Koliko smo u BiH informatički (ne)pismeni?

Informatička pismenost neosporan je dio moderne pismenosti. Dok je zapadni svijet odavno okrenut
modernom i sve više radi na promicanju informatičke pismenosti, BiH pokušava izaći na kraj s
rastućim brojem svojih stanovnika koji su nepismeni. U gradovima BiH, funkcionalno je nepismena
čak trećina ljudi, dok na selu taj broj iznosi i 70 posto. Prema nepismenosti, BiH se može svrstati u
rang nerazvijenih afričkih zemalja, gdje 15 posto ljudi nema ni osnovnu školu. Još smo daleko od
uvođenja određenih informatičkih standarda u obliku certifikata u informatičkom sektoru, stoga, o
njima ovdje neće biti riječ.

Mlado stanovništvo, pokretač razvoja

Kad govorimo o informatičkoj pismenosti, možemo govoriti o tri kategrije stanovnika: onih naših
najmlađih na kojima je budućnost i koji na svu sreću već izlaze iz škola prilično informatički pismeni,
iako još puno resursa nedostaje da to zaista bude na zadovoljavajućem nivou. Pohvalno je i to da
većina naših škola počinje koristiti informatiku kao obavezni predmet već u osnovnoj školi. Druga
kategorija su radno sposobno stanovništvo koje nikako da se pomiri sa činjenicom da je cijeloživotno
učenje imperativ. Treća kategorija su ljudi treće životne dobi, na čijem informatičkom obrazovanju
nije rađeno ništa, stoga će se oni vrlo brzo osjećati isključenima iz ovoga društva.

Korištenje Googla i Fejsa nije sinonim za informatičku pismenost

Podatci Regulatone agencije za komunikacije pokazuju da se od 2004. godine, kada je bilo svega
585.000 internet korisnika, do 2009. godine kada ih ima 1.4 milijun, taj broj gotovo utrostručio i da se
godišnje u prosjeku povećava za tri do četiri posto. Iako je korištenje interneta u Bosni i Hercegovini,
iz godine u godinu u porastu, još uvijek smo ispod svake razine nekih razvijenih država, pa i zemalja iz
okruženja, koje u ukupnoj populaciji imaju više do 50 posto internet korisnika. Stručnjaci upozoravaju
da ne znači da je osoba informatički pismena ako zna koristiti društvene mreže kao što su Facebook ili
Twiter. U tom kontekstu, većina ljudi zazire od korištenja mail-a, a primjetno je da ih velik broj ne zna
„izdiktirati“ svoju e-mail adresu. Osim toga, velika većina bh. građana računala više koristi za zabavu i
razonodu, nego za edukaciju i obrazovanje.

Neosporno, informatička pismenost nužan je dio pismenosti poslovanja današnjice. Uz klasična

znanja potrebito je ovladati elementima informatičke pismenosti, odnosno osposobiti se za uporabu,
razvoj i razumijevanje informatičke tehnologije i njene šarolike primjene u privredi i društvu. Danas je
i nezamislivo dobiti radno mjesto bez poznavanja osnovnog rada na računalu. Ipak, potrebno je
uložiti mnogo više resursa kako bi poražavajući podatci o broju nepismenih bili koliko-toliko ublaženi.
A kada ćemo doseći zapadni nivo i u informatičkoj sferi? Vrijeme će pokazati.

Izvor: Mi Media