Hoćemo li ikada promijeniti svijest po pitanju uporabe plastičnih vrećica?

U zadnjih nekoliko desetljeća plastične vrećice postale su simbol nesmotrenosti i neizbrisiv ekološki
otisak ljudskog konzumerizma i nemara. Lagane su, dugotrajne i višestruko upotrebljive. No, nažalost,
budući da su načinjene od plastike, neuništive su i pune štetnih tvari.

Recikliranje plastičnih vrećica neekonomično je i teško provedivo

Štetnost plastičnih vrećica za okoliš najbolje pokazuje podatak da je za prirodnu razgradnju jedne
vrećice potrebno više od sto godina, ovisno o uvjetima u kojima se razgrađuje. Mnogobrojne životinje
uginu jer se zapetljaju u plastične vrećice ili ih zamijene za hranu. Do ranih 2000-ih, proizvodnja
plastičnih vrećica u svijetu dosegnula je količinu u rasponu od petsto do tisuću milijardi komada.
Njihova mala težina ne znači samo da one čine relativno maleni udio u smislu globalne proizvodnje
plastične ambalaže, već i da se često ne odlažu i ne deponiraju poput ostalog otpada. Recikliranje
plastičnih vrećica neekonomično je i teško provedivo. Niti znatno povećanje recikliranja ne rješava
problem njihove neumjerene proizvodnje zbog koje se troše golemi resursi i otrovne kemikalije.
Prerada jedne tone plastičnih vrećica stoji oko 5 tisuća maraka, dok dobivena sirovina vrijedi svega
četrdeset maraka, što znači da je vrećicu skuplje reciklirati nego proizvesti novu.

Europska unija još nije donijela jasnu strategiju oko rješavanja ovog problema

Dok se Europska unija još uvijek „nećka“ oko zabrane ili oporezivanja plastičnih vrećica, Italija je lani
uvela zabranu dijeljenja besplatnih plastičnih vrećica, dok se Švicarska još uvijek ponaša kao,
primjerice Hrvatska ili BiH, koje nisu ništa konkretno poduzele za rješenjem ovog problema. Francuzi
su zabranili plastične vrećice prije dvije i pol godine; Irci su prije deset godina uveli svojevrsni porez
na svaku vrećicu u iznosu od petnaest eurocenti, koji se usmjerava u ekološke svrhe, a nakon toga se
potrošnja plastičnih vrećica smanjila navodno za 90 posto. Samo u 2008. godini u Europi je
proizvedeno 3,4 milijuna tona plastičnih vrećica, što je težina oko 2 milijuna automobila.

Najveći problem plastičnih vrećica je kultura njihovih korisnika

Često smo zakinuti za prave informacije zašto je plastična vrećica štetna okolišu ili neprimjerna za
korištenje. Plastične vrećice, same po sebi ne zagađuju okoliš. Nemarom i neznanjem čovjeka
odbačene u okoliš, onečišćuju ga i ružno izgledaju, ali nećemo reći da je to krivnja vrećica. Najveći
problem okolišu smo mi ako svojim ponašanjem zagađujemo i trujemo ono što nam je dano.
Donosimo vam nekoliko zanimljivosti o plastičnim vrećicama:

-Papirnate vrećice u prošlosti su zamjenjene plastičnima zbog financijskih, ekoloških i praktičnih

razloga
-Papirnate vrećice su biorazgradive, ali su višestruko skuplje, u transportu, na otpadu i u trgovinama
troše mnogo veći prostor (volumen), troše višestruko više energije gledano od početka do kraja
njihovog korištenja, te pri njihovoj ukupnoj proizvodnji više zagađuju okoliš (zrak i vodu)
-Plastične vrećice vizualno onečišćuju okoliš, ali ne zagađuju zemlju, vodu niti zrak. Odbačene u okoliš
postaju izložene na sunčevoj svjetlosti koja ih razgrađuje na ugljik i vodu ovisno o intenzitetu
izloženosti UV zraka koje su dio normalne sunčeve svjetlosti.

Izvor:Mi Media