matematika – www.halapa.

com

1.
Zadatak 110 (Ana, ekonomska škola)
Jedan posao može završiti 18 strojeva za 100 sati po planu. Tijekom rada dogodile su se
sljedeće promjene:
a) nakon 15 sati rada prestao je raditi 1 stroj
b) nakon 40 sati rada, računajući od početka, prestala su raditi još 4 stroja
c) poslije 60 sati rada dopremljeno je 7 novih strojeva.
Koliko će sati trajati posao poslije ovih promjena, uz pretpostavku da svi strojevi imaju jednaki
kapacitet?
A. 125 h B. 105 h C. 100.25 h D. 102.25 h
Rješenje 110
Ponovimo!
Za dvije promjenjive međusobno zavisne veličine x i y kažemo da su obrnuto razmjerne s
koeficijentom proporcionalnosti k ako je
x ⋅ y = k.
Svako povećanje (smanjenje) jedne veličine dovodi jednako toliko puta do smanjenja (povećanja)
druge veličine.
Pravilo trojno:
1. Zadatak počinje uvjetnom rečenicom. Ona sadrži poznate pripadne vrijednosti razmatranih veličina.
2. Ispod uvjetne rečenice slijedi upitna rečenica. Ona sadrži nepoznatu vrijednost x jedne veličine i
novu vrijednost druge veličine.
3. Najprije označimo strjelicom omjer u kojem je nepoznanica x. Ako su veličine obrnuto razmjerne
označimo drugu veličinu strjelicom u suprotnom smjeru.

a .................................................. b
c .................................................. x

a
x=b ⋅
b

1.inačica
a)
Prvih 15 sati radili su svi strojevi. Da nije bilo promjene tih 18 strojeva imali bi posla još 85 sati.
100 h −15 h = 85 h.
Budući da je 1 stroj prestao raditi, za preostalih 17 strojeva posao će trajati duže.
18 strojeva .............. 85 h 
 18 18
↓ ↑  ⇒ x = 85 ⋅ ⇒ x = 85 ⋅ ⇒ x = 5 ⋅ 18 ⇒ x = 90 h.
 17 17
17 strojeva .............. x 
Zajedno s 15 odrađenih sati ukupno čini 105 sati.
15 h + 90 h = 105 h.
b)
Vidimo da bi 17 strojeva završili posao za 105 sati. Poslije 40 sati prestaju raditi još 4 stroja. Da nije
bilo promjene tih 17 strojeva imali bi posla još 65 sati.
105 h − 40 h = 65 h.
Budući da su 4 stroja prestala raditi, za preostalih 13 strojeva posao će trajati duže.
1
 matematika – www.halapa.com

17 strojeva .............. 65 h 
 17 17
↓ ↑  ⇒ x = 65 ⋅ ⇒ x = 65 ⋅ ⇒ x = 5 ⋅ 17 ⇒ x = 85 h.
 13 13
13 strojeva .............. x 
Zajedno s 40 odrađenih sati ukupno čini 125 sati.
40 h + 85 h = 125 h.
c)
Zaključujemo da bi 13 strojeva završili posao za 125 sati. Da nije bilo promjene tih 13 strojeva imali
bi posla još 65 sati.
125 h − 60 h = 65 h.
Budući da je dopremljeno 7 novih strojeva, za 20 strojeva posao će trajati kraće.
13 strojeva .............. 65 h 
 13 13
↓ ↑  ⇒ x = 65 ⋅ ⇒ x = 13 ⋅ ⇒ x = 42.25 h.
 20 4
20 strojeva .............. x 
Zajedno sa 60 odrađenih sati ukupno čini 102.25 sati.
60 h + 42.25 h = 105.25 h.
Odgovor je pod D.
2.inačica
Jedan posao 18 strojeva može završiti za 100 sati. To je ukupno 1800 radnih sati. Broj radnih sati za
svaku promjenu redom iznosi:
• 18 strojeva je radilo 15 sati
18 ⋅15 h = 270 h
• 17 strojeva je radilo 25 sati … (40 h – 15 h)
17 ⋅ 25 h = 425 h
• 13 strojeva je radilo 20 sati … (60 h – 40 h)
13 ⋅ 20 h = 260 h
• 20 strojeva je radilo 20 · (x – 60) sati.
Vrijedi jednadžba:
270 + 425 + 260 + 20 ⋅ ( x − 60 ) = 1800 ⇒ 270 + 425 + 260 + 20 ⋅ x −1200 = 1800 ⇒
⇒ 20 ⋅ x = 1800 − 270 − 425 − 260 + 1200 ⇒ 20 ⋅ x = 2045 ⇒ 20 ⋅ x = 2045 /: 20 ⇒ x = 102.25 h.
Odgovor je pod D.
Vježba 110
Odmor!
Rezultat: …

2
 matematika – www.halapa.com

2.
Zadatak 418 (Josipa, ekonomska škola)
Duljine dviju stranica trokuta su a = 15 i b = 8. Kolika je duljina treće stranice trokuta, ako je
15 ⋅ 3
duljina visine v = ?
b 2
A. 13 ⋅ 3 B. 13 C. 14 D. 14 ⋅ 3
Rješenje 418
Ponovimo!
n n
a 2 a b a −b b a ⋅b
b
a
  = n , (a ⋅ b) = a ⋅ b
b
n n n
, ( )
a =a ,
n n
− =
n
, a⋅ =
c c
.

b a ⋅ c −b
a− = .
c c
Trokut je dio ravnine omeđen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Pitagorin poučak
Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b

a c
vb

C A
b N
x b-x
Sa slike vidi se:
15 ⋅ 3
CA = b = 8 , AB = c , BC = a = 15 , BN = v = , CN = x , NA = b − x
b 2
Na pravokutan trokut CNB primijenimo Pitagorin poučak.

3
 matematika – www.halapa.com

2
2 2 2 2 2 2 2 2  15 ⋅ 3 
= BC − BN ⇒ x = a − v ⇒ x = 15 −  ⇒
 2 
CN
b
 
2
⇒ x
2
= 225 −
2
15 ⋅ ( 3) ⇒ x
2
= 225 −
225 ⋅ 3 2  3 2 1
⇒ x = 225 ⋅  1 −  ⇒ x = 225 ⋅ ⇒
2 4  4  4
2
2 225 2 225 225 15
⇒ x = ⇒ x = / ⇒ x= ⇒ x= .
4 4 4 2
Sada je
15 1
NA = b − x ⇒ NA = 8 −
⇒ NA = .
2 2
Duljina stranice c dobije se pomoću Pitagorina poučka na trokutu NAB.
2 2
2 2 2 2 2 2 2  15 ⋅ 3  1
AB = BN + NA ⇒ c = v + NA ⇒ c =  +  ⇒
b  2  2
 
2
⇒ c
2
=
2
15 ⋅ ( 3) +
1 2 225 ⋅ 3 1
⇒ c =
2 675 1
+ ⇒ c =
2 676
+ ⇒ c =
2 676
⇒ c = ⇒
2 4 4 4 4 4 4 4
2
2 2
⇒ c = 169 ⇒ c = 169 / ⇒ c = 169 ⇒ c = 13.
Odgovor je pod B.
Vježba 418
Odmor!
Rezultat: …

4
 matematika – www.halapa.com

3.
Zadatak 129 (Petar, maturant)
Mjerni brojevi volumena i oplošja tetraedra su jednaki. Koliki je brid toga tetraedra?
A. 4 ⋅ 6 B. 8 ⋅ 6 C. 6 ⋅ 3 D. 6 ⋅ 6
Rješenje 129
Ponovimo!
n
a c a⋅c 1 n m n+m a n−m
⋅ = , a⋅ b= a ⋅b , a =a , a ⋅a = a , m =a .
b d b⋅d a
2
( a) = a.
Proširiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka pomnožiti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a a⋅n
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b b⋅n
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
Tetraedar je geometrijsko tijelo omeđeno četirima trokutima. Pravilni tetraedar je tetraedar kojemu su
svi trokuti jednakostranični.

Oplošje O pravilnog tetraedra i obujam (volumen) V računaju se po formulama:

2 1 3
O=a ⋅ 3 , V = ⋅a ⋅ 2,
12
gdje je a duljina brida tetraedra.

1 3 2 1 3 2 12 12 ⋅ 3
V =O ⇒ ⋅a ⋅ 2=a ⋅ 3 ⇒ ⋅a ⋅ 2 = a ⋅ 3 /⋅ ⇒ a= ⇒
12 12 2
a ⋅ 2 2

12 ⋅ 3 2 12 ⋅ 6 12 ⋅ 6 12 ⋅ 6
⇒ a= ⋅ ⇒ a= ⇒ a= ⇒ a= ⇒ a = 6⋅ 6.
2
2 2
( 2) 2 2

Odgovor je pod D.
Vježba 129
Odmor!
Rezultat: …

5
 matematika – www.halapa.com

4.
Zadatak 142 (Petar, maturant)
Kvadrat i romb imaju jednake opsege. Odredi oštar kut romba, ako mu je površina dva puta
manja od površine kvadrata.
A. 10 B. 15 C. 25 D. 30
Rješenje 142
Ponovimo!
1 n m n−m
a =a , a :a =a .
Četverokut je dio ravnine omeđen sa četiri dužine. Konveksni četverokuti su četverokuti kojima su svi
kutovi manji od 180°.
Kvadrat je četverokut kojemu su sve stranice sukladne, a dijagonale međusobno sukladne i okomite.
Površina kvadrata duljine stranice a izračunava se po formuli
2
P=a .
Opseg kvadrata duljine stranice a izračunava se po formuli
O = 4 ⋅ a.
Romb je četverokut kojemu su sve četiri stranice jednake duljine, dijagonale se raspolavljaju,
dijagonale su međusobno okomite, dijagonale su simetrale kutova, suprotni kutovi su jednaki.
Ploština romba izračunava se po formuli
P = a ⋅ v,
gdje je v visina romba.
Opseg romba duljine stranice a izračunava se po formuli
O = 4 ⋅ a.
Trokut je dio ravnine omeđen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Sinus šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete nasuprot tog kuta i duljine
hipotenuze.
Kako zapisati da je broj b n puta manji od broja a?
1 b 1
b = ⋅ a , n ⋅b = a , = .
n a n
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b

Budući da kvadrat i romb imaju jednake opsege, duljine stranica su im jednake.

Površina romba je dva puta manja od površine kvadrata.
1 1 2 1 2 1
Pr = ⋅ P ⇒ a ⋅ v = ⋅ a ⇒ a ⋅ v = ⋅ a /: a ⇒ v = ⋅ a.
2 k 2 2 2

6
 matematika – www.halapa.com

D a C
a a
a
v
a
α
a A a N B

Promatrajmo pravokutan trokut AND i uporabimo funkciju sinus.

1 1
⋅a ⋅a
v 2 1 −1  1 
sin α = ⇒ sin α = ⇒ sin α = 2 ⇒ sin α = ⇒ α = sin   ⇒ α = 30 .
a a a 2 2
Odgovor je pod D.
Vježba 142
Odmor!
Rezultat: …

7
 matematika – www.halapa.com

5.
Zadatak 091 (Petar, maturant)
→ → → →
Ako su vektori a + b i a − b međusobno okomiti u kakvom su međusobnom položaju
→ →
vektori a i b ?
Rješenje 091
Ponovimo!
2
a = a , a ≥ 0.
Vektor je usmjerena dužina AB kod koje razlikujemo početnu točku (hvatište) A i završnu točku (kraj)
B, a zapisujemo ga AB.
→ → → →
Skalarni produkt vektora a i b je skalar (broj) koji označavamo sa a b i definiramo ovako:
→ → → →
a b = a ⋅ b ⋅ cos ϕ ,
→ →
gdje je φ kut između vektora a i b i uzimamo da je 0 ≤ φ ≤ π.
Vrijedi:
→ → → → → → → → → → → → → → → 2
a a = a ⋅ a ⋅ cos 0 ⇒ a a = a ⋅ a ⋅1 ⇒ a a = a ⋅ a ⇒ a a = a .
→ → → → →  → → → → → →
a b = b a , a  b+ c = a b+ a c .
 
→ →
Dva su vektora a i b okomita ako im je skalarni produkt jednak nuli:
→ → → →
a ⊥ b ⇒ a b = 0.

→ → → →
Vektori a + b i a − b međusobno su okomiti pa je njihov skalarni produkt jednak nuli.
 → →  → → → → → → → → → →
 a+ b   a− b =0 ⇒ a a− a b+ b a− b b =0 ⇒
   
→ 2 → → → → → 2 → 2 → → → → → 2
⇒ a − a b+ a b− b =0 ⇒ a − a b+ a b− b =0 ⇒

→ 2 → 2 → 2 → 2 → 2 → 2 → 2 → 2
⇒ a − b =0 ⇒ a = b ⇒ a = b / ⇒ a = b ⇒

→ →
⇒ a = b .

Vježba 091
Odmor!
Rezultat: …

8
 matematika – www.halapa.com

6.
Zadatak 551 (Iva, gimnazija)
   3 
2 ⋅ log  1 + log − + log x    = 0.
16 
Riješite jednadžbu log
9 0.5  4 2 
 
Rješenje 551
Ponovimo!
m
1 n m a+b b a
a =1 , a =a , a n = a , =
+ .
n n n
Logaritam broja a po bazi b je broj c kojim treba potencirati bazu b da se dobije broj a.
Mnemotehničko pravilo za pamćenje osnovne veze eksponencijalne i logaritamske funkcije:
c c
log a = c log a = b a=b
b b
→
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
Decimalni broj piše se u obliku decimalnog razlomka tako da se u brojnik napiše zadani decimalni
broj bez decimalne točke, a u nazivnik se napiše dekadska jedinica (10, 100, 1000, 10000, 100000, …)
koja ima toliko nula koliko decimalni broj ima decimala (znamenaka na decimalnom mjestu, tj. iza
decimalne točke ili decimalnog zareza).

   3    3 
log 16  2 ⋅ log 9 1 + log 0.5  − + log 2 x    = 0 ⇒ 2 ⋅ log 9 1 + log 0.5  − + log 2 x   = 16 ⇒
   4    4 
  3    3 
⇒ 2 ⋅ log 9 1 + log 0.5  − + log 2 x   = 1 ⇒ 2 ⋅ log 9 1 + log 0.5  − + log 2 x   = 1 /: 2 ⇒
  4    4 
1
  3  1  3  2 ⇒
⇒ log 1 + log − + log x = ⇒ 1 + log − + log x = 9
9 0.5  4 2   2 0.5  4 2 

 3   3 
⇒ 1 + log − + log x  = 9 ⇒ 1 + log − + log x  = 3 ⇒
0.5  4 2  0.5  4 2 

 3   3  3 2
⇒ log − + log x  = 3 −1 ⇒ log − + log x  = 2 ⇒ − + log x = 0.5 ⇒
0.5  4 2  0.5  4 2  4 2

3 3 25 3 25 3 1
⇒ − + log 2 x = 0.25 ⇒ − + log 2 x = ⇒ − + log 2 x = ⇒ − + log 2 x = ⇒
4 4 100 4 100 4 4
1 3 4 4 1
⇒ log 2 x = + ⇒ log 2 x = ⇒ log 2 x = ⇒ log 2 x = 1 ⇒ x = 2 ⇒ x = 2.
4 4 4 4
Vježba 551
   3 
Riješite jednadžbu log 5  2 ⋅ log 1 + log − + log x    = 0.
9 0.5  4 2 
 
Rezultat: x = 2.

9
 matematika – www.halapa.com

7.
Zadatak 055 (Davor, gimnazija)
Kako dobiti formule za površinu pravilnih mnogokuta?
Rješenje 055
Ponovimo!
Trokut je dio ravnine omeđen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Kod jednakokračnog trokuta duljine dviju stranica su jednake. Stranice jednakih duljina zovemo
kracima trokuta. Nasuprot jednakim stranicama u trokutu leže jednaki kutovi.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Sinus šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete nasuprot tog kuta i duljine
hipotenuze.
Tangens šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete nasuprot tog kuta i duljine
katete uz taj kut.
Kotangens šiljastog kuta pravokutnog trokuta jednak je omjeru duljine katete uz taj kut i duljine katete
nasuprot tog kuta.
Ploština trokuta izračunava se po formuli
a ⋅ va b⋅v c ⋅ vc
P= , P= b , P= .
2 2 2
Ploština trokuta jednaka je polovici produkta duljine jedne njegove stranice i duljine visine koja
odgovara toj stranici.
Ploština trokuta kojemu su zadane duljine dviju stranica i mjera kuta između njih računa se po
formulama:
1 1 1
P = ⋅ a ⋅ b ⋅ sin γ , P = ⋅ a ⋅ c ⋅ sin β , P = ⋅ b ⋅ c ⋅ sin α .
2 2 2
Mnogokut (poligon ili n-terokut) je skup svih točaka ravnine omeđen dužinama. Pravilni mnogokut je
mnogokut kojemu su sve stranice sukladne i svi unutarnji kutovi sukladni.
Svakom pravilnom mnogokutu se može:
• opisati kružnica
• upisati kružnica.
Trokut ABS je karakterističan trokut u pravilnom mnogokutu. To je jednakokračan trokut s kutom
360
α= nasuprot osnovice a.
n

10
 matematika – www.halapa.com

Površina mnogokuta duljine stranice a jednaka je

2
a α 360
P = n⋅ ⋅ ctg , α = .
4 2 n
S

α
2

R r R

a a
2 2

A a B

Promatrajmo pravokutan trokut (žuta boja) i uporabimo funkciju kotangens.

α r r α r α a a α
ctg = ⇒ = ctg ⇒ = ctg / ⋅ ⇒ r = ⋅ ctg .
2 a a 2 a 2 2 2 2
2 2 2
Površina jednakokračnog trokuta (karakterističnog trokuta) ABS iznosi:
2
1 1 a α a α
P∆ = ⋅ a ⋅ r ⇒ P∆ = ⋅ a ⋅ ⋅ ctg ⇒ P∆ = ⋅ ctg .
2 2 2 2 4 2
Površina mnogokuta duljine stranice a jednaka je
2
a α 360
P = n ⋅ P∆ ⇒ P = n ⋅ ⋅ ctg , α = .
4 2 n

Površina mnogokuta upisanog u kružnicu polumjera R jednaka je

2
R 360
P = n⋅ ⋅ sin α , α = .
2 n

11
 matematika – www.halapa.com

α
2

R r R

a a
2 2

A a B

Površina jednakokračnog trokuta (karakterističnog trokuta) ABS iznosi:

2
1 R
P∆ = ⋅ R ⋅ R ⋅ sin α ⇒ P∆ = ⋅ sin α .
2 2
Površina mnogokuta upisanog u kružnicu polumjera R jednaka je
2
R 360
P = n ⋅ P∆ ⇒ P = n ⋅ ⋅ sin α , α = .
2 n

Površina mnogokuta opisanog oko kružnice polumjera r jednaka je

2 α 360
P = n ⋅ r ⋅ tg , α = .
2 n
S

α
2

R r R

a a
2 2

A a B

Promatrajmo pravokutan trokut (žuta boja) i uporabimo funkciju tangens.

12
 matematika – www.halapa.com

a a
α α a α a α α
tg = ⇒ 2 = tg ⇒
2 = tg ⇒ = tg / ⋅ 2 ⋅ r ⇒ a = 2 ⋅ r ⋅ tg .
2 r r 2 2⋅r 2 2⋅r 2 2
Površina jednakokračnog trokuta (karakterističnog trokuta) ABS iznosi:
1 1 α 1 2 α 2 α
P∆ = ⋅ a ⋅ r ⇒ P∆ = ⋅ 2 ⋅ r ⋅ tg ⋅ r ⇒ P∆ = ⋅ 2 ⋅ r ⋅ tg ⇒ P∆ = r ⋅ tg .
2 2 2 2 2 2
Površina mnogokuta opisanog oko kružnice polumjera r jednaka je
2 α 360
P = n ⋅ P∆ ⇒ P = n ⋅ r ⋅ tg , α = .
2 n
Vježba 055
Odmor!
Rezultat: …

13
 matematika – www.halapa.com

8.
Zadatak 417 (Ante, tehnička škola)
U trokutu sa stranicama a = 5, b = 3 kut γ je pravi kut. Za koliko će se povećati kvadrat
stranice c, ako se kut γ poveća za 30º?
A. 15 B. 12.5 C . 10 D. 7.5
Rješenje 417
Ponovimo!
Trokut je dio ravnine omeđen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Pitagorin poučak
Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
Poučak o kosinusu (kosinusov poučak)
U trokutu ABC vrijede ove jednakosti:
2 2 2
a = b + c − 2 ⋅ b ⋅ c ⋅ cos α ,
2 2 2
b = a + c − 2 ⋅ a ⋅ c ⋅ cos β ,
2 2 2
c = a + b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos γ .
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b

c
a c1

a
120°°

C b A C b A

1.inačica
Trokut ABC je pravokutan (γ = 90º) pa kvadrat hipotenuze c iznosi:
2 2 2 a=5 2 2 2 2 2
c =a +b ⇒   ⇒ c = 5 + 3 ⇒ c = 25 + 9 ⇒ c = 34.
 b = 3 
Povećamo li kut γ za 30º novi kut imat će 120º, a kvadrat stranice c1 iznosit će:
2 2 2 2 2 2  1
c1 = a + b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos120 ⇒ c1 = 5 + 3 − 2 ⋅ 5 ⋅ 3 ⋅  −  ⇒
 2

14
 matematika – www.halapa.com

2 1 2 2
⇒ c1 = 25 + 9 + 2 ⋅ 5 ⋅ 3 ⋅ ⇒ c1 = 25 + 9 + 15 ⇒ c1 = 49.
2
Povećanje je za 15.
2 2 2 2
c1 − c = 49 − 34 ⇒ c1 − c = 15.
Odgovor je pod A.
2.inačica
2 2 2 2 2
(
c1 − c = a + b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos120 − a + b
2
⇒ )
2 2 2 2 2 2
⇒ c1 − c = a + b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos120 − a − b ⇒

2 2 2 2 2 2 2 2
⇒ c1 − c = a + b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos120 − a − b ⇒ c1 − c = −2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos120 ⇒

2 2  1 2 2 1 2 2
⇒ c1 − c = − 2 ⋅ 5 ⋅ 3 ⋅  −  ⇒ c1 − c = 2 ⋅ 5 ⋅ 3 ⋅ ⇒ c1 − c = 15.
 2 2
Odgovor je pod A.
3.inačica

⇒  c = a + b  ⇒ c1 = c − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos120
2 2 2 2 2 2 2 2
c1 = a + b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos120 ⇒
 
2 2
⇒ c1 − c = −2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos120 ⇒

2 2  1 2 2 1 2 2
⇒ c1 − c = − 2 ⋅ 5 ⋅ 3 ⋅  −  ⇒ c1 − c = 2 ⋅ 5 ⋅ 3 ⋅ ⇒ c1 − c = 15.
 2 2
Odgovor je pod A.
Vježba 417
Odmor!
Rezultat: …

15
 matematika – www.halapa.com

9.
Zadatak 096 (Nikolina, ekonomska škola)
Tisuću metalnih kuglica promjera 10 mm pretopi se u jednu kuglu. Kolika je njezina površina?
2 2 2 2
A. 10 ⋅ π cm B. 25 ⋅ π cm C. 100 ⋅ π cm D. 250 ⋅ π cm
Rješenje 096
Ponovimo!
n a ⋅ b = n a ⋅ n b , 3 a 3 = a.
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od središta S manja ili jednaka polumjeru r.
Omeđena je sferom polumjera r. Sfera je skup točaka prostora čija je udaljenost od središta S jednaka
r. Promjer je duljina dužine koja prolazi kroz središte kugle i čiji se krajevi nalaze na sferi.
Obujam kugle polumjera r iznosi:
4 3
V = ⋅ r ⋅π .
3
Oplošje kugle polumjera r je:
2
O = 4 ⋅ r ⋅π.

Polumjer male kugle je

10 mm
r= = 5 mm = 0.5 cm.
2
Ukupan volumen tisuću malih kuglica polumjera r jednak je volumenu velike kugle polumjera R.
4 3 4 3 4 3 4 3 3 3 3
1000 ⋅ ⋅ r ⋅ π = ⋅ R ⋅ π ⇒ 1000 ⋅ ⋅ r ⋅ π = ⋅ R ⋅ π / ⋅ ⇒ 1000 ⋅ r = R ⇒
3 3 3 3 4 ⋅π
3 3 3 3 3 3 3 3 3
3
⇒ R = 1000 ⋅ r ⇒ R = 1 000 ⋅ r / ⇒ R = 1000 ⋅ r ⇒ R = 1000 ⋅ r ⇒
⇒ R = 10 ⋅ r ⇒ R = 10 ⋅ 0.5 cm ⇒ R = 5 cm.
Površina velike kugle je
2 2 2
O = 4 ⋅ R ⋅ π ⇒ O = 4 ⋅ ( 5 cm ) ⋅ π ⇒ O = 100 ⋅ π cm .
Odgovor je pod C.
Vježba 096
Odmor!
Rezultat: …

16
 matematika – www.halapa.com

10.
Zadatak 477 (Omega, srednja škola)
cos x − 2 ⋅ sin x ⋅ cos x
Pojednostavnite .
cos2 x − sin 2 x + sin x −1
A. sin x B. cos x C. tg x D. ctg x
Rješenje 477
Ponovimo!
cos x 1 n m n−m
cos 2 x + sin 2 x = 1 , ctg x = , a =a , a :a =a .
sin x
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b

1.inačica
cos x − 2 ⋅ sin x ⋅ cos x cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x )
= = =
cos2 x − sin 2 x + sin x −1 1 − sin 2 x − sin 2 x + sin x −1 1 − sin 2 x − sin 2 x + sin x −1
cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x )
= = = = =
2 2
− sin x − sin x + sin x sin x − 2 ⋅ sin 2 x sin x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) sin x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x )
cos x
= = ctg x.
sin x
Odgovor je pod D.
2.inačica
cos x − 2 ⋅ sin x ⋅ cos x cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x )
= =
(
cos2 x − sin 2 x + sin x −1 cos 2 x − sin 2 x + sin x − cos2 x + sin 2 x )
cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x )
= = =
cos 2 x − sin 2 x + sin x − cos 2 x − sin 2 x cos 2 x − sin 2 x + sin x − cos 2 x − sin 2 x
cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x )
= =
− sin 2 x + sin x − sin 2 x
cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) cos x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) cos x
= = = = = ctg x.
sin x − 2 ⋅ sin 2 x sin x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) sin x ⋅ (1 − 2 ⋅ sin x ) sin x
Odgovor je pod D.
Vježba 477
cos2 x − sin 2 x + sin x −1
Pojednostavnite .
cos x − 2 ⋅ sin x ⋅ cos x
A. sin x B. cos x C. tg x D. ctg x

17
 matematika – www.halapa.com

Rezultat: C.

18