¢e iéi mnogo bite, all €e se i vito lako zaklopit _Zastoj________ Krilo ima vile ogranigen raspon brzina. Ispod minimalne braine krilo ulazi u zastoj (eng. stal). Ovo se dogada kad se napadni kut toliko poveéa da se zragni tok iznad gornje poviSine krila poremeti Zime se zaustavija kretanje krila prema naprijed. Zastoj je rezultat pilotove pogreske. U pogiaviiu o manevrima u ekstremnim situacijama opisat éu kako moZete prouzrokovati stall } kako se mofete izvuti iz njega. U letu moze doti do zastoja ako krilo leti malor breinom i iznenada naleti na uzlaznu struju toploga zraka. Ova uzlazna struja u trenutku ée poveéati napadni kut krila, pa je moguée da time napadni kut prilede kritignu granicu. Brzina zastoja granina je braina gdje keilo prestaje letieti. Kritigni napadni kut jednak je za sva krlla parajedrilice (| ostalih letelica) Kad krilo prijede u zastoj, visina se brzo gubi, no pilot jo$ uvijek ima kontrol Izlazak iz zastoja ovisi © pilotovoj reakciji, Trebalo bi postupno otpustati kognice do normalne razine (otprilke visina ramena), Veéina pogetnickih krila oporavit €e se u 2 - 3 sekunde. Zastoj na matim visinama moze dovesti da nezgode jer nemate dosta visine za oporavak. Letenje malom brzinom blizu tla opasno je. _—Brzine_vtetu_____ Proizvodati uz svoja krila obiéno navode minimainu i maksimalnu brzinu. Na brzinu utjege i visina na kojojletite, no zasad to netemo uzimati u obzir jer elimo napraviti usporedbe pri priblizno jednakim uvjetima, Kad govorimo o brzini ,V trim", mislimo na brainu krila bez povlatenia komanda ili pritiska na ubrzivat. Ova se brzina odnosi na trim napadni kuti to je stanje u koje ce se krilo vratiti kad pilot otpusti Komande (u ustalienom zraku). Finesa je omjer horizontaino prijedenog puta i vertikalnog propadanja (vidi crte¥e), Npr. ako proizvedaé naznati da je finesa nekog krila 8: 1 (osam naprama jedan), to znadi da ée krilo preletieti 800 m za svakih 100 m propadanja, pri konstantnoj brzini u 2raku bez vjetra. No, ako je pri brzini od 30 km/h bez Paragliding Priwtnik i voit za parsjedrenieJing. Privat vod ea parsiedrenie vietra finesa & : 2, s Zelnim vjetrom od 15 km/h preletjet éemo samo goo m - i tako je finesa smanjena na g : 1. $ druge strane, ako imamo vjetar u leda brzine 25 km/h, preletiet Cero 1200 m i imat éemo finesu 12 : 1, Prema tome, kako naga finesa u zraku ovisi o napadnom kutu, tako naa finesa u odnosu na zemlju (olet) ovisi i o brzini i smjeru vietra, Vike o finesi pisat éu u poglaviju 0 polati. Stabilna brzina Ovo je pravo mjesto na kojem mozemo pojasniti pojam stabilne brzine J arajedrilice w zraku. Ovo je brzina koju definira proievodat, a navodi se za odredeni napadni kut i visinu na kojoj se leti. Moze se otitati u zraku preclznim indikatorom bizine. Zapamtite da u letu osje¢amo samo relativni vjetar, a ne ravi vietar i njegov smjer u odnosu na tlo. Pomaéu ovog mjerenja mozemo izraéunati brzinu teta. u * Razlikujemo dvije vaine vrste brzine: 4, braina u zraku (nage relativno kretanje kroza 2rak) i 2. brzinu u odnosu na zemlju (brzina kretanja u odnosu na to) Kad letimo brzinom 30 km/h s Celnim vjetrom brzine 30 km/h, naga je brzina ¥ odnosu na tlo 0. Rezultat je populamni luster, gdje se krilo ne kreée prema aprijed, samo lagano gubi visinu. No, ako imamo ledni vjetar od 20 km/h, brzina u zraku bit € 30 km/h (kako smo je i izmjerii svojim indikatorom), a braina u odnosu na tle 30 + 10 = 4o km/h. a pojasnim, zamislite da hodate po pokretnoj traci u smjeru suprotnom od njena kretanja. Ako hodate brzinom kretanja trake, neCete se pomaknuti s mjesta (u odnosu na okolinu), sve dok ne krenete brée, a onda éete napredovati brzinom jednakom razlici brzine svoga hoda i brzine trake. No, ako su sinjerovi isti (hodate u smjeru kretanja trake), tada te breine zbrajamo. Kod parajedritce vietar koji je dovolino jak da pognemo letjeti unatrag vee je o2biljna stvar. U blizini nekog brijega ili planine, ovaj let unatrag postale jo veci problem ako nas vjetar odnese preko rhe s druge strane brda gdje se jo3 moramo boriti i s turbulencijama. Vjetar velike brzine kompliciran Je i opasan Faktor pi letenju. Morate nautiti padljivo odvagati i procijeniti viemenske uvjete 1 granice moguénostkrila, alii svoj pilotskih sposobnostl U poglaviju 0 preletima govorit gma kako se daleki letovi mogu odraditi i uz pomoé brzih vjetrova na velikim visinama. Va8 ée vam instruktor pomoti pri iagradnji sposobnosti procjene vremenskih uvjeta i brzine vjetra (pogledaijte i poslaviie 0 meteorotogifi).Paragliding Prinénit i vodie 2a perajedreme —Polara Ne grafu ili dijagramu gdje usporedujemo brzinu propadanja i brzinu u zraku, kreiramo krivuliu koja definira finesu za cijeli raspon brzina koje krito moe posti¢l. Mierenja se moraju odraditi u uvjetima bez vjetra, uzlaznih ili silaznih struja zraka. Brzina vertiklanog propadanja mjeri se u metrima uw sekundi (m/s) ili stopama u minuti (eng. FPM). Brzinu propadanja mozemo oéitati na variometru, Indikator breine u zraku prikazuje brzinu krila, Lete¢i konstantnom brzinom mozemo ofitati kolika je brzina propadania pti toj brzini {eta (| tako za svaku). Zatim podijelimo brzinu leta s brzinom propadanja i dobivamo finesu pri toj brzini, Ili mozemo odraditi vige letova gdje na svakom odréavamo drugu Konstantnu brzinu, izmjerimo udaljenosti koje smo prosli tim brzinama i podijelimo s visinom propadanja (od starta do sletiSta) pa dobivamo finesu ‘Minimalno se propadanje oéituje na brzinirazlitoj od one kod najboljes doleta 58 Te podatke mjerimo i zatim prenesemo na graf. Primjer (primijetite da isti proces rezultira istim podacima ako koristimo i engleski mjerni sustav): 20 km/h 2.8 m/s propadanje = finesa 3.08 29 km/h 11 m/s propadanje = finesa 7.30 34 kmfh 13 m/s propadanje = finesa 7.26 42 kmfh 16 m/s propadanje = finesa 7.29 51 km/h 2.9 m/s propadanje = finesa 4.88 Na grafu vidimo da je najmanje propadanje 1.1 m/s (216 FPM) pri brzini od 29 km/h (x8 mph), a optimalna finesa 8 : + pri propadanju od 1.3 m/s (255 FPM) i brzini 34 km/h (21 mph). {iste polare vidimo da u letu brzinom kod koje imamo najmanje propadanie prijedemo manju udaljenost nego pri veéoj brzini i malo vee propadaniu.idling Poet i vodié 20 pasjedrene Optimaina je finesa ona koja nam omoguéava prelet najveée udaljenosti ‘Ako ista mjerenja napravimo uz silazne ili uzlazne zratne struje, Gelni ili led vietar, ii bilo koju kombinaciju ovih uvjeta, primijetit emo da se optimalna finesa vige ne nalazi tamo gdje smo je izratunali na pogetku. Morat éemo brainu prilagoditi novonastalim uvjetima kako bismo zadrZali optimainu finesu Optimatna finesa u odnosu na zemlju dobiva se: = veéom brzinom pri Zetnom vjeteu ili i tru ili silazno} struj zraka = manjom brzinom pri lednom vjetru, ilaznoj struji zraka Promjene u optereéenju krila (e¥ina pilota, vodeni balast) dovest ée i do promjene polare, Sto je veée optereéenje krila, veéa je vertikalna, horizontalna brzina, Vmax i Vin i, naravno, brze morate tiéati pri polijetanju. isto tako, pri slijetanju tei pilotiimaju vei moment (inetija) i jaée moraju povuei komande. No, zapamtite: finesa se ne mijenja. lako se brzina u letu i propadanje raalikuju, one se povetaju za isti faktor tako da ne dolazi do promjene u njihovorn omijeru, t. inesa ostaje ista, sen Y granicama nosivosti 1 lznad granice nosivosti Optimaina je finesa ista za pilote razliith te¥ina no postize se na razlitim brzinama *U praksi Proizvodaéi uvijek navode optimalny finesu s napadnim kutom od 14 stupnjeva | bez povlatenja (ii vilo laganim povlaéenjem) komanda. No sve {0 u micnom zraku, Pri gelnom vjetru ii silaznom stupu ne smijete povlatiti kofnice, ali moda Cete trebati pritisnuti ubrzivat ako je vjetar jadi. Sukladno tome, ledni vjetar i uzlazni 2raéni stup zahtijevaju manju brzinu kako bi se zadr2ala optimalna finesa, pa ée tu malo trebati i zakoti Aerodinamika_- zakljuéak__ Sena ee eeneennnnee kao to samnapomenuo napotetku ovog pogiavija, sviha pojednostaviivanja aerodinamike je bolje razumijevanje. Objasniti_ smo osnovne principe Bernoullijevog zakona, znatenje finese i na kraju, ne manje bitno, znatenje polare. No, jo8 imamo nekoliko pitanja na koja treba odgovorit a. Objainjava li Bernoullijev zakon kako aerodinamitno krilo postize uzgon? Da, matemati¢kim formulama, no ne opisuje toliko intuitivna Sto se zapravo fizitki zbive. b. Kako zapravo aerodinamiéna simetriéna krita lete i postizu uzgon? Uz to, kako aetodinamigna asimetriéna krita (koja imaju neke parajedrilice) lete naopacke i postizu uzgon? Odgovor je lako razumjeti ako se sjetimo Newtonovog natela akcije i reakcije. Ako krilo gura zrak prema dolje, dobivamo jednako jaku silu na krito, u suprotnom smjeru. Gornja poviSina krila najvige preusmjerava zrak prema dolje jer je zakrivijenija od donje povrsine (kod vetine krila). Tako gornja povrSina krila postize najvise uzgona, No kod simetrignih krila ili onih koja lete naopatke, uzgon je ravnomjernije rasporeden izmedu gornje i donje povrgine, Stovige, s pozitivnim napadnim kutom gornja povrSina krila preusmjerava vise zraka i postize veti uzgon.Paragliding Pura i vod za paajedrenie ¢, Sto zapravo znati finesa? Finesa je aerodinamizna konstanta koja ovisi o napadnom kutu; konstantni napadni Kut rezultira konstantnom finesom. Da pojasnim, finesa je omjer horizontaine i vertikalne brzine ili omjer horizontalno prijedenog puta i vertikalno prijedenog puta, jer su tijekom odredenog vremenskog perioda brzina | udaljenost proporcionaine. No finesa se mote izratunati i kao omjer uzgona i otpora, Sto u nekim tekstovima znamo nati kao UD (eng. lift / drag). Razlog je ove jednakosti Zinjenica da je uzgon uvijek proporcionalan horizontalnoj brzini, a otpor vertikalnoj brzini u mirnim uyjetima. Tako finesa {LO znate isto: mjeru efikasnosti u letu. S druge strane, u nemirnim uvjetima (vjetar, stupovi) naga finesa u zraku nije ista kao finesa u odnosu na zemlju. Zato koristimo termine ,kut propadanja” ili ,finesa u odnosu na zemlju” kako bismo opisali putanju kretanja u odnosu na tlo. Samo u mirnom zraku kut propadania jednak je YO il finesi u zraku. Zbog jednostavnosti koristimo samo termin ,finesa” i to znagi finesa u odnosu na zemlju - dolet. —Faze _prijelaza__ U trenutku susreta s uzlaznom strujom zraka (termikm), krilo se potinje Penjati jer je poveéan napadni kut, Pilot ne smije pogorSati situaciju kogenjem Jer €e jo vi8e povetati napadni kut. Ako to utini, krilo moe prijeéi u zastoj Ovakva trenutaéna promjena odituje se tmie Sto ée se krilo iz svog normalnog polozaja iznad pilota lagano nagnuti prema natrag. Sligno tome, kad krilo naide na struju silaznog zraka, krilo ée se nagnuti prema naprijed jer se napadni kut smanjio u vrlo kratkom vremenskom period. U tom slugaju treba odmah povuti Komande time éemo povetati napadni kut i smanjiti moguénost kolapsa (bilo frontalnog ili asimetri *U praksi: . Kad ulazite u termigki stup, treba letjeti V trim brainom, zatim smanjiti brzinu zbog boljeg adnosa propadanja i kako biste Sto dulje ostali u stupu, Suprotno treba reagirati kad ulazite u silazni stup. Ovdje odmah na ulasku smanjite brzinu, a zatim je poveéajte kako iza8li (osim ako ne Zelite prie sletjeti). 62 2, Kad prelazite iz termike u termiku, treba brinuti oko odrZavanja optimalne finese i smirivanja kcila kako ne bi bilo poskakivanja il nekontroliranog tjuljanja. Ovo aktivno letenje podrazu-mijeva usavrSavanje pravilne kontrole krila i predvidanja njegovihreakcija. Naravno da tu kako pomaie iskustvo. Let s lagano otpuStenim komandama znati imati brzinu u rezervi | spremnost 2a ubrzanje ili kozenje po potrebi. 3. Ustabilnim uvjetima, ako priskretanju prebacite tijelo na suprotnu stranu, pomoéi éete krilu pri horizontalnom skretanju uz minimatan gubitak visine. Iskusni piloti koji znaju gdje je minimaina brzina njihovog kerila znaju kako izvesti ovakav manevar. 4 Krilom upravijajte mekanim pokre: tima, Nemoite biti agresivni, ovo je osjetliva letjelica. Krilo smatrajte svojim prijateliem i budite blagi Paragliding Prank vodié ze poraedrenie Letite s pritiskom fod s-2 kg u mirnim uvjetima Kad ulazite w tonmiku letjeti V trim breinom Kad izazite iz termike, komande povucite mato jazeing Pawénit 7 vod Osi-rotacije__ Svaki objekt koji se kreée ili je objesen u zraku, moze se rotirati oko 3 ost. Ovdje Como definirati te osi rotacije. Ovi su pojmovi vaini jer nam govore 0 upraviianiu Valianje (eng. roll): Rotacija po longitudinalnoj osi prednje prema straznjoj strani Keita to je 0s koja protazi od i , ing-obuka, ing-obuka.com tel.: 091 / 76 79 258 091 / 200 75 42 Primjer: Skretanjem u desno, desni kraj krila spusta se prema dolie, a liievi se kraj dige prema gore - rotirama se po osi koja ide kroz srediSnju liniju krila vertikgina os horizontalna os —Qisine Zastupnik za Hrvatsku: Antoni Buljan Ekoing d.o.0. antoni@ekeing.com Fax: 01/ 3895 512 94/200 75 42Luljanje (eng. pitch): Rotacija po lateralnoj osi - to je 0s koja prolazi kroz krajeve krila oj st vats Fecal retina {Bnav ea ‘Srowsters ota. ioe mae prostrate ‘eatin ng ade, Pog urousxte ‘eae ee a arta gir MASALA Primjer: Kad povugete komande, napadni se kut poveta - krilo zastane iza pilota, a pilot nastavlja prema naprijed i prema gore - rotirama se po osi povuéenoj izmedu vihova krila. ‘oo eotuporanic ‘Rejeomni paved era ol ‘Swain jesocreten ‘anu thooe do Serta a sei petro ont ‘Sy see Iotlapseany alan ane pervs ks, {road apes ‘ete mama a poted svt Fea ao zr nee, See rete eon toate dvs. potatos beragierstsouaost ‘ils Te ree {nodejptnian ‘tao | Spechin tonne tera Tope ‘etary ‘rom tina aie lo ate nora preston prem. Oe sae Fame na rat ae ‘efort antl buts tees drag se sade ko, frorsistrastpaa fie pone evans rep cae aie eden ona sean plat praghera Petro pette ans ole petog Sacer js wpe teen okate ele prea na ‘inte ea Dene ase onde ‘ert tanete Loainsnworeiptate: rebevrermma re Ge Vrtnja (eng. yaw): Rotacija oko vertikaine osi (0s koja prolazi kroz krilo i pilota odozgo prema dolje) Primjer: ljevo krilo krene naprijed, a desno prema natrag. Zavitjeli smo prema desno i rotiramo se oko vertikaine osi. Ovakvu rotaciju zovemo negativni zavoj. Ove tri osi sastaju se u centru gravitacije (C.G) krila. Stabilan { usmjeren let postize se kada nema rotacije ni na jednoj od ove Ui si Poglaulje 0 aerodinamici ovdje zavrSava. A sad zaboravimo teoriju neko vrijeme i krenimo tetjetit Paragliding Print i vod za pasjedrenie° Polijetanje i slijetanje Priprema za_polijetanje Procedura polijetanja Poteskoée pri polijetanju Priprema za slijetanje_ Prilaz sletiStu Zavi8na faza stijetanja PoteSko¢e pri slijetanju Pakiranje krila e Priprema za polijetanje Polijetanje u praksi predstavija prvu fazu leta i moda najvazniju u smisly pridravanja pravila sigumosti, Na svaku odluku o polijetanju utjeze velik broi faktora i sve Sto ima veze sa svakim letom mora se pomno proutiti i razmotriti prije nego Sto se uopée otisnemo od tla. Ako niste upoznati s vremenskim uvjetima na nekom terenu, sagekajte i razmotrite ih, proudite uvjete na tom podrugju. S iskustvom ée ovaj proces postati automatski i osje¢at cete se siguinije U nekim pritkama pilot mode osjeéati nervozu ili strah u letu. To je sasvim rnormalno. Uzmimo za primjer natjecania. Prije utrke svi su nervozni, a takvo je i nestrplivo i8¢ekivanje prije nego Sto poleti prva pilot-sonda. Usprkos tome, ne smijemo dopustiti da nas taj osje¢a) Koti u svim prifkama, Nema sumnje da prisutnost instruktora ill iskusnijeg pilota moze biti utjeBan faktor koji nam uljeva vige sigurnosti. Ono Sto emo utiniti jest provierti vremenske uvjete, locirati mjesto sifetanja, proueiti mjesto polietanja i napraviti mali plan leta Svi letovi imaju svoje alternative i svoje izbore. Ako ste prvi put na nekom terenu, potrebna vam je pomot lokalnog pilota koji vam moze re¢i po Zemu je taj teren poseban i na Sto treba paziti. Nema nepromisiieniie stvari od bezglavog polijetanja s nekog poletiSta, a da ga prije niste provjerili, ujuujuti i njegove vremenske wvijete. Ponavijanjem i vjezbom steéi Gete iskustvo i naviku u prikupljanju podataka i prougavanju i prepoznavanju uvjeta na startu. oliko pravita kad ne treba poletjti | 4. Ako je vietar jati od 25 km/h (15 mph ili 7 m/s), a naleti vjetra brzi od 2/3. ° bizine vaseg krila. 2. Ako vjetar puse na udare koji po brzini variraju po 10 km/h (6 mph ili 2.7mis) ill vige. 3, Ako Vjetrovi na visinama pugu pod medusobnim kutom vecim od 45° ie (Gmicanje vjetra. 4. Kada vidite dolazak olujnih ablaka ili kad je prognoza nepovolina.Paraglicling Prnugnit vole 25 paajedrenie BE. KGd/na sletistu puSe jak vetar ili kad je njegov smier razlitit'od onog ha startu, 6. Ako se osje¢ate nesiguino, preplaseno, maladusno ili sklono samooaijedivanju. Ne trebam ni isticati da su sposobnosti brzog razmislianja i odlutivanja vilo dobradosie. Letenje parajedrilicom temelji se na nizu odluka te zahtijeva sigurnost u sebe i odlugnost pri upravljanju, Sto vodi k letenju bez straha, Procedura polijetanja Krilo rasprostrite okomito na smjer vjetra, s donjom povrSinom prema gore, Pilot treba stajati na lint ispred stedista krila, okrenut u vietar. Ovo je ‘osnovni polozaj koji je i najée8éi uzrok pogresaka pilota poéetnika. Ovo je tako jednostavno, a ljudi se toga ne pridravajuu praksi, pogotova kada se smjer vietra promjeni, a oni ne promijene polozaj krila, svoj pologaj i smier tréanja. Pazite na brzinu vietra i teren na kojem se nalazite Pri laganijem vjetu centar kupole vetine parajedtitica treba malo vise povuti prema natrag (ad pilota). Tako se sredinje komore brée pune zrakom Sto olakSava_punjenje i ostalih, Na grubom terenu_konopce moguénost zapinjanja. Konopce treba provieravati_precienoSéu | pravog cjepidlake i po moguénosti digi krlo u 2rak nekoliko puta prije polijetanja kako bi se konopei ostobodill od eventualnih évorova. Formiranje ,zids Polijetanje treba odraditi savjesno i paZliivo tako da ni u jednoj fazi nista nije zaboravijeno. Usvajanjem pravih navika od potetka mozete smanji moguénost kasnijih greSaka. Ukratko, usvojite ,savjest letata” I nigta ne ostavljajte sluzaju, Prije same pripreme za polijetanie, ukopZaite se u sjedalicu (sve kopée!), stavite kacigu i prikopzaite krilo. * 68 ati: 5 KONTROLNIH TOCAKA: 2. KOPCE - provjerite sve veze na sjedalici, ubrzivaé, rudicu rezervnog padobrana, kopéu kacige i jesu li karabineri zakljutani KONOPCI - provjerite da nisu zapetiiani i stojte liu sredini krita; 3. KRILO - provjerite da je pravilno formirano (u luku) i da su svi otvori komora okrenuti prema nebu 44. VIETAR - provjerite smjer i brzinu 5. ZRACNI PROSTOR - provierite je li slobodan prostor ispred, ispod i ianad vas (neposredna). Ako je netko do vas spreman za polijetanje, upitajte ga tko ée prvi poleteti. |, nemojte se smijati: nevierojaino je koliko pilota zaboravi predati kijuzeve automobila svojim prijateljima kaka bi se spustili po njih na sletiste! Pred start * POLIJETANJE Polijetanje je neprekinuti proces od pozetka zaleta do trenutka kad se nademo u zraku. Radi boljeg razumijevanja polijetanje mozemo podijeliti u 3 faze: 2. ZALET | PUNJENJE KUPOLE - zaletom | istovremenim podizanjem krila pomoéu ruku punite krilo zrakom. Krilo se podize u luku i datazi ‘okomito iznad pilota, nakon fega puStamo A linije. 2. KONTROLA | KOREKCA - nakon podizanja krila iznad glave pitota, pilot pogledom provjerava formiranje krita | svoj poloZaj pod krilom (u steditu). Ako se pilot ne nalazi u sredi8tu pod kritom korigira svo} polozaj tei prema srediStu krila. Nakon provjere slijedi puStanje A nosivih traka iz ruku. U ovaj fazi odlutujemo nastavijamo I i prekidamo polifetanje. Paragliding Print youl za paraedvente 4ling. Print # vost 22 parajedrenie 3. ZALET DO POLIJETANJA - ubrzanje do trenutka odvajanja od tls uz povlatenje komandi za naiboliu finesu (25% iu visini ramena wu tvjetima vjetra do 2m/s). U ovo} fazi vaino je da krilo preuame nasu feZinu, a niposto ne poskakivat’ ili prerano sjesti u sjecalo VAZNA NAPOMENA: krilo ne vutiiskljutivo rukama, vee tjetom preko sustava veza, dok ruke opisuju simetritni luk po kojem se krilo podize, Prednji start (eng. Alpine launching) Odaberite trenutak za polijetanje pa rukama ispruzenim iza kukova ili svinutim na visini ramena primite komande i A nosive trake. Kad je vjetar pogodan, potrtite u vjetar poviateti krilo 2a sobom. Pri slabom vietru treba tréati | vuéi jace, pri jaéem vjetru treba vuci laganije. Neke njematke Skole preporutuju, a to je isto tako pravilno, da ruke drzite iznad Famena. Kad krenete potréati, krilo ée vas usporiti, no ne posustajte i nastavite vudi | istom silom dok se krilo ne digne u zrak. Krilo €& se dizati u luku sve dok ne dode |i iznad vas (kraj 1. faze). U tom trenutku, jos uviek tre¢i, podigaite glavu i provjerite je i kilo pravitno formirano (2. faza).. Ako je sve u redu, potrtite jo8 brée odlutnim, dugim skokovima i torzom nagnutim prema haprijed. Koljena dréite svinutima kako biste mogli bolje povudi Kako krilo bude ubrzavalo prema minimatnoj brzini leta, osjeéat éete se laganijima i tada treba lagano, postupno prikatiti. Ako greskom zakotite previge, lagano i polako otpustite komande. VaSe je krilo vilo senzibilno u ovoj fazi (3. faza). Sad ste veé u zraku, ali prigekaite prije nego Sto se zavalite u sjedalicu. Krilo je jo8 uvijek vrlo sporo i osjetljivo. Ne povlatite komande prejako ine pustajte rugice komanda. Ako se trebate namjestiti,jednom rukom primite obje komande, a drugom se namiestite. Bit ée vam lake uti u siedaticu ako su vam noBni pojasi jate zategnuti (vee smo rekli da tebaju biti blize koljenima). ——Ledni_start__ Teng. Reverse Launching) Ledni start znati da ste okrenuti prema krilu kad ga digete u zrak, a zatim se okreéete natrag i tréite kako biste uzletjeli. Ovaj vam natin omoguéava optimalnu kontrolu krila prilikom dizanja i lakSe uogavanje zapetljanih konopaca. Ova je tehnika neophodna na terenima punim kamenja i niskog gimija te pri jagem vjetru. U praksi ovaj natin polijetanja treba prvo dobro provjezbati na zemlji prije nego ga prvi put primijenite pri polijetanju. Ledni se start ne preporuta pri slabom vjetru od o do 5 km/h (ispod 2,4 m/s ili 3 mph), no idealan je u svim drugim uvjetima. Ovdje éu opisati dva natina dréanja nosivih traka pri lednom stertu, Pri oba nagina komande se odmah primaju w pravu ruku, tako da se pilot nesmetano i bez puStanja komandi moze okrenuti. Lijeva ce ruka uvijek drZati lievu Komandnu ruticu, a desna uvijek desnu. Bilo koja druga opciia drianja komanda ne dolazi u obzir. Komande primite u ruke (sliéno kao kod prednjeg starta) i okrenite se nalijevo (ili nadesno, kaka vam vie odgovara), prebacujuéi desne nasive trake preko glave tako da budete okrenuti prema kritu. Najbolje je da se naviknete okretati uvijek u istu stranu. *Ledni start - prvi nacin Licem okrenuti prema kcilu, primite lijevu A nosivu traku (onu prikopéanu uz lijevu ruku) u desnu ruku, a desnu A nosivu traku u lijevu ruku (apamtite da svaka rutica komande mora biti u pravoj ruc). Provjerite da nosive trake nisu zapetljane. Komande, nosive trake i konopei mogu vam se ciniti komplicirano sloZeni, no sve dok nisu zapetljani u évorovima, sve Ce doci na svoje miesto. Zakoratite unatrag kako biste malo napeli konopce, zatim dignite ruke paralelno i nagnite se tijelom untrag kako bi povukli krilo i napunili ga 2rakor. Nastavite pritisak (opteretite tijelom krilo preko sjedalice) prema unazad dok se krilo dige u luku, sve dok ne dode iznad vas. Vaino je da ove pokrete izvoditi koordinirano: istovremeno rukama vucite prema gore | ispruzenim tijelom prema unatrag. idine prisénit i vad 7» noraladrente oaParagliding Paruénik | vodié 70 parajedrenie Inicijalna sila _kojom morate povuéi krilo jednaka je jatini Trenutak prije nego Sto krilo iznad vas, lagano i postupno A linije, dok se jo8 uvijek istom i odluénoséu kreéete unatrag. Vucite krilohodajuéi unatrag, a zatim se okrenite prema naprijed, smjeru polijetanja, Okrenite se trenutkukad krilujo8 malonedastaje pravog polozeja iznad vas. Ako zakasnite, krilo vas moze preteci i povuci na leda. Lagano prikotite ako treba, kako vas ne bi prestiglo prije nego to se okrenete prema naprijed. Nastavite vui naprifed i kad se osjetite laganijim (trenutak kad uzgon potinie djelovati i preuzima tezinu vaseg tijela), povucite jo8 jage, lagano zakotite i poletite. Lean stort i + prt naiin Ovaj vas natin moze zbuniti zbog obmutog povlatenja komanda prije nego Sto se okrenete u smjer polijetanja, a nepasredno nakon polijetania (nepravitno) ko%enje moze samo pogorSati stvari * Ledni start - drugi nacin (Ova se metoda preporutuje pri jakom vjetru. Dizanje krila ovdje kontraliramo C ili D nosivim trakama (nosive trake na kojima se koptaju rutice komande). Cursto primite komande u ruke (lijeva u tijevu, desna u desnu); okrenite se prema krilu, jednom rukom primite obje A nosive trake i to kod malih karabinera, Drugom rukom uhvatite nosive trake (nebitno gdje ih drZite) i lagano ih povucite tako da dlan te ruke okrenete prema dolje, Cesta potetnitka pogreska jest prejako povlatenje straznje nosive trake. Ove nosive trake drzite da biste kontrolirali krilo dok se pripremate za polijetanje. Jo8 je jedna stvar koju treba upamtiti da nosive trake treba povlatit tijelom, ane rukama. Rukama samo pomagete dizanje rR nosivih traka, dok poviateti tijelom digete krilo, To znati da A tinije treba dirfati napete (ispruzene) Sad ste spremni, Potaknite kratkim impulsom prednie nosive trake prema gore, nagnite se prema natrag da povutete krilo; zatim prigekajte dok se krilo ize, cijelo vrijeme kontroliajuél njegovu brainy D nosive take, Ako se prilikom - dizanja krilo nagne na jednu stranu, ovo korigirate tako Sto cete ruku kojom difite strainje nosive trake pomaknuti prema nifoj strani, jednakomjemo i lagano, kako biste pravilno usmjerili krilo. Ne odupirite se ako vas krilo povute prema sebi, nego jate povucite A tinije prema gore (pazite da prejakim povlatenjem A linija ne zatvorite prednji rub krila). U ovom slutaju nemajte straznje (0) nosive trake da biste usporili povlati lo.tedni start - drugi nagin Svi oui manevri namijenjeni su podizanju krila iznad pilota, malo iza tozno vertikalnog polozaja i odrZavanju tog polozaja dok se pilot ne okrene prema naprijed i krene u polijetanje. Pri jagem vjetru nema potrebe za ttanjem i koinice treba povuti jate. Ako je vjetar jak, mogu se uzimati po dviie linije, AB ill Ci D. Polijetanje pri jagem vietru nije pitanje snage, veé tehnike i spretnosti. Svako krilo ima svoje specifitnosti i ponaSanja tijekom polijetanja, Zato je, odgovor na sve ove probleme vjezbanje manevrima na zem\ji (eng, groundhandling). Bili vi pozetnik ili napredini letaé, uvijek treba odvojiti vijeme za vieZbanje na zemiji. Na kraju, recimo i to da se sami manevii dizanja krila nna raznim terenima Zesto razlikuju i to zbog razlike u nagibu i uvjetina medu poletistima. Paragliding Pritt i vedlt za pasjedrenje¥ ling. Prinenit# vodké za parajedrenie *Zapamtite: Vrlo €ete vjerojatno vidjeti pilote kako polijecu koristeci razlicite tehnike dizanja icla, kao Sto je npr. prekrideno drZanje A tinijat bal u je jako dobra metoda, no treba je uvjezbati. Nemojte pustiti komande, 5120 se okrenuti | zatim ih hvatati po zraku prije polijetania jer riskirate gubitak kontrole. Ne usvajajte loSe navike jer th se tesko, ako ne i nemoguée, kasnije otarasiti. : Ee PoteSko¢e pri.polijetanju__ Evo nekih gestih greSaka koje pogetnici neumorno ponavijaju . poviage i pustaju komande u trzajima (umjesto polako i postupno) . u sjedalicu se smjeStaju s obje ruke dok u njima drée rutice komanda - prejako povlage komande dok je krilo jo8 pri rainoj brzini i nestabitno oslanjaju se na nosive trake dok se namjestaju u sjedalicu 5. sjedaju u sjedalicu prije nego Sto krilo poleti 6. krivo postavljaju krilo ili smjer tréanja u odnosu na smiervietra * RieSenja: 2. Poletjeti mozete tako da steknete brzinu, a ne kotenjem 2, Tijekom poliietanja pokreti ruku trebaju bit drfanju ostatka tijela -u njima drdite rutice komanda 3. Polijetanje treba biti smiren manevar. Nemojte se kretati naglim pokretima. Postupan, ujednagen pokret i lagana kontrola krila ‘ dovolini su za skladno i lagano polijetanie. slobodni j neovis * Jo8 neki problemi pri polijetanju 4, Prebrzo krilo: kupola vas moze presti jer niste na vrijeme prikotill ii niste potréali brZe kad je trebalo, Ako vas krilo ne vuge prema gore dok tréite, ne zaliiegite se: malo usporite i dopustite krilu da ude u fazu polijetanja prije nego Sto krenete u sprint. Nesvjesno potezanje komandi ovdje je isto tako pogreska, 2. Krilo polijege pod kutom: uzrok moze biti to Sto se niste dobro pozicioniral u odnosu na vjetar ili ste jednu stranu prikodili vise od druge. Ovo mozete rije8iti podvlagenjem pod krilo, usmjeravanjem u vjetar i jednakomjemim kodenjem. Vjezbajtet Parajedrilica je jedina slobodna letjelica koja pilotu omoguéava da prekine polijetanje. Kada treba prekinuti polijetanje: 1. Kada su krilo ili konopci zapettiani - Ako sumnjate na pokidan konopac ili krilo, ili je krilo zapelo za neBto. . Jedna je strana krila ostala zaklopljena i ne moze se otvoriti. -Krilo skrege u stranu, a ne bi trebalo. Krilo ne izgleda formirano i napunjeno zrakom kako treba. Vjetar vas gura prema natrag, u brdo. Drugi pilot pot Drugi pilot letiispred starta. * Kako prekinuti polijetanje: Ovaj se proces ne moze opisati u tozne detalje jer ovisi o prilitnom broju faktora. Procedura ukljutuje zaustavljanje kretanja tako da se krilo isprazni i spusti na zemlju. Najbolje bi bilo povuti A (u nekim sluéajevima € ili D) nosive trake prema dolje i time éete odmah prekinuti let. Mnogi od nas koriste obje koénice, Sto je dobra ideja pri slabom vjetru. No ako zakotite pri jakom vietru, mozete se nenamjemo naci u zraku. Ovo je opasno jer vas vjetar moze brzo baciti unatrag,Paraglicling Print vot 25 parafedonie Razmislite Sto vam je u nekom trenutku najsigumije i vjezbajte. Povlatenje komanda i istovremeno kretanje u smjeru paralelnom s padinom moze vam pomoéi pri prekidanju polijetanja. No, kada sam ja to probao, moje je lice iznenada dobilo priliku poblize upoznati kvalitetu pra8ine na tom startu. Neki piloti ovu tehniku koriste bez problema. Kako god se zaustavijali, budite odluéni pri tome i neprestano vieZbaite. Mnogi iskusni piloti koje znam rade pokusno polijetanje kako bi osjetili uvjete na startu. Ovdje nam kerile prenosi ‘vain povratnu informaciju, $ iskustvorn éete nautiti osjetiti i predvidjeti tozne probleme na koje mozete naii kod polijetanja. Ako su uvjeti dobri, poletjet emo, a ako nisu, stat éemo i prigekati Maloprije sam naginio razliku izmedu dva uvieta: stabog vjetra i jakog vietra, Kod slabog vjetra dobro je napraviti korak unatrag kako biste olabavili linlje i dobili vise od pogetnog trzaja. Kad osjetite da gotovo ne osjeéate kerilo, malo usporite kako iste provjerili njegovo stanje ps kad bude iznad vas, ubraaite tk prema naprijed bez kogenja dok se ne podnete osje¢ati sve laganijim i laganijim - to znati da je polijetanje pogeto! Pri jakom vietru treba postupiti drugaZije. Polijetanje je opasnije i nemojte ta pokuBavati dok sve ne provjerite na zemili, Mnogi piloti trebaju pomot ostalih pilota kako ih vjetar ne bi bacio na leda. Ovakvu pomoé zovemo sidrenje i €esto se primjenjuje pri tandemskim letovima, Onaj koji vam pomaze zapravo predstavija dodatno optereéenje. Asistent mora pratiti vae pokrete i pustiti vas kad mu kazete. Osobno, ovakva polijetanja smatram riziénim. ‘Ako ne mozete poletjeti sar bolje da ne polijecete uopée. I Dok Zekate na startu, dobro je imati nekoga tko vam mode pridrdavati * sredinu krila i take onemoguéiti nekontralirano formiranje. Ne povlatite A linije jer se odjednam modete naéi u zraku i koprcajuCi se traiiti D linije da se spustite na zemlju, Iskusni pomogni pilot i vjetrulja ili indikator vjetra ovdje su neophodni, Utivaite u letu! 6 e Priprema za slijetanje Tijekom leta uvijek trebate razmisljati kako i kamo éete sletjeti zato trebate 2nati smjer i jaginu vjetra pri tlu. Ovo mozete saznati jednostavnim uotavanjem golim okom: trazite znakove poput vietrule, smjera noSenja dima, zastave, leprSanja li8¢a, kotrljanja smeéa, smijera jata ptica. tli pitajte drugog pilota preko radiostanice ili gledajte kako drugi piloti stijecu (no zapamtite da ne mogete pretpostaviti da svi piloti koji slijecu prije vas znaju procijeniti i sletjeti kako treba). Ako vam ni8ta od ovog ne pomaze, napravite okret od 360" probajte odrediti kako vas vjetar nosi u odnosu na zemiju. Uz to, prilikom pripreme za slijetanje uvijek odaberite najsigurniji put slijetanja: to je onaj koji ima najmanje prepreka i u smjeru, i iza sletita Sigurni smo koliko je siguran nag put slijetanja. U stobodniom letenju moramo nautiti predvidjeti moguée probleme prije nego Sto se pojave. Ovo je jedi natin razmisljanja koji vodi sigurnom letenju bez neugodnih iznenadenia Parajedrilica je vrsta leljelice koja omoguéava velo precizno slijetanje. Iskustvo je kijut za precizno slijetanje na Zeljeno mjesto, Pazite na drvete, elektiitne vodove, kamenit teren iss. U letu nam se zbog visine neka prepreka moze Gini malom i nebitnom, no kad se priblizimo tlu, maze postati ogroman problem. Budite patliv i razmiBijaite unaprijed. _Prilaz sletistu___ 7 7 Postoje dva nagina prilaska mjestu za slijetanje: \ a 1. Prvi i najéedéi, Klasiéni zrakoplovni prilaz il Skolski rug. Ovakvim prilaze- njem kao da crtate slovo U - prvo letite iz vietar, zatim se okrenete Paragliding Priatat# vodté za parajedronieJicing, iat #vodit 2a parajedrenie okomito na vietar i na kraju okrecete u vjetar. Ova vam metoda omoguéava razne korekcije prema vjetru, kao Sto mozete vidjeti na dijagramu (isprekidana linija). Altemnativa je L prilaz, gdje prvo dolazite okomito na vietar, a zatim u pogocnom trenutku okre¢ete u vietar. Osobno ovu metodu smatram najpreciznijom i najpogodnijom naravno, ovisno 0 terenu na koji slijegete. Skolski je krug manevar uw zrakoplovstvu za suzbijanje visine i priprema za slijetanje. Sastoji se od podrutja u kojem kruzenjem smanjujemo visinu do cca 100m. Nakon toga pilot leti niz vjetar (vjetar u leda) 100 - 150m, potom okrege 2a 90° (postoje lijevi i desni Skolski krug) i leti bono na vjetar cca. 50 - 100m. Posliednja stranica ovog manevra, nakon okreta za 90" jest let u vjetar do predvidenoga prostora za slijetanje. 2, Prilaz u osmicama Ovakvo prilazenje sletistu postalo je vrlo populamo. Sletistu prilazite nizom skretanja (crtate osmice u zraku), gdje razmak izmedu osmica ovisi o visini na kojoj se nalazite. Na kraju prestajete sa skretanjem kad izgubite dosta visine, Naravno, ostajete usmjereni u vjetar. | ovaj prilaz ovisi o jatini vietra: ako je vietar na sletigtu jednak trenutaénoj brzini krila u zraku, osmice radite totno iznad mjesta na koje Zelite sletieti Kod stabijeg vietra visina se smanjuje u osmicama prije sletnog miesta, dok se u sluzaju jageg vietra suzbijanje visine u osmicama izvodi iznad sletista. U trenutku doticanja tla krilo treba okrenuti botno na vjetar kako biste izbjegli pad na leda i moguénost da vas krilo vute po tlu. _—ZayrSna_faza_slijetanja___ Pretpostavimo da se nalazite iznad sleti8ta s éelnim vjetrom izmedu o i 5 km/h (0 do 3 mph ili o do 1.4 ms) i da se ispravite u sjedalici. Spremni Ste na doskok i trk, letite iznad tla konstantnom brzinom i pritom prikodite uobigajenim pritiskom na komande (oko 2 kg). Ovo bi bio uvod u sigurno slijetanje. Kogenje u posiiednioj fazi slijetanja izgleda ovako: dva metra iznad tla prikodite do pola, a 1m iznad tla povucite komande do kraja (ispod kukova).. Ako Eelni vjetar puSe jatinom 5 do 10 km/h (3 do 6 mph ili 2.4 do 2.7 mj 5), istu stvar treba napraviti postupno i lagano. Pri jagem vjetru treba kotiti sve manje i manje, do jatine od 20 do 25 km/h (12 do 15 mph ili 5.5 do. 7 mis), gdje treba samo njezno prikotiti. Kako vietar usporava vaSe horizontalno gibanje, ovdje treba samo upravijati krilo i spustati se. Nemojte misliti da je sve gotovo kad nogama dotaknete zemlju. Sad treba spustiti i krilo i to povlagenjem komandi ili Cili D nosivih traka. Pazite da vas krilo ne odvute ili odbaci na leda, Sto se moze dogoditi pri jazem vjetru. Let je zaviBio tek kad je krilo na tlu i kada ga otkopéate od sjedala. Kilo uvijek treba spustati na tlo iza nas. Ako ima laganog vjetra, lagano hodaite unaprijed i prikotite komandama. Pri ekstremnim uyjetima (vjetar brdl brzine krila u 2raku), neki piloti znaju iskotiti iz sjedalice na 1 m iznad zemlje kako ih krilo ne bi odvuklo. Jednom kad sam letio unatrag iznad starta u Piedrahiti Gpanjolska), napravio sam B stall 1m iznad zemlje. Drugi sam put namjemo sletio kraj drveta kako bi se krilo zakatilo na nj i time sprijetio da me odvuée. Divo je obitno drag prijateli, no pri jakom vjetru moe uzrokovati turbulencije. Budite vrlo oprezni pri slijetanju,iding Perum voaé 2m porajedonte Koristan savjet: kad jednom sigurno sletite okrenite se prema krilu (poput lednog starta) i energignim potezaniem zadnjih nosivih traka srugite i ispustite krilo. Ovo je vrlo korisno kod jageg vietra kada sprjecavate da vas krilo povuce na leda, Poteskoée_pri.slijetanju. Pilot parajedrilice mora biti pripravan i oprezan prilikom slijetanja pri bilo kolim uvjetima, Krilo mora biti stabilizirano i kretati se prema naprijed. Ako ianad sebe vidite nebo, kro je predaleko iza vas i ovo treba popraviti opustajuci komande kako biste krilo pustili prema naprijed. Ako je krilo previ8e ispred vas, prikotite kako biste ga doveli tozno iznad sebe gdje bi i trebalo biti. Upravijati treba smireno, sa samopouzdanjem i postupno. Problemi pri slijetanju koje éu ovdie opisati vi8e se tiéu iskusnijih pilota koji lete u nestabilnijim uvjetima, S druge pak strane, potetnik kraj sebe uvijek treba imati instruktora koji ée 2 pravilno poduéavati i usmjeravati pa time i zadtititi od vecine problema, Diskusija 0 ovim problemima ovdie je vise zbog strukture prirutnika, ali i zbog Vierojatnosti da éete se s njima kad-tad u buducnosti sresti Dakle, drage moje kolege piloti 4. Ne skrecite kad ste blizu tla (dvadeset metara iznad tla ne radite zavoje) i uvijek slijecite leteti pravocrtno prema naprijed. Ako pogrijesite i nadete se nagnuti u zavoju prilikom kontakta sa zemljom, nemojte stati punim stopalom, vee prstima kako bi se tijelo lakSe rotiralo. 2. Ako vam se koja komanda onesposobi ili pukne, mozete karistiti straznje nosive trake kako biste uprauijali krilom naravno, ako ste to vjeZbali i to radite jo3 mekSe i pazlivije nego s kognicama, U sljedecim poglavijima govarit éu 0 najéeSéim problemima pri slijetanju: 4. Fenomen gradijenta vjetra, Sto 2naéi da se brzina vjetra prema tlu sve viSe smanjuje zbog otpora, Ovo moze uzrokovati veéu brzinu krila pri slijetanju, ali isto tako moze uzrokovatl i zasto) 2. Uzlazna struja zraka 2bog termitkog balona koji se upravo oslobada tuzrok turbulencije i dobitak visine. ilazna struja zraka oko termizkog balona koja je opet uzrok turbulencije i zbog koje moZemo iznenada izgubiti visinu i grubo se prizemijiti 4. Promjena smjera ili jazine vjetra pri tlu. 5. Turbulencija iza objekata koji se nalaze niz vietar, a ispred nas estabilno krilo. a 80 fax, $1385 14635 072is erenes * Slijetanje 5 vjetrom u leda Kod ovakvog vietra trebamo dopustiti krilu da se nad tlom krege prilignom brzinom i zatim prikediti adjednam i do kraja kad se nademo na 1m iznad tla Vjerojatno ge vam biti prirodnije kotiti postupno, no to je pogresno jer takvo Kotenje nece zaustaviti lilo do kraja.Cil je potpuno zaustavit kritou trenutku kad nogama dotaknemo zemlju. Ako su trimovi na maksimumu, brzina krita dat €e vie uzgona. Ako vidite da vam je brzina u odnosu na zemlju velika, nemojte ni pokuBavati potréati ier Gete past. Najbolje je ostatt u siedalici, saviti_koliena, doskotiti na stopala i otkotriat! se u padobranskom doskoku (eng. PLF-Parachute Landing Fall, objaSnjenje malo kasnij). Pripremite se da napravite B stall kako vas ktilo ne bi preteklo i povuklo na zemlju, Slijetanje s lednim vjetrom ff nije siguno i treba mu pribjegavati samo ako Zelite gpa izbjedi jo8 goru situaciju * Slijetanje na vrh (eng. Top Landing) Ovo ie slijetanje na ravnu poveSinu na vrhu brda ili planine. Ovakvom sletigtu treba prilaziti oprezno i postupno. Kad se nagib izravna, uegon od uzlaznog vietra smanjuje se jer vietar vige nije usmjeren prema gore. No, moze doti do pojatanja horizontalnog vjetra zbog ,Venturijevog efekta (vjetar dobiva na ubrzanju 2bog suzavanja toka zraka). Isto tako treba paziti na turbulencije | rotore koji se skrivaju iza ruba uzbrdice. Kad prilazite mjestu slijetanja, pazite da ne odietite previge otraga zbog horizontalnog vjetra. Mozete izvoditi osmice oko odabranog sletista ili pri jatem vjetru izgubiti visinu, usmjeriti se niz vietar taman do iza mjesta slijetanja { onda okrenuti u vjetar. Prikogite i sletiteParagliding Print i voi za parajedvenie kao inaée. Budite oprezni kad slije¢ete na vrh i pratite kako drugi piloti tu slijecu. Svaka je plenina drugatija i lokatni su piloti najbolj i najiskusnifi iavor informacija koji mozete dobiti. VIETAR ion Siijetanje na veh * Slijetanje na padinu Slijetanje na padinu obavija se uz velik oprez i sviesnost ogranienja koja postoje. Ovo je tehnika za iskusne pitote ili malo manje iskusne uz obavezan nadzor. Svoga prvog slietania na vrh ili padinu trebate se sje¢ati s veseljem. Kao prvo zapamtite da parajedrilica ne mode sletjeti usmjerena u padinu kao 3to mogu njeni rodaci zmajevi ili jedrilice jer parajedritica nema tolike brzine i mode sletjeti samo botno (na izohipsu). Zbog toga, ako je slijetanie na padinu poteljno ili nuzno, slijecite bono, ti. na izohipsu padine neovisno 0 smjeru vietra, samo da nije u leda. Ovako mozete slétjeti i na padinu koja je pod istim kutom kao i start za polijetanje. Ovakvom sletigtu uvijek treba prilaziti u osmicama i procijeniti toZan smjer i jatinu vjetra. Ako vjetar puse preko padine, pristupajte u smjeru koji vam daje Sto vibe Gelnog vjetra. WETAR Siljetanje na padinu Kako se pribliZavate padini, pustajte da vas vjetar nosi prema njoj tako da prilagodavate svoj kut zanoSenja (vidi definiciju u poglavlfu ,Problemi u letu"). ‘Ako ima vjetra vierojatno ée biti i dizanja, dakle, nemojte koditi prerano. Pravi je trenutak onaj kad vam stopala trebaju dotaknuti tlo. Ako vam ne uspile, probajte ponovo. Nemojte kot ili zaustavijat! Kilo ako ste na metar od tla jer mozete uti u vitnju ili uzrokovati zastoj. S malo vjeZbe vidjet ete da sletjeti nna padinu nije teBko. Paragliding Priudnik i voit za parajedrenfe ele ca]Jing Poeun vodlé za perfedrenfe * Slijetanje uz padinu Kako se budete priblizavali sletiStu niz padinu, primijtit cete da letite blizu tla duZe nego Sto biste letjell iznad ravnog tla i da ne mo%ete toéno odrediti mjesto doskoka. Ovako mozete dot! i do kraja Zeljenog terena, a tu mozete naiéi i na elektriéne vodove ili ostale prepreke, Mislit éete da ,lebdite” nad zemljom duze nego inage, no to je zbog nagiba padine. Trik je ostati strpjiv i biti svjestan Einjenice da Ge slifetanje trajati dude. U ovakvim situacljama mo¥ete pokuSati slejeti okomito na nagib ili tak uz padinu ako je blaga, a paijeti vam gora situacia * Ivanredne situacije Najbolie je izbjegavati bilo kakve moguénosti prepreka i odabrati siguran put slijetanja. Kad to nije iavedivo, treba se snaéi i reagirati prema novonastalim uvietima * Divece zastitite of od granja. Ako je moguce Str prikotite prije slijetanja, Najvazni je dobro se uhvatiti za drvo kako ne biste pali na tlo, Ponekad je slijetanje na drvo bolje rieSenje od neke gore opcije. Nakon slijetanja_na_drvo ili drugu prepreku, |g obavezno provierite krilo | konopce jer su se neki mozda istegnull. Pomoéi ée vam usporedba desne i lijeve strane. | | | * Voda Kad ne mo%ete izbjeti slijetanje u vodu, pokusajte otkopéati pojaseve na sjedalici i odbaciti rukavice i cipele prije nego Sto padnete u vod. Ako niste imali vremena za to, budite smireni i brzi i utinite to cim budete mogli, Ako ilo treba pasti iza vas, prikotite (npr. ako letite prema obali), ili nemojte kotiti pa €e vas krilo preteéi | pasti na prednii rub i otvore komora, Tako ée zrek u komorama sprietiti da krilo odmah potone. Ovo smatram najpogodnijim rnaginom. Ako imate vremena, a nakon 3to otkopéate sve veze na sjedalic, iskotite iz sjedalice u vodu prije nego Sto sletite (i ako ste sigumi da je voda dovolino duboka). Nakon slijetanja u vodu otplivaite mato dalje od krita i opreme, ___*Zapamtte kilo i Konopci oteZavat ée vamn kretanja. Krilo €e biti teBko i sigurno vam nege pomoéi da plutate na povrsini. Ako polazite tezaj ekstremnih situacija ki ‘odr2ava iznad vode, ponesite pojas za spaSavanje i lagane cipele. Nakon pada u vodu Eamac treba doéi do vas u roku 2 do 3 sekunde, Kad smo kod tog znate ti plivati? Padnete li u neki rijegni brzac ili valove, situacija postaje jos teZa zbog tezine opreme i krila! Valovi mogu biti itekako opasni jer vas nakon slijetanja u pliéak mogu odvuci na otvoreno, : * Elektriéni vodovi Elektritni vodovi predstavijaju velik problem i ogromnu opasnost. Padnete Ii na dalekovod, najvjerojatnije éete zadobiti ozbiline opekline ili €e.vas usmirtiti napon. Pri kontaktu kablovi ée se zaljuljati te postoji moguénost da dode i do kratkog spoja I nestanka napona pa se mozete izvuéi, no nemojte ragunati na to. Elekeriéni vodovi su bili preblizwParagliding Primzeik i vod za paatedrenie ‘Ako kilo zapne za strujni kabel, zaljulat Gete se prema naptifed prile nego Sto se sirmogiavite na zemlju. Zato vam je boljesletjti s lednim vjetrom ili na drvo, nego na elekirigne vodove. Ako jpak uletite medu kablove dalekovoda i ostanete visjeti, morat éete prigekati daiskljuge struju na tom prije nego Sto vas potnu spaSavati Manje je uobitajeno da piloti zapnu za telefonske vodove (oni su na nifo} visini), no ni to nije mane opasno. Ako nigta drugo, nitko ne voli da mu iskjuze telefon bez pitanja! Trebate nautiti predvidati put slijetanja ine riskirati. UnaSem klubu svakog Zivog pilota koji je dva puta pao na strujne vodove zovemo Kilovat (lako bismo ih zapravo trebali zvati Srecko). —Pakiranje krila___ 2a pravilno slaganje i odréavanje krila tlo na kojem sladete treba biti isto. Sjedalicu odlozite blizu krila, a konopce slozite na krilo. Odstranite sva strana tijela poput tmja, grandica, kamentiéa i sl. Kcilo slovite prema sliedegem crtezu, Pazite da ga svaki put slazete malo drugatije kako biste izbjegli presavijanje na istim mjestima. Kilo. €e biti odliéno ofuvano budete li ga diZali u njegovoj zadtitno| Dobro odrZavano krilo let dalje i bolie od neodrZavanog. Neki piloti spakiraju i sjedalicu bez otkapéanja krila 1 time pojednostavijyju proceduru pripreme za sljede¢i let. Pronadite tehniku koja vama odgovara. Nagin na koji sjedaticu i krito stavijate u torbu za noSenje postaje yazan ako je morate nositi na vecim udaljenostima. Sjedalicu probajte staviti na dno torbe, a krilo na onaj dio koji ée biti najblize ledima (da var bude mekSe). Kad torbu stavite na leda, namjestite ramene pojaseve kako vam je najudobnije i pritegnite sredinji pojas. Ako presavijate komore krila prilikom pakiranja, pazite da ojatana rebra pri prednjem rubu krila slodite Sto je vise moguée jedno na drugo sa Sto manje savijani. Ako krilo neéete upotrebljavati nekotiko tjedana ili mjeseci, izvadite sjedalicu iz torbe, ne guivajte krilo previSe u torbi, vieéu s krilom i torbu ostavite otvorenu 2a bolje prozrativanje. Sve to spremite u suhu prostoriju daleko od izvora velike topline i sunca. Ako je krilo mokro, ragirite ga ili objesite da se posusi na sobnoj temperaturi ii bar na suncu. Vlaga i voda uvelike utjegu na letne karakteristike krila Paragliding Priwtnik 1 vodit za paajedrenje a7° Meteorologija Osnove meteorologije Stabitnost i nestabitnost Inverzija Sve o vjetrovima Fronte Prolazak fronte I Oblaci El Wifio - La Nila Meteorologija Meteorologija Je znanost o vremenu: atmosferskim uvjetima 1 nj promjenama. U praksi ova znanost ukluZuje neprestano prikuplianje podataka i njihovu analizu kako bi se razjasnill svi kompleksni aspekti nae atmosfere. Priruénik €e se fokusirati samo na meteorolo8ke uvjete koji su vatni za na sport. Ako Zelite razumjeti meteorologiju i njenu previtijivy naray, trebaju vam uije najvaznife stvar: oko 2a detalje {iskustvo. Priuénik objaSnjava vremenske ppojmove bitne nama, zrakoplovnim sportagima i ti su pojmovi predstavlieni na naljecnostavniji moguti natin. Zbog toga . Kao Sto nate, parajeilice jedre mimo i lagano prema naprijed i postupno prema dolje. Da biste zadrai, il jo8 bole, dobili na vsini, morate naci uztazni balon ii stup zraka kakve smo opisivali u prijaSnjim poglavijima. Let u kojem koristite termizke stupove zoverno ytermitko jedrenje” il jedrenje u termici". | Vietar nam moze pomoti da ostanemo u zreku kao Sto éemo vidjet u slijedeéem odlomku. Letenje uz pomoé vjetra zovemo ,jedrenje uz greben” ili ,padinsko jedtenje* a ono je omoguéeno ,orografskim uzgonom". Kombinacija wtermizkog uuzgona” i ,orografskog uzgona” zovemo ,konvergentai uzgon” Parajedrilica jedri u uzlaznoj strut zraka Paragliding Pvrugnit volt za parajedrenie 29lung Paral | vod 20 parjecenfe Jedrenje uz greben Kada vjetar puSe prema planini, primoran je promieniti smjer uz obronak sve do viha. Time nastaje uzlazna struja zraka nazvana ,orografski uzgon”” ~~ Mozemo letieti uz taj obronak i iskoristiti uztaznu struju zraka, Ovakvo letenje zovemo jedrenjem uz greben ili padinskim jedrenjem, a u slengu se zove i peglanje. Jednom kada dodete do vrha grebena, uzlazna ée struja oslabiti ii nestati jer vjetar na vrhu moze nastaviti svoje horizontaino gibanje. Zaobljena ili blaga brda i ostali oblici obronaka koji ne blokiraju kretanje zraka nisu pogodini za ovakvo jedtenje. Brda s usjecima i ktancima najpogodnija su za jedrenje uz greben, pogotovo kada kanaliziraju uzlaznu struju 2raka. Vietar B A i, Jedrenje uz greben prvi je natin na koji potetnici mogu letjeti svoje prve due letove. Ovo je moguée uz stabilan vjetar ili stabitne termitke uvjete, U danima kad imate mnogo termizkih aktivnosti, svi bi piloti trebali doseéi neku: Visinu i drZati se daleko iznad padine. Piloti poéetnici ne bi trebaliletjeti blizu padine w nestabiinim uyjetima, jet u zraku, vee u kontaktu sa zemljom. *Jedrenje uz greben - u praksi: 1. Treba se obavezno pridréavati pravila desne strane, pogotovo ako mnogo pilota leti nd matom podrugju. 2. Kada radite osmice, okretite u vietar i nikako nemojte skretati prema padini, Uvijek okretite od padine. Najveéu brzinu koristite kada se nalazite u nisponu, kako biste se Sto prije maknuli iz tog podrugja. 3. Okretite kada osjetite da ste u uzlazno] struji, kako ne biste gubili na visini. 4. Lagano kotite i izbjegavajte maksimaine letne brzine. Ostavite ih u priguvi i upotijebite ih kada varn budu potrebne. 5. Kada letite nisko i blizu padine, u sjedatici se uvijek premiestaite od padine. Ako dode do botnog kolapsa, smanjit éete vjerojatnost okretanja u brdo jer éete biti spremni na rje8enie prije nego dode do problema, Pazite: ako prebacite previge teZine od padine, trebat éete vige kotiti na strani krila bligo} padini, a to nege pozitivno utjecati ra performanse krila. Odredite kompromis izmedu viastite sigurnosti i letnih performansa, Ovo je diskutabilno (op. rec.) dréanjem tezine na vanjskoj strani od padine rasterecujemo stranu koja je uz padinu ina taj je natin izkaemo lak3em zaklapanju u sluéaju turbulencij 6. Ako su ispred vas silazne struje z2raka, nemojte letjeti ravno u niih. Pazite na moguée rotore uz drvece, stijene i ostala krila i prilagodavajte put kojim éete izbjeéi nepozeljne turbulencje 7. Ne pokuSavaite letjeti kada vjetar puSe brzinom iznad 2/3 maksimalne braine vaSeg krila, U mnogim éete priikama naidi na kombinaciju orografskog uzgona i termigkog stupa s obronka. U tim ete uvjetima mozda htjeti poletjeti jer znate da termika dodaje osjeéaj brzine vjetra, no to nije prava horizontalna brzina. Brzinu vjetra treba mjeriti na samom startu i ona ne bi smjela biti van okvita od najmanje 15 kmifh ( mph) i najvige 30 km/h (28 mph). 8, Sto budete dalje od grebena, to e vjetar biti slabiji, a dizanje sporije. 9. Upamtite, ako vjetar promijeni smjer pa prema padini ne puse vise ‘okomito nego pod manjim kutom, orografski ée uzgon biti manjl. Ako vietar pue botno preko padine, uzgona neée biti. Pri lednom vjetru iat ete silazne struje i opasne rotore. 4o,Vjetar voli ubrzati kroz Klance i blizu obronka (efekt dize). Ovo se dogada zbog kombinacije ,Venturijevog efekta” i anabatske struje zraka. aaNemojte ulijetati u usjeke jer je tamo vjetar jt i skton turbulencijama. 6.gliding Primal vodié 29 porajedreaie Vjetar “\.Nesiguran put sees t2.Kada se krenete udaljavati od grebena, jatina i smjer vjetra mogu se promijeniti jer ga planina vige ne blokira, a moguéi su i termitki stupovi. 33.Svako malo provjeravajte svoju brzinu u odnosu na zemlju. Jedan od znakova da vjetar java jest i to Sto na nekoj tozki grebena osje¢ate jati uuzgon nego Sto je bio prij. auAko jedrite uz greben u nestabilnim vremens! i na termike koje mijenjaju smjer uzgona. uvjetima, mogete naiéi PRAVILO DESNE STRANE: Ovo nam pravlogovontko ima prednostuslutajukrigania ‘utanja dva kits (bilo dase reel «Pi HG ili) na ito vis ‘rugim kilo prednst ia ona} na deshol stan dak se drugo si ‘jeg proputta U biainipadine lzmige se ono Kilo Kojems fe acl propusta ono i suprotriog smjer kojemu je padina na désnoj sta —Konvergencija______ Kada dvije zratne mase u svom kretanju naidu jedna na drugu, dolazi do konvergencije. Konvergencija esto nastaje: 1. na planinskim vrhovima kada puSu povjetarci uz obronke na objema stranama. 322 2. kada morski povjetarac naide na lagani previadavajuci vjetar 3. kada se u dolini sretnu silazne struje zraka sa suprotnih obronaka, Let u konvergenciji obigno je lagan i mekan sa Sirokim podrugjem uzlaznih struja, jer do ovoga fenomena dolazi pri stabilnom i tijepam vremenu. *Jedrenje u termici Ovu vrlo vainu temu obradit Gemo na kratak i jezgrovit natin: termika je uzlazno kretanje toplog zraka. Oko termigkog stupa Cesto nailazimo na silazne struje zraka koje se vra¢aju na mjesto zratne mase koja se dize, Nestabilni Uvieti rezultiraju termigkim stupovima (topli se zrak dize, a na njegovo miesto iz visine se spu’ta hladni zak). Nestabilna i vlazna atmosfera proizvodi kumuluse koji su dobar znak postojanja termitkih struja. Takozvane .plave termike* ne formiraju oblake jer su to struje toplog, ali nisko vlaénog zraka. yi termitki stupovi odredene jatine dosedu istu visinu - totku rosi8ta ili bazu oblaka. Manje jaki stupovi nestaju na manjim visinama, Silene strajaJake termike formiraju stupove. Slabi stup Balon lzvori termike (termigki_generatori)___ Dobro vazvijent oblak Samo silazne Razvoj termitkog oblaka Najbolii natin kojim mozete uotiti termiku jest pracenje kako se razvijaju kumutusi ili praéenje ptica koje kruze ispod njih, Termike mozete i predvidieti proutavajuéi teren. Evo mastovitog primjera kako moiete nati termike: zamislite da ste povrSinu terena natopili vodom i preokrenuli ga naopatke = mjesta odakle bi kapale posljednje kapliice vode jesu mjesta odakle ce se najvjerojatnije dizati termigki stupovi Evo nekoliko najpoznatijih izvora termika: Teren svijetle boje: pogotovo ako je okruzen tamnim terenom, Ovo je najosnovniji izvor Brda: polozeni kasno popodine. Stijene: unatog tome Sto im treba vige viemena da se zagriju, one su dobri izvori termika, fak i u kasno popodne. Drveée i bilike: veternji izvori termike Sela i kuée: odliént izvor tijekom dana Zavjetrinske termike: isto tako odligne. No pazite, zavjetrinske znave riz vjetar, a pri jatem vjetru nije ih pozelino trazti jer to moZe postati opasno. Ako izgubite zavjetrinski stup, zapet Cete u zavjetrini gdje vrebaju rotor! i turbulencie. jelovi obronka idealni su izvori termika, pogotovo uParagliding Paiudnik / vod za parajedrenfe sDomace termike - ,deZurni stup: pouzdane termike koje znaju samo lokaini piloti i koje se bez greéke uvijek pojavijuju na istim mjestima, earobno dizalo: poznata podrutja uzlaznih struja koja se pojavljuju u sredigtu doline (Buzet, Hrvace, Japeti¢/Plesivica, ali i zaljeva na moru, poput Komige na otoku Visu i Bake na otoku Krku) u kasno popodne, ponekad u kombinaciji s Zudesnim vjetrovima (vidi str. 230). Ovo su stabilni iavori termike, Zapamtite, termigki stup skupina je balona koji se diZu jedan za drugim u malin ‘yremenskim intervalima, Zbog €estih ciklusa u2dizu se s istog miesta a brzina odvijanja ciklusa ovisi 0 intenzitetu grjanja:termizkog generatora Suntevim dielovanjem. U podne je najjaée jer Sunéeve zrake padaju okomito na tlo. _Kako_nastaje termika_ Za potetak, kada Sunce zagrje povrsinu Zemije, a ona potinje otpustati toplinu u okolni zrak, taj se topli zrak skuplia u obliku balona i kreée prema gore. Ako je i2vor topline jati, umjesto balona formirat ée se uski stup toplog zraka koji ée se kontinuirano kretati prema gore naravno, ako je izvor topline dovolino jak. U nekim danima moZemo imati i balone i stupove, iako obiéno jedni ili drugi nastaju u odredenom vremenskom periodu. Termizka aktivnost podrazumijeva internu uzlaznu toplu struju zraka | okolnu silaznu struju hladnijeg zraka. U letu pilot treba ogekivati i jednu i drugu vrstu strujanja zraka, pri emu jedna nailazi brzo nakon druge. Ovaj fenomen postoji 2b0g priradne tendencije za uspostavljanjem ravnoteze u atmosferi Predvidanje termi¢kih_stupova___ Evo natina kako mozete odrediti snagu termika na koje éete naiti: na temelju varijacije u jaéini vietra na startu, Pretpostavimo da je breina u termict jednaka 9/30 raalice u jatini vetra na poletistu. Prosjetna je brzina propadanja oko 1,2 m/s (240 stopa po minuti) pa znajuci da je 1 kmyh = 0,278 mis (1 mph 126 | | 88 stopa u minuti), moZemo zakijuditi da vam treba oko 4,3 km/h (2,7 mph) jak termigki stup kojim biste odrZali visinu, a to znati da trebate imati barem 4,8 km/h (3 mph) razlike izmedu minimaine i maksimalne braine vjetra na startu (4.3/0.9). Svakih 4 km/h (2,5 mph) iznad toga znati da éete dobiti jo8 1 mjs (200 stopa u minut!) uzgona, —Kako_letjeti_u_termici____ _ Jedrit u termici ili vtjeti termiku znati upravijat tako da Sto due ostanete u vzlaznoj strujizraka i izbjegavate okolne silazne struje, Dokle god zadvdite malu brzinu unutar termitkog stupa, duze éete ostati u njemu, i na kraju ubrzati pri izlasku kako biste Sto prije prosli podrugje silazne struje zraka. Zapamtite, oko termike ima turbulenclja, stoga treba biti na konstantnom oprezu i neprestano kontrolirati Krilo i nadzirati tlak u komorama, Kroz turbulentno podrutje treba prolaziti oprezno uz veci napadni kut U stupu treba letjeti malom brzinom, — _zatim ubraati na izlasky, ==> Paragliding Puirugik i vodit ze pasjedrenieisi vou 2@ paajedonie Upravijanje u termizkom stupu ukljuéuje kruzenje unutar stupa (centriranje stupa) ili letenje u osmicama. Kombinacija tih figura isto tako nije lo8a idea. Vai uzlazni put moze biti u krugovima ili vertikaino na mjestu u rijetkim sluzajevima kad imate pogodan vjetar. Sve je to pitanje iskustva | instinkta, zbog éega su Zene piloti naprednije u tome! Da pojasnimo, evo Sto se dogada: ada naidete na termiku mozete osjetiti dizanje na jednoj strani krila, Oa biste USli u tu termiku, trebate skrenuti prema toj strani krila, Termitki stup jati je u sredini, a stabiji prema rubovima. Trebate pronaéi centar stupa gdie ie stabilno dizanje najjaée i kruziti oko toga mjesta da biste ostali u stupu. Sto je dizanje jaée, to vise mozete progiriti radijus svojih krugova i obratno. Zrak wu termigkom stupu neprestano se mijenja, bez pravila. Kada krufite u termici, lilo drfite prikogenim, tezinu prebacite na unutraSnju stranu kruga, a kretanje kontroliraite komandom s vaniske strane kruga tako da skretanje bude mekano i koordinirano, Kotiti teba prema uvjetima - ni previge ni premalo, a to dolazi s iskustvom. To je Zimbenik koji razlikuje pilote koji jedre u istom termizkom stupu. Osnovna sposobnost koju trebate za jedrenje u termici jest dobra Koncentracija, Slugajte svoj variometar i prilagodavajte manevre prema njemu. ‘Mnogi piloti znaju krivo procijeniti 1 promijeniti radijus kruzenja pa ispadnu iz stupa, Oni piloti koji najbolje znaju osjetiti promjenu termike ili pomicanje Vietar Vige termika se moe spojiti u jednu.. centra stupa, diti ée se najvige. Kada je stupanj dizanja stabilan, znati da ste bligu centra, Termi¢ki stupovi variraju w Siri U malin termikama (uskim uzlaznim balonima) morate raditi manje krugove i oBtrje okretati, Ponekad neéete moéi ni napraviti cijeli Krug, a da ne ispadnete iz stupa. Vilo veliki stupovi dovolino su Siroki da letite ravno ili radite csmice pau nijima Water ==> ne trebate Kru: Termigki stupovi variraju i u svojoj jatini dizanja, Jake i velike termike najbolje mozete iskoristt lagerim nagibnim kutom. U_stabijim termikama bolje ete se dizati ako tezinu prebacite na suprotnu stranu od one u koju okreéete, Termitk! stupovi mogu se spojiti u jedan a nije neobigno da piloti koji su vitjeli razligite stupove, na veéo} visini zavrSe u istom stupu. Nakon slijetanja esta razmjena regenica ovih pilota bude sligna ovo}: Ja sam do8ao prvi.", ,Nije tako, ova je bila moja.", ,Ne, ti si me pratio" i tako dalje. A zapravo, svaki je od njih poteo krugiti u svom stupu prije nego 3to su se spoil u jedan, Neki piloti kazu da mogu nanjusiti termiku. To nije nemoguée: mrvice zemilje, pragine | liS¢a mogu se i vidjeti u termizkom stupu, dakle, ovo nisu bajke. Moj je prijedtog da se tijekom prvih godina letenja 3to vie koncentrirate na krilo i osjetite njegov centar prtiska. Kada udete u termiku, jedan se kraj krila podigne i centar pritiska premjesti na tu stranu krila, Taj centar morate vratiti na sredinu skreguéi u stranu koja se podigla, Ako se koncentrirate, lako Cete osietiti pritisak na svom kritu. Da biste locirali centar i oblik termizkog postupka, jednostavno upravljajte tako da odrdite centar pritiska krila na njegovoj sredini. Ovo je najbolja tehnika u slabijoj termici.Paragliding Prinénik# vod 20 parajedronie _—U potrazi.za_prvom termikom_ Vano je da nadete termiku odmah nakon polijetania (pratt cikluse termike i pauze, tako éete znati kojt je (/_ Mensiak dobar za polietane), pogotove kada je start na nifim visinama, Ponekad se termicki stupovi ne osjete ako su usmjereni u greben pa ete ih naci tek na vecoj vi \, Ako 58 teria jaf nie ravi jee Hi ux obronsk ili padinu, mislite da imate samo vjetar - kao kod jedrenja uz greben. No ne mora biti tako pa, ako skrenete od padine, vrlo éete vjerojatno naiti na silaznu struju i morati br2o sletjeti. Bolle je zadriti se iznad tog podrutja i sazekati jaganje termitkog stupa. Termika 20 km/h Sto treba raditi__ Nakon polietania pokuSaite dobiti na visin Sto je vibe moguce: ill postupno. Jedreéi uz greben, ii leteci u osmicama u podrutjima gdje osjecate dizanie. Zatim nadite jagu uzlaznu struju, krenite kruziti kad budete imali dosta visine i konagno se popnite iznad padine. Ako prvi krug morate napraviti dok ste jo8. nisko iznad starta, morate paziti i napravti oStar zavoj kako biste se Sto prije okrenuli od padine AG Termike se Zesto mogu nati dalje nlz padinu, pa w pottagu za njima krenite kad dobijete zadovoljavajuéu visinu, Ako izgubite na visini, a nista ne nadete, vratite se nad uzlaznu struju nad padinom i pokuSajte ponovo. Budite strpliiv Vaan je krainji cezultat. Bit €e letova koji €e zavrSavati zbog minijaturnos previda ili gredke i tu nama mjesta ofaju ili samosazalienju. Za primjer, bila jednom jedna grupa pilota koja je zapela na jednom startu u Spanjolskoj Morali smo Gekati sat vremena na poStenu termiku, no na kraju je bilo itekako: vrijedno Gekanja. Od nje smo dobiti preko 2000 m (6500 stopa) visine. Mnogo. je malih termika proSlo prije nje, no nijedna od njih nije nas uspjela dici dale cod brda, Ponekad oblaci pokrju cjelo nebo pa se termicki ciklus prekine na neko vrijeme. PokuSaite zadr2ati visinu jedrenjem uz greben dok se ciklus opet ne uspostavi. Pokubajte Sto manje gubiti na visini, odnosno zavoje izvoditi polako, s vedim radijusom i ne naginjite se previSe u sjedalu tako Cete imati mninimaino propadanie u zavoju Paragliding Prirunit i vod 20 paajedrenteoie 20 parajedeni Kada poletjeti Ovo je odluka koju ne treba olako shvatiti. Mozete osjecati termigki vietar koji prelazi preko starta i, dok Zekate, mozete bilieZiti njihov broj (cikluse), udestalost i jatinu, Kada naidete uzorak ponavijanja, mozete odluciti Zelite li poletjeti prije, tijekom ili nakon sliedete termike, Ako poletite odmah nakon prolaska termike, obitno éete se nati u silaznoj struji Koja dolazi nakon nje. Polijetanie prije termike znati suotiti se s turbulencijom koja joj prethodi. Opéenito je najbolje poletjeti odmah nakon Sto osjetite njen dolazak i kada se zratna struja stabilizirala. Ponekad modete osjetiti | struju s leda jer zrak kreée ispuniti mjesto koje je napustio termicki balon, Na natjecanjima je odluka o polijetanju odluéujuti jesi-ili-nisi faktor. Cak je i iskusnim letatima ponekad te8ko zgrabiti | iskoristiti prvw termiku kako bi krenuli dalje. | ovdje je ukijuzen faktor steée, no velika doze iskustva i koncentiacija od ogramne su pomoéi Prilaz bazi oblaka : Ako mislite letieti izraynoispod_oblaka, najbolie je prigi mus vjetrom jer je na strani koja puse vetar eta najeSée najjaée dizanje (rednja strana oblaka), = Prepoznaje se po tome & Bto je na toj strani oblak zadeblanij. Kao Sto sam vee spomenuo, ciklus a Jaka termika Najbolje dizanje astanka i nestanka obiaka traje oko 20 do ‘Ako letimo niz vetar, esto éemo najbolie 30 minute. dizanje nati na prednjoj strani oblaka U jednom dijelu ciklusa Water oblak ée nestati ili ¢e ostati 4 E formican, ali neaktivan (faza raspadanja kumulusa). Nisu | svi oblaci aktivni; Aktivni oblaci_ mijenjaju oblik i sviellfi su. Ciklus razvoja oblaka moze se ponavijati sve dok je izvor koji ga ,hrani” konstantan. Isto tako vrijedi a vie termika moZe hraniti jedan oblak. Ako Zelite do¢i do ovih oblaka ppl jakom vjetru: za oblak A reba letjet!sporie, za obiak B nnormalnom brzinom, a za oblak Ctreba ubrzati Nad osvijetlienim podrugjima izmedu velikih oblaka koji bacaju sjenu testo negete naéi termike, veé silazne struje uz termike koje hrane te oblake To je 2ato Sto Sunéeve zrake ne dopiru do tla na kojem se nalaze termicki generator, 2 oni onda nemaju toplinske energije da zagrijavaju zrak. Letite pazliivo preko plavih podrugja kada se formiraju kumulusi, Dizanje obitno mozete na¢l ispod oblaka, Ako vam je oblak kojem prilazite u vjetrovitim uvjetima stalno pod istim kutom, to znaéi da vam se nalazi unutar dosega. U nekim sluéajevima oblaci Ge vam osigurati mire uvjete i leteti ispod nijth necete gubiti visinu. Ovo je iguzetno ljep dodivljaj i vilorjedak. Neki oblaci nastaju iz vide termiclih stupovaParagliding Prichik # vodle zx parajedrenie _—Termike_pri jakom_vjetru__ a Ofekivano je da ée se termike nagnuti niz vjetar, no one snainije uzlazne struje nastavit Ce se dalje skoro okomito. Ponekad ée se dogoditi ono prvo, ponekad drugo. Naravno da ée vjetar pomaknuti termike u smijer svog kretanja. No s druge strane, termike se zbog svoje ogromne mase ne mogu micati istom brzinom kao i vjetar. Termizki balon Sirok 20 m i visok 4o m (60 sa 120 stopa) teZi 250 tona. Gusto¢a zraka po medunarodnoj standardu iznosi 1,225 kglm? pa se tako doflo do ovog podatka, Ovo je poprliéne tezina i pomige se relativno polako 2bog svoje velke inercie Zato ée, zbog tezine i velike mase, na veliku i jaku termiku vietar manje utjecat nego na neku manju, Ked se penjete u termici, budite syjesni njezine promjenjive strukture, Donji se dio moze keetati vertikalno, a gorii dio moze biti pomaknut zbog vetra jer na veto) visini obitno imamo_ jadi viotar. Nuno je anati pred Vidati promjens uw jaZini jatar mijenfa vertkalnt smyr termike. vjetta kada dosegnete vih termike i planirate izaéi iz nje. Cesto éete nai¢i na udare vjetra, turbulenciju i silazne struje. Ovo je normalno i kroz to mozete brzo proci. Sve dok imate dosta visine, svoju termiku modete napustiti u bilo Kojem smjeru i krenuti prema sljedeéoj. Ovako izgleda vecina dugih preleta: dosezete prilignu visinu u jakoj termici i kada izlazite, nastavijate niz vietar kako biste dobili maksimalnu brainu u odnosu na zemlju. Evo I primjera letenja u ekstremnim termitkim uvjetima: u Piedrahit Gpanjolska), u stpnju 1995. tetrdeset pilota uspjelo je odletjeti od 150 do 170 km leteéi na visini ad 400 m s vjetrom od 70 km/h i sveukupnom brzinom u odnosu na zemlju od 100 km/h (mjereno GPS-om). 334 Pri jakom vietru, oblik i smjer termi¢kog stupa moZe se nagnuti u smjeru Vietra. Obiéno se pri tome pomaknu i silazne struje na straznjoj strani termike (straznjoj u odnosu na vjetar). Vaino je da budete vrlo oprezni ako kruzite u termici iznad planinskog vtha pri jakom vjetru jer kad prijedete vih, mozete zavisiti na zavjetrinskoj strani u silaznim strujama, Ako krufite u termici iza planinskog vrha ili grebena i ne uspijete doéi na prednji dio planine ‘zbog prejakog felnog vietra, ,potonut” cete kada izadete iz nje. Jo8 jednom naglagavam da zavjetrinski dio treba izbjegavati zbog rotora i turbulencija Ovdje je opasno letjeti. Kada krudite u termici pri jakom vjetru, upemtite da ne treba radii savrSene krugove, veé Sto vige letjeti u vietar, kako vas pri okretu vjetar ne bi odnio u strainji dio termike ii vas izbacio. Dobar je trik i izbjegavanie najjage silazne struje oko termike, a ta se struja najgeS¢e nalazi na straznjo. tj. zavjetrinskoj strani stupa. U termiku udite popretno ili niz vjetar ako modete. Ako je vietar Paragliding Prank vodié za paraedrenie24 poraledrenie jati, termike se mogu razbiti na nekoliko pormaknutih dijelova i svoj put nastaviti u stupnjevima, Slabije su termike pod vecim utjecajem vjetra. One se mogu i potpuno razbiti, éak i kad su bile visoke i formirale stup. Kod takvin razbijenih termika imate pune ruke posla da biste kontrolirali krilo. Zato, ako imate visine, potradite jagu i stabilniju termiku. Pijavica (eng, dust devid.. Pliavica, vragje koto ii pijavica uski je rotirajuéi stupac zraka koji nastaje kada se teimigki balon iznenada digne, @ okolni zrak poleti da dode na njegovo mjesto. lzgleda kao minitomado, no ovaj snazni trenutak nestabiinog zraka moze narasti priliéno velik i visok u vrlo nestabilnim uyjetima kao sto ih nalazimo u suhim podrugjima. U njemu doslovce mozete vidjeti praginu i liSée kako leti oko njegovog centra, Ne treba ni naglaSavati da je let oko ili U vrzinom kolu apsolutno nepofeljan, Vrzina kola vrlo su jaka pri tlu i slabija prema visini. Piloti ih esto koriste da bi locirali termike. Jedini, ali nesiguran natin da iskoristite termiku iznad vrzinog kola jest imati bar 300 m (1000 stopa) iznad malih primjeraka i 600 m (2000 stopa) i vi8e iznad onih vetih. isto tako treba paziti da krenete kruZiti u suprotnom smjeru od njegove rotacije inage éete se suotiti s iznenadnim lednim vjetrom koji €e uzrokovati totalni kolaps krila. Na njih posebno treba paziti pri polijetanju u ljetnim mjesecima jer Zelite izbjeci ogromne turbulencije blizu tla. Sve dok dobro gledate oko sebe, bit ete sigurni u vecini sluéajeva. Cest je sluéaj vrzinog kola na poletistu Raspadalica iznad Buzeta, a ne jednom znali su podici krila koja su bila raBirena 2a polijetanie. Plave termike ___ Za razliku od obignih termika, plave termike ne proizvode oblake (rak sadrdi vilo malo viage). Razlog tome premala je kolidina vodene pare u zraénoj rmasi (erak je presuh) ili €e8ée, sloj inverzije (temperatumi obrt) zaustavlja termiku prije nego Sto dade do razine kondenzacije, Kada na nekom podrugiu imate samo plave termike, teZe ih je locirati. Treba pregledati teren i uoiiti najvjerojatnije izvore termike. Uz to mozete pratiti ptice i ostale pilote te tako odrediti gdje ima uztaznih struja _Kumulostrade __ Obilje termika u kombinaciji s jakim vjetrom rezultirat €e oblacima koji ce biti poslozeni u stazama. Oblaciliiepog vremena, ti. termicki oblaci (kumulus}) poredat ée se uredove niz vitar. Uz ovako poredane termigke stupove poredat Ge se i silezne strue zraka, paralelno s redom termika. Kumulostrada uz visoku bazu oblaka znati izvsne uviete 2a prelete Preporueni putevi letenja —Vodié za_predvidanje termila Da biste mogli planirali prelet, treba progitati prognozu i vidjeti kakav ¢e biti dan: u smislu jagine termiékih stupova, visine baze oblaka i nestabilnosti, Visinu baze oblaka moZete predvidjeti pomotu tablice i termometra s kuglicom umotanom u mokru vatu. Naravno, vilo mato pilota nosi ove stvari na start, tako da vam tu moze pomoti meteorolo8ki ured. Opéenito, topliji dani s nigimPrinutnik i vodid za paraledrenie postotkom viage imat ée baze oblaka na veCoj visini. Svi bi piloti trebali znati da postoji mnoStvo intemetskih stranica koje nude detaljnu prognozu i prognostitke aplikacije koje mogu pomoti oko predvidanja dnevnih uvjeta, Odabir pravog trenutka za polijetanje ukljutuje procjenu promjene u visini | jatini termigkog stupa. Proutite gdje je baza oblaka te, koliko su jaki udari toplog zraka koje uzrokuje termika i rast temperature. Ako znate kakav je inaze termigki ciklus na tom startu { opéeniti raspon temperature na tom podrugju, to vam je od velike pomoti U nekom prosjetnom danu najiate Cete uvjete obitno imati izmedu 13 sati. Da biste odabrali najbolje vrijeme za polijetanje, u obzir morate uzeti i udaljenost koju Zelite prije¢i. Primjerice, ako Zelite prije¢i preko doline, moda je bolje krenuti kasnije u termigkom ciklusu jer ée se dolina zagrijati kasnije od obronka planine. _Preleti Preleti znaée letenje na vee udaljenosti gdje putem pronalazite i iskori8tavate prirodne izvore uzlaznih struja zraka. Preleti su vrlo zabavni i to je disciplina kojoj teze svi piloti. Evo jednog dobrog plana za prelet u danu s dobrim vremenskim uvjetima, Na start treba doti ranije i prigekati dok se uvjeti stanu razvijati oko podneva. Zatim slijedi polijetanje, Eekanje iznad starta u njegovoj uzlaznoj struji sve dok uvjeti (termike) ne postaju jati. Nadite dobru termiku i popnite 1 odnosu na zemlju odnosu na zemiju |) Razlika tzmedu letenja u vjetar i letenja niz vjetar 138 se Sto vise mofete. Odriavaite tu visinu i Zekajte. Uskoro ée vas termike diti jo8 vie, Sada pokuSaite prijeci dio puta do slijedece termike | niz vjetar Sto je vige moguée, Pazite da preko vihova planina prelazite s dosta visine da ne biste zapeli u zavjetrinskom dijelu, Pri jakim termikama imat éete i jake okalne sitazne struje zraka, tako da odredivanje puta kojim éete letjeti nije nimalo jednostavno. No zato je paragliding tako zanimljv i aroban. Svaki je dan potpuno drugaéiji od prethodnog tako da nikada ne znate kako ée zaviSiti-jednostavno radite keko najbolje mozete u danom trenutku. Cilj je preleta preletjeti najveéu moguéu udaljenost. Sto vige ustrajete, to €e postati sve bolje | duze i jednog éete dana doseéi veliku udaljenost. Kada ulazite u termiku, vazno je da iz nje pokuSate izvuti Sto veti dobitak na visini kako biste mogli doletjeti do sliedece. U nekim slutajevima moZete osjeCati da je dizanje prestalo, a da variometar ne prikazuje propadanje. Nemojte Zuriti van iz termike jer moze doti novi ciklus i mo%da vas diei jo8 vise. Situaciia u kojoj ste i2vukli maksimum iz termickog slupa ima nekoliko prednosti: termitki se stupovi prema vrhu Sire, tako da se udaljenost izmedu dva termitka stupa smanjuje pa time i Sirina izmedu silaznih stupova. Let na veéim visinama obigno je bri (erak je rjedi pa stvara mani otpor), tako da mozete prijee| vee udaljenosti. Visine Gemo podifliti na nekoliko zona u odnosu na va8e letne brzine: Paragliding Priutnik i vodié za parjedrenie FVisoka zona za brzinu, srednja zona za trim brzinu i niska zona za najbolju finesu ili mi brzinu propadanja. saat - Visoka zona za velike brzine alu Piloti ponekad odluge letjeti na srednjoj razini, unatoz pravilu da se leti na velikoj visini, To moie biti zbog jakog vietra na veliko] visini, smjeru vjetra koji je suprotan od Zeljenog smjera ‘Srednja zona za trim brain Niska zona za male brzine ili zbog turbulencija nastalih zbog smicanja (preklapanje vetrova razlititih smjerova). Temperatura inverzija na veéim visinama takoder moze predstavljati problem. Kada krugite u termitkom stupu i popnete se do inverzije, na¢i éete se u blagim turbulencijama kada se stup pogne Sirti i rasipati. Ponekad stup moze proti kroz inverziju, skupiti se i nastaviti penjati do oblaka. PokuSajte ostati u stupu i kontrolirati krilo kroz turbulencije kako biste se provukli kroz inverziju, Cesto sam gledao kako piloti izlaze iz termike koja se potela rasipati inverzii, Zatim ostaju zaglavijeni isped nje, dok su oni uporniji uspijevali proéi i ostati iznad nje. a bi prosit i letelliznad inverzije potrebni su vam iskustvo | upornost. ‘Ako je dan velo nestabilan, imat éete termika na biranje. Nema smisla da se trudite dobiti visinu u slabijoj ako je blizu neka snaznija s lijepim kumulusom iznad nje, Na kraju ovog poglavlia Zelim jo8 jednom naglasiti kako je vaéno da se u termi¢kom stupu kreéete malim brzinama i da kroz silazne struje zraka prolazite vecim brzinama, Piloti natjecatelji uée letjeti togno odredenim brzinama kako bi do sljedete termike dosti na najefikasniji natin, Opéenito, natjecatelji lete brée od rekreativnin pilota, no njihov viesti let u termici nadoknaduje eventualni gubitak visine i time, naravno, mogu prije¢i veée udaljenosti Timski_preleti_ Preleti u timovima lévrstan su nagin razmijenjivania iskustava i misljenja 0 najbolim tehnikama u letu. Zatim su tu sigurnast i veéa moguénost pronalaska uzlaznih stupova kao dvije najvece prednosti grupnog letenja, U potrazi za termikama mogete pokriti veée podrugje. Clanovi tima imaju moguénost analize i ugenja iz zajedni¢kih iskustave. Samotna priroda preleta Eesto negativno utjete na veéinu letaéa, U travnju 1997. godine francuske reprezentacia uspjela je preletieti 279 km, vrio vazan rekord ne samo zbog impresivne udaljenosti, vet zbog tinjenice da je postignut iskliuzivo timskim radom, 2a razliku od pojedinaénog ——_rermigk! stup “ natjecania. Rekordi u a preletima obigno se i a postizuiavan natjecanja aN jer vegina njih postavija zadatke tipa ,utrka do Tim pokriva vece podrutje u potrazi za sljedecom termikomParagliding Prin vot ze parajet Opazanjeiprosudba_. Zara razum velo je vazan u paraglidingu jer veéinu vaznih odluka donosite na temellu opaéanja i prosudivanja stanja u okolini. tznad odredene visine Ijudskom oku postaje teSko pravilno procieniti veitine i udaljenosti, kretanja prema horizontu i promjene u okruZenju. Da biste nadili ove poteskoée, potvebno vam je iskustvo i nekoliko Korisnih tehnika: 4. Utite procienjivati potencijaina sletiSta, pogotovo ona manja. S malo prakse nautit cete pravilno odrediti kutove propadanja. lzdaleka je teBko vidjeti hoéete i doletieti do neke totke na zemiji ili ne. Dobar trik Kojim se mozete postutiti jest da isprusite stopalo ispred sebe i prste postavite na rubnu liniju polja na zemili. Ako se polje spusti spod prstiju, modete ga doseti. Ako se ono digne iznad prstiju, ne mozete. 2. Oblaci ostal piloti objekti su u zraku oko kojih morate donijeti odredene odluke, Opéenito vrijedi da ostali pilot izgledaju dalje nego Sto zapravo jesu, 2 oblaci izgledaju blige, jedan je trik izmjeriti razmak izmedu svojih sjena ako ih mofete vidjeti. Orugi je pokuSati odrediti svoju poziciju iznad zemlje i udaljenost do siene oblaka,Zatimodredite kliko je njegova sie na pomaknuta od direktno _vertikalnog polozaja zbog kuta pod kojim padaju Sunteve zrake. Isto tako modete koristiti palac i katiprst jedne ruke - ispruite ruku i vieRbaite procienjujudi relativnu velitinu krila ispred sebe. Zapamtite da letjeti parajedrilicom znati razmisljati unaprijed. Kada ste u termici - razmislajte gdje je slijedeta; kada‘izlazite iz stupa prema sliedecem, uvijek imajte neko priguvno sletiste u blizini za moguénost hitnog stijetania. aa e Problemi u letu © Turbulencija © Let i slijetanje u zavjetr » Usisavanje u oblak © Rakov let Paragliding Print vod za parajodronjeTurbulencija ee ee lznenadne promjene u zragnom toku zovero turbulencije. Cak i ako nema previadavajuéeg vietra, jo8 uvijek mozemo nai¢i na termigke turbulencije. U fovom smo priruéniku veé naveli nekoliko primjera turbulencija koje grupiramo tei osnovna tipa: 4. mehanitki, koji nastaje zbog prepreka na zemlji 2, termitki, koji nastaje zbog uzlaznih i silaznih 2raénit struja 3. smicanje/Skare, koje nastaje pri trenju zratnih masa u pokretu jedne uz drugu. (vjetrovi suprotnih smjerova) Turbulencija moze izazvati kolaps krila, djelomigni ili potpuni, ali pravitnim upravijanjem kroz turbulenciju taj rizik mozemo svesti na minimum. Pri jakom yjetru mjesta oko drveéa i kuéa postaju turbulentna Ukratko, za siguran let kroz turbulenciju treba letjeti 5 krilom w normalnom pologaju iznad pilota i kontrolirati komandama da se takav polozaj odréi. U odnosu na krito, pilot treba biti ispod sredine krila, t. Izravno ispod sredisnje tozke pritiska, Treba letjeti trim brzinom uz koju je krilo najstabilnije. Uspje3no letenje ukljuzuje pravitno upravijanje u turbulencijama i odtZavanje normalnog polozaja krila iznad pilota. Kada €e najvjerojatnije doéi do turbutencije: 4. na miestu gdje se srecu vjetrovi razliitih smjerova 2. izmedu uzlaznih i silaznih struja 2raka 3. u slojevima inverzije 4. u zavjetrini: iza drveéa, kuéa, planina i ostal vrstih prepreka www. ftlyingvojo.com PADOBRANSTVO! PARAGLIDING Cece aCe Pieces Coenen ea? rerio TEL, *385/1/3475-204 FAX *385/1/3475-205 MoB.*385/91/4747-888 lyingvojo@flyingvojo.com DDIGIFLY Rovingsystons < = i A ° ¢ ii a a é NOVA IPower me Up PARAMOTOR:=:. 5. kada se termicki stup 6. u usjecima 7. blizu oblaka 8 uz atmosferske fronte lon) podinje dizati Osjetaj i ponaSanje Kila u turbulencijama varira od krila do krila, pa Zak i od sjedalice do sjedalice. Ovo je isto tako promjenjivo od dana, do dana, na istom podrugju. To mozemo i ofekivati jer imamo posta sa silama prirode. Turbulencija je neizostavan dio zrakoplovnog Zivota i s njom éete se definitivno suotiti, Zak i pri dobrim letovima. Ako ne volite turbulencije, letite u Sto mimijim uvjetima ili sa stabilnim i mirnim kaitima. Osjeéaj turbulencije smanjuje se: 4. kada su karabineri pritveSéeni visoko na sjedalici 2. kada je sjedalica évrsto privezana uz tijelo 3. kada su dijagonalni pojasevi évrsto privezani (mada je ova sjedala vie te8ko pronaci) No, turbulenciju ipak morate osjetiti, barem toliko da biste znali pravilno reagirati Kada vjetar naide na prepreku, formiraju se vitlozi i rotori, vecinom na zavietrinskoj strani, Kada se pojave takva kruzna strujanja i rotori, nema stabilnog strujanja 2raka, dolazi do iznenadnih promjena jatine i smjera vietra pa letenje u takvim uvjetima postaje opasno. fe Pod preprekama podrazumijevamo brda, planine, kuée, drvece, alii letjelice S {nduclran otpor). POC homie clay Ce ed Kako i sama parajedrilica uzrokuje vrloge i turbulenciju, pilot mora paziti da ne uzrokuje kolaps krila drugog pilota. Ovo se, ptimjerice, moze dogoditi dok jedrite uz greben i mimoilazite jedno drugog. Ako letite blizu prepreka, pazite da to radite na privjetrinskoj strani, nikako na zavietrinskoj. Ovo vam pravilo treba biti prvo na popisu sigumosnih pravila Paragliding Primi i voit za parsjodreniaaplidling Priuénit | vod 2x parajedrenia Let i slijetanje_u zavjetrir Stvari mogu postati vilo problematitne na zavjetrinskoj strani planine gdje pri jakom vjetru nastaju opasni rotori. Otito je da nitko ne treba letjeti u tom podrugju. No, moze se dogoditi da zavrsite u zavjetrini zbog iznenacine promiene vietra ili loSe prociene, Najéesée se dogada da pilot zavrSi na zavjetrinsko} strani kad jedri nisko iznad vrha grebena i kad, uslijed Venturijevog efekta, bude zanesen previge na zavjetrinsku stranu, otkud se ne moze izvuci na privjetrinsku stranu, Opasno je i svakako treba izbjegavati eu ea 2 Pri jakom vjetru, turbulencije ée se protezati do 10 puta visine prepreke. Ako uspijete pobjeci iz zavjetrine pomotu termike koju ste tamo nasli, mozete se smatrati velikim sreckovi¢em. Zavjetrinskec su termike snaine i ponekad silovite. Ne oklijevaite i iskaristite th da dobijete na visini i pobjegnete iz zavjetrine, Zapamtite: ako nema vjetra - nema ni zavjetrinske strane planine, no piloti termike zovu ,zavjetrinskim* ako se nalaze na suprotnoj strani brda od one s koje su poletjeli. * Sto udiniti Ako se nadete u zavjetrini, pokuSajte Sto pri sleet! ili barem odletjeti ale iz tog podrutja. U vetini slutajeva najpolje bi bilo okrenuti niz vjetar i udaljiti se Sto je prije moguée, istovremeno pailiivo kontrolirajuéi keilo i tlak u njemu (veéi napadni kut i manja brzina). VaSe krilo prenosi odredene informacije i morate reagirati prema instinktu. Instinktivno letenje dotazi s iskustvom i vaino je paziti da letite u uvjetima s Kojima se modete i znate nositi. Kada osjetite dizanje ii propadanie krila, upravlianje mora biti vrlo mirno i lagano. Manevri se trebaju izvoditi odlugno i nd vrijeme. Let u zavjetrinsko} turbulenciji zahtijeva da vige upravijate prebacivanjem teZine u sjedalici kako ne biste previge kotili. Govoreti iz iskustva, moZete i poletjetiu zavietsini blizu vrha (est sluzaj u Alpama i visokim planinama), sve dok nemate problema s probijanjem u vjetar. Ako imate dosta visine, Sto ovisi o visini prepreke, mozete se okrenuti niz vjetar kako bi se maknuli iz zavjetrinske turbulencije koja se duljini proteze do 10 puta visine prepreke. Pri jakim vjetrovima mozete nai jak rotor priliéno daleko od planine. Uvijek ofekuite neogekivano. Ako se nadete w silaznoj struji (npr. -4 mjs ili -800 stopa u minut) i morate otvarti rezervni padabran, vertikalnoj brzini padobrana (-5 ms ili «1000 FPM) dodaite brzinu silazne struje i brzina propadanja postaje -9 ms ili 1800 FPM! Pri ovoj brzini ne pomaze ni padobranski doskok i mo¥ete ofekivati ozbijnu nesreéu. Da skratim, zavjetrinska strana predstavlja ozbiljne probleme za paragliding - izbjegavaite je Mistim da u ekstremnim uvjetima nitko od nas ne bi trebao poletjeti. To posebno viijedi za pogetnike koji uvijek moraju biti pod nadzorom iskusnog pilota i nikako ne bi smijeli letjeti u tezim uvietima. Uzrezica o ,ucenju na vlastitim grekama‘ definitivna se ne moze primijeniti u parajedrenju - trebamo uit iz tudih gregaka, a previge je da ih netko i jednom napravil Jednostavno, guramo granice dokle idu, ali th nikad ne prelazimo. __Usisavanje_u oblak___ Pogledajmo malo detaljnije kako izgledaju interni procesi termitkog oblaka, Ovaj oblak nastaje na temelju uzlaznog stupa toplog zraka, no isto tako moze razviti i viastiti uzlazni tok. U blizini baze takvog oblaka dizanje se mote pojatati, progiriti, Cak postati vilo silovito. Pilati ovo zovu ,usisavanje u coblak*, Mehanizam je ovakav: jednom kada se vodena para potne kondenzirati, oslobada se dodatna toplina koja pojatava nestabilnost i ubrzava dizanje toplog zraka. Ovakva termalna aktivnost unutar ablaka moze doseéi i 20 m/s (ooo FPM) - u kumulonimbusu koji se brzo razvija. U oblaku se viazan zrak die, hladenjem kondenzira u kapliice kiSe, a naposljetku i tuzu. Temperature mogu pasti i do -50 °C (-58°F). U ovakvim uvjetima Eovjek moze prezivjeti samo nekoliko minuta, Pogledati adijabatske procese (suha i vlazna adijabata) *pa"ée postati jasnije zaSto su dizanja u oblaku ve¢a od dizanja ispod oblaka.Paragliding Porudnit i voce x9 pariedrone * Sto uciniti Nitko ne bi smio letjeti po grmijavinskom nevremenu. U vecini slutajeva kada je dosio do nesrece, piloti su znali da je preapasno za letenje, Vazno je provjeriti hoge li oblak u razvoju prerasti sigue granice usporedujuci gas drugim oblacima nad tim podrugjem. Vito tamna baza oblaka znak je da se on razvija do velo velikih visina i da ima i usisavanja. Ako ste pod velikom tamnom bazom oblaka i ne nazirete joj kraj, bolje je spustiti se nego iskusiti jako usisavanje u oblak, Mozda je to veliki kongestus, ali moze biti i kumulonimbus. Pogodan ilar Vjetar Smjeroblake Ic oblaka ielaite popreéno na pogodan tag’ Prevledavaiuc vito. ‘Ako se uza sve miere predostroznosti ipak nadete ispod usisavajuéeg oblaka, pokuSajte izaéi na bok (okomito na smjer kretanja oblaka). Usmierite se dalje od dizanja i aktivnog dijela oblaka. Povucite ,velike uSi i, ako nema previge turbulencije, pritisnite ubrzivaé. PokuSajte izgubiti visinu izvodeéi spiralu, 8-stall ili full stall, ovisno o jatini dizanja, tj, usisavanja. lzbjegavajte bacanje rezerve u oblaku pod bilo koju cijenu. Padobran ée vas samo diéi jo vie, a vi ga neéete moti kontrolirati. Propadanje u spirali moze biti od § do 15 m/s (s000 FPM), u full stallu 7 do 10 m/s (2400 do 2000 FPM), a sa rezervnim padobranom 5 mis (1000 FPA) Napredni piloti u pretetima iskori8tavaju usisavanje oblaka, no to rade velikim oprezom i trae manje oblake koji se ne razvijaju jako brz0. Neki ée piloti iskoristiti i usisavanje ispod oluinog oblaka. Ja se ne slaiem s takvim letenjem. Ako Zele riskirati, neka, no zapamtite najbalje rjeSavanje ovog problema - ne letjeti u ovakvim uvjetima, Danas se ni natjecanja nece odiiati ako su uvjeti previge nestabilni 108 Razum, oprez i racionalno prosudivanje definitiuno su bolji od opasnog letenja sa strehom, Morate shvatiti da nije opasno penjanje prema oblaku, vee naéi se u oblaku, Nikad nemojte ulijetati u oblak! zgubit éete orijentaciju, a Zak is kompasom mozete se teBko snaéi i nastaviti Zelienim putem, mozete se sudariti s érugim pilotom! Nepoznavanjem ove opasnosti mozete si priuStit nepotreban strah. Na primer, ako se pribliZavate oblaku Koji rane ti term stupa, pri vihu ete osjettijaganje dizanja 2bog spajanja tin stupova - mozete se preplasiti mislei da ste upali u usisavanje, Usisavanje u oblak, zavjtrina i turbulentne termike najopasnije su stvari na koje moZete naidi u parajedvenju. | zapamtite: u Hrvatskoj je zabranjeno letenje u oblaku ako nemate uredaje za navodenje u sluzajevima smanjene vidljivosti (noc, magla, jake padaline i oblak), Parajedrilice nisu opremljene ovakvim uredajima. Rakov.let / Let.ustranu Parajedrenje podrazumijeva kombinaciju vertikalne i horizontalne brzine. Lako je vidjeti, ako pogledate prema zemlji, da vase kretanje zrakom ne odgovara uvijek kretanju prema zemlji. Ako letite s boznim vjetrom, napredovat éete prema naprijed, ali i u stranu. Ako krilo usmjerite malo u vjetar, mozete ponititi pomicanje u stranu. Ovo zovemo rakov let i time Cete ispraviti putanju prema Zeljenom smjeru, Vieter Zamislite da morate Zamcem prijeti ssmant> rijeku i to izravno popreénim smjerom. ‘Ako se usmjerite direktno popretno, ne¢ete zavisiti tamo gdje ste htjeli zbog sile rijetne struje. Da biste to ispravili, famac morate malo usmieriti uzvodno kako biste na kraju zavrsili na Zeljenoj totki, Isto pravilo vrijedi i u zraku, Ako je vjetar jati, morate se kretati pod drugagijim kutom u odnosu. a smier vietra. Ovako se inate kreéu rakovi pa je zbog toga ova tehnika dobila naziv rakov let. Ilo okrenite mato u vjeta. Paragtiding Preuénte vec za p aledrenje-—-Let.utandemu___ Do sada smo opisivali letenje kao individuainu stvar jednog pilota. Ovdje je situacija malo promijenjena, a cilj je letenja u tandemu zadovolit ili obrazovati putnika, a ne pilota. Buduéi da ovdje imamo dodatnu teZinu, tandemi se suotavaju s posebnim pote8koéama prilikom polijetanje i slijetanja. Isto tako, zbog kratkog vezanja izmedu pilota | putnika, samo kretanje postaje oteZano, Zahtijeva se da je pilot tandema: 1. vrlo iskusan ‘ 2. zna letieti sigurno ai 3. tazuman je i primjenjuje tozku 1 i 2. S tim uvjetima tet u tan demu mode biti siguran i divan doziviiaj za_putnika koji Zeli isprobati let parajedriicom, na- ravno, uz prikladne uvjete, Sto : se tige propadanja, tandemsko kailo leti bok uz bok § krilom za jednog letata. Isto vijedt i za brzinu, ako se ne koristi ubrzivaé. Zbog veée povrsine *™ i brzine, polietanje u tandemu zahtijeva dobro zatréavanje, No, tréanje je Let u tandemu otezano zbog kratke veze izmedu putnika i pilota, stoga treba precizno Paramotorno jedrenje Kontrolirati krilo. Prednost je ako je pilot visi od putnika: ima boli pregled, te i . i zadnji tijekom poljetanja, a tijekom slietanja prvi dotige zemiju. Pri botnom J Letenje pomocu vuze ili lednom vjetru, tandem ne treba ni pokuSavati poletanje. Ako uvjeti nisu ideaini, tandem bez oklijevanja mozete odgoditi za neki drugi put. Eksperimentiranje je za iskusne solo pilote, nikako za tandeme s potetnicima ili putnicima koji Zele jednom poletjeti. Ne pokuSavajte izvoditi testove ill : ekstreme manevre s tandemskim krilom jer su ovdje na snazi puno vete sil. Testiranje tandemskog krila zahtijeva posebna znanja i iskustva koje posjeduje 1 samo nekoliko pilota.erajecrenie Prirodna je pozicija putnika ispred pilota jer se i na njega vefu nosive trake (azivaju se jo8 vagama ili piramidama) koje ga spajaju s pilotom. Druga je opciia da se putnik pomakne na stranu tijekor polijetanja i slijetanja, koliko to nosive trake dopustaju, iako osobno ne mogu preporutiti takvu metodu (opr. rec. Iz iskustva mogu potvrdit da je pri polijetanju smjeStaj putnika postrance nezgodan jer je tesko pogoditi srediste i tediste letjelice. Ipak, svakako mogu preporutiti ovu metodu pri slijetanju jer dopusta pilotu da trti ravnopravno s Putnikom, dok moguénost naskoka na putnika ne postoji.). Po mom misljenju, hajbolja je procedura verzija lednog starta koja vam omoguéava kontrolu dizanja i smjera krila. Moja je najdraza pozicija da putnik bude okrenut u vietar, 5 nosivim trakama iza njega, dok je pilot okrenut prema krilu koliko moze. Ovako pilot moze bolje kontrolirati krilo, a istovremeno je putnik spreman potréati Putnik ne mora znati nista o parajedreniu (osim onih uputa koje mu daje pilot) jedino mora imati potpuno povierenje u pilotove sposobnosti prije nego to se odluéi za let, Tandemski pilati trebaju progi posebnu obuku, ovisno o lokainim zakonima. U letu tandemom putnici moraju vjerovati pilotu i pratiti niegove pokrete i upute. Vilo je vaino prije samog polijetanja informirati putnika 0 proceduri polijetanja i slijetania. Pilot ¢e davati sliede¢e upute (od polijetanja do slijetanja): 4. Pripremi se: Za dvije do tri minute bit €emo u zraku, 2. Kregemo: Nagni se prema naprijed koliko ti doputaju nosive trake, Nemoj postnuti ili se poskliznuti. Prati moje pokrete na distanci Prerano sjedanje u sjedalicu najéeséa je pogreska prilikorn polijetanja, Sto vetina putnika napravi kada krilo preuzme dio niihove tezine. 3. Titk: Tréi Sto jate moze8, Zak i kad se odlijepimo od zemlje. 4. Sjedni: Uhvati se za donje botne stranice sjedalice i povuci se u sjedeti polozaj pomicanjem tijela prema natrag, a nogu gore prema prsima. Pilot moZe, ako uvidi da je potrebno, svojim nogama pogurati sjedalicu ispod putnika i tako ga smjestiti u sjedalo (ovo je najbolii natin, jer Tjudi koji prvi put polete nadu se u novoj situacijii zaborave informacije dobivene od pilota) 5. Kako se osjeca8? MozeS slobodno govor biti lakée. |. Moze i vriStati ako Ge ti 6. Uspravi se: Isprutitijelo i izvuci se iz sjedalice, pripremi se za doskok. Treba ga podsietiti na procedure slijetanja i pripremiti za trEanje 7. Pripremi se za tréanje: Pogledaj dolie prema mjestu slijetania i pripremi se za tranje ili lagani doskok. Putnik se za ovo mora pripremiti dosta prije slifetanja jer ne¢e imati osje¢aj visine zadnjih nekoliko metara. 8 Kreni unatrag: lako smo sletjeli, let jo8 nije zavrsio pa kreni prema natrag kako bismo spustili krilo koje nas moZe povuh unatrag. Isto tako, ako treba, pilot moze reéi ,kreni naprijed”. Ugodan tet! __Paramotorno jedrenje ___ Parajedtilica moze biti pogonjena i motorom privezanim na pilotova leda - motor ga gura naprijed i | time uzrokuje formiranje uzgona, Poletieti se moze s ravnog terena sa slabim vjetrom u lice. Zbog sigurnosnih razloga iskusni_pitoti lete s motorom samo u blagim vremenskim uvjetima. Neophodno je nautiti letjeti parajedrilicom prije letenja s motorom. Snaga motota pretvara se u potisak preko propelera koji je na osovinu motora spojen izravno ili preko reduktora. Potisak koji proizvodi propeler _mjeri seu kilogramima (ii funtama). Tipiéan let paramotorom Nekima moze smetati buka motora, no u zadaje je vrijeme bitno smanjena usavSavanjem tehnike i dizajna reduktora, propelera i ispugnog sustava. Krila koja se koriste moraju biti stabilna i lagano se formirati. Isto tako, pozeljno je da budu brea. Paragliding Prnwnit otIvo 2a para Sto se tige veligine, krilo mora podnijeti i teinu motora koji tezi od 16 do 25 kg (35 do 55 funti). Motor, osim na leda, mozete staviti i na posebnu konstrukeiju s kotagima - trokolicu (eng. trike). Kod tricikla polijecete na kotatima, a motor stvara potisak na konstrukeliu. Postoii jo8 jedna vrsta motomnog jedrenia, dosta desta u SAD-u, a to je let s motomim padobranom ili powerchute (eng. powerd parachute). To je kombinacija trokolice i specijaino dizajniranih krila koja mogu podnijeti tezinu motora montiranog na trokolicu. Letati motomih padobrana ufivaju leteti u ravnicama i uglavnom ih ne zanima slobodno letenje. Trokolice i motomni padobrani tu su veé neko vrijeme, no ja osobno mistim da je ovakva vista zrakoplovstva neusporediva s paraglidingom, pogotovo Sto se tide lakote koriStenja i tine u letu (2natno su te¥i i krla su upola manje finese). No i ovo Je opcija koja ¢e vama mo%da odgovarati. Oni koji se time bave organiziraju sve vie susreta kako bi istraZili moguénosti ovog sporta Ticitl spreman za polijetanje _Letenje pomoéu vute i U ovom emo poglaviiu proti presjekom tehnika letenja pomocu vute. Zapamtite da ovakav nagin letenja zahtijeva posebnu opremu i procedure koje se ne mogu usvojiti bez strune pomoti. Kod ovakvog su se letenja znale dogoditi ozbiljne, alii fatalne oziiede. Namjena je ovog poglavija informiranje a ne podugavanje. Za ovo morate proéi priktadnu obuku. nObigan” lets parajedrilicom podrazumijeva tréanje niz padinu kako biste podigli i formirali krilo te naposljetku poletjeli, Na ravnom terenu to ne mozete i tu vam treba dodatna pomo¢ - vuéa. Princip vuge starija je tehnika od polijetania s padine. Kod vue vas, da biste poletjeli, povlace odredenom silom, a rezultat je lagano dizanje u visinu koja, naravno, ovisi o duljini konopa kojim vas vuku. Kada s krilom dosegne maksimalnu mogucu visinu, pilot se oslobada vutnog uzeta, nakon Sto mu operater otpusti vugnu ilu, preko otkativata i nastavija slobodno letieti. Ako se u danom podrugju mogu nati termicki stupovi, moze Lijep dan za vugu produfiti svoj let i jedriti dalje kao Vuéa je postala vrlo popularna u zemljama poput Engleske, Australije i Nizozemske - tamo gdje ima malo planina ili gdje su planine medusobno jako tudaljene, Obratno vrijedi za brdovite zemlje gdje se terena za polijetanje moze naéi u izobilju - tamo je letenje pomogu vute skaro nepoznato. U Hrvatskoj, osobito u ravnigarskim krajevima poput Slavonije, vuta je velo popularna i postoji kvalitetna obuka uz tradiciju duzu od desetlie¢a.ii {vot 22 pauaiedreni Postoje tri tipa vute koji se koriste u paraglidingu: +4, Statiéna vuga Ovdje imamo konopac koji je s jedne strane prigveSéen za vozilo, a s druge strane preko otkativata na karabinere na sjedalici. Kod ove viste vuge ne mozete nikako regulirati napetost vutnog uZeta - osim brzinom vozila koje vue, Zbog toga je ova metoda vrlo opasna za neiskusne pilote bez prikladne obuke i nadzora, Ako pitota Zelite vudi ruéno, sama sila vrlo je ogranitena, pa to moiete iskaristiti za obuku podetnika. No u vjetrovitim uvjetima ovakva je rugna tehnika prouzrokovala dosta ozljeda. * 2, Stacionarno vitlo (eng. reel-in winch) Umjesto da koristite vozilo kojim vutete pilota, mozete koristiti statitno motorno vitlo kojim namatate vutno ue, Vutno uze na potetku je razvugeno do kraja, spojeno na vitlo na jednoj strani i pilota na drugaj strani (preko otkagivaéa). Ova je metoda dosta rasprostranjena, pogotovo u Engleskol Postojii posebna vrsta vitla s dadatnim naplatkom koji se prigvrsti na podignuti kotaé automobila, a koji zatim sluzi kao pogonsko sredstvo. * 3. Kombinirano vitlo (eng. payout winch) Kombinirano ili payout vitlo najrasprostranjenija je i najsigurnija metoda ute, Vitlo se prigvisti na vozilo (automobil ili Zamac), @ konopac namota na vitlo, Vozito krene i potinje vuéi pilota u zrak. Operater za vitlom regulira silt i dri napetost vutnog uZeta na odredenoj razini. Vutno se ue odmata kako se pilot diZe u zrak, neovisno o brzini vozila. Jednostavnost koristenja i kompaktnost vitla dobri su razlozi za kori8tenje ove metode. Vrlo je popularno i zbog toga Sto se moze pritvrstiti za gotovo bilo koje vozito. 356 Potrebna oprema: 4, Moderno vitloshidraulizkim ili mehanigkim namatanjeri's mehanizmom protiv zapetliavanja, 2. Otkativat kod vita. 3. Otkativat kod pilota. 4, Slabi Elan kod pilota (| kod vozita - ako imamo statitnu vugu) koji ogranigava vugnu silu, Slabi je Zan izuzetno vazan dio sigumnosti jedrenja na vitlo, Obitno se sastoji ad obruéa od uzeta ili konopea koji e puknuti kada vutna sila prijede odredenu granic, Otkativat se priéveSéuje na sjedalicu, a slabi tlan dolazi izmedu otkativata i konopca. Za patajedrenje pomoéu vitla razvijen je i poseban automatski sustay protiv zaglavijivanja. Ovaj ée se sustav ukljuZiti kada vutna sila postane prejaka ili krilo ode previge u stranu. Ako se to dogodi, automatski Ge otkopéati pilota, Za razliku od ostalih letjelica (npr. zmajeva ili jedtilica), parajedrilice zahtijevalu viSe opreza tijekom vute jer su njihove leine brzine manje, a tozka povlagenja dosta nisko ispod krila, Prejako povlatenje parajedrilice moze zavrsiti zastojem ili zaglavijvanjem (eng. lockout)... Kada parajedsilica zaglavi u zraku, ponaga se kao djetji zmaj i tako se obruSava prema zemlj, U tom slugaju pilot nema nikakve kontrole te je ozbilina nesreca najvjerojatniji isha. Otkagivaz Paragliding errant i vedi za porjecvenSigurmosni slabi Zlanak / 10 kg. Sigurnosni slabi tlanak / 280 kg. Sigurnosni stabi elanak / 250 kg. Za vutu trebate imati pouzdanu opremu i prikladnu obuku. Vucu nemojte nikada pokuSavati bez struénjaka. Sjegam se jedne nezgode kada su parajedrilicu pokuali vuci novim motorom: krito je diglo motor u zrak, motor je zatim pao i smiskao se u komade. Sregom, nitko nije bio ozlijeden, No ovakve neodgovorno eksperimentiranje gotovo uvijek zavrSava fatalnim posljedicama, Istina je da je vuta odlitno rjeSenje za parajedrenje u ravnicama, no po meni nigta ne moZe zamijeniti dozivijaj slobodnog polijetanja. Vuga je dobra alternativa Ako vas je vuta zainteresirala i Zelite saznati vie, preporugujem vam knjigu Towing aloft Dennisa Pagena i Billa Brydena, koja na 374 stranice opisuje ‘sve 0 ovo} tehnici. Tekst koji slijedi predstavija kratak sazetak te knjige: 4. vugno je uZe bez opteresenja (operater na poletistu daje znak). 2. zategnite vutno uze silom od 2.5 do 7 kg kako bi se odiglo od zemlje Pilot dite krilo, 3. Kada je krilo formirano u zraku, napnite konapac silo ad 35 do 45 ks 2a polijetanje (operater na poletistu daje znak) 4. Ako treba, dodajte jo8 malo vutne sile da ne biste spustili pilota Dizanie: 4. Odrfavajte slabiju vudnu silu dok se krilo i pilot dizu do visine od 30 m. 2, Postupno poiaéavaite silu do krajnie sile od 50 do 80 kg. (ovisno o teZini pilota) Obiéno se sila i mora pojagavati kako bi kompenziali sve veéi otklon konopca. U vjetrovitim uvjetima, Zak i pri jatoj vutnoj sili, vietar ée usporiti krilo pa morate usporiti i vozilo koje vuze. 3. Budite pripravni prilagodavati napetost konopca/vuénu silu prema pilotovim signatima. 4. Dode li do problema, smaniite vugnu silu ili prerezite vuéno ule. Ako pilot uoéi problem koji utjege na sigurmost leta, signalizira to operateru tako Sto skuplia i Siri noge. Otkadivanje i spremanj 1, Kada dodete do zadane totke kako bi se pilot mogao otkopéat. Kada se pilot otkopta, namotajte ude na vit. pilot signalizira, otpustite vuénu silu Problemi kod vitlanja Sada €emo navesti probleme koji se mogu pojaviti tijekom vitlanja. Kako operater vitla moze odlutiti o sljedetim koracima. Nece svako krilo poletjeti na vitlo kao na sti nezgode kako bismo vas upozorili na Sto sve trebate pazit turistitkog Easopisa. Ovdje ¢emo opisati manje i veteDave Broyle nabraja nekoliko, kako ih on zove, minomih pogresaka pri polijetanju. Pogre8ke koje u adredeno| mjeri rezultitaiu odgodenim ili prekinutim polijetanjem, @ ne nekakvom nesregom. Zapravo ove pogreske mozemo smatrati uspjehom jer je procedura vitlanja zave8ila sretnim prekidom polijetania. * Evo popisa tipiénih problema: 1. Kilo se ne uspile dici u polozaj iznad pilota. 2. Konopei krila zapetiiali su se ili je zapela grantica, ili je dio krita prekloplien. 3. Krilo se diglo u stranu, 4 Krilo je preteklo pilota i zaklopio se prednji rub. 5. Operater je stao jer ne mode vidjeti pilota. 6. Otkativaé se otkopéao dim se konopac prvi put napeo. 7. Pilot se otkoptao ispod 30 m visine pod jo8 popriligno velikom vugnom silom. Sve se ovo moze dogoditi tijekor regularne procedure vitlanja, pogotova ako je pilot neiskusan ili su uvjeti zahtjevniji (bozni vjetar, teren pod nagibom). U svakom slutaju treba prekinuti ili odgoditi vutu. Ako se krilo nije formiralo ili diglo kako treba (kao u prva 4 sluéaja), operater na poletiStu treba viknuti Stop, stop!" i vizualno pokazati stop signal. | Operater vitla treba postupno smanjiti vuénu silu j zaustaviti vueu. Ako nastavite s vutom dok je krilo jo uvijek iza pilota, napadni ce kut biti prevelik i krilo ée nastaviti wu stabilnom zastoju. To znati slabo jg dizanje, nemoguénost kontrole i, Kontrola kila na zemif je neophodna 160 Chaar recur ier ess Te aeKT Ls Gilenrcce tec za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu | Srbija 4385 98 9390939 Zoltan Bartaky Zoli +385 98 56.44 50 Malls zvonko.biberoviegpo.t-com.hr ‘oltan.bartakyapoct-com-hrObuka pilota u vudi vitlom. Obuka operatera vitla U vetini slutajeva, zaglaviivanie. Isto se mode dogoditi prilkom normainog dizanja ako pilot pozne kotiti prejako, Ako je kilo dijelom zakloplieno, vuti Ge na tu stranu i na kraju zaglaviti. Isto to mode se dogaditi ako krilo nije cenirirano, $ frontalnim zaklapanjem krilo ée krenuti u potkovu, a ako vitlo nastavi vu, sruSit €e pilota i wui ga po zemij ‘Ako operater ne vidi pilota i nastavi s vutom, svako se eventualno zaglavijivanje mode pogorSati do ekstremne faze. Pilot parajectilice mnogo viSe ovisi o odlukama ekipe za vitlanje nego pilot zmaja. 2majar se moze otkopéati u bilo kojem trenutku, ispravitiletielicu i siguo sletjeti. Naalost, bilo kakvo nnaglo prekidanje vutne sile moze biti pogibelino za pilota parajedtilice, pogotove na matim visinama i's krilom daleko iza sebe Zapamtite da pilot parojedrilice ne moze sam smanjivati vucnu silu tijekom polijetanja. On je u milosti operatera pa prejaka sila moze biti smrtonosna. * Postupci u izvanrednim situacijama NajéeSei problem koji se moze dogoditi prilikom vue jest zaglavljivanje. Ostali su problemi prejako povlagenje komanda, kolaps za vrijeme povlatenja i nemoguénost otkvativanja. U ovim posliedniim trima situactjama rjeSenje je isto: smanjite vugnu silu kako bi se krilo vratilo u prirodan tetni polozaj Kada krito zaglavi Ako krilo zaglavi tijekom dizanja, ekipa uz vitlo treba padljivo pratiti krilo i pomoéi da se usmieri u liniju vuée. Ako pilot odmah ne ispravi krilo u pravi smjer (polo¥aj krita treba biti okomit na vuéno ue), ili ako se nalazi ispod 30 m, operater treba postupno smanjivati napetost konopea, sve dok krilo ne ‘odreagira i vrati se na Zeljenu liniju. Naravno, popustanje konopca bit ée signal pilotu da treba posebno paziti na smjer krila Kada krilo zaglavi pod punom vuénom silom, gesto ne moze reagirati na komande koje mu daje pilot. Sve dok krilo ne mijenja kut prema vugnom praveu, postupno mozete smanjivati vugnu silu. No ako se krilo brz0 udaljava u Stranu od vuene linije, a pilot je iznad 30 m, odmah treba smanjiti silu do Davanlislina pximtalk J undif ra narsiadvenin 161Paragliding Priuénik # adit za parajedrenie kaj ili prekinuti konopac. Iskusni pilot moZe vratti krilo u normalan polozaj i signaliziati (vizualno ili preko radija) nastavak vute. U svakom slutaju, kada kerilo zagiavi, jedini je spas za pilota brzo smanjivanje vune sile ili otkvativanie. A najbolje je da se vuéna sila smanji prije nego Sto dode do nekontroliranog zaglavijivania. Problemi s krilom ‘Ako pilot previge koZi, popuStanjem vutne sile moZete pomoti da se krilo vrati iznad njega. Operater uz vitlo treba pratiti napadni kut krila i poziciju pilota prema krilu. Ako je straznji rub krila na manje od 3/4 inate normalne udaljenosti iznad pilota (krilo zaostaje za pilotom), tada je vuéna sila prevelika ili pilot prejako Kodi, ili oboje. Gledajuti sa strane, krilo ne bi smielo biti polozenije ispod 45 stupnjeva prema horizontali. Kada dode do zastoja, codmah, ali njeZno, smanjyjte silu i dopustite pilotu da reagira kako bi to inate napravio. Kada se krilo oporavi i vrati u normalan letni polozaj, vuta moze nastaviti kada pilot to signalizira. Problemi s otkativanjem Operateri vitla moraju biti _posebno f oprezni ako se pilot ne uspije otkvatit Pilot to moze javiti, no operater obavezno mora pailivo pratiti pilota u postjednjoj fazi ute i paziti je Ui pilot ostao vezan za vutno ude nakon Sto je vuta zaustavijena (vitlo il vozilo je stalo). Ako se to dogodi, odmah treba otpustiti uze, a ako je potrebno, treba a prerezati, Operater vitla za vitlanje mora znati_ sve hitne procedure tako da moze predvidjeti postupke koje ée pitot poduzimat wu iavanrednim situacijama, Zaustavite vitio ako nesto pode po zlu. Zaustaviianje vuze mote usporiti cjelokupni ciklus, no to je neusporedivo bolje od nesreée! Kontrola Kila na zemlf je rneophodna 162 Paragliding Peirait 5 vo Raspored obuke FAI/CIVL Parapro Informativni vodit za potetnike Pravilo desne strane « Ekstremne situacije (testiranje) «© Akrobatsko letenje » Rezervni padobran © Natjecanja4 Raspored_obuke_ — Veéina zemalja ima viastite standarde rangiranja pilota. Jedan od_njih ovakay je: Student, Klupski pilot, Pilot i Napredni pilot. Orugi pak pilotske vieStine grupira od Razine | do Razine IV. CIVL organizacija (medunarodno tiielo.nadleZno za letenje zmajem i parajedriticom) ima svoj sustav ocjéijvania koji bilo koja zemlja moze preuzeti, a Sto je jo8 vaznije, dodjeljuje dozvolu za letenje u bilo kojoj éréavi. Ovaj se sustav zove Parapro i dio njegova opisa iznjet €emo u sljedeéim adlomcima. UHrvatskoj se obuke vrSi po programu koji je odobrilo nadlezno Ministarstvo, a program obuke moze se dobiti u svakom obuénom centru. Obuka za pilota zaviSava uspjeSnim polaganjem pilotskog ispita pred sluzbenom komisijom, pilotsku dozvolu izdaje nadlezno Ministarstvo. PARA PRO - napisao Stein Arne Fossum Opis Cl je ovoga programa pomoti svojim polaznicima da napreduju na siguran natin, uzivaju u ovom sportu i postanu pravi letadi. To znati da im se mora omoguéiti uzivati u ljepoti i slobodi parajedrenja bez riskiranja ozljeda ili ogranigenja zbog svoje ili tude nesposobnosti | nebrige za vlastitu sigurnost, Ufitak i slobodu. Letacke su sposobnosti utemeljene znanjem, vjestinom, iskustvom, osobnim velinama i pozitivnim stavom. Svemu tome treba vremena a se razvije do zadane razine na kojoj ée pojedinac moéi djelovati sam, prema svim prethodno spomenutim ciljevima, Letatke sposobnosti razvijaju se Skolovanjem koje ée biti najefikasnije, najugodnije i najsigurnije ako se izvodi po isplaniranom programu - programu koji Ce ugenike i pilote motivirati i pomoéi im da dosegnu jasno definirane i priradne faze i ciljeve koji postupno progiruju stobodu djelovanja bez ugrozavanja bilo Gije sigurnosti. * Program obuke Ovaj se program sastoji od 5 prirodnih faza koje prate rezvoj sporta i koje predstavijaju izvrstan nagin napredovanja putem nadogradnje znanja. Utenike napreduje od laganijeg prema manje laganom, s-nigeg na vige, od osnove do naprednih tehnika, od jednostavnih prema kompliciranijim stvarima - sve to na dosljedan natin koji ne ostavlia rupe u znanju, Na temeliu sposobnosti da lete sami ili ne, program svoje polaznike dijeli na ugenike i pilot. * 5 stupnjeva obuke 4,2 Male visine - Narangastl uzenik Niski letovi blizu zemlje, nad blagim terenom, obitno ispod 5 metara, Niski se letovi izvode s malom visinom, dovolinom da se moze relativno slobodno manevtirati. 3 Jedrenje uz greben - Zeleni pilot Osnove jedrenja - jedrenje uz greben na laminarnom vjetru ili termike bez dara vietra ili turbulencija, na veéoj visini iznad tla, prepreka ili prometa, 4 Jedrenje u termici - Plavi pilot Napredno jedrenje u zahtjevnim stupovima, tj, granitni turbulentnim termigkim uvjetima, jak fi 5 Preleti - Smedi pilot Let na veée udaljenosti koriStenjem termigkih stupova do zadanog udaljenog. cilja iti natrag. .xCrni” stupanj ili Majstorski stupanj smatra se najviSom ocjenom. Ova ocjena predstavija najbalje vjeStine upravijanja u zraku, znanje, iskustvo i pilotski duh. * Polaznici: Uzenici: Pilot - uzenik je, kaa Sto i ime sugerira, polaznik teZaja kojim ce postati pilot. Za njega se pretpostavija da se ne zna brinuti o vlastit} i tudo} sigumostl. To znati da jo§ nije razvio dovoljne sposobnosti procjene svih ikljuénih sigurnosnih elemenata i na temelju toga ne moze samostalno donositi razumne odluke I djelovati prema njima bez nadzora instruktora, Piloti: Pilot mora biti sposoban brinuti se za viastitu i tudu sigurost unutar primjeniivih pravila, odredbi i konkretnih tebnika iz prakse. Kada leti sam, mozeParaglidingy ernutmic /vodie za parfedvonte se nati u situacijama koje nadilaze njegove vieStine upravijanja ili rasudivanja, U tim prilikama mora biti sposoban procijeniti sve okolne elemente $ aspekta jguinosti, na temelju tih prociena donijeti razumne odluke i postupiti prema se posavietovati i zatraziti dodatne informacie. jima it * ogranigenja vezana za obuku i sigurnost Polaznici obuke trebaju letjeti pod obaveznim nadzorom instruktora. Prije negoSto dode do ocjenjivanjailirangiranja trebajuletieti pod direktnim nadzorom ovlaStenog nastavnika. Potaznici trebaju letieti s provjerenom opremom (krila i sjedalice), prikladnom za njih. Polaznici tetaja mogu popravijati i prlagodavati opremu samo ako im je to odobrio instrukior. Polaznici mogu sudjelovati na letazkim skupovima i natjecanjima samo kada su osposobljeni za taj stupanj letenja i uvijek pod nadzorom instruktora. Polaznici moraju upoznai i postivati dréayne zrakoplovne zakone i pravila lokalnih letjeliSta. Uzenici ne bi smieli sudjelovati na skupovima, natjecanjima ili drugom obliku organiairanog letenja koji zahtjeva viestine koje jo8 ne posjeduju Minimaina starosna dob: da biste leljeli parajedtiticom, morate imati najmanje x6 godina i pisanu dozvolu roditelja ili staratelja (2a mlade od 18 godine) » PARA PRO - OPIS STUPNJEVA * Znanje Ukenici stupnja 4, 21 3 na obuci trebaju proti obvezno gradivo: instrukeije, usmena predavanja i pisane testove kako bi se osiguralo poznavanje osnovne teorije koja se primjenjuje na odredenom stupnju prakse. Navedene terme slude kao okvir kojim mozete posti¢i zadani stupanj. Te teme nikako ne ogranitavaju instruktore da na predavanjima pokriju viSe informacija i sadréaja ako to ele. Stupanj 3. Da bi slugbeno postao pilot, uéenik mora proéi pisani test na temu zrakoplovnih propisa, pravila, regulacija i osnovne teorije koja utvrduje jegove sposobnosti da djeluje samostalno, poduzima sigurosne mjere i poStuje pravita ponaganja na terenu iu zraku, 166 tupnja 4 1 5 mogu na svoju ruku stjecati dodatna znanja: bilo preko specijalnih tetajeva, instrukcija ili usmene diskusije i grupnog ili viastitog istra¥ivanja. Da bi stekli potvedu ovog stupnia, moraju dokazati zadani standard znanja pred instruktorom ili neavisnom komisijom. * Viedtine Ugenici stupnja 1, 21 3 na te€aju trebaju proci obaveznu praksu svake zadane tehnike. Prije potetka uvjeZbavanja svake tehnike, ugenik mora dobiti usmene instrukcije o teorij, namjeni, procedurama, greskama i opasnostima 1a korekeije, kao i prihvatljive sigumosne granice unutar kojih treba te nati dielovati Utenik svaku tehniku treba provjeZbati sve dok instruktor nije uvjeren da ju je savladao u okvirima zadanih pravila | sigumosnih ogranitenja svakog stupnja, Tehnike se prolaze postupno jedna za drugom, tim su zadovoljeni ovdje navedeni uvjeti, Poseban testni let zbog toga nije obavezan Piloti stupnja 4 i 5 mogu, na svoju ruku i uz prihvatljive sigumosne mjere, stjecati dodatne vje8tine preko instrukcija za svaku pojedinu tehniku. Da bi dobili potvrdu, moraju dokazati zadani standard vjestina unutar sigurnosnih pravila i ogranigenja pred instruktoram ili neovisnom komisijom. * Iskustvo Iskustvo samo po sebi nije sluzbena mjera pilotskih sposobnosti, no ono osigurava da su zadano znanje, viestine i pilotski duh iskazani i primijenjeni barem minimalan broj puta u raznim situacijama, Obuka, vjezba, trening i praksa vrlo su vazni dijelovi procesa utenja koji jamée postizanje zajednitkog cilja: promjene u ponaSanju, tj. stiecanje pravih navika. Iskustvo se potvrduje

You might also like

• APPI LogBook 2.0 Final

  

  Document56 pages

  APPI LogBook 2.0 Final

  Jasmin Tupajić

  No ratings yet
• Kuhar

  

  Document62 pages

  Kuhar

  Jasmin Tupajić

  100% (1)
• Odnosi S Javnošću NA HNS

  

  Document28 pages

  Odnosi S Javnošću NA HNS

  Jasmin Tupajić

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Odaberi Sport A4 Opt PDF

  

  Document20 pages

  Odaberi Sport A4 Opt PDF

  Jasmin Tupajić

  No ratings yet
• 4-Tehnicko Crtanje I Kotiranje - Pps

  

  Document42 pages

  4-Tehnicko Crtanje I Kotiranje - Pps

  Jasmin Tupajić

  No ratings yet
• 19 Mjerne Trake

  

  Document23 pages

  19 Mjerne Trake

  Jasmin Tupajić

  No ratings yet