Kojom valutom će se plaćati u Hrvatskoj nakon 1. srpnja ove godine?

Iako u hrvatskoj javnosti prevladava stav da bi nakon ulaska u EU RH trebala što brže ići prema
uvođenju eura, sve je izglednije da to neće biti moguće prije kraja ovog desetljeća, dakle do 2020.
godine. Hrvatska kuna će ostati službeno sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, s obzirom da članicom euro
zone država ne postaje automatski ulaskom u EU već ispunjavanjem kriterija (tzv. kriteriji
konvergencije) za uvođenje zajedničke valute.

Sve je više onih koji smatraju da će opcija brzog puta prema Europskoj monetarnoj uniji biti teško
izvediva. Kriteriji konvergencije ili, kako se još nazivaju kriteriji iz Maastrichta, uvijeti su
koje moraju zadovoljiti zemlje članice EU kako bi ušle u treću fazu Ekonomske i
monetarne unije i uvele euro. Dakle, one zemlje članice koje se spremaju uvesti euro
moraju zadovoljiti sva četiri sljedeća kriterija : stabilnost cijena, državne financije, kamate i
stabilnost tečaja. Međutim, što se tiče Hrvatske sam ulazak u EU trebao bi donijeti disciplinirajući
pritisak i potaknuti ubrzanje reformi sa ciljem stabilizacije javnih financija. U MMF-u procjenjuju
smanjenje proračunskog manjka do 2016. na 3,5 posto BDP-a, dok bi javni dug bio na razini oko 54
posto BDP-a bez javnih jamstava, a s njima 70 posto.  Za Hrvatsku je zato nužno pridržavati se
principa europskog Pakta za konkurentnost tj. Pakta za euro, neovisno o tome kada će ga i usvojiti
kroz ulazak u eurozonu.

Kuna više nije jedino sredstvo plaćanja u Hrvatskoj

Ugostitelji već dulji niz godina traže odobrenje da svoje usluge turistima naplaćuju i u eurima, a HNB
(Hrvatska narodna banka) im je konačno uslišala molitve.

Eurima mogu plaćati isključivo strani turisti, a ugostitelj nipošto ne smiju strancu sugerirati plaćanje u
eurima. Ovakvo se plaćanje dopušta u iznimnim situacijama, kao što su nemogućnost promjene
devize jer su objekti nadležni za to zatvoreni ili je vrijeme boravka turista ograničeno i ne stignu
promijeniti novce (primjerice stajanje kruzera). Ako do ovakvog plaćanja i dođe, ugostitelj je novac
dužan u roku tri dana položiti na svoj bankovni račun, s time da turistu račun izdaje u kunama i to po
tečaju HNB-a.

Iako je HNB donedavno ovu mogućnost odbacivala jer je kuna jedino platežno sredstvo u Hrvatskoj,
očito su okrenuli ploču, no zasad ovo vrijedi isključivo za interne potrebe obrtnika-ugostitelja i
komorskog sastava (HOK-a). Pa ipak, kako to obično biva, sada su se javili trgovci, taksisti i ostali,
tražeći da se isto dozvoli i njima jer je u suprotnom, kako tvrde, riječ o diskriminaciji.

Izvor: Dei.gov.ba