(Biblioteka Primijenjena Matematika) Neven Elezović, Andrea Aglić Aljinović - Linearna Algebra - Zbirka Zadataka-Element (2006)

Neven Elezović
Andrea Aglić
LINEARNA ALGEBRA
ZBIRKA ZADATAKA
3. izdanje
Zagreb, 2006.
©Prof. dr. sc. Neven Elezović, 1995.
Urednik
Prof. dr. sc. Neven Elezović
Za nakladnika
2
Sandra Gračan, dipl. inž
Nakladnik
ELEMliNT, Zagreb, Menčetićeva
telefoni: 01/6008-700, 01/6008-701
faks: 01/6008-799
http:ffwww.element.hr/
e-mail: element@element.hr
Slog, crteži i prijelom

Element, Zagreb
Design ovitka
Boje vremena, Zagreb
Tisak
Element, Zagreb
Nijedan dio ove knjige ne smije se preslikavati niti umnažati

na bilo koji način, bez pismenog dopuštenja nakladnika
PREDGOVOR
Ova je zbirka pisana po programu istoimenog predmeta koji se preda

je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, u prvom semestru
sa satnicom od 3+ 2 sata tjedno (45 sati predavanja i 30 sati vježbi).
Ona prati odgovarajući udžbenik.
Na početku svakoga poglavlja dan je kratak podsjetnik najvažnijih
definicija i teorema. Sva potrebna detaljnija objašnjenja čitatelj treba
potražiti u udžbeniku.
U svakom su poglavlju zatim dani zadaci s detaljnim rješenjima. Oni
se (možda ne svi) rješavaju na auditomim vježbama. Student svakako tre
ba pokušati samostalno riješiti i te zadatke, ne čitajući unaprijed rješenje.
Na koncu svakoga poglavlja naveden je dovoljan broj zadataka (njihovi
su odgovori na kraju zbirke) koji trebaju poslužiti za samostalnu vježbu.
Neki od njih proširuju i produbljuju osnovno gradivo i namijenjeni su
boljim studentima.
Sigurni smo da će i ova zbirka pomoći studentima u lakšem usvajanju
ovoga lijepog dijela matematike. Kako je riječ o pripremnom izdanju, bit
ćemo zahvalni na svakoj korisnoj napomeni ili ispravku pogrešaka koje
su ostale u knjizi.
Autori
U Zagrebu, listopada 1995.

SADRŽAJ
1. Matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
1.1. Operacije s matricama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
1.2. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
2. Determinante . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
2.1. Laplaceov razvoj i Sarrusovo pravilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
2.2. Svojstva determinanti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
2.3. Računanje determinanti n -toga reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
2.4. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
3. Rang i inverz matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
3.1. Rang matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
3.2. Inverzna matrica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
3.3. Cramerovo pravilo za računanje inverza matrice . . . . . . . . . . . . . 46
3.4. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
4. Sustavi linearnih jednadžbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
4.1. Gaussova metoda eliminacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
4.2. Cramerovo pravilo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
4.3. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
5. Vektori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
5.1. Operacije s vektorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
5.2. Koordinatni sustav i kanonska baza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
5.3. Skalarni, vektorski i mješoviti produkt . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
5.4. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
6. Pravac i ravnina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
6.1. Ravnina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
6.2. Pravac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
6.3. Pravac i ravnina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
6.4. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
7. Vektorski prostori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
7.1. Baza i dimenzija vektorskog prostora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
7.2. Promjena baze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
7.3. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
8. Linearni operatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
8.1. Prikaz operatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
8.2. Promjena baze. Slične matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
8.3. Algebra operatora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
8.4. Minimalni polinom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
8.5. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
9. Svojstveni vektori i svojstvene vrijednosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
9.1. Karakteristični polinom i svojstvene vrijednosti . . . . . . . . . . . . . 136
9.2. Dijagonalizacija operatora. Matrične funkcije . . . . . . . . . . . . . . 139
9.3. Hamilton-Cayleyev teorem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
9.4. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
10. Skalarni produkt. Dijagonalizacija simetrične matrice . . . . . . . . . . . 148

10.1. Skalarni produkt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
10.2. Gramm-Schmidtov postupak ortogonalizacije . . . . . . . . . . . . . . 152
10.3. Dijagonalizacija simetrične matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
10.4. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156
11. Kvadratne forme. Krivulje i plohe drugog reda . . . . . . . . . . . . . . . 158

11.1. Dijagonalizacija kvadratne forme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
11.2. Krivulje i plohe drugoga reda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
11.3. Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
Odgovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
1. 1.
Matrice Matrice
Matrica je svaka pravokutna tablica realnih ili kompleksnih brojeva. Ako ona Matrica je svaka pravokutna tablica realnih ili kompleksnih brojeva. Ako ona
ima m redaka i n stupaca, tada kažemo da je tipa m × n i zapisujemo je u obliku ima m redaka i n stupaca, tada kažemo da je tipa m × n i zapisujemo je u obliku
⎡ ⎤ ⎡ ⎤
a11 a12 . . . a1n a11 a12 . . . a1n
⎢ a21 a22 . . . a2n ⎥ ⎢ a21 a22 . . . a2n ⎥
A=⎢ ⎣ ...
⎥
⎦ A=⎢ ⎣ ...
⎥
⎦
am1 am2 . . . amn am1 am2 . . . amn
ili kraće A = (aij ) . Element aij naziva se opći element matrice A . To je realan ili ili kraće A = (aij ) . Element aij naziva se opći element matrice A . To je realan ili
kompleksan broj. Opći element označavamo često i na način (A)ij . kompleksan broj. Opći element označavamo često i na način (A)ij .
Skup svih matrica tipa m × n označavamo s Mmn . Skup svih matrica tipa m × n označavamo s Mmn .
∗*∗ ∗*∗
Za kvadratnu matricu tipa n × n kažemo da je reda n . Skup svih kvadratnih Za kvadratnu matricu tipa n × n kažemo da je reda n . Skup svih kvadratnih
matrica toga reda označavamo s Mn . Elementi a11 , a22 , . . . , ann čine dijagonalu matrica toga reda označavamo s Mn . Elementi a11 , a22 , . . . , ann čine dijagonalu
kvadratne matrice. kvadratne matrice.
Kvadratna matrica je gornja trokutasta ako je aij = 0 za i > j (svi elementi Kvadratna matrica je gornja trokutasta ako je aij = 0 za i > j (svi elementi
ispod dijagonale jednaki su nuli), donja trokutasta ako je aij = 0 za i < j (svi ispod dijagonale jednaki su nuli), donja trokutasta ako je aij = 0 za i < j (svi
elementi iznad dijagonale jednaki su nuli), dijagonalna ako je aij = 0 za i = j , ska- elementi iznad dijagonale jednaki su nuli), dijagonalna ako je aij = 0 za i = j , ska-
larna ako je dijagonalna i svi su joj dijagonalni elementi jednaki. Jedinična matrica larna ako je dijagonalna i svi su joj dijagonalni elementi jednaki. Jedinična matrica
je dijagonalna matrica s jedinicama na dijagonali. Označavamo ju s I . Nul matricu, je dijagonalna matrica s jedinicama na dijagonali. Označavamo ju s I . Nul matricu,
čiji su svi elementi jednaki nuli, označavamo s 0 . čiji su svi elementi jednaki nuli, označavamo s 0 .
Transponirana matrica A matrice A ima elemente (A )ij = aji . Ona se Transponirana matrica A matrice A ima elemente (A )ij = aji . Ona se
dobiva iz matrice A zamjenom redaka i stupaca, što se kod kvadratne matrice može dobiva iz matrice A zamjenom redaka i stupaca, što se kod kvadratne matrice može
interpretirati i kao zrcaljenje s obzirom na dijagonalu. Kvadratna matrica je simetrična interpretirati i kao zrcaljenje s obzirom na dijagonalu. Kvadratna matrica je simetrična
ako vrijedi A = A , tj. aij = aji za sve i, j ; antisimetrična ako vrijedi A = −A , ako vrijedi A = A , tj. aij = aji za sve i, j ; antisimetrična ako vrijedi A = −A ,
tj. aij = −aji za sve i, j . tj. aij = −aji za sve i, j .
2 1. MATRICE 2 1. MATRICE
1.1. Operacije s matricama 1.1. Operacije s matricama
Operacija množenja skalara s matricom definira se za svaki λ ∈ R i A ∈ Mmn Operacija množenja skalara s matricom definira se za svaki λ ∈ R i A ∈ Mmn
na način na način
(λ A)ij := λ aij . (λ A)ij := λ aij .
To je ponovo matrica istoga tipa. To je ponovo matrica istoga tipa.
Operacija zbrajanja matrica definira se za matrice istoga tipa na način Operacija zbrajanja matrica definira se za matrice istoga tipa na način
(A + B)ij := aij + bij . (A + B)ij := aij + bij .
(Dvije se matrice zbrajaju tako da im se zbroje odgovarajući elementi.) (Dvije se matrice zbrajaju tako da im se zbroje odgovarajući elementi.)
Množenje matrica definirano je samo za ulančane matrice: broj stupaca prve Množenje matrica definirano je samo za ulančane matrice: broj stupaca prve
mora se podudarati s brojem redaka druge matrice. Ako je A tipa m × n , i B tipa mora se podudarati s brojem redaka druge matrice. Ako je A tipa m × n , i B tipa
n × p , tada je umnožak AB definiran i ima tip m × p , n × p , tada je umnožak AB definiran i ima tip m × p ,

n

n
(AB)ik := aij bjk . (AB)ik := aij bjk .
j=1 j=1
1 5 −2 −3 0 12 1 5 −2 −3 0 12
1.1. Izračunaj 2A + 1
− C ako je A =
B , B= 1.1. Izračunaj 2A + 1
− C ako je A =
B , B=

3

−3 0 2 21 1 0 3 −3 0 2 21 1 0

10 8 5 10 8 5
i C= . i C= .
−7 −2 1 −7 −2 1
RJE ŠENJE . Izračunajmo prvo umnoške matrice i skalara (pomnožimo svaki element RJE ŠENJE . Izračunajmo prvo umnoške matrice i skalara (pomnožimo svaki element
matrice skalarom) matrice skalarom)

1 5 −2 2 10 −4 1 5 −2 2 10 −4
2A = 2 · = , 2A = 2 · = ,
−3 0 2 −6 0 4 −3 0 2 −6 0 4

−3 0 12 −1 0 4 1 −3 0 12 −1 0 4
1
B = 13 = . 1
B = = .
3 21 1 0 7 13 0 3 3 21 1 0 7 13 0
Sve su matrice istoga tipa 2 × 3 pa je Sve su matrice istoga tipa 2 × 3 pa je

2 10 −4 −1 0 4 10 8 5 2 10 −4 −1 0 4 10 8 5
2A + 3 B − C =
1
+ − 2A + 13 B − C = + −
−6 0 4 7 13 0 −7 −2 1 −6 0 4 7 13 0 −7 −2 1

2−1−10 10+0−8 −4+4−5 −9 2 −5 2−1−10 10+0−8 −4+4−5 −9 2 −5

= = . = = .
−6+7+7 0+ 31 +2 4+0−1 8 7
3
3 −6+7+7 0+ 31 +2 4+0−1 8 7
3
3
1. MATRICE 3 1. MATRICE 3
10 2 10 2
2 8 1 4 2 8 1 4
1.2. Izračunaj umnožak matrica A = 14 −1 , B = . 1.2. Izračunaj umnožak matrica A = 14 −1 , B = .
2 −2 3 0 2 −2 3 0
2 −5 2 −5
RJE ŠENJE . Matrica A je tipa 3 × 2 , B tipa 2 × 4 te je umnožak AB definiran i bit RJE ŠENJE . Matrica A je tipa 3 × 2 , B tipa 2 × 4 te je umnožak AB definiran i bit
će tipa 3 × 4 : će tipa 3 × 4 :

10 2
10 2
2 8 1 4 2 8 1 4
AB = 14 −1 · AB = 14 −1 ·
2 −2 3 0 2 −2 3 0
2 −5 2 −5

10 · 2+2 · 2 10 · 8+2 · (−2) 10 · 1+2 · 3 10 · 4+2 · 0 10 · 2+2 · 2 10 · 8+2 · (−2) 10 · 1+2 · 3 10 · 4+2 · 0
= 14 · 2+(−1) · 2 14 · 8+(−1) · (−2) 14 · 1+(−1) · 3 14 · 4+(−1) · 0 = 14 · 2+(−1) · 2 14 · 8+(−1) · (−2) 14 · 1+(−1) · 3 14 · 4+(−1) · 0
2 · 2+(−5) · 2 2 · 8+(−5) · (−2) 2 · 1+(−5) · 3 2 · 4+(−5) · 0 2 · 2+(−5) · 2 2 · 8+(−5) · (−2) 2 · 1+(−5) · 3 2 · 4+(−5) · 0

24 76 16 40 24 76 16 40
= 26 114 11 56 . = 26 114 11 56 .
−6 26 −13 8 −6 26 −13 8
Primijeti da umnožak BA nije definiran. Primijeti da umnožak BA nije definiran.

1 2 1 4 1 1 1 2 1 4 1 1
1.3. Za matrice A = 2 1 2 i B= −4 2 0 odredi AB i BA . Što se 1.3. Za matrice A = 2 1 2 i B= −4 2 0 odredi AB i BA . Što se
1 2 3 1 2 1 1 2 3 1 2 1
može zaključiti? može zaključiti?
RJE ŠENJE . Vrijedi RJE ŠENJE . Vrijedi

−3 7 2 7 11 9 −3 7 2 7 11 9
AB = 6 8 4 , BA = 0 −6 0 . AB = 6 8 4 , BA = 0 −6 0 .
−1 11 4 6 6 8 −1 11 4 6 6 8
Vidimo da je AB = BA . Množenje matrica nije komutativno. (Za neke matrice Vidimo da je AB = BA . Množenje matrica nije komutativno. (Za neke matrice
ovakvi umnošci mogu biti jednaki.) ovakvi umnošci mogu biti jednaki.)
1.4. Ako je x = [3, 1, 2] , y = [2, −1, 1] , izračunaj x y i xy . 1.4. Ako je x = [3, 1, 2] , y = [2, −1, 1] , izračunaj x y i xy .
RJE ŠENJE . RJE ŠENJE .

3 6 −3 3 3 6 −3 3

x y = 1 [2, −1, 1] = 2 −1 1 , x y = 1 [2, −1, 1] = 2 −1 1 ,
2 4 −2 2 2 4 −2 2

2 2
xy = [3, 1, 2] −1 = [7]. xy = [3, 1, 2] −1 = [7].
1 1
Matricu s jednim elementom poistovjećujemo s brojem. Zato je xy = 7 . Matricu s jednim elementom poistovjećujemo s brojem. Zato je xy = 7 .
1.5. Izračunaj f (A) ako je 1.5. Izračunaj f (A) ako je

0 1 0 0 1 0
a) f (x) = x + 2x − x + 5x − x + 8 , A =
5 4 3 2
0 0 1 ; a) f (x) = x + 2x − x + 5x − x + 8 , A =
5 4 3 2
0 0 1 ;

0 0 0 0 0 0

2 −1 2 −1
b) f (x) = 2x2 + 3x − 4 , A = ; b) f (x) = 2x + 3x − 4 , A =
2
;
0 4 0 4

1 −2 0 1 −2 0
c) f (x) = x − 6x + 11x − 6 , A =
3 2
0 3 0 . c) f (x) = x − 6x + 11x − 6 , A =
3 2
0 3 0 .
−1 4 2 −1 4 2

0 0 1 0 0 1
RJE ŠENJE . a) Imamo A = 0 0 0 , A3 = 0 , A4 = A5 = 0 , zato je
2
RJE ŠENJE . a) Imamo A2 = 0 0 0 , A3 = 0 , A4 = A5 = 0 , zato je
0 0 0 0 0 0

8 −1 5 8 −1 5
f (A) = A5 + 2A4 − A3 + 5A2 − A + 8I = 0 8 −1 . f (A) = A + 2A − A + 5A − A + 8I = 0 8 −1 .
5 4 3 2
0 0 8 0 0 8

4 −6 10 −15 4 −6 10 −15
b) A =2
, f (A) = 2A + 3A − 4I =
2
. b) A2 = , f (A) = 2A2 + 3A − 4I = .
0 16 0 40 0 16 0 40
c) f (A) = 0 . c) f (A) = 0 .
2 −1 a b 2 −1 a b
1.6. Neka je A = . Odredi matricu B = takvu da vrijedi 1.6. Neka je A = . Odredi matricu B = takvu da vrijedi
−5 3 c d −5 3 c d
AB = I . Provjeri da pri tom vrijedi BA = I . AB = I . Provjeri da pri tom vrijedi BA = I .
RJE ŠENJE . Iz jednakosti RJE ŠENJE . Iz jednakosti

2 −1 a b 1 0 2 −1 a b 1 0
AB = = , AB = = ,
−5 3 c d 0 1 −5 3 c d 0 1
odnosno

odnosno

2a−c 2b−d 1 0 2a−c 2b−d 1 0

= . = .
−5a+3c −5b+3d 0 1 −5a+3c −5b+3d 0 1
Izjednačavanjem odgovarajućih elemenata dobiju se dva sustava Izjednačavanjem odgovarajućih elemenata dobiju se dva sustava

2a − c = 1, 2b − d = 0, 2a − c = 1, 2b − d = 0,
i i
−5 a + 3 c = 0 , −5b + 3d = 1. −5 a + 3 c = 0 , −5b + 3d = 1.

3 1 3 1
Njihova su rješenja a = 3 , c = 5 , b = 1 , d = 2 . Dakle B = . Za ovu Njihova su rješenja a = 3 , c = 5 , b = 1 , d = 2 . Dakle B = . Za ovu
5 2 5 2
matricu vrijedi i matricu vrijedi i

3 1 2 −1 1 0 3 1 2 −1 1 0
= . = .
5 2 −5 3 0 1 5 2 −5 3 0 1
1.7. Za zadanu matricu A odredi najopćenitiji oblik

matrice B istoga

tipa 1.7. Za zadanu matricu A odredi najopćenitiji oblik
matrice B istoga

tipa
1 2 1 2 1 2 1 2
za koju vrijedi AB = 0 , ako je a) A = ; b) A = . za koju vrijedi AB = 0 , ako je a) A = ; b) A = .
3 4 3 6 3 4 3 6

a b a b
RJE ŠENJE . Označimo elemente matrice B na način B = . RJE ŠENJE . Označimo elemente matrice B na način B = .
c d c d

1 2 a b 0 0 1 2 a b 0 0
a) Iz = imamo a) Iz = imamo
3 4 c d 0 0 3 4 c d 0 0

a+2c b+2d 0 0 a+2c b+2d 0 0

= . = .
3a+4c 3b+4d 0 0 3a+4c 3b+4d 0 0
Odavde je Odavde je
a + 2c = 0, b + 2d = 0, a + 2c = 0, b + 2d = 0,
3a + 4c = 0, 3b + 4d = 0. 3a + 4c = 0, 3b + 4d = 0.
Rješenja ovih sustava su a = b = c = d = 0 . Stoga je matrica B nulmatrica. Rješenja ovih sustava su a = b = c = d = 0 . Stoga je matrica B nulmatrica.
b) Sada iz AB = 0 slijedi b) Sada iz AB = 0 slijedi

a+2c b+2d 0 0 a+2c b+2d 0 0

= . = .
3a+6c 3b+6d 0 0 3a+6c 3b+6d 0 0
Izjednačavanjem elemenata dobivamo sustave Izjednačavanjem elemenata dobivamo sustave

a + 2c = 0, b + 2d = 0, a + 2c = 0, b + 2d = 0,
3a + 6c = 0, 3b + 6d = 0. 3a + 6c = 0, 3b + 6d = 0.
Rješenje prvoga je a = −2c , a
drugoga b = −2d , pa jednadžbu zadovoljava svaka Rješenje prvoga je a = −2c , a
drugoga b = −2d , pa jednadžbu zadovoljava svaka
−2c −2d −2c −2d
matrica oblika B = gdje su c i d po volji odabrani realni brojevi. matrica oblika B = gdje su c i d po volji odabrani realni brojevi.
c d c d

0 1 0 0 1 0
1.8. Odredi sve matrice koje komutiraju s X = 0 0 1 . 1.8. Odredi sve matrice koje komutiraju s X = 0 0 1 .
0 0 0 0 0 0
RJE ŠENJE . Označimo traženu matricu s A . Da bi oba umnoška AX i XA bi- RJE ŠENJE . Označimo traženu matricu s A . Da bi oba umnoška AX i XA bi-
la definirana, takva matrica mora biti kvadratna, istoga reda kao i X . Dakle, la definirana, takva matrica mora biti kvadratna, istoga reda kao i X . Dakle,

a11 a12 a13 a11 a12 a13
A = a21 a22 a23 . Iz AX = XA slijedi A = a21 a22 a23 . Iz AX = XA slijedi
a31 a32 a33 a31 a32 a33

0 a11 a12 a21 a22 a23 0 a11 a12 a21 a22 a23
0 a21 a22 = a31 a32 a33 . 0 a21 a22 = a31 a32 a33 .
0 a31 a32 0 0 0 0 a31 a32 0 0 0
Odavde dobivamo niz jednakosti a21 = a31 = a32 = 0 , a11 = a22 , a21 = a32 , Odavde dobivamo niz jednakosti a21 = a31 = a32 = 0 , a11 = a22 , a21 = a32 ,
a12 = a23 , a22 = a33 . Označimo li praktičnije a11 = x , a12 = y , a13 = z , dobivamo a12 = a23 , a22 = a33 . Označimo li praktičnije a11 = x , a12 = y , a13 = z , dobivamo
traženu matricu u sljedećem obliku traženu matricu u sljedećem obliku

x y z x y z
A= 0 x y . A= 0 x y .
0 0 x 0 0 x
⎡ ⎤ ⎡ ⎤
x1 x1
.
1.9. Neka je x = ⎣ .. ⎦ (broj komponenti n u sljedećim primjerima nije 1.9. .
Neka je x = ⎣ .. ⎦ (broj komponenti n u sljedećim primjerima nije
xn xn
uvijek jednak). Odredi matricu A ako je poznat umnožak Ax : uvijek jednak). Odredi matricu A ako je poznat umnožak Ax :

0 0
x2 x2
a) Ax = x1 ; b) Ax = ; a) Ax = x1 ; b) Ax = ;
x3 −3x4 x3 −3x4
x
⎡ 2 ⎤ x
⎡ ⎤ ⎡ 2
⎤
x2
x1 −x3 +x4 x2 ⎡ ⎤
⎢ x1 −x4 ⎥ x1 −x3 +x4
⎢ ⎥ ⎢ x −x ⎥ ⎢ x1 −x4 ⎥
c) Ax = ⎢ ⎥; d) Ax = ⎣ 2 3 ⎦ . ⎢ ⎥ ⎢ x −x ⎥
0 c) Ax = ⎢ 0 ⎥; d) Ax = ⎣ 2 3 ⎦ .
⎣ x +x −x ⎦ 0 ⎣ x +x −x ⎦ 0
2 3 4
x1 +x4 2 3 4
x1 +x4
−x1 −x1
RJE ŠENJE . Matrica A mora imati onoliko redaka koliko i rezultat Ax . Broj stupaca RJE ŠENJE . Matrica A mora imati onoliko redaka koliko i rezultat Ax . Broj stupaca
matrice A odgovara broju komponenti vektora x . Njih možemo tek naslutiti na osno- matrice A odgovara broju komponenti vektora x . Njih možemo tek naslutiti na osno-
vu danih umnožaka, tako u primjeru a) matrica ima barem dva stupca, no može imati vu danih umnožaka, tako u primjeru a) matrica ima barem dva stupca, no može imati
i više. Tako npr. uvjet zadovoljavaju sljedeće matrice i više. Tako npr. uvjet zadovoljavaju sljedeće matrice

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
A= 1 0 , A= 1 0 0 , A= 1 0 0 0 A= 1 0 , A= 1 0 0 , A= 1 0 0 0
0 1 0 1 0 0 1 0 0 0 1 0 1 0 0 1 0 0
itd. Mi ćemo izabrati matricu s minimalnim brojem stupaca. itd. Mi ćemo izabrati matricu s minimalnim brojem stupaca.
⎡ ⎤ ⎡ ⎤
0 1 0 0 ⎡ ⎤ 0 1 0 0 ⎡ ⎤

1 0 −1 1
1 0 −1 1
⎢ 1 0 0 −1 ⎥ ⎢ 1 0 0 −1 ⎥
0 1 0 0 ⎢ ⎥ ⎢ 0 1 −1 0 ⎥ 0 1 0 0 ⎢ ⎥ ⎢ 0 1 −1 0 ⎥
c) ⎢ 0 0 0 0 ⎥ ; d) ⎣
0 0 0 0⎦ c) ⎢ 0 0 0 0 ⎥ ; d) ⎣
0 0 0 0⎦
b) ; . b) ; .
0 0 1 −3 ⎣ 0 1 1 −1 ⎦ 0 0 1 −3 ⎣ 0 1 1 −1 ⎦
1 0 0 1 1 0 0 1
−1 0 0 0 −1 0 0 0

a 1 a 1
1.10. Izračunaj A (n ∈ N) ako je A =
n
. 1.10. Izračunaj An (n ∈ N) ako je A = .
0 a 0 a
RJE ŠENJE . Izračunajmo prvih nekoliko potencija. RJE ŠENJE . Izračunajmo prvih nekoliko potencija.
2
3
4
2
3
4
a 2a a 3a2 a 4a3 a 2a a 3a2 a 4a3

A =
2
, A =A A=
3 2
, A =A A=
4 3
. A2 = , A 3
= A 2
A = , A 4
= A 3
A = .
0 a2 0 a3 0 a4 0 a2 0 a3 0 a4
n
n
a nan−1 a nan−1
Na osnovu ovog možemo naslutiti da vrijedi An = . Slutnju ćemo provje- Na osnovu ovog možemo naslutiti da vrijedi A = n
. Slutnju ćemo provje-
0 an 0 an
riti matematičkom indukcijom. Za n = 1 baza indukcije je ispunjena. Pretpostavimo riti matematičkom indukcijom. Za n = 1 baza indukcije je ispunjena. Pretpostavimo
zato da je An gornjeg oblika. Tada imamo zato da je An gornjeg oblika. Tada imamo
n

n

a nan−1 a 1 a nan−1 a 1
A n+1
=A A=
n
A n+1
=A A=
n
0 an 0 a 0 an 0 a
n
n+1
n
n+1
a · a a +na
n n−1
·a a (n+1)an a · a a +na
n n−1
·a a (n+1)an
= = . = = .
0 an · a 0 an+1 0 an · a 0 an+1
Vidimo da tvrdnja vrijedi za svaki prirodni broj n . Vidimo da tvrdnja vrijedi za svaki prirodni broj n .
cos α − sin α cos α − sin α

1.11. Izračunaj A ako je A =
n
. 1.11. Izračunaj A ako je A =
n
.
sin α cos α sin α cos α
RJE ŠENJE . Direktnim računom dobivamo RJE ŠENJE . Direktnim računom dobivamo

cos2 α − sin2 α − cos α sin α − sin α cos α cos 2α − sin 2α cos2 α − sin2 α − cos α sin α − sin α cos α cos 2α − sin 2α
A =
2
= . A =
2
= .
sin α cos α + cos α sin α − sin2 α + cos2 α sin 2α cos 2α sin α cos α + cos α sin α − sin2 α + cos2 α sin 2α cos 2α

cos 3α − sin 3α cos nα − sin nα cos 3α − sin 3α cos nα − sin nα

Slično je A =
3
pa naslućujemo da je A =n
. Slično je A =
3
pa naslućujemo da je A =n
.
sin 3α cos 3α sin nα cos nα sin 3α cos 3α sin nα cos nα
Dokazujemo indukcijom. Za n = 1 baza indukcije je ispunjena. Dokažimo korak Dokazujemo indukcijom. Za n = 1 baza indukcije je ispunjena. Dokažimo korak
indukcije. indukcije.

cos nα − sin nα cos α − sin α cos nα − sin nα cos α − sin α

A n+1
=A A=n
A n+1
=A A=n
sin nα cos nα sin α cos α sin nα cos nα sin α cos α

cos nα cos α − sin nα sin α − cos nα sin α − sin nα cos α cos nα cos α − sin nα sin α − cos nα sin α − sin nα cos α
= =
sin nα cos α + cos nα sin α − sin nα sin α + cos nα cos α sin nα cos α + cos nα sin α − sin nα sin α + cos nα cos α

cos(n+1)α − sin(n+1)α cos(n+1)α − sin(n+1)α

= . = .
sin(n+1)α cos(n+1)α sin(n+1)α cos(n+1)α
1.12. Koristeći relacije

1.12. Koristeći relacije

43 −24 3 4 3 0 7 −4 7 −4 3 4 1 0 43 −24 3 4 3 0 7 −4 7 −4 3 4 1 0
= , = = , =
70 −39 5 7 0 1 −5 3 −5 3 5 7 0 1 70 −39 5 7 0 1 −5 3 −5 3 5 7 0 1

10
10
43 −24 43 −24
izračunaj . izračunaj .
70 −39 70 −39
RJE ŠENJE . Označimo matrice redom s A , B , C , D pa vrijedi A = BCD i DB = I . RJE ŠENJE . Označimo matrice redom s A , B , C , D pa vrijedi A = BCD i DB = I .
Koristeći asocijativnost matričnog množenja imamo Koristeći asocijativnost matričnog množenja imamo
A2 = (BCD)(BCD) = BC(DB)CD = BC2 D. A2 = (BCD)(BCD) = BC(DB)CD = BC2 D.
Slično vrijedi i za sve ostale potencije: Slično vrijedi i za sve ostale potencije:
A = (BCD)(BCD) · · · (BCD)
10
A10 = (BCD)(BCD) · · · (BCD)
= BC(DB)C(DB) · · · (DB)CD = BCICI · · · ICD = BC10 D = BC(DB)C(DB) · · · (DB)CD = BCICI · · · ICD = BC10 D

10

10
3 4 3 0 7 −4 3 4 3 0 7 −4
= =
5 7 0 1 −5 3 5 7 0 1 −5 3

10

10

3 4 3 0 7 −4 3 4 3 0 7 −4
= =
5 7 0 1 −5 3 5 7 0 1 −5 3
11

11

3 4 7 −4 7 · 311 −20 −4 · 311 +12 3 4 7 −4 7 · 311 −20 −4 · 311 +12

= = . = = .
5 · 310 7 −5 3 35 · 310 −35 −20 · 310 +21 5 · 310 7 −5 3 35 · 310 −35 −20 · 310 +21
1.2. Zadaci za vježbu 1.2. Zadaci za vježbu
1.13. Zapiši matricu A tipa 3 × 3 čiji je opći element aij dan formulom a) aij = 1.13. Zapiši matricu A tipa 3 × 3 čiji je opći element aij dan formulom a) aij =
i + j ; b) aij = |i − j| ; c) aij = ij ; d) aij = (i − j)2 ; e) aij = i+j−1
1
; i + j ; b) aij = |i − j| ; c) aij = ij ; d) aij = (i − j)2 ; e) aij = i+j−1
1
;
-
f) aij = i − j + 1 . Koje su medu njima simetrične? -
f) aij = i − j + 1 . Koje su medu njima simetrične?
1.14. Izračunaj: ⎡1 ⎤ 1.14. Izračunaj: ⎡1 ⎤
0 − 13 5
3 3 −2 0 2 −10 3
0 − 13 5
3 −2 0 2 −10
a) 3A + 12 B ako je A = ⎣ 4
3
2
3
0 1 ⎦ , B = −8 −4 0 −6 ; a) 3A + 1
2B ako je A = ⎣ 4
3
2
3
⎦
1 , B = −8 −4 0 −6 ;
0
1
3− 3 3 −1
1 2 −2 2 −4 6 − 13 23 −1
1 −2 2 −4 6
3

1 2 2 1 2 1 0 6 4 1 2 2 1 2 1 0 6 4
b) A+2B−C za A = 0 1 3 , B = 0 −1 −1 , C = 0 −5 1 ; b) A+2B−C za A = 0 1 3 , B = 0 −1 −1 , C = 0 −5 1 ;
3 0 2 −3 2 2 −3 4 8 3 0 2 −3 2 2 −3 4 8
⎡ ⎤ ⎡ ⎤ ⎡ ⎤ ⎡ ⎤
−3 0 0 0 8 0 0 0 −3 0 0 0 8 0 0 0
⎢ 0 2 0 0⎥ ⎢0 3 0 0⎥ ⎢ 0 2 0 0⎥ ⎢0 3 0 0⎥
c) A + B za A = ⎣ , B=⎣
0 0 −1 0 ⎦ 0 0 6 0⎦ c) A + B za A = ⎣
0 0 −1 0 ⎦
, B=⎣
0 0 6 0⎦
; ;
0 0 0 5 0 0 0 0 0 0 0 5 0 0 0 0

2 −4 6 2 −4 6
d) A + A za A = 5 2 7 . d) A + A za A = 5 2 7 .
−1 0 4 −1 0 4
Kakve su dobivene matrice? Kakve su dobivene matrice?
1.15. Zadane su matrice 1.15. Zadane su matrice

3 1 3 1
2 0 1 2 0 1
A= −1 2 , B= . A= −1 2 , B= .
−1 1 3 −1 1 3
0 1 0 1
Izračunaj: a) 2A + B ; b) A − 2B . Izračunaj: a) 2A + B ; b) A − 2B .
1.16. Odredi umnoške matrica: 1.16. Odredi umnoške matrica:

1 2 3 −1 1 0 1 0 0 0 1 2 1 2 3 −1 1 0 1 0 0 0 1 2
a) 4 1 1 2 −2 0 ; b) 2 −1 1 −3 −3 4 . a) 4 1 1 2 −2 0 ; b) 2 −1 1 −3 −3 4 .
2 1 0 2 3 4 1 0 −1 −2 −2 3 2 1 0 2 3 4 1 0 −1 −2 −2 3
Kakve su dobivene matrice? Kakve su dobivene matrice?

2 1 0
2 1
2 1 0
2 1
3 −2 1 1 5 2 3 −2 1 1 5 2
1.17. Izračunaj: a) 0 −1 1 ; b) 0 −1 ; 1.17. Izračunaj: a) 0 −1 1 ; b) 0 −1 ;
2 1 0 3 8 6 2 1 0 3 8 6
−1 2 1 1 −2 −1 2 1 1 −2
⎡ ⎤ ⎡ ⎤

1 −1 3 2 0 1 3
1

1 −1 3 2
0 1 3
1

1 3 2 ⎢ 3 −1 2 ⎥ 1 3 2 ⎢ 3 −1 2 ⎥
4 0 5 1 ; d) ⎣
2 −1 0 ⎦ 4 0 5 1 ; d) ⎣ ⎦
c) 2 . c) 2 .
0 2 1
−2 3 2 0 −1 0 2 1 2 −1 0
5 10 −2 −2 3 2 0 −1
5 10 −2
1.18. Izračunaj umnoške: 1.18. Izračunaj umnoške:

1 −3 2 2 5 6 5 8 −4 3 2 5 1 −3 2 2 5 6 5 8 −4 3 2 5
a) 3 −4 1 1 2 5 ; b) 6 9 −5 4 −1 3 ; a) 3 −4 1 1 2 5 ; b) 6 9 −5 4 −1 3 ;
2 −5 3 1 3 2 4 7 −3 9 6 5 2 −5 3 1 3 2 4 7 −3 9 6 5
⎡ ⎤⎡ ⎤ ⎡ ⎤⎡ ⎤ ⎡ ⎤⎡ ⎤ ⎡ ⎤⎡ ⎤
2 −1 3 −4 7 8 6 9 5 7 −3 −4 1 2 3 4 2 −1 3 −4 7 8 6 9 5 7 −3 −4 1 2 3 4
⎢ 3 −2 4 −3 ⎥⎢ 5 7 4 5⎥ ⎢7 6 −4 −5 ⎥ ⎢ 2 3 4 5⎥ ⎢ 3 −2 4 −3 ⎥⎢ 5 7 4 5⎥ ⎢7 6 −4 −5 ⎥ ⎢ 2 3 4 5⎥
c) ⎣
5 −3 −2 1 ⎦⎣ 3 4 5 6⎦
d) ⎣
−2 ⎦ ⎣ 1 7⎦
c) ⎣
5 −3 −2 1 ⎦⎣ 3 4 5 6⎦
d) ⎣
−2 ⎦ ⎣ 1 7⎦
; . ; .
6 4 −3 3 5 6 4 −3 3 5
3 −3 −1 2 2 1 1 2 8 5 −6 −1 2 4 6 8 3 −3 −1 2 2 1 1 2 8 5 −6 −1 2 4 6 8
1.19.
Pomnoži

matrice:

1.19.
Pomnoži

matrice:

3 4 7 −4 3 4 3 0 7 −4 3 4 7 −4 3 43 0 7 −4
a) ; b) ; a) ; b) ;
5 7 −5 3 5 7 0 1 −5 3 5 7 −5 3 5 70 1 −5 3

4 2 3 1 −3 2 2 1 0 3 1 −2 4 2 3 1 −3 2 2 1 0 3 1 −2
c) 4 −5 2 3 −4 1 ; d) 1 1 2 3 −2 4 ; c) 4 −5 2 3 −4 1 ; d) 1 1 2 3 −2 4 ;
−2 3 1 2 −5 2 −1 2 2 −3 5 −1 −2 3 1 2 −5 2 −1 2 2 −3 5 −1
⎡ ⎤ ⎡ ⎤
2 3 2 3
3 −2 −1 1 2 3 3 −2 −1 1 2 3
⎢1 0⎥ ⎢1 0⎥
e) 4 −1 −3 1 2 3 ; f ) [ 1 −2 5 3 ]⎣ e) 4 −1 −3 1 2 3 ; f ) [ 1 −2 5 3 ]⎣
2 4⎦ 2 4⎦
. .
2 −1 −1 1 2 3 2 −1 −1 1 2 3
1 −5 1 −5
1.20. Uvjeri se neposrednim množenjem da vrijedi (ABC) = C B A , ako je 1.20. Uvjeri se neposrednim množenjem da vrijedi (ABC) = C B A , ako je

1 2 2 −1 0 1 3 1 2 2 −1 0 1 3
a) A = , B= , C= ; a) A = , B= , C= ;
−1 3 3 2 −1 2 1 −1 3 3 2 −1 2 1

−3 1 −3 1
2 2
b) A = [ 2 3 −1 ] , B = 2 1 , C= . b) A = [ 2 3 −1 ] , B = 2 1 , C= .
1 1
−2 3 −2 3

6 2 0 5 1 6 2 0 5 1
2 0 2 −1 0 2 0 2 −1 0
A= , B= , C = 1 −1 , D = 2 2 7 . A= , B= , C = 1 −1 , D = 2 2 7 .
−1 3 1 0 −5 −1 3 1 0 −5
0 −4 8 0 1 0 −4 8 0 1
Odredi sve umnoške ovih matrica (koji su definirani). Odredi sve umnoške ovih matrica (koji su definirani).

2 −1
2 −1
1 0 −2 1 0 −2
a) A = , B= 0 2 ; a) A = , B= 0 2 ;
2 −1 3 2 −1 3
1 −1 1 −1

3 −1 2 2 1 −1 3 −1 2 2 1 −1
b) A = −1 0 2 , B = 3 1 2 . b) A = −1 0 2 , B = 3 1 2 .
2 −1 1 −1 0 4 2 −1 1 −1 0 4
Izračunaj: 1) AB ; 2) A B ; 3) B A ; 4) BA . Izračunaj: 1) AB ; 2) A B ; 3) B A ; 4) BA .
1.23. Neka je matrica A tipa m × n , Im , In jedinične matrice reda m odnosno n . 1.23. Neka je matrica A tipa m × n , Im , In jedinične matrice reda m odnosno n .
Dokaži da je Im A = AIn = A . Dokaži da je Im A = AIn = A .
1.24. Neka su x , y vektor-stupci jednake duljine i A = xy . Pokaži da vrijedi 1.24. Neka su x , y vektor-stupci jednake duljine i A = xy . Pokaži da vrijedi
A2 = λ A za neki skalar λ . A2 = λ A za neki skalar λ .
∗*∗ ∗*∗
1.25. Neka je matrica A tipa 5 × 3 , B tipa 3 × 3 , C tipa 3 × 2 , D i E tipa 2 × 1 . 1.25. Neka je matrica A tipa 5 × 3 , B tipa 3 × 3 , C tipa 3 × 2 , D i E tipa 2 × 1 .
Odredi koji je od sljedećih izraza definiran i koji je tip rezultirajuće matrice Odredi koji je od sljedećih izraza definiran i koji je tip rezultirajuće matrice
a) A6 ; b) B4 ; c) ABC ; d) ABCD ; a) A6 ; b) B4 ; c) ABC ; d) ABCD ;
e) ACBD ; f ) CD + E ; g) AB + AC ; h) BC + CB . e) ACBD ; f ) CD + E ; g) AB + AC ; h) BC + CB .
1.26. Izmnoži sljedeće matrične izraze, pretpostavljajući da su svi oni definirani. 1.26. Izmnoži sljedeće matrične izraze, pretpostavljajući da su svi oni definirani.
a) (A + B)2 ; b) (2A + B)(A + 2B) ; a) (A + B)2 ; b) (2A + B)(A + 2B) ;
c) (A + B)C(D + E) ; d) (A − I)(A + 3I) ; c) (A + B)C(D + E) ; d) (A − I)(A + 3I) ;
e) (A + B)3 ; f ) (A + B)3 , ako je AB = BA . e) (A + B)3 ; f ) (A + B)3 , ako je AB = BA .
1.27. Neka je f (x) = x4 − 2x3 + x − 1 . Odredi f (A) ako je 1.27. Neka je f (x) = x4 − 2x3 + x − 1 . Odredi f (A) ako je

0 1 0 0 1 0
2 1 1 2 2 1 1 2
a) A = ; b) A = ; c) A = 0 0 1 . a) A = ; b) A = ; c) A = 0 0 1 .
0 3 −1 1 0 3 −1 1
0 0 0 0 0 0
1.28. Odredi f (A) ako je 1.28. Odredi f (A) ako je

1 −2 3 1 −2 3
a) f (x) = 3x2 − 2x + 5 , A = 2 −4 1 ; a) f (x) = 3x − 2x + 5 , A = 2 −4 1 ;
2
3 −5 2 3 −5 2

5 2 −3 5 2 −3
b) f (x) = x3 − 7x2 + 13x − 5 , A = 1 3 −1 . b) f (x) = x3 − 7x2 + 13x − 5 , A = 1 3 −1 .
2 2 −1 2 2 −1

1 −1 2 1 −1 2
1.29. Provjeri da za matricu A = −1 0 1 i polinom f (x) = x3 − 4x2 + 5x + 4 1.29. Provjeri da za matricu A = −1 0 1 i polinom f (x) = x3 − 4x2 + 5x + 4
vrijedi f (A) = 0 . −2 1 3 vrijedi f (A) = 0 . −2 1 3

a b a b
1.30. Pokaži da matrica A = zadovoljava jednadžbu 1.30. Pokaži da matrica A = zadovoljava jednadžbu
c d c d
A2 − (a + d)A + (ad − bc)I = 0. A2 − (a + d)A + (ad − bc)I = 0.
∗*∗ ∗*∗
1.31. Izračunaj matrice 1.31. Izračunaj matrice

5
10 5
5
10 5
1 1 1 1 1 1
3 −1 2 1 3 −1 2 1
a) ; b) ; c) 0 1 1 . a) ; b) ; c) 0 1 1 .
1 0 1 −1 1 0 1 −1
0 0 1 0 0 1

0 1 2 0 1 2
1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 2
1.32. Neka je A = , B= , C= , D= 0 0 3 . 1.32. Neka je A = , B= , C= , D= 0 0 3 .
1 1 0 1 −3 2 1 1 0 1 −3 2
0 0 0 0 0 0
Izračunaj sljedeće: Izračunaj sljedeće:
a) A10 ; b) B20 ; c) C4 ; d) D20 ; a) A10 ; b) B20 ; c) C4 ; d) D20 ;
e) (ABC) ; 4
f ) (CBA) ; 4 3 3
g) C B ; h) (CB)3 . e) (ABC) ; 4
f ) (CBA) ; 4 3 3
g) C B ; h) (CB)3 .

2
3
4
5
2
3
4
5
3 −1 sin α − cos α 1 a 4 −1 3 −1 sin α − cos α 1 a 4 −1
1.33. Izračunaj: a) ; b) ; c) ; d) . 1.33. Izračunaj: a) ; b) ; c) ; d) .
4 2 cos α sin α a 1 5 −2 4 2 cos α sin α a 1 5 −2

n
n
n
n
n
n
n
n
n
n
1 1 1 λ 1 λ 2 −1 3 −1 1 1 1 λ 1 λ 2 −1 3 −1
1.34. Izračunaj: a) ; b) ; c) ; d) . e) . 1.34. Izračunaj: a) ; b) ; c) ; d) . e) .
0 1 0 1 0 2 3 −2 4 −1 0 1 0 1 0 2 3 −2 4 −1

1 1 0 1 1 0
1.35. Neka je A = 0 1 1 . Pokaži da za svaki prirodni n vrijedi 1.35. Neka je A = 0 1 1 . Pokaži da za svaki prirodni n vrijedi
0 0 1 0 0 1
⎡ ⎤ ⎡ ⎤
1 n n(n−1)
2 1 n n(n−1)
2
An = ⎣ 0 1 n ⎦. An = ⎣ 0 1 n ⎦.
0 0 1 0 0 1
1.36. Izračunaj zadane potencije matrica n -toga reda: 1.36. Izračunaj zadane potencije matrica n -toga reda:
⎡ ⎤n ⎡ ⎤3 ⎡ ⎤n−1 ⎡ ⎤n ⎡ ⎤3 ⎡ ⎤n−1
0 1 0 ... 0 1 1 1 ... 1 1 1 0 0 ... 0 0 1 0 ... 0 1 1 1 ... 1 1 1 0 0 ... 0
⎢0 0 1 ... 0⎥ ⎢0 1 1 ... 1⎥ ⎢0 1 1 0 ... 0⎥ ⎢0 0 1 ... 0⎥ ⎢0 1 1 ... 1⎥ ⎢0 1 1 0 ... 0⎥
⎢. ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥ ⎢. ⎥ ⎢ ⎥ ⎢ ⎥
a) ⎢⎢.
. ⎥ ; b) ⎢ 0 0
⎥ ⎢.
1 . . . 1 ⎥ ; c) ⎢ 0 0 1 1 . . . 0 ⎥ .
⎥ ⎢. ⎥ a) ⎢⎢.
. ⎥ ; b) ⎢ 0 0
⎥ ⎢.
1 . . . 1 ⎥ ; c) ⎢ 0 0 1 1 . . . 0 ⎥ .
⎥ ⎢. ⎥
⎣0 0 0 ... 1⎦ ⎣ .. ... ⎦ ⎣ .. ... ⎦ ⎣0 0 0 ... 1⎦ ⎣ .. ... ⎦ ⎣ .. ... ⎦
1 0 0 ... 0 0 0 0 ... 1 0 0 0 0 ... 1 1 0 0 ... 0 0 0 0 ... 1 0 0 0 0 ... 1

5

5

17 −6 17 −6 2 3 2 0 −7 3 17 −6 17 −6 2 3 2 0 −7 3
1.37. Izračunaj koristeći = . 1.37. Izračunaj koristeći = .
35 −12 35 −12 5 7 0 3 5 −2 35 −12 35 −12 5 7 0 3 5 −2
∗*∗ ∗*∗
1.38. Za zadanu matricu A odredi

najopćenitiji

oblik matrice B za koju vrijedi 1.38. Za zadanu matricu A odredi

najopćenitiji

oblik matrice B za koju vrijedi
2 5 0 0 2 5 0 0
AB = 0 . a) A = , b) A = . AB = 0 . a) A = , b) A = .
0 0 1 0 0 0 1 0
1.39. Odredi neke ne-nul matrice A i B takve da je AB = 0 , ako je a) A tipa 1.39. Odredi neke ne-nul matrice A i B takve da je AB = 0 , ako je a) A tipa
5 × 3 , B tipa 3 × 1 , b) A tipa 5 × 2 , B tipa 2 × 2 , c) A tipa 1 × 2 , B 5 × 3 , B tipa 3 × 1 , b) A tipa 5 × 2 , B tipa 2 × 2 , c) A tipa 1 × 2 , B
tipa 2 × 3 . tipa 2 × 3 .

3 2 1 −5 3 2 1 −5
A= , B= . A= , B= .
−2 1 2 3 −2 1 2 3
Odredi matricu X za koju vrijedi a) 2A + 3X = I ; b) 3A − 2X = B . Odredi matricu X za koju vrijedi a) 2A + 3X = I ; b) 3A − 2X = B .
1.41. Odredi sve matrice koje komutiraju s matricom ⎡ ⎤ 1.41. Odredi sve matrice koje komutiraju s matricom ⎡ ⎤

1 1 0 0

1 1 0 0
2 1 0 2 1 0
1 2 7 −3 ⎢0 1 0 0⎥ 1 2 7 −3 ⎢0 1 0 0⎥
; c) 0 2 1 ; d) ⎣
0 0 2 1⎦
; c) 0 2 1 ; d) ⎣
0 0 2 1⎦
a) ; b) . a) ; b) .
3 4 5 −2 3 4 5 −2
0 0 2 0 0 2
0 0 0 2 0 0 0 2
1.42. Odredi sve matrice koje komutiraju s matricom 1.42. Odredi sve matrice koje komutiraju s matricom

3 0 0 1 −1 0 0 1 1 3 0 0 1 −1 0 0 1 1
1 −2 1 −2
a) 0 −1 0 ; b) ; c) 0 1 −1 ; d) 0 0 1 . a) 0 −1 0 ; b) ; c) 0 1 −1 ; d) 0 0 1 .
1 3 1 3
0 0 2 0 0 1 0 0 0 0 0 2 0 0 1 0 0 0
1.43. Odredi sve matrice koje komutiraju sa svim matricama drugoga reda. 1.43. Odredi sve matrice koje komutiraju sa svim matricama drugoga reda.
1.44. Dokaži da neka matrica komutira sa svim dijagonalnim matricama onda i samo 1.44. Dokaži da neka matrica komutira sa svim dijagonalnim matricama onda i samo
onda ako je i sama dijagonalna. onda ako je i sama dijagonalna.
1.45. Dokaži da matrica A reda n komutira sa svim matricama istoga reda onda i 1.45. Dokaži da matrica A reda n komutira sa svim matricama istoga reda onda i
samo onda ako je oblika λ I . samo onda ako je oblika λ I .
∗*∗ ∗*∗
1.46. Odredi sve matrice drugoga reda čiji je kvadrat jednak nul-matrici. 1.46. Odredi sve matrice drugoga reda čiji je kvadrat jednak nul-matrici.
1.47. Odredi sve matrice drugoga reda čiji je kub jednak nul-matrici. 1.47. Odredi sve matrice drugoga reda čiji je kub jednak nul-matrici.

a b a b
1.48. Ako za matricu A = vrijedi An = 0 za neki prirodni broj n , dokaži 1.48. Ako za matricu A = vrijedi An = 0 za neki prirodni broj n , dokaži
c d c d
da je tada ad − bc = 0 . da je tada ad − bc = 0 .
1.49. Neka je A matrica drugoga reda i n > 2 prirodan broj. Pokaži da jednakost 1.49. Neka je A matrica drugoga reda i n > 2 prirodan broj. Pokaži da jednakost
An = 0 vrijedi onda i samo onda ako vrijedi i A2 = 0 . An = 0 vrijedi onda i samo onda ako vrijedi i A2 = 0 .
∗*∗ ∗*∗
1.50. Ako je A2 = I , tada se matrica A naziva involutorna. 1.50. Ako je A2 = I , tada se matrica A naziva involutorna.
a) Odredi sve involutorne matrice drugoga reda. a) Odredi sve involutorne matrice drugoga reda.
b) Pokaži da je A involutorna onda i samo onda ako vrijedi (I − A)(I + A) = b) Pokaži da je A involutorna onda i samo onda ako vrijedi (I − A)(I + A) =
0. 0.
1.51. Matrica A ∈ Mn je nilpotentna ako za neki pozitivni cijeli broj p vrijedi 1.51. Matrica A ∈ Mn je nilpotentna ako za neki pozitivni cijeli broj p vrijedi
Ap = 0 . Pokaži da je svaka gornja trokutasta matrica s nulama na glavnoj Ap = 0 . Pokaži da je svaka gornja trokutasta matrica s nulama na glavnoj
dijagonali nilpotentna. dijagonali nilpotentna.
1.52. Pokaži da je umnožak dviju trokutastih matrica istoga tipa ponovno trokutasta 1.52. Pokaži da je umnožak dviju trokutastih matrica istoga tipa ponovno trokutasta
matrica istoga tipa. matrica istoga tipa.
1.53. Dokaži da za operaciju transponiranja vrijedi (AB) = B A . 1.53. Dokaži da za operaciju transponiranja vrijedi (AB) = B A .
1.54. Dokaži da je za svaku matricu A ∈ Mn matrica AA simetrična. 1.54. Dokaži da je za svaku matricu A ∈ Mn matrica AA simetrična.
1.55. Svaka se kvadratna matrica dade rastaviti na zbroj simetrične i antisimetrične. 1.55. Svaka se kvadratna matrica dade rastaviti na zbroj simetrične i antisimetrične.
Provjeri da su to matrice Provjeri da su to matrice
As = 12 (A + A ), Aa = 12 (A − A ). As = 12 (A + A ), Aa = 12 (A − A ).
Odredi te matrice ako je Odredi te matrice ako je

1 5 0 1 5 0
A= −3 −1 6 . A= −3 −1 6 .
10 4 −7 10 4 −7
1.56. Pokaži da jednakost (A + B)2 = A2 + 2AB + B2 vrijedi onda i samo onda 1.56. Pokaži da jednakost (A + B)2 = A2 + 2AB + B2 vrijedi onda i samo onda
kad matrice A i B komutiraju. kad matrice A i B komutiraju.
1.57. Neka su A i B simetrične matrice. Pokaži na primjeru da AB ne mora biti 1.57. Neka su A i B simetrične matrice. Pokaži na primjeru da AB ne mora biti
simetrična. simetrična.
1.58. Neka su A i B simetrične matrice. Dokaži da je AB simetrična onda i samo 1.58. Neka su A i B simetrične matrice. Dokaži da je AB simetrična onda i samo
onda ako matrice A i B komutiraju. onda ako matrice A i B komutiraju.
1.59. Neka su A i B antisimetrične matrice. Dokaži da je njihov produkt AB 1.59. Neka su A i B antisimetrične matrice. Dokaži da je njihov produkt AB
antisimetrična matrica onda i samo onda ako A i B antikomutiraju tj. ako antisimetrična matrica onda i samo onda ako A i B antikomutiraju tj. ako
vrijedi AB = −BA . vrijedi AB = −BA .
1.60. Provjeri da množenje dijagonalnom matricom slijeva odgovara množenju re- 1.60. Provjeri da množenje dijagonalnom matricom slijeva odgovara množenju re-
daka s njenim dijagonalnim elementima. Slično, množenje dijagonalnom daka s njenim dijagonalnim elementima. Slično, množenje dijagonalnom
matricom zdesna za rezultat ima množenje stupaca sa odgovarajućim dijago- matricom zdesna za rezultat ima množenje stupaca sa odgovarajućim dijago-
nalnim elementima. nalnim elementima.
1.61. Komutatorom [AB] kvadratnih matrica reda n naziva se matrica [AB] := 1.61. Komutatorom [AB] kvadratnih matrica reda n naziva se matrica [AB] :=
AB − BA . Pokaži da komutator posjeduje sljedeća svojstva: AB − BA . Pokaži da komutator posjeduje sljedeća svojstva:
a) [AB] = 0 onda i samo onda ako A i B komutiraju; a) [AB] = 0 onda i samo onda ako A i B komutiraju;
b) [AB] = −[BA] (antikomutativnost); b) [AB] = −[BA] (antikomutativnost);
c) [[AB]C] + [[BC]A] + [[CA]B] = 0 (Jacobijev identitet). c) [[AB]C] + [[BC]A] + [[CA]B] = 0 (Jacobijev identitet).
1.62. Za kompleksnu matricu A definiramo konjugiranu matricu Ā na način 1.62. Za kompleksnu matricu A definiramo konjugiranu matricu Ā na način
-
(Ā)ij = āij , gdje je āij kompleksno konjugirani broj broju aij . Takoder -
(Ā)ij = āij , gdje je āij kompleksno konjugirani broj broju aij . Takoder
definiramo adjungiranu matricu A∗ na način A∗ = (Ā) . definiramo adjungiranu matricu A∗ na način A∗ = (Ā) .

2−i 3i 0 2−i 3i 0
Za matricu A = 1+2i 5 6−i nadi - Ā i A∗ . Za matricu A = 1+2i 5 6−i nadi - Ā i A∗ .
2 3−i −2i 2 3−i −2i
1.63. Za (kompleksnu) kvadratnu matricu kažemo da je hermitska ako vrijedi 1.63. Za (kompleksnu) kvadratnu matricu kažemo da je hermitska ako vrijedi
A∗ = A , antihermitska ako je A∗ = −A . (U realnom slučaju ove se matrice A∗ = A , antihermitska ako je A∗ = −A . (U realnom slučaju ove se matrice
podudaraju s simetričnim i antisimetričnim jer je tada A∗ = A .) Pokaži podudaraju s simetričnim i antisimetričnim jer je tada A∗ = A .) Pokaži
da je u hermitskoj matrici dijagonala uvijek realna, a u antihermiskoj čisto da je u hermitskoj matrici dijagonala uvijek realna, a u antihermiskoj čisto
imaginarna. Pokaži da se svaka kvadratna matrica može prikazati kao zbroj imaginarna. Pokaži da se svaka kvadratna matrica može prikazati kao zbroj
hermitske i antihermitske matrice. hermitske i antihermitske matrice.
1.64. Neka je A ∈ Mn takva da vrijedi AB = B za sve B ∈ Mn . Pokaži da je A 1.64. Neka je A ∈ Mn takva da vrijedi AB = B za sve B ∈ Mn . Pokaži da je A
jedinična matrica. jedinična matrica.
1.65. Za kvadratnu matricu A definiramo njen trag kao sumu dijagonalnih eleme- 1.65. Za kvadratnu matricu A definiramo njen trag kao sumu dijagonalnih eleme-
nata: nata:
tr A = a11 + a22 = . . . + ann . tr A = a11 + a22 = . . . + ann .
Dokaži da vrijedi tr(AB) = tr(BA) , tr(A + B) = tr A + tr B , tr(A) = tr(A ) Dokaži da vrijedi tr(AB) = tr(BA) , tr(A + B) = tr A + tr B , tr(A) = tr(A )
za sve A, B ∈ Mn . za sve A, B ∈ Mn .
1.66. Dokaži da ne postoje kvadratne matrice A i B takve da vrijedi AB − BA = I . 1.66. Dokaži da ne postoje kvadratne matrice A i B takve da vrijedi AB − BA = I .
1.67. Jordanov produkt kvadratnih matrica A i B definira se na način A ∗ B := 1.67. Jordanov produkt kvadratnih matrica A i B definira se na način A ∗ B :=
1
2
(AB + BA) . Dokaži sljedeća svojstva: a) A ∗ B = B ∗ A ; b) A ∗ A = A2 ; 1
2
(AB + BA) . Dokaži sljedeća svojstva: a) A ∗ B = B ∗ A ; b) A ∗ A = A2 ;
c) A ∗ I = A ; d) A ∗ (B + C) = A ∗ B + A ∗ C . c) A ∗ I = A ; d) A ∗ (B + C) = A ∗ B + A ∗ C .

0 1 0 1
1.68. Neka je J = . Uvjeri se da vrijedi J2 = −I . Pokaži da se skup svih 1.68. Neka je J = . Uvjeri se da vrijedi J2 = −I . Pokaži da se skup svih
−1 0 −1 0
matrica oblika
matrica oblika
α β α β
{Z = α I + β J = : α , β ∈ R} {Z = α I + β J = : α , β ∈ R}
−β α −β α
s obzirom na operacije zbrajanja i množenja matrica ponaša identično skupu s obzirom na operacije zbrajanja i množenja matrica ponaša identično skupu
kompleksnih brojeva {z = α + iβ } . kompleksnih brojeva {z = α + iβ } .
2. 2.
Determinante Determinante
Determinanta realne kvadratne matrice je funkcija det : Mn → R . Determinantu Determinanta realne kvadratne matrice je funkcija det : Mn → R . Determinantu
matrice A označavamo s matrice A označavamo s

a11 . . . a1n a11 . . . a1n
. .
det A ili |A| ili .. .
det A ili |A| ili .. .

a ... a a ... a
n1 nn n1 nn
Definiramo je induktivno po redu n matrice. Definiramo je induktivno po redu n matrice.
Za n = 1 i A = [ a11 ] je det

A = a11 . Za n = 1 i A = [ a11 ] je det

A = a11 .
a11 a12 a a
Za n = 2 i A = , Za n = 2 i A = 11 12 ,
a21 a22 a21 a22

a a a11 a12
det A = 11 12 := a11 a22 − a12 a21 . det A = := a11 a22 − a12 a21 .
a21 a22 a21 a22
Za matrice višega reda determinanta se definira (i može računati) razvojem po Za matrice višega reda determinanta se definira (i može računati) razvojem po
bilo kojem retku ili stupcu, na način bilo kojem retku ili stupcu, na način

a11 a12 a13 a22 a23 a21 a23 a21 a22 a11 a12 a13 a22 a23 a21 a23 a21 a22
. .
det A = a21 a22 a23 = a11 − a12 + a13 det A = a21 a22 a23 = a11 − a12 + a13
a32 a33 a31 a33 a31 a32 a32 a33 a31 a33 a31 a32
a31 a32 a33 a31 a32 a33
Općenito se determinanta matrice reda n dobije pomoću determinanti reda n − 1 Općenito se determinanta matrice reda n dobije pomoću determinanti reda n − 1
tako da se zbroje (ili oduzmu) produkti elemenata nekog retka ili stupca s determinan- tako da se zbroje (ili oduzmu) produkti elemenata nekog retka ili stupca s determinan-
tama matrica koje se dobiju uklanjanjem retka i stupca u kojem se taj element nalazi. tama matrica koje se dobiju uklanjanjem retka i stupca u kojem se taj element nalazi.
Točnije zapisano Točnije zapisano
n
n
det A = (−1)i+j aij Mij , det A = (−1)i+j aij Mij ,
j=1 j=1
(rastav po i -tom retku, ili (rastav po i -tom retku, ili

n

n
det A = (−1)i+j aij Mij . det A = (−1)i+j aij Mij .
i=1 i=1
(rastav po j -tom stupcu). Tu je Mij minor elementa aij : determinanta matrice reda (rastav po j -tom stupcu). Tu je Mij minor elementa aij : determinanta matrice reda
n − 1 u kojoj se ne nalazi i -ti redak niti j -ti stupac početne matrice. n − 1 u kojoj se ne nalazi i -ti redak niti j -ti stupac početne matrice.
2. DETERMINANTE 15 2. DETERMINANTE 15
Definicija determinante je dobra, pošto ovaj Laplaceov razvoj ne ovisi o izboru Definicija determinante je dobra, pošto ovaj Laplaceov razvoj ne ovisi o izboru
retka ili stupca po kojem vršimo razvoj. retka ili stupca po kojem vršimo razvoj.
Izbor predznaka + ili − pamtimo po sljedećoj shemi za matrice reda 3 i 4: Izbor predznaka + ili − pamtimo po sljedećoj shemi za matrice reda 3 i 4:
⎡ ⎤ ⎡ ⎤
+ − + − + − + −
+ − + + − +
⎢− + − +⎥ ⎢− + − +⎥
− + − , ⎣ + − + − ⎦. − + − , ⎣ + − + − ⎦.
+ − + + − +
− + − + − + − +
2.1. Laplaceov razvoj i Sarrusovo pravilo 2.1. Laplaceov razvoj i Sarrusovo pravilo
Direktnim razvojem po nekom retku ili stupcu računamo uglavnom determinante Direktnim razvojem po nekom retku ili stupcu računamo uglavnom determinante
matrica maloga reda (3 ili 4). Specijalno, za determinante trećega reda ponekad je matrica maloga reda (3 ili 4). Specijalno, za determinante trećega reda ponekad je
brže dati gotov razvoj: brže dati gotov razvoj:

a11 a12 a13 a11 a12 a13

det A = a21 a22 a23 det A = a21 a22 a23
a a a a a a
31 32 33 31 32 33
= a11 a22 a33 + a12 a23 a31 + a13 a21 a32 = a11 a22 a33 + a12 a23 a31 + a13 a21 a32
− (a31 a22 a13 + a32 a23 a11 + a33 a21 a12 ). − (a31 a22 a13 + a32 a23 a11 + a33 a21 a12 ).
Ovaj se razvoj pamti iz sljedećeg zapisa kojeg nazivamo Sarrusovo pravilo. Prva dva Ovaj se razvoj pamti iz sljedećeg zapisa kojeg nazivamo Sarrusovo pravilo. Prva dva
stupca determinante se prepišu iza trećega i potom izmnože po tri broja koja se nalaze stupca determinante se prepišu iza trećega i potom izmnože po tri broja koja se nalaze
na istovrsnim dijagonalama. Padajuće dijagonale nose pozitivan, a rastuće negativan na istovrsnim dijagonalama. Padajuće dijagonale nose pozitivan, a rastuće negativan
predznak: predznak:
+ + + + + +
a11 a12 a13 a11 a12 a11 a12 a13 a11 a12
det A = a21 a22 a23 a21 a22 = a11 a22 a33 + a12 a23 a31 + a13 a21 a32 det A = a21 a22 a23 a21 a22 = a11 a22 a33 + a12 a23 a31 + a13 a21 a32
a31 a32 a33 a31 a32 −(a31 a22 a13 + a32 a23 a11 + a33 a21 a12 ). a31 a32 a33 a31 a32 −(a31 a22 a13 + a32 a23 a11 + a33 a21 a12 ).
− − − − − −
2.1. Izračunaj determinante:


2 1 −1 1 2 2 −2 3 1 2 1 −1 1 2 2 −2 3 1

a) 3 1 −2 ; b) 2 1 −2 ; c) 3 6 2 ; a) 3 1 −2 ; b) 2 1 −2 ; c) 3 6 2 ;
1 0 1 2 −2 1 1 2 1 1 0 1 2 −2 1 1 2 1

1 2 3 0 1 3 1 2 3 0 1 3

d) 2 3 4 ; e) 2 3 5 . d) 2 3 4 ; e) 2 3 5 .
3 4 5 3 5 7 3 4 5 3 5 7
RJE ŠENJE . a) Determinantu računamo razvojem po trećem retku RJE ŠENJE . a) Determinantu računamo razvojem po trećem retku

2 1 −1 1 −1 2 1 2 1 −1 1 −1 2 1

3 1 − 2 = 1 · 1 −2 + 1 · 3 1 3 1 − 2 = 1 · 1 −2 + 1 · 3 1

1 0 1 1 0 1
= (−2 − (−1)) + (2 − 3) = −2. = (−2 − (−1)) + (2 − 3) = −2.
16 2. DETERMINANTE 16 2. DETERMINANTE
b) Laplaceovim razvojem po prvom retku dobivamo b) Laplaceovim razvojem po prvom retku dobivamo

1 2 2 1 −2 2 −2 2 1 1 2 2 1 −2 2 −2 2 1

2 1 −2 = 1 ·
−2 1
−2·
2 1
+2·
2 −2 2 1 −2 = 1 · −2·
2 1 + 2 · 2 −2

2 −2 1
−2 1
2 −2 1
= 1 · (1 − 4) − 2(2 + 4) + 2(−4 − 2) = −27. = 1 · (1 − 4) − 2(2 + 4) + 2(−4 − 2) = −27.
c) Sarrusovim pravilom c) Sarrusovim pravilom

−2 3 1 −2 3 −2 3 1 −2 3

3 6 2 3 6 = −12 + 6 + 6 − (6 − 8 + 9) = −7. 3 6 2 3 6 = −12 + 6 + 6 − (6 − 8 + 9) = −7.

1 2 1 1 2 1 2 1 1 2
d) 0. d) 0.
e) 4. e) 4.
2.2. Izračunaj determinantu 2.2. Izračunaj determinantu

3 1 −1 2 3 1 −1 2

−5 1 3 −4 −5 1 3 −4
D= . D= .
2 0 1 −1 2 0 1 −1
1 −5 3 −3 1 −5 3 −3
RJE ŠENJE . Razvijamo po trećem retku RJE ŠENJE . Razvijamo po trećem retku

1 −1 2 3 1 2 3 1 −1 1 −1 2 3 1 2 3 1 −1

D = 2 · 1 3 −4 + 1 · −5 1 −4 − (−1) −5 1 3 D = 2 · 1 3 −4 + 1 · −5 1 −4 − (−1) −5 1 3

−5 3 −3 1 −5 −3 1 −5 3 −5 3 −3 1 −5 −3 1 −5 3
= (Sarrusovim pravilom) = (Sarrusovim pravilom)
= 2(−9 − 20 + 6 + 30 + 12 − 3) = 2(−9 − 20 + 6 + 30 + 12 − 3)
+ (−9 − 4 + 50 − 2 − 60 − 15) + (−9 − 4 + 50 − 2 − 60 − 15)
+ (9 + 3 − 25 + 1 + 45 + 15) + (9 + 3 − 25 + 1 + 45 + 15)
= 2 · 16 − 40 + 48 = 40. = 2 · 16 − 40 + 48 = 40.
2.2. Svojstva determinanti 2.2. Svojstva determinanti
Navedimo neka svojstva determinanti. Navedimo neka svojstva determinanti.

1) det A = det A . 1) det A = det A .
2) Zamjenom dva retka (ili stupca) determinanta mijenja predznak. 2) Zamjenom dva retka (ili stupca) determinanta mijenja predznak.
3) Determinantu množimo skalarom tako da tim skalarom pomnožimo sve ele- 3) Determinantu množimo skalarom tako da tim skalarom pomnožimo sve ele-
mente nekog retka ili stupca determinante. Ovo se pravilo češće koristi na način da mente nekog retka ili stupca determinante. Ovo se pravilo češće koristi na način da
se svi elementi nekog retka ili stupca skrate za zajednički faktor koji se izvlači ispred se svi elementi nekog retka ili stupca skrate za zajednički faktor koji se izvlači ispred
determinante. determinante.
4) Ako su svi elementi nekog retka (ili stupca) jednaki nuli, determinanta je 4) Ako su svi elementi nekog retka (ili stupca) jednaki nuli, determinanta je
jednaka nuli. jednaka nuli.
5) Ako su u determinanti dva retka (ili stupca) jednaka (ili proporcionalna), ona 5) Ako su u determinanti dva retka (ili stupca) jednaka (ili proporcionalna), ona
je jednaka nuli. je jednaka nuli.
6) Vrijednost determinante se ne mijenja ako se nekom retku (ili stupcu) pribroje 6) Vrijednost determinante se ne mijenja ako se nekom retku (ili stupcu) pribroje
elementi nekog drugog retka (ili stupca) pomnoženi skalarom λ . elementi nekog drugog retka (ili stupca) pomnoženi skalarom λ .
7) Determinanta trokutaste matrice jednaka je umnošku elemenata na dijagonali. 7) Determinanta trokutaste matrice jednaka je umnošku elemenata na dijagonali.
8) Binet-Cauchyjev teorem: det(AB) = det A · det B . 8) Binet-Cauchyjev teorem: det(AB) = det A · det B .
Od ovih svojstava pri računanju determinante najčešće koristimo svojstvo 6. Cilj Od ovih svojstava pri računanju determinante najčešće koristimo svojstvo 6. Cilj
je pomoću takve transformacije dovesti matricu na gornju (rjede - donju) trokutastu i je pomoću takve transformacije dovesti matricu na gornju (rjede - donju) trokutastu i
tako izračunati njenu vrijednost. tako izračunati njenu vrijednost.


5 2 2 2 4 0 0 5 5 2 2 2 4 0 0 5
2+a 1+b 2 5 6 2+a 1+b 2 5 6
a) ; b) 1 2 5 ; 2
c)
5 2 2
;
0
d)
4 5 0
. a) ; b) 1 2 5 ; 2
c)
5 2 2
;
0
d)
4 5 0
.
a b 1 3 2 2 2 5 2 0 5 4 0 a b 1 3 2 2 2 5 2 0 5 4 0
2 2 2 5 5 0 0 4 2 2 2 5 5 0 0 4
RJE ŠENJE . a) Determinantu transformiramo tako da drugi redak oduzmemo od prvog: RJE ŠENJE . a) Determinantu transformiramo tako da drugi redak oduzmemo od prvog:

2+a 1+b 2+a 1+b
= (1.r − 2.r) = 2 1 = 2b − a. = (1.r − 2.r) = 2 1 = 2b − a.
a b a b a b a b
- oprez, u jednom koraku može se sprovoditi nekoliko transforma-
b) Uz odredeni - oprez, u jednom koraku može se sprovoditi nekoliko transforma-
b) Uz odredeni
cija tipa 6. Dopušteno je jednom retku dodati linearnu kombinaciju nekoliko preostalih cija tipa 6. Dopušteno je jednom retku dodati linearnu kombinaciju nekoliko preostalih
redaka: redaka:

2 5 6 0 0 −1 2 5 6 0 0 −1

1 2 5 = (1.r−2.r−3.r) = 1 2 5 1 2 5 = (1.r−2.r−3.r) = 1 2 5
1 3 2 1 3 2 1 3 2 1 3 2
= (rastav po prvom retku) = (rastav po prvom retku)

1 2 1 2
= (−1) = −(3 − 2) = −1. = (−1) = −(3 − 2) = −1.
1 3 1 3
c) c)

5 2 2 2 11 11 11 11 5 2 2 2 11 11 11 11

2 5 2 2 2 5 2 2 2 5 2 2 2 5 2 2
= (1.r+(2.r+3.r+4.r)) = = (1.r+(2.r+3.r+4.r)) =
2 2 5 2 2 2 5 2 2 2 5 2 2 2 5 2
2 2 2 5 2 2 2 5 2 2 2 5 2 2 2 5

1 1 1 1 1 1 1 1

2 5 2 2 2 5 2 2
= 11 = (2.r−2×1.r, 3.r−2×1.r, 4.r−2×1.r) = 11 = (2.r−2×1.r, 3.r−2×1.r, 4.r−2×1.r)
2 2 5 2 2 2 5 2
2 2 2 5 2 2 2 5

1 1 1 1 1 1 1 1

0 3 0 0 0 3 0 0
= 11 = (trokutasta matrica) = 11 · 33 = 297. = 11 = (trokutasta matrica) = 11 · 33 = 297.
0 0 3 0 0 0 3 0
0 0 0 3 0 0 0 3
18 2. DETERMINANTE 18 2. DETERMINANTE
d) d)

4 0 0 5 9 0 0 9 4 0 0 5 9 0 0 9

0 4 5 0 0 9 9 0 0 4 5 0 0 9 9 0
= (1.r+4.r, 2.r+3.r) = = (1.r+4.r, 2.r+3.r) =
0 5 4 0 0 5 4 0 0 5 4 0 0 5 4 0
5 5 0 0 4 5
0 0 4 0 0 4 5 0 0 4

1 0 0 1 1 0 0 1

0 1 1 0 2 0 1 1 0
= 92 = (4.r−5×1.r, 3.r−5×2.r) =9 = (4.r−5×1.r, 3.r−5×2.r)
0 5 4 0 0 5 4 0
5 0 0 4 5 0 0 4

1 0 0 1 1 0 0 1

0 1 1 0 0 1 1 0
= 81 = 81. = 81 = 81.
0 0 −1 0 0 0 −1 0
0 0 0 −1 0 0 0 −1
∗*∗ ∗*∗
Dakako da ovdje navedeni postupci računanja nisu jedini mogući, pa možda čak Dakako da ovdje navedeni postupci računanja nisu jedini mogući, pa možda čak
niti ‘najjednostavniji’; čitatelj može potražiti i druge načine za njihov izračun. niti ‘najjednostavniji’; čitatelj može potražiti i druge načine za njihov izračun.
Pri tom treba paziti da se pri korištenju svojstava determinanti ne učini circulus Pri tom treba paziti da se pri korištenju svojstava determinanti ne učini circulus
viciosus — vrtnja u krugu. Spomenuli smo da je dozvoljeno u jednom koraku retku viciosus — vrtnja u krugu. Spomenuli smo da je dozvoljeno u jednom koraku retku
dodati linearnu kombinaciju nekolicine preostalih, medutim - ako se to učini s nekolici- dodati linearnu kombinaciju nekolicine preostalih, medutim - ako se to učini s nekolici-
nom redaka istovremeno, vrlo je vjerojatno da će doći do pogreške. Pogrešna primjena nom redaka istovremeno, vrlo je vjerojatno da će doći do pogreške. Pogrešna primjena
može dovesti i do ovakovih ‘računa’ može dovesti i do ovakovih ‘računa’

3 8 2 3 8 2

2 −3 3 = (1.r+2.r,2.r+1.r) 2 −3 3 = (1.r+2.r,2.r+1.r)

2 1 −1 2 1 −1

5 5 5 0 0 0 5 5 5 0 0 0

= 5 5 5 = (1.r−2.r) = 5 5 5 = 0. = 5 5 5 = (1.r−2.r) = 5 5 5 = 0.
2 1 −1 2 1 −1 2 1 −1 2 1 −1
Mi ćemo ubuduće koristiti sljedeće pravilo (koje je upotrebljeno u zadatku c): Mi ćemo ubuduće koristiti sljedeće pravilo (koje je upotrebljeno u zadatku c):
dopušteno je u jednom koraku svakom (osim jednog) dodati taj redak pomnožen s dopušteno je u jednom koraku svakom (osim jednog) dodati taj redak pomnožen s
brojem. brojem.
2.4. Izračunaj determinante: 2.4. Izračunaj determinante:

1 1 1 1 1 1 x y x+y 1 1 1 1 1 1 x y x+y

a) 1 a a ; b) a b c ; c) y x+y x . a) 1 a a ; b) a b c ; c) y x+y x .
2 2 2 2 2 2 2 2
2
1 a a a b c x+y x y 2
1 a a a b c x+y x y
RJE ŠENJE . a) 0 (dva identična stupca). RJE ŠENJE . a) 0 (dva identična stupca).
b) b)

1 1 1 1 0 0 1 1 1 1 0 0

a b c = (2.s−1.s, 3.s−1.s) = a b−a c−a a b c = (2.s−1.s, 3.s−1.s) = a b−a c−a
a2 b2 c2 a2 b2 −a2 c2 −a2 a2 b2 c2 a2 b2 −a2 c2 −a2

b−a c−a 1 1 b−a c−a 1 1

= 2 2 2 2 = (b − a)(c − a)
= 2 2 2 2 = (b − a)(c − a)
b −a c −a b+a c+a b −a c −a b+a c+a
= (b − a)(c − a)(c − b). = (b − a)(c − a)(c − b).
c) c)

x y x+y 2x+2y 2x+2y 2x+2y x y x+y 2x+2y 2x+2y 2x+2y

y x+y x = (1.r+(2.r+3.r)) = y x+y x y x+y x = (1.r+(2.r+3.r)) = y x+y x
x+y x y x+y x y x+y x y x+y x y

1 1 1 1 1 1

= (2x + 2y) y x+y x = (2.s−1.s, 3.s−1.s) = (2x + 2y) y x+y x = (2.s−1.s, 3.s−1.s)
x+y x y x+y x y

1 0 0 x x−y 1 0 0 x x−y

= 2(x + y) y x x−y = 2(x + y) = 2(x + y) y x x−y = 2(x + y)
−y −x −y −x
x+y −y −x x+y −y −x
= 2(x + y)(−x2 − y2 + xy) = −2(x3 + y3 ). = 2(x + y)(−x2 − y2 + xy) = −2(x3 + y3 ).


2 7 −8 1 8 28 38 48 3 −1 2 4 2 7 −8 1 8 28 38 48 3 −1 2 4

3 15 18 91 4 14 19 24 1 2 5 1 3 15 18 91 4 14 19 24 1 2 5 1
a) ; b) ; c) ; a) ; b) ; c) ;
0 0 0 0 7 5 3 1 7 0 9 9 0 0 0 0 7 5 3 1 7 0 9 9
27 13 39 1 1 3 5 7 13 −1 17 4 27 13 39 1 1 3 5 7 13 −1 17 4

1 2 −1 378 253 127 2789 3453 1 2 −1 378 253 127 2789 3453
. .
d) 0 1 −6 ; e) 377 252 126 ; f) d) 0 1 −6 ; e) 377 252 126 ; f)
2790 3454 2790 3454
3 8 −15 −3 −3 −3 3 8 −15 −3 −3 −3
RJE ŠENJE . a) 0 (3. redak). RJE ŠENJE . a) 0 (3. redak).
b) 0 (1. redak = 2 × 2 . redak). b) 0 (1. redak = 2 × 2 . redak).
c) 0 (3. redak = 2 × 1 . redak + 2. redak). c) 0 (3. redak = 2 × 1 . redak + 2. redak).
-
Dakako da ova veza nije očigledna. Medutim, svaki drugi ispravan način računa- -
Dakako da ova veza nije očigledna. Medutim, svaki drugi ispravan način računa-
nja ove determinante dati će isti rezultat. nja ove determinante dati će isti rezultat.
d) 0 (3. redak = 3 × 1 . redak + 2 × 2 . redak). d) 0 (3. redak = 3 × 1 . redak + 2 × 2 . redak).
e) e)

378 253 127 1 1 1 378 253 127 1 1 1

D = −3 377 252 126 = (1.r − 2.r) = −3 377 252 126 = 0. D = −3 377 252 126 = (1.r − 2.r) = −3 377 252 126 = 0.

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

2789 3453 2789 3453
f) D = (2.r − 1.r) = = 2789 − 3453 = −664 . f) D = (2.r − 1.r) = = 2789 − 3453 = −664 .
1 1 1 1
20 2. DETERMINANTE
2.6. Izračunaj detenninante:

oo9 l l l 5 4 25 31 17 43
OO 8 2 .
b) 0l o 2 -1 . 75 94 53 132
a) 0 0 7 3' 0 3 O' e) 75 94 54 134 ·
l 2 3 4 o o 2 -4 25 32 20 48
RJEŠENJE.
a) razvojem po prvom stupcu:
o9 l
D=- O 8 2 =O.
o7 3
b)
l 2 -l
D= (po2. stupcu ) =- O 3 O
o 2 -4
= (pol. stupcu ) = -l� � l -
= 12.
e)
l 3 1 17 43
. . . /.s) = 25
D= (1zlučmw251z
3 94 53 132
3 94 54 134
l 32 20 48
:::::: (2.s-3lxl.s, 3.s-17xl.s, 4.s-43xl.s )
l o o o
3
::::2:: 5 3 l 2 3 = 25 1l 23 53 =
1 3 5 0
l 3 5 l 3 5
l
(drugi i treći redak su jednaki).
2.7. Izračunaj detenninantu petoga reda

-2 5 o -1 3
l o 3 7 -2
D= 3 -1 O 5 -5 .
2 6 -4 l 2
o -3 -1 2 3
RJEšENJE. Koristit ćemo elementarne transformacije. Krenimo sa stuecem u kojem

je dovoljno upotrijebiti samo dvije transformacije -trećim stupcem. Zelimo postići
2. DETERMINANTE 21
nule u drugom i četvrtom retku, a kao stožerni element biramo onaj iz petog retka.
-9
D= (4.r-4x5.r, 2.r+3x5.r)
=
-2l 5 oo -113 73
l -9
-2 5 -113 73
2o3 -1-318 -1oo -725 -10-53 = (-1) 23 -118 -75 -10
-5
S ada za stožer biramo prvi element drugoga retka.
-9
D= (l.r+2x2.r, 3.r-3x2.r, 4.r-2x2.r)
o -13 2513 177 -13 25 17
l
o
o
-34 -26 2636 -34
2636 -33 -24
-33 -26
-24
=2 3
-1313 -1725 -1317 = (l.r+2.r, 3.r-2.r) = 6 13o -178 -134
· ·
12 - l l ,-8 -1 6 5
= 6 ( -13 1 : � 1 - l l - l� -11 1 ) = 6 ( -13 . 16 - ( -36)) = -1032 .
Ne postoji općeniti postupak koji bi bio koristan pri računu determinanti n -toga
reda. Najčešće se koristimo svojstvima determinanti bilo u pokušaju da ih sveđerno
na trokutasti oblik, bilo na oblik pogodan za Laplaceov razvoj, bilo da uočimo vezu
između determinante i sličnih determinanti manjega reda. Taj je problem složen i
zahtijeva velik nivo apstrakcije da bi se uočile zakonitosti među elementima početne
determinante i onih koje dobivamo u postupku računanja.
Osvrnut ćemo se na najčešće metode računanja ovih determinanti.
Svođenje na trokutasto formu. Determinantu svodimo na gornju (ili donju)
trokutastu formu bilo rastavom po nekome retku, bilo koristeći elementarne transfor
macije.
2.8. Izračunaj sljedeće determinante reda n:

00 01 01 .. .. .. 00 00 a {jO
O a {j
oo
oo
a) b)
01 00 00 .... .. 00 01 ooo ... a fJ
fjOO ...O a
22 2. DETERMINANTE
)
RJEšENJE. a Determinantu rastavljamo po prvom stupcu:
o ... oo ll
(-l t+l . l .
o ... oo
= (-l t+l .
oo ... o l
b) Determinantu rastavljamo po prvom stupcu
aO a/3 /3O ... OO /3 f30 00 .... . . 00
a
D=a + (-l)n+l/3 O a /3 . . . O
oo . . . a /3
n O O ... 1O a oo . . . a /3
= a + (-l t+w.
2.9. Izračunaj sljedeće determinante:
222 23Z4 .. .. .. 22 -2-2 o-44 o66 .. .... 2nZn .

z ... z z
z ... 2n
a) b) '
2 2 2 ... n + l -2 -6 ... o-4

2n-l
ll 3Z55 ... . 2n-l o l l .. . l
l 3 4 . . Zn-l
. . ll oa1 oa . oo ..
e) . d) 2 • . •
l 3 5 Zn-Z
.. . l O O . . . an
RJEšENJE. a)
2l 2
z ... z
D= ( ) = O O 2 . . . O = Z(n 1)!
o o ... o
od svakog retka osim
· _
prvog odu-onemo prv1
O O O ... n-l
(determinanta gornje trokutaste matrice).
b)
2 33 ...... nn
-1-ll o-Z Oo1 o2Z633 ........ . 2nZnn
D= zn O ... n=( )=
svakom ret�
dodamo prv1
zn
.
= zn n !.
-l -2 -3 . .o . O O O ... n
2. DETERMINANTE 23
l -13 o5 ... 2n-l

e) Od svakoga retka oduzmemo prvi
D= o
O O -1 o O = (- l t -1 •
o o o . . . -l
d) Od prvog retka oduzmemo drugi podijeljen s a1 , zatim treći podijeljen s az
itd. Dobit ćemo trokutastu matricu:

- I:7l=1 i o oo . .. o
D= l a1
O
O O ... O
az O ... O = -a1 az .. . an (L�).
n
i= l '
l o oo... n a
2.10. n
Izračuna j determinante reda :
-l 2 2 . . .
22 2 2 .. .. .. 22
-l
2
a) -l
2 2 2 .. . -l
011... 11
lOx ... xx
lxO ... xx
e)
lxx ... Ox
lxx ... xO
RJEšENJE. a) Prvom retku dodajmo zbroj preostalih i izlučimo potom zajednički fak
. ... . 2
tor:
2n-3
22 2n-3 2n-3 . . . 2n-3
D= =
l l l l
-l 2 2
2 -l 2 (2n - 3) 2 2 -l 2 2 2 -1 .
2 2 2 2 2 2 -l
-l
Sada od svakog retka oduzimamo dvostruki prvi:
lo -3 o ol
D= =
l l
(2n- 3) O O -3 (-3)n-1(2n - 3).O
o o o . . . -3
24 2. DETERMINANTE
b)O. Prvom retku dodamo zbroj preostalih.
0l -x1 1 1 . . 1
e) Od svakog retka (osim prvog) oduzmemo prvi redak pomnožen s x:
D= l -x O O ... O
l x . . -x
O O . . .O
O OO .
n-l 1 -x
Zbroj svih redaka osim prvog, podijeljen s , dodajemo prvom retku:
D= l -x = (n - l )(- 1 )"-1x "-2 •

X
o o o ... o
o o ... o
l . -x
o O ... o
O OO . .
d)
x x-aa a a a
-a-x
Od svakog retka (osim prvog) oduzmemo prethodni
D = -a-x x-a O O O
. . . -a-x x-a 2.
O O O
o o O
H-a-xx-a ) x-a . . . ! (x+a )

Sada prvom retku dodajemo zbroj preostalih redaka podijeljen s Nakon toga deter
minantu rastav ljamo po prvom retku.
D = -a-x x-a . .
o o . . o
o . o o
. . -a-x x-a
o o o
= Hx-a )(x -at- 1 + (-1 )"+1 Hx +a )(-x-a )"- 1 = ! [(x -a )"+ (x +at].
o o o
-xal aX2 a3 . .. a,. -xall -xXa22z Xa33 a .,

2.11. Izračuna j determinante reda h :
o o o o
-x X
. -x X . .. -Xn-l X11
a) o o b) o o
o o . . o o
2. DETERMINANTE 25
RJEšENJE. a)
l:a0 i aX2 a03 aon
Prvom stupcu dodajemo preostale. Dobivenu determinantu razvijemo
po prvom stupcu:
D= O O = (ti=l ai) 0 0 ... X

-x x
X 0 .. .. .. O0 -x x
O O -x x
x1 = x2 = ... = Xn =
• . •
b) Ova je determinanta općenitiji slučaj prethodne. Ukoliko nju izračunamo,

x dobit ćemo prethodni rezultat!
aXl1 Xa22 Xna3 Xnan

uvrštavajući Iz svakoga
stupca izlučimo odgovarajuću nepoznanicu:
D= X1X2 · · X n -1O -1 o oO l
l
aXl1 a1
o o
a)
Sada smo dobili specijalni slučaj determinante iz
moramo staviti umjesto
= o o o
i slično za ostale veličine:

-l l
, kod koje je x l! Dakako,
Korištenje rekurzijskih formula. Razvojem po nekom retku ili stupcu mogu

će je ponekad determinantu reda n izraziti s pomoću istih determinanti reda n - l .
Ponavljajući tu formulu unatrag, dobivamo vrijednost tražene determinante.
2.12. Izračunaj determinante reda n :
101 111 011 ........ . 001 001 001 01 01 01 00 .. .. .. 00 00

a) b)
0 1 0 1 ... 0 0
00 00 00 .. .. .. 01 11 01 00 00 00 00 .. .. .. 01 01
RJEŠENJE. Označimo tražene determinante s .6.,. .
a) Rastavom po prvom stupcu dobivamo
1 01 00 .. .. .. 00 11 11 01 .. .. .. 01
!l.n = l
1 l l .
. O . . O . O ... O -l l l = -11n-l ·
l
ooo o o o ooo
l o o o l
26 2. DETERMINANTE
Iz ove jednakosti slijedi dalje
l:::t.n =l -l:::t.n-1 =l - l
( - l:::t.n z) = l:::t.n-2•
-
Za osnovu uzimamo n= 3 (to je prvi n za koji determinanta ima karakterističan oblik

koji vrijedi potom za svaki veći broj n):
Ill
10 11
!:::t.3 =1 - 1 =l .
= �� l l1 ll 1
Zato j e !:::t. 2n+1 = !:::t. 3 =l . Za parne indekse vrijedi !:::t.2n = � =l- !:::t.3 =O.
b) Ponovo rastavom po prvom stupcu pa potom po prvom retku dobivamo rekur

zijskurelaciju l:::t.n = -!:::t.,._z, Kako je !:::t.2 = -1, !:::t.3 =O, to dobivamo !:::t.2n+l =O,
n
!:::t.2n ( -l) •
2.13. Izračunaj determinante reda n :

2l l ... l l
1-A. 2 3 n
l 3l ... l l
l 2-A. 3 n
a) b) ll 4 . .. l l
l 2 3 ... n-A.
lll ...l n+l
RJEšENJE. Označimo traženu determinantu s l:::t.n •
a) Determinantu možemo prikazati kao zbroj dviju determinanti, cijepajući pos-

ljednji stupac na zbroj dvaju stupaca:
1-A. 2 3 ... n 1-A. 2 3 o

l 2-A. 3 ...n l 2-A. 3 o
l:::t.n= +
l 2 3 ... n l 2 3 -A.
U prvoj determinanti ćemo od svakog retka oduzeti posljednji i tako dobiti trokutastu
determinantu. Drugu determinantu rastavljamo po posljednjem stupcu.
A. oo ... o 1-A. 2 3 n-l

o -A. o ... o l 2-A. 3 n-l
!::t.,.= o o -A. ... o - A. l 2 3-A. n-l
l 2 3 ... n l 2 3 ...n-1-A.
=n( -A. )"-1 - A.!:::t.n-1·
2. DETERMINANTE 27
�1==nl(-A- t.-l -A [(n -l)(-A )n -2 -A �n-2]

== ((-A.t - 1 + n -l ) + A. 2
Vrijedi lterirajući ovu rekurzijsku relaciju dobivamo
[ n ( ] A.
A.
A,.
1
-A.t- (n + (n -l) + (n -2)]-A.3 �n-3 - 2
-l)+ .. . .. ++ 22]]++ ((--l)l tn--llA.A_nn--11 (�11 -A.)
== ((--A.tA.t--ll [[nn ++ ((nn -l)+
= (- l t[A.n -An-l n (n l) ] · ;
�n == n�n[(nn--l)1 + (An. -l)2 +(! n -2) ! ]+n!· -l

b) Istom transformacijom kao u prošlom primjeru dobivamo
- -3)!]n+n! +
= n(n -l)[(n -2)�n-3 +(n (n � l �)
n.- il1 +n.l' ( l l+ l + . . l+ ;;l )
lA
- n.' (2 + + · · · + ;;) ·
_
2 3
2+3
2.14.
lX1 Xl2 l
Izračunaj Vandermondeovu determinantu
W(x t, ... , Xn) = XI X �

.RJEšENJE. x: x Xn ,
l Xl2 Xxl2
Stavimo u ovoj determinanti nepoznanicu umjesto broja i promotri
X1
mo je kao funkciju od
P(x) = W(xt, ... , Xn- t, X) = XIn 1 X�n 1

x 1 - x 2- . . • xn- 1
28 2. DETERMINANTE
l.
Razvojem determinante po posljednjem stupcu zaključujemo da je P(x) polinom
stupnja n- Vrijedi P(x1) =P(xz) =...=P(xn-1) =O, jer odgovarajuće deter
minante imaju dva jednaka stupca. Zato je P(x) = C(x-xd(x - xz) ··· (x - Xn-d,
gdje je C vodeći koeficijent ( uz potenciju xn-l). U rastavu po posljednjem stupcu
prepoznajemo taj koeficijent: to je identična determinanta reda n - l . Tako dobivamo
P(x) = W(xh ... , Xn-d(x - xi)· · · (x-Xn-d

i odavde, stavljajući x =Xn ,
W(x�, ...,xn )=P(xn ) =(xn - xl) ···(xn - Xn-1 )W(x1,...,xn-1 )
= II (xn - xi)W(x�, . . ., Xn-1)
i<Jt i<Jt-1
= II (xj - x;).
i <j
U slučaju kada se determinanta reda n izražava pomoću determinanti reda n - i

2, l
(l )
reda n - postupak je nešto složeniji. Pretpostavimo da determinante zadovoljavaju
sljedeću rekurzijsku jednadžbu:
gdje p i q ne ovise o n Za nju kažemo da je linearna rekurzijska jednadžba

.
drugoga reda. Pokažimo kako se nalazi njeno rješenje.

Najprije riješimo pripadnu karakterističnu jednadžbu
A. z =pA. +q.
lo (l )
Ova kvadratna jednadžba ima uvijek dva rješenja A.1 i Az (koja mogu biti i kompleksni
brojevi). Sada razlikujemo dva slučaja:
A.1 f Az . Rješenje relacije tada ima oblik
(2)
l 2 (ili 2 3 .
gdje su C1 i Cz dvije konstante koje nalazimo iz poznatih vrijednosti determinante
(2)
o (l )
� za n = i n = pak n = i n = ) Te vrijednosti uvrstimo u i iz
dobivenog sustava odredimo C1 i Cz.
2 A.1=Az . Rješenje relacije tada ima oblik
+
!:in =C1A.� Cz nA.�. (3)
Konstante C1 i Cz određujemo kao i prije.
2. DETERMINANTE 29
41 43 03 00 .. . .. 00 00
2.15. Izračunaj vrijednost determinante -toga reda n 0 1 4 3 ... 0 0
00 00 00 00 . ..... 41 43
RJEšENJE. Razvijmo determinantu po prvom stupcu:
41 43 03 .. . 00 00 31 04 30 .. .. .. 00 00
. .
l:!.n= 4 0: 0 0 ... 4 3 0 0 0 . . 4 3
.
0 0 0 . . . 1 4 0 0 0 .. 1 4 .
4 3 ... o o
.
= 4 n1:!. -!- 3 o: o . . . 4 3 = 4 n1:!. -!- l:!.n 2-·

oo . l4
. .
Dobili smo sljedeću rekurzijsku relaciju drugoga reda:

l:!.n= 4 n1:!. -!- 3 n/). 2-·
Pripadna karakteristična jednadžba glasi
). 2 = 4). - 3
s tješenjima A.1 = 3 , ).2 = l Zato je
!:!.n= c,3n+ c2 l.n = 3n c,+ c2.
.
Za n = l vrijedi 11:!. = 4, za n = l dobivamo 21:!.= 13. Odavde

4 = 3 c,+ c2} = 3 c2= - 1 .
13 = 9 c,+ c2 ==} e, 2' 2
n/).= -23 . 3n - -2l = 3n 1+2- l

Tako dobivamo
---
2.16. Fibonaccijev niz l, 2, 3, 5, 8, 13, . . definiran je formulom

/I = l, h = 2, ! n = !n -+! fn 2-, n � 3.
.
Dokaži da je n -ti član toga niza jednak determinanti n -toga reda
-l0l -1l1 0l1 0o1 ... .. ... ooO Ooo

.
Jn =
o o o o . . .-l l
30 2. DETERMINANTE
RJEšENJE. Rastavljajući determinantu na potpuno isti način kao i u prethodnom zadat

ku, dobivamo rekurzijsku relaciju
A =A
n n-l
A 2
n- +
čime je tvrdnja dokazana.
Vrijednosti determinante za male brojeve n dobivamo direktnim računanjem čla
nova niza. Možemo napisati i formulu za opći član, koja slijedi tješavanjem pripadne
karakteristične jednadžbe:
A
_l l
= [( 2
n Jš
+ ) _ l
( 2- )
Jš n+l] .
Jš n+l
Uvjerite se da su ovom formulom dani čalnovi Fibonaccijevog niza, uvrštavajući ne

koliko početnih vrijednosti za broj n .
Izračunaj determinante (razvojem po pogodnom retku ili stupcu):
oO5 23l -1-1l 232

2.17.
3o ol -12 46 -25 o3 -32 o2
a) 2ol -4o8 -6o2 ; b)
;
e
) 22 -2l 33 ll ; d) 4l O6 2l 5l ·
oo l3
2.18. Izračunaj determinante (Laplaceovim razvojem po pogodnom retku ili stup
cu!):
OOd x a e
3 oO 25
a
23l Oo 24 5o a
b
o
a) l 2 3 b
b)
b
O
e) O
y O OJ e z
e e
g u
.
o o od '
dooo oooo h k l
v
2.19. Izračunaj determinante:

o Ol Oo Oo
-1 33l 33l 33l 333 -1 2 -12 -12 -12
a) o o o l ' b) e)
oo oo -12 -12 '
o o -1 o 333l
-1l oo -1o 23 ol -1o -1l -1l ol ol ll ll
d) ll 2l oo -2-1 ' e)
-1l -1l ol -1o f) ll ll ol ol
2. DETERMINANTE 31
2.20. lzračunaj determinante:
2ol -123 -12o 4Ol '. b) -3l -2o -54 45 e) -3o O2 2222
a)
-1 o 4 -1 2l -23 -34 -4-5 .' -3-3 -3-3 -3o o2 .
2.21. lzračunaj determinante:
-13 -12 -155 -186 49 52 3l -7-3 . e) -62 3l -4l 3l
a) 23 ll ol 76 ;b) 1325 137 47 -21
-14 ' 3l -4l -52 79 .
3l -53 ol -24 2 -1l 3l -44
o
a)
-3-1 -35 52 7l ' b) -5 2 -4 -8 '
-l o l l
3 ll -1-1 44 6l
e)
34l -12l o43 -1ol ' 4
d) 26 -2l -13 63 48 .
2 -1 l 2 5 -2 3 6 l
2.23.
23 -1l -12 ol 23
Izračunaj determinante:
-l3 -12 2o ll o3 ol ol -1l -1l ll
a) oo oo -13 -12 23 ; b) oo -1l -22 oo 2l ; e) -ll -1l ol ol -1l
o o l l -1 o 3 -2 l o l l -1 l o
ll -1l ll ll ol ol ll ll ll ll ll -1l -1l -

a)
ll ll -1l -1l ' b) ll ll ol ol ' e)
ll -1l -1-1 -1l -1l
ll -1-1 -1l -1l ll -
l 0 0 0
l 02 00 X
4x2 03 0O .
20xll 20 ;
X
a)
X
3
b) 0 2x3 '.X
e) O0 03x2x4
X
00l X
000l X
32 2. DETERMJNANTE
a) l -130 231 1 '

131 -230 b) -2o3 -1-22 -1-12 e)
22 sin2a - cos2a
sin2 f3 - cos2 f3
2 sin2 y - cos2 y
-1 4 7
l 2 3 4
d) -23 -12 6 e) 7
2 2 2 l
10 12 13
l l 3 l
5 5 l3 445 6
Vi v'3 v's v'3
v'6 J2I VIO 2 v'3
2.27. Izračunaj determinantu
2
2 2 v'6 VIO5 JI5v'6
VIO v'IS ·
-

ab e OaO a+x x x
a) beaeab ; b) b e ;
O O cosa sina cos
e
d e) x b+x x
x x e+x
a2+1 af3 ay f3 sina sin f3
d) af3
ay
/32+1 f3y
f3y y2+1
e) - sina cosa cos f3 cosa sin f3
O - sin/3 cos f3
sina cosa l
a)
sin2a cos2a l
sin f3 cos f3 l ; b) sin2 f3 cos2 f3 l
sin y cos y l sin2 y cos2 y l
sin2a cos2a cos 2a sina cosa sin(a+c5)
e) sin2 f3 cos2 f3 cos 2/3
sin2 y cos2 y cos 2 y
d) sin f3 cos f3 sin(f3+c5)
sin y cos y sin(y+c5)
(b+e)2 � a+b a+ ee;
a) aa
-2a
eba a eb
2 ( + )2
2
2
2 ( + )2
2 b+a b) -2b b+
e+a a be+be -2e
a2 (a+l)2 (a+2)2
d) -b-e a a -be '
d
e) b2 (b+l)2
(e+l)2 ( e
(b+2)2
+2)2
-d
2
-eb a -d
d
-bO e-aOe -bOa zx

y
Ol ol ll ab
l l O e·
e)
f)
-x -y -z O abe d
2.31. da
Odredi nužne uvjete bi sljedeća jednakost bila istinita
l cosa cos tJ
cosa l cos y
O cosa cos f3
cosa O cos y
cos tJ cos y o
=
cos f3 cos y l
2. DETERMINANTE 33
l ba ba33 = (a + b+ c )(b -a )(c -a )(c -b );

Dokaži ide9titete
l bae22 cab333 = (ab + bc + ea )(b -a )(e -a )(e -b );

2.32.
a) ll
ab ba44c = (a2 + b2 + + ab + bc + ea )(b -a )(e -a )(e -b ).

b) ll
ll 2
e)
l e c4 l a a2 a3 l a+b+c ab+bc+ca abc
2
ll be b2 bc333 ll b+c+dc+d+a bccd++da+ac

cd+db beedda
2.33. Dokaži relaciju
l d dl a a2l a3d+a+b da+ab+bd dab
2
a3 a13 al3 aa2 , ,

cP
2.34. Dokaži da determinanta

x
y al = = ne ovisi o x y z.
l -l.
z
2.35. Matrica A je ortogonalna ako vrijedi AA T A TA I. Pokaži da njena
2.36.
determinanta iznosi ili Vrijedi li obrat?
Kompleksna matrica je unitarna ako vrijedi UU* U*U = == l . =

Pokaži da za determinantu unitarne matrice vrijedi l detUl
I (U* U T ).
2.37. Izračunaj determinantu od ( -A ) . Koristeći taj rezultat izračunaj determinantu

antisimetrične matrice nepamog reda.
n ako joj stupce ( ili retke) složimo u
l ),
2.38. Kako se mijenja determinanta reda
suprotnom poretku?
2.39. 'Drugu' dijagonalu kvadratne matrice čine elementi s indeksima (n,
(n-1, 2), . . . , (2,n-l), (l,n). Kako se mijenja determinanta ako je zr
= =+ =
calima oko druge dijagonale?
2.40. Koje su od sljedećih jednakosti istinite za bilo koje kvadratne matrice A
i B reda n:
a) det(A + B )
d) detA detB ; b) det(A.A ) A. detA ;
[ 0l
e) det(A.A )=A. n detA ; det(Ak ) ( detA )k .
At
2.41. Neka su A�, .. . , At kvadratne matrice i A= ·
.
.
blok-dijagonalna
O A1
= [� : ] =
matrica. Dokaži da je detA = detA 1 • • • detAt .
2.42. Neka su A, B kvadratne matrice i D . Pokaži da je det D

detA· detB .
34 2. DETERMINANTE
a) det [ � � ] =det(D - BC);

2.43. Neka su A, D , I kvadratne matrice, I jedinična. Dokaži da vrijedi:
b) det [ � �] =de t( A - BC);
e) det
A B
C D
[ ] {
=
det(D A- CB) ako je AB =BA
det( AD- CB) ako je AC =C A
(uz dodatnu pretpostavku da su sve A, B , C, D kvadratne istog reda i da je
A regularna).
lac ((xx )) db ((xx )) l' -l- ac'((xx)) bd' ((xx)) l+ l ca'((xx)) db'((xx)) l ·
2.44. Elementi determinante drugoga reda diferencijabilne su funkcije. Pokaži da
vrijedi
Kako izgleda analogna formula za determinantun -toga reda?
aaiJiJ aiaiJJ +
2.45. Izračunaj determinantu redan ako su njezini elementi
a)
e)
=min{i,J};
= li-JI;
b) =max{i,J};
= li -JI l. d)
23 x3 x2 23 ...... 23 32 3 2 .... . 32 32
2.46. Izračunaj determinante
X l l ... l l
1 1 1 1 ... 1
X
a) D=
x
X
x
b) D=
11-l n-l n-l . . . n-l
nnnn . ..
l-x 2 - x
n n n ...n n
l l l ... l
l l . .. l
2.47. Izračunaj determinantu D= l l ... l
l l l ...n-x
2.48. Izračunaj detenninanten-tog reda:
3O o3 oo .. .. .. ooO
2 32 .
. n-2
OO lO l .. .. ... n-l
l l n
l
a) l ... ; b) ;
o ... o 3 l o o o ... l
2. DETERMINANTE 35
010 ... o o
001 . . . o o
e) d)
o An-l .. o o . 000 . . . o l
An o . . . o o l 2 3 ...n-l n
o l l l l l
-1 o l l l l
-1 -1 o l l l
e)
-l -l -l ... -l o l
-l -l -l ... -l -l o
2.49. Izračunaj determinanten -tog reda:
l 2 3 ...n 355 ... 55
-l O 3 ...n 535 ... 55
a) -l -2 O ... n ; b)
555 ... 35
-1 -2 -3 ... o 555 ... 53
l 2 3 ...n-l n 100 ... 002
234 ... n l 010 ... 020
e) 34 5 . .. l 2 d) O O l ... 2 O O (n paran).
n l 2 ... n-2n-l 200 ... 001
2.50. Izračuna j determinanten -tog reda:

l 2 3 ... n-2n-l n l nn ...n
234 ...n-l n n n 2n ...n
a) 34 5 ... n n n ; b) nn 3 ... n ;
nnn ... n n n n nn ...n

n -1O . .. O O
a b ... b b n -1 x -l ... O
O
b a ... b b
n-2 O x . .O O
e)
.
d)
b b a b
X
. . .
2 0 0 -l
b b ... b a
. . .
l 0 0 . . . 0 X
2.51. Izračunaj determinanten -tog reda:
Xt a12 a13 . • . Otn ao a1 a2 . . • On
Xt x2 a23 . • • a2n Qo X a2 . • • On
a) X t X2 X3 • • • 03n ; b) Qo al X • • • 011 ;
ao a1 a2 • • • x
36 2. DETERMINANTE
o l l l l l
at X X ... X
Xt at o o o o
X az x X
• • •
X z xz az o o o
e) X X a3 • • • X d) X3 X3 X3 a3 · · • o o
X X X • • • an
Xn X n X n Xn • • • Xn an
2.52. Izračunaj (rekurzijskim formulama) deterrninante n �tog reda:

530 ... 00 210 ... 00
253 ... 00 121 ... 00
a) O 25 . . O O
. b) O l 2 .. O O .
000 ... 53 000 ... 21

000 ... 25 000 ... 12
750 ... 00 a+fJ a(J o o o
275 ... 00 l a+fJ a(J o o
027 ... 00 o l a+fJ ... o o
e) d)
000 ... 75 o o o ... a+f3 a(J
000 ... 27 o o o l a+f3
3.
Rang i inverz matrice
Elementarne transformacije nad retcima matrice su:

• zamjena dvaju redaka,
• rnnoženje retka skalarom različitim od nule,
• dodavanje nekog retka nekom drugom retku.
Uzastopnom primjenom posljednje transformacije uočavamo da u elementarnu

transformaciju spada i dodavanje nekom retku linearne kombinacije preostalih redaka.
l.
Primjenom elementarnih transformacija moguće je matricu svesti na reducirani
oblik koji je jedinstven. Tu podrazumjevamo sljedeći oblik matrice:
• Prvi ne-nul element (stožer) svakoga retka iznosi Svi elementi u stupcu
tog stožernog elementa jednaki su nuli.
• Svi retci koji sadrže samo nul elemente (ako takvih ima) nalaze se iza onih
redaka koji sadrže bar jedan ne-nul element.

• Svaki naredni stožer (gledajući po retcima) nalazi se desno (u retku s većim
[ o 1o lo 4 oo ]
indeksom) od prethodnog stožera: ako stožer u retku i1 leži u stupcu h, a
stožer u retku i2 > i1 leži u stupcu h, tada je h >h .
[lo lo -13] [1-201] [l

Evo nekoliko primjera reduciranih formi:
oo oo lo 2o ' oo lo o J ' 00001.

'
O O o s
oo o ooooo
l
Rang matrice je broj ne-nul redaka u reduciranom obliku matrice. Označavamo

ga obično slovom r i pišemo r( A) = r. Ako je matrica A tipa m x n, tada je uvijek
r(A) �min{m, n} .
Rang matrice se podudara s najvećim redom nekog minora koji je različit od nule.
38 3. RANG I INVERZ MATRICE
Neka je A kvadratna matrica reda n . Njen je rang jednak n onda i samo onda
kad je njena detenninanta različita od nule. Reducirana forma takve kvadratne matrice
jedinična je matrica.
3.1.
[ 42 2 53 -21 47 ] .
l
2 1 .1 8 2
RJEšENJE.
A=
[; � � � ] - "' prvi�edakdx(-2))
(dodajemo rugom "' [�o -�o -2� -�o]
002 o
�g� redak )
"' (ddyeluno "' [�o oi 2l o�] [ l
drugi. redakprvom(-2)) "' � � f - l4
"' (dodajemo X
1
[ [ l
oo2 0
s -4 4 4 4
-!l
O � (poništavamo ) "' lO Ol OO - 3 �
dijelimoredak ) OO O 1 O3
l
"'(treĆI 4 4 4
.
2
s
"' l "' elemente u
l trećemstupcu OOl O
r( A) =
[ 2 -3 -21 3 l "' ('UJHijprvi eni trećijujemo) [ 3 -22 23 ]
3.
6 l l
"' l
[ ] poništavamo ) "' [ O O3 -4 ll
B= l 6 6
l 3 2 2 redak 2 -3 16 l
oništavamo)
"' Glemente "'O 3
3 -l2
4 2 "' (elemente
l
l 6
l
rvogstupca 0 12 -3 drugogstupca O O O O
"'(::::��daks3) [� � -1 t],
-9
2.
[ 42 21 35 -2 74 ] "' Gelemente oništavamo) "' [ O2 O -13 -25 -14 ]
r(B)
oo oo =
l
e __
oništavamo) "' [ 2 O 13 l
l
2 8 2 rvogstupca O O -2 10 -2
l l
"' (ptreće
l l
elemente
0O 0O -10 05 03 1
1 O� 01 _!5 21 l
-l
gstupca
dijeli�
"'(dru gls-1
p rvi redaks ) 2
[o o o o o 2
0 "'
'
r(C) = .
3. RANG I INVERZ MATRICE 39
3.2.
3
U ovisnosti o parametru
4
E
4
A nađi rang matrice
A= [ 7 147 33] .
ll
A 10 l
l
R
22
A"' [�72 1147� 133 i2l ] "' [�oo 12�0 -25-is- A�-20-412]
RJEšENJE. Ne traži se reducirana forma pa zbog jednostavnijeg računanja smijemo
zamijeniti stupce (to neće promijeniti rang matrice):
5 4
"' [�o 1�0 -25iff A-20�i2] "' [Ho o �o5 �o ]·
Izovog oblika zaključujemo da je r( ) A = 2 A = O A) = 3
ako je te r( inače.
a �
A= [!2 7� i2a ] ;b) B= [ l a!2 ;za].
3.3. U ovisnosti o parametru E R nadi rang matrice
a)
a 3.
RJEšENJE. a ) Rang matrice jednak je redu najveće minore koja je različita od nule.
Kako je za svaku vrijednost parametra deterrninanta matrice jednaka nuli (prvi i
l� � l
drugi redak su proporcionalni), to je rang sigurno manji od Međutim, deterrninanta
minore
a.
iznosi 9, različita je od nule i stoga je rang matrice 2,neovisno o
OOl aa-l
l2 a2l-l = a- l? Ol ll a+l l =- a-1)2a a + 2).
b)
vrijednosti parametra
Deterrninanta matrice iznosi
-l a-1 O a+l al = a = a =
( ( (
a = l l � �l l. a =
Ova je determinanta jednaka nuli samo za l
, O i -2 . Za sve
2. a = -2
ostale vrijednosti različita je od nule te je rang matrice jednak 3.
Za sva su tri retka jednaka - rang matrice jednak je Za O, prva
.. ,1l 12 1 · .
glavna minora različita od nule te je rang jednak Za ista minora
1znos1 _
'dnak2.
1 rang Je ponovo Je
3.4. U ovisnosti o parametru A E R nađi rang matrice
l 1-A 22 3 33
l 2-A
l
... n
... n
-A . . . n
: ·..
l 2 3 . . . n-A
RJEšENJE. Za A = l taj je rang očevidnol, pošto su svi retci (i stupci) proporcionalni

2
te je svaka minora reda jednaka nuli.
Da odredimo rang matrice za preostale vrijednosti, izračunat ćemo njenu deter
minantu. (To je učinjeno u zadatku2.13 , no ovdje ćemo primijeniti drukčiji račun.)
Oduzimajući prvi redak od svih preostalih dobivamo determinantu:
1-A 2 O3 O
A -A
n
ll= A O -A O
A O O -A
Dodajmo sada sve stupce od drugoga do posljednjeg prvom stupcu:
O 2 3 nO
-A O
*
ll= O O -A O
O O O -A
gdje se na �estu zvjezdice nalazi element
n(n+l)
2 3
(l- A)+ + + ...+n= -A+
2 ·
Determinanta je stoga jednaka umnošku
ll= c(n;l) - A)(-At-1
··
1Jednaka Je 1
O
· nu1·1 samo za 11. = 1· za 11.1 =
n(n+l)
2 • Je
v • rang je
. U prvom, slucaJu
l, a u drugom on iznosi n- l. Naime, glavna minora reda n- l za ovu vrijednost
• dnak
(n- l)n
broja A različita je od nule! (Ona je jednaka nuli ako je A =
ostale vrijednosti A rang je n.
2
. ) Za sve
3.5. Zadana je matrica A =

[ 23 -2O 1514 88 ]
. Pomnoži je redom sa sljede-
l -1 4 2
ćim elementarnim matricama i uvjeri se da su tim množenjima opisane
[oO ol O ], [-2o ool ool ] , [ -3 oo o]l

elementarne transformacije:
1 1 1
Et=
l oo �=
o]
E3=
l o o
01 0 ,
]
[o o l oO
Es= 0 10 ,
11
[
E6= 10 .
-1 l
[olO ool oO][2l3 -2O 1442] [l23 -2. O 1442] (ztm�jprvi ienjtreećini) ,
RJEšENJE. Računajući redom tražene umnoške dobivamo
1 15 8 -t
At=EtA= 8 = 8
[ -2o ol lO ][23 -2O 42] [3O 2 426 4] (prvi redak -2))

-1 15 8 redak
100 1 -1 1 -1
14
x (
A2=�At= 8 = '
[ -3O ool olO]. [lO3 -22 46 24] [oO 2l 436 224] (prvi redaktrećem - ) '
dodan drugom
15 8 - 2 15 8
1 -1 t -1
x( 3)
A3= E3A2 = =
dodan
15 8
3.6. Matricu A= [-�l -o� -o! o�l svedi na reduciraniob lik. Nakon svake
transfor macijeod redi elementarnumatricu pomoću koje jeona dobivena

(m nožen jem slijeva!).
RJEšENJE.
[-4O -24-42,
l 6]
[ lO oo -4oo oo2] ,
A=
1 [oO ol O],
1
At=
-4-2 l 64 E1 =
l oo
3. RANG l INVERZ MATRICE
[ 4o o4 o2 , [ o o]
42
o -2 l 6 ] 4ol
1 1
[ lo o o
Az=O - Ez= 010 ,
o -2 l 6 ]
1
-1 !
[ lo o o [ lo o
A3 = O ,
o o 7] o 2 l]
1 1
-1 t ,
[ lo o o ] [ ol o ]
A4=O E4=O O ,
-1
o o l -7
1 · 1
t ,
[ lo o o [ oo
As=O -1 Es=O O ,
oo -1
o o l -7 ] o o l]
1 1
A6=O O -lf , E6= 011 .
[� -i �]·
Izračunaj matricu E = E6EsE4E3EzE1 i uvjeri se matričnim množenjem da vrijedi
AR =EA.
3.7. Zadana je matrica A =

o 2l Svedi je na reducirani oblik.
Izračunaj umnožak E pritom korištenih elementarnih matrica.'

RJEŠENJE.
[ 2 -2 s]
[lo 2 li l [! lo o
A=O 10 ,
o 2l o o l]
-1
A1 =O l 6 , 6
[l lo i l [ o]
E1 = O ,
1 1
o2l 6 ,
ool
[l lo �l [ o o]
Az=O Ez= 010 ,
[o oo ol] [lo lo-2_il l

1
A3=O 6 , E3=O 10 ,
ool oo l
1
A4= 010 , E4= O 6 .
Neposrednim množenjem dobivamo:

[! l
o -2 l
6 -i
B=E4E3E2E1 = 6 l 6 .
Uvjeri se množeći matrice da vrijedi BA=I.
Za kvadratnu matricu A kažemo da je regularna ako postoji matrica, označava

mo je sA_,, za koju vrijedi AA_, =A_,A =I . Matricu A -I nazivamo inverzna
matrica. Kvadratna matrica reda n je regularna ako i samo ako joj je rang jednak n .
Inverznu matricu računamo svođenjem na reducirani oblik. Ako je A kvadratna
matrica punoga ranga, njen reducirani oblik jednak je jediničnoj matrici. Umnožak
En · · E2E,
· pritom korištenih elementarnih matrica daje upravo inverznu matricu (vidi
posljednji zadatak).
Umjesto da se na kraju postupka računa umnožak elementarnih matrica, čitav se
postupak sprovodi na tzv. proširenoj matrici koja se sastoji alijevam dijelu od matrice
i
A, a u desnom od jedinične matrice I. Elementarne transformacije daju niz matrica
oblika
[A i I] "' [A, i E,] "' [A2 E2Ei] "' ... "' [I i En··· E!]
[-i � - �]·
te se na koncu postupka s desne strane nalazi upravo tražena inverzna matrica.
3.8. Odredi inverz matrice A =

-2 2 3
[-3l o1 -1l :: o1 ol oo 1 3 : ! o o
RJEšENJE. Iz proširene matrice [A l I ] elementarnim transformacijama nad retcima
(��1= [ l 0 l : o l o ]
trebamo dobiti oblik [I l A -1] :
-2 2 3 ::o o l ]
! 1
-3
2 3: o o l
_ _
3 3
"' lj
) "'
-2
"' Grvogstupca) [� t l t � �]
t t
Ol -t t -t Oo ol
re :amo
"'
� Jf -t
redales treći) "' [ oO l 2 l o3 Ol ]

"'(množimo 3
ištavamo ) "' [ 01 o12l1 : o

l 1 o
-4 0l ]
3
� If -t
pon
"' (dru
o o l : -2
ištavamo ) [Ol Ol OO 25 ll5 -l
elemente
gogstupca
pon
"' (treće gstupca 0 0 1 2 -4 l
-2
[ 25 ll5 -l-2 .
elemente
1
-2 -4 l l
_
Dobili smo A_, =

3.9.
[Hl l U].
Elementarnim transformacijama odredi inverz matrice
A=
lo
[ Oll Oll Oll lllOl J Ol OOl OOOl OOJ
RJEšENJE. Računamo kao u prošlom zadatku:
i [ Oll lOl Oll llll::OOl OOl OOl OOOJ
ll l Oi O O O I [ l o 1 tio l 1l ol oOIOO O l
n JuJemo)
"" (wn!�
��drugi ""
OO 1l -11 Ol : O1 -1O Ol OOl

ol lO ol -1:l :o -1O ol lO OJ
oništavamo
"" Glemente ) ""
1
1
) [O l l l l O O O
rvogstupca
Oo Oo -1-2 -2:-1 -1-1 -1-1 ol Ol

(poništavamo :
[0O1 oO1 ll1 1lJ: ol O1 oO oOO]

"" ekmenle "" 1
drugogstupca 1
o[ 1 o0 0-1 -2: -1 -1 ool]

(trećiredak) ""
"" dijelimos-2 l2 J l2 21 _l2
olo o !.
o[ol 0oo 0ol 1i-I:-! -t ool ]

�� 2
poništavamo t: !.
"" ( elemente ) ""
trećegstupca l:
l
2
O0 0l O1 ! -� oo t 1
2
0[ l0 o0o1/o: l
(četvrti redak
"" dijelimos-�) ""
t : ! - tl l
2 '1 l2 2
-
2
�t 3 3
0O O1 0l 0O
l
l
t 3 3
l
_i 3 3
o o o 1:
ponirtavamo ) l
1 1
l l
"" (ekmente ""
-� !.
1
3 3 3
- [ -ill -�ll -2�l -2�l l .

l -
četvrtog stupca
2
t 3 3
__,._ !.
A-1 3
_
---r
3. RANG llNVERZ MATRICE 45
3.10. Odredi inverz za opću matricu drugog reda [: �] pretpostavljajući da

je ona regularna.
a -:j:. O a
RJEšENJE. Da bi ova matrica bila regularna i e ne mogu istovremeno biti nule.
[a db i Ol Ol ] "' i O� Ol�
Pretpostavimo neka je (u protivnom zamijenimo prvi i drugi redak). Proširimo
dijelimo ) "' [l � i ]
matricu jediničnom i primjenjujemo elementarne transformacije:
: {
\p rvi redale d e
l � i 0O � O
sa
gom [ d-c!!. l _ f. 1 ]
e
(dodaredak.
prvi
jemodrux(-c))
dru 1 [ l i
rv
a a
]
rv
dak i!!l.=.!g !E.J 0 �1

"' (redijelimo
O lOl d -b
l
_a_
ad-bc
s 1
. redak x(-�)) [l ! - tul=bC

a
"'
,...., (drugi
dodajemo
�:C - ��bc
J ad
ad-bc
,.....,
[a db ]
prvom
:::::::}
e
-I
= ad -bc[ a ] ·
[: :] ad-bc -:j:. O, l � : 1-::f:. O.
-e
Primijeti daje matrica regularna ako i samo akoje tj.
3.11. Riješi matričnu jednadžbu
D!] ·X=[�� ] ·
RJEšENJE. l.
jednakosti
način . Matrica X 22
mora biti tipa x pa uzmimo X=
{ 3aa +3c4c=3,5, { b3b 3d =5,

izjednačavanjem odgovarajućih elemenata dobivamo dva sustava
+ +
a = 3 = 4 b = d = X= (34 76 ]
= + 4d 9, =
5, e 7,
· r.JešenJa su
�·Ja
ct 6 . Sli'Jed'l
5 I
5, 5 5
= =[; :] =[; �]
. .
·
2. način.Jednakost AX B za A ,B , množimo slijeva s

A -l ( A je regularna) pa imamo
A-1 AX= A -I X= = B :::::::} A-1B.
3. RANG I INVERZ MATRICE
Računamo A_,=-! [_j -i] pa je
[ ] [ 5] [ 7]
4 -3
X= š -3 l
l 3
5 9
= -šl
3
4 6 .
Elemente matrice A_, možemo izraziti eksplicitnom formulom:

l
(A -1 ) ij= Aji ·
l
detA
1
A_ =
[
A 11 A 12
_l_ A21 A22
: (-l )i+j Mj; . Dakle:
Ovdje je Aji algebarski komplement elementa aji, Aji =
• • •
. • •
A 1n
A2n
T
detA :
An! An2 · • •
A nn
Ova se formula nazica Cramerovo pravilo. Efikasna je za matrice drugoga i trećega
reda. Zamatrice većega reda treba (u principu) koristiti Gaussov postupak.
3.12.
l 2 3
Odredi inverznu matricu matrice A= 2 -l -l .
[ ]
l 3 4
RJEšENJE. Koristiti ćemo formulu ( *)

Najprije treba provjeriti postoji li inverzna matrica! Izračunat ćemo detA jer nam
je ta determinanta ionako potrebna u gornjoj formuli.
l 2 3
detA= 2 -1-1=-4-2 +18-(-3-3+16)=2 .
l 3 4
Determinanta je različita od nule, stoga postoji inverzna matrica. Za matricu reda 3
najpraktičnije je odmah formirati (veliku!) matricu reda 3čiji su elementi alge barski
komplementi. Primijeti da se predznaci ispred minora mijenjaju na isti način kao
i pri računanju determinante razvojem po ret:kil ili stupcu. Također, praktičnije je
3. RANG I I NVERZ MATRICE 47
transponiranje matrice načiniti u drugome koraku:
A- t = !
2
3.13.
[23-1]· [ -1 63]·,
Nađi rang matrica:
a)
o ' b) e)
[H-1l,20 14
[- 2-42 3l, [43--42142sj .
2
d)
l l
e)
l
f) [ 42 33 -1 ]
l 5 ;
r -2 1 34.]
. l
2 ooo
ooo
-6 ' o o9
-1 33
h) o o
o o
o o l
2
o
3.14. 2 3 4]
2 34 2
Nađi rang matrica:
3
r43 -1 2 1 [ -11 123-113123] [- 23 -14 4
l 5 l o
-l
l
O7 ;
2
4 -2 3
a) 5.; b) ; e)
l 5o l
l 7 9 8 5
H
3. RANG I INVERZ MATRICE
;
48
d) [EH E�]; [2 7 -
4 -4 o 8 -4 2 3 7 6 4 2 -3 6 l
e) !
3 1 �
4 ] [ -�3 -L
-2
f) H
-1 o -�
-3 ] ;
[23l -221 246 -325 56l 279] [ H n -t =i]·
g)
5 10 18 -7 10 15 ; -13 3l -13 7l -1o 27
h)
A -1[ 2 2A -2ll
3.15.
l ; b) 2; 3 ?
Za koje vrijednosti parame tra E R je
3 -6 -3
rang matrice jednak
[A� l! :2i :l3] 3.

a) e)
3.16. Odredi parametar AE R tako darang matrice bude
A+ A
[ �l ll� -1-6 O�]; b) [�l Al Al]; [l� -�i; 10 -6 ll] .
3.17. U ovisnosti o parametru E R odredirang ma trice
a) e)
2 2
3.18. Pmvjeri direklno na matri cama A ; [- � : n i B ; Hj da za
rang vrijede nejednakosti r(AB) � r(A) i r(AB) � r(B).
[�5 -2� -3�l, b) [;3l =-5jl -1il ] , l l [il �5 �3l ,

3.19. Izračunaj (Cramerovim pravilom) inverz sljedećihmatrica:
a) e)
d) [2� -2i _;],l [ lll -1-1l -1-1l -1-1l

e)
.
[il �]2; -sl b) [ -312l -23 5l]'. [2 o ]

3.20. Izračunaj inverznu matricu za matrice:
sina cosa
a)
[ ll -3l -23 ; [ -14 2o 53 ]; f) [ ol -17 o35].

e)
-cosa sina '
d) e)
3.21. Odredi inverz sljedećih matrica:
a) H H].
[1000 b) H H].
[0011 e) . l H];
[�0001
d) [ � ! ! -�]·
l -l
-
l -l ,
e) [l-� -1H�2 ];
o o 3
f) [H! 2H]2 .
ooo l
l -l -l l
o o o3 oooo
[-1 l
l
3.22.
2
Odredi inverz sljedećih matrica:
[g � + 12]; n H];
[2221 -1-1 -1-1 -1
o l l l
o l l
a) b) e) O l
n:
·
o o o l o
.
3.23. Izračunaj inverz matrica reda
l l l ... l l l o . .. o
ol l ... l o l l .. o
a) O O l ... l b) oo l . .. o
o o o .. . l o o o . .. l
l l l ... l o l l ... l
l o l ... l l o l ... l
e) l l O . .. l d) l l o .. . l
l l l . .. o l l l . .. o
3.24. Izračunaj nepoznatu matricu X:
a)
x[� !] = [ -� _;];
b)
e)
[ -� i]x[� �] [� ;];
111 . . 1 1232... .. n-1n
=
d)
O l l ... l Ol
n-2
O O l ... l X = O O l . . .
ooo ... l o o o .. . l
3.25. Pokaži da dijagonalna matrica reda n sa elementima dt , d2 , ••• , dn na dijago

nali ima inverz ako i samo ako je d; # O, Vi. Kako glasi njen inverz?
3.26. Kako se mijenja inverz matrice ako u matrici:
a) zamijenimo i-ti i j-tiredak;
b) pomnožimo i-ti redaks A;
e) i-tom retku dodamo j-ti pomnožen s A.
3.27. Dokaži da je inverz simetrične matrice simetrična matrica, antisimetrične ma
tice antisimetrična.
3.28. Matrična se jednadžba ne smije skraćivati. Odredi _primjer matrica A # O
i B # C drugoga reda takvih da je AB = AC. Sto se događa ako je A
regularna?
3.29. Ako matrica A zadovoljava jednadžbu A2 + A + I = O onda je regularna.
Dokaži! Kako glasi njen inverz?
3.30. Matrica je idempotentnaako je A2 = A. Dokaži da je idempotentna matrica
regularna onda i samo onda ako je jedinična.
3.31. Neka su A i B matrice sa svojstvom 2A - B = l. Dokaži da je matrica A
idempotentna onda i samo onda ako je matrica B involutoma.
3.32. Ako za matricu A vrijedi Ak = O ( A je nilpotentna), pokaži da je I - A
regularna te da vrijedi
3.33. Dokaži da vrijedi: a) (AB) - 1 = B- 1 A- 1;

Opovrgni: e) (A + B)-1 = A-1 + B- • 1
b)
(I - A) - 1 =I + A + A2 + . . . + Ak- 1•
(A- 1 ) k = (Ak ) - 1 , k E N.
3.34. Ako matrice A i B komutiraju dokaži da i A , B , A - l , B- 1 komutiraju sve

međusobno.
3.35. Neka je f(t) polinom u t . Dokaži da je f (S - 1 AS ) = s-1/(A)S za regularnu
matricu S E .4n i bilo koju matricu A E .4 n.
3.36. Dokaži da za ortogonalnu matricu A ( AA T = A TA = I ) vrijedi:
a) matrica A - l također ortogonalna;
.
e) matrica [
cosa -sina .
.
sma cosa
]
b) produkt ortogonalnihmatrica je ortogonalna matrica;
Je ortogonalna.
3.37. Dokaži da za unitarnu matricu U (U je kompleksna i UU* = U*U = I )
b)
vrijedi:
a) matrica u- l je također unitarna;
(l)
produkt unitarnihmatrica je unitarna matrica.
3.38. Ako matrica posjeduje neka dva od sljedećihsvojstava
A je simetrična,
(2) A je ortogonalna,
(3) A je involutoma,
onda nužno posjeduje i treće.
4.
Sustavi linearnih jednadžbi
{
Linearni sustav od m jednadžbi s n nepoznanica zapisujemo u obliku
auX t + a12X2 + . . . + a1,.x,.
. aztXt + azzXz + . . . + a2nxn
=
=
bt,
bz,
(l)
( (l)
amtXt + amzXz + . . . + �nXn = bm.
Ovdje su a ij, bi zadani brojevi, a x 1, , x,. nepoznanice sustava. Rješenje ovoga
• • •
sustava je svaka n-tarka x t , . . . , x,.) koja uvrštena u identički zadovoljava sve

jednadžbe.
[:: ::! �].

Linearni sustav možemo predočiti u obliku proširene
:� :::
matrice sustava
aml amz . . . amn : bm

Taj se sustav rješava tako da se svede na ekvivalentan u kojemu matrica ima re
ducirani oblik. Pri tom se smiju koristiti identične elementarne transformacije kao i
pri određivanju reducirane forme matrice:
• zamjena dvaju redaka,
• množenje retka skalarom različitim od nule,
• dodavanjem nekom retku drugoga retka pomnoženog skalarom različitim od
nule.
One se primjenjuju na proširenoj matrici sustava. Rješenje sustava će postojati
ako matrica i proširena matrica sustava imaju isti rang. Iz reduciranog oblika se očita
va rješenje izborom po volji odabranih vrijednosti za slobodne nepoznanice te potom
određivanjem vrijednosti vezanih nepoznanica.
52 4. SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI
4.1.
x +- 2yy +- 3zz == S,l,
Gaussovom metodom riješi sustav
x + 3y + 4z = 6.
2x
1[ 2 -12 -13 l l [ 1 -S -73 l [ 1 l 3l sll

RJEšENJE. Sustav pišemo u matričnom obliku koristeći proširenu matricu [A i lJ].
Nakon toga matricu A svodimo na reducirani oblik.
l 3 4 6 o l lo 1l: 3 o -S1 -7o 1J3 1 o o: 1

: 2 : :
! ! -9 l
s s 2
O O
l l l
rv rv
[ o ol -2l : -4ll [o ol ll : 2l ] [ o ol l : -12l ,

l -9
x = l3, y = -l , z = 2.
rv O J N O J rv O OJ
Rang matrice jednak je rangu proširene matrice i iznosi . Rješenje sustava je jedin
stveno. Čitamo ga direktno iz reduciranog oblika:
4.2.
3{ x -2y-y +6z+3z == 4,l, b) { xx ++2y2y +3z+z-z === -2,3,3,
Gaussovom metodom riješi sustave:
a)
Sx +4y = 2.
6x
-x +2y +12 z = l.
-2x
) l.
3:
RJEšENJE. a Pri postupku svođenja na reduciranu formu nije obvezno na mjestu sto
[ 63 -2-l 63J: 4l [ 3 -l 3 : -74

žernog elementa imati broj jednak Dovoljno je zadržati bilo koji ne-nul element. U
ovom primjeru zadržavamo broj
s 4 o : 2l o -S l 2,rv O
lf
O OJ
: If
-
.
b)
Iz drugoga retka čitamo da sustav nema rješenja. Rang matrice A je rang proširene
3.
[-H-l 2 J12:Hl] [io 4Lm]rv
lS : 4 [Ho o m] 8 : o [H
rv
o o m].
o:o rv
Postupak svođenja na reducirani oblik u ovom se primjeru neznatno razlikuje od do

sadašnjih. Opredijelili smo se da u prvom koraku matricu A svedemo na gornji
= 3,
t'rokutasti oblik, kako bismo uz minimalni broj operacija ustanovili da li sustav uopće
ima rješenja.
Iz ovoga oblika čitamo r(A) baš kao i rang proširene matrice. Sada nastav
ljamo postupak svođenja matrice A na reducirani oblik. Taj se korak naziva obratni
4. SUSTAVI LINEARNDf JEDNADŽBI 53
[ ][ ] [ l
hod. Posljednji redak matrice (ispunjen nulama) ne moramo prepisivati.
0O1 42O 00l 1ii O43 "' 0O1 20l 0O1 11i 03l rv OOl OOl OOl iii Oll .
Rješenje sustava glasi x = l, y = l, z = O.
4.3. Riješi sustav
3x5x1 X ++ 3x3X3 +- 2xX44 == 3,l ,

- 2x2
2x l
1 + x22 + - 3x4 = 4.2x 3
RJEšENJE. Pri svođenju na reducirani oblik dozvoljeno je zamijeniti stupce matrice

A (ali nikako s proširenim stupcem! ). Zamjena stupaca odgovara promjeni poretka
nepoznanica: svaki stupac odgovara točno jednoj nepoznanici i pri zamjeni stupaca
moramo naznačiti kojoj nepoznanici odgovara koji stupac. U ovoj matrici zamijenit
ćemo (radi jednostavnijeg računa ! ) prvi i treći stupac.
[ l [
523 -2-1l 231 -1-32 i:: 43l "' 321 -1-2l 253 -1-32 ::i 43l
l 1 -2 3 2 i l
"' [ oo -7:-7 ol "' [ oo o5 -4o -7o :: o2l .
1 -25 -43 2 i l
5 -4 : 2
Sustav nema lješenja.
4.4. Riješi sljedeće homogene sustave
a) { 3xx +y-y +5z

+3z == O,O. b)
{ x3x +2y+y-y -2z
2x +3z
-Sz === O,O,O.
RJEšENJE. a) Proširenu matricu svodimo na reducirani oblik. Kako je desna stra
oo o oo o oo o o oo .
na nul-vektor, sustav će uvijek imati lješenje. Dvije su mogućnosti: postoji samo
[ 3l -ll 53 i ] "' [ l -l4 -43 i ] "' [ l -ll -l3 i ] "' [ l l - 21 li ]

trivijalno lješenje, ili, postoji beskonačno mnogo lješenja.
l l l
Nakon toga određujemo vrijednost prvih dviju:

Rješenje zapisano u vektorskom obliku glasi
x = -2z = -2A , y = zz == AA
Prve dvije nepoznanice su vezane, dok je treća slobodna. Nju biramo po volji: .
.
b) [ 2 -1 o ] [l 2 -slo ] [l 2 -slo ]
l 2l -2-5 oo "' 2 -1l -2 l oo "' oo --55 11 ll oo
Zamijenimo prvi s drugim retkom i nastavimo svođenje na reducirani oblik
3
"' [loo -5o2 -slo

3: 3
1oll oo ] "' [ol 2l l oo] "' [o1 0l -4 l1 oo] .

3 3 3
1
1
�i
= SA.. = = -A.,
- -s l
3
y= 1
Izaberimo slobodnu nepoznanicu na način z Tada slijedi x -tz
lf z = 3).. . dakle
4.5. Riješi homogene sustave:
a)
{ = O.
X 1 +x2 +x3
3x l +x2 -x3
=
= O,
O,
2x l +x2
[l ll -ll oO ] "' ol -2l lll oO ] "' ol ll 2l ll Oo ] "' [lo Ol -l2 ll oO] .

RJEŠENJE. a) Proširenu matricu sustava svodimo na reducirani oblik:
3
2 l o o =A..[ o -1 -2 l o [o -1 -2 l o o o ol o
-4
= -2A., = =A..
A
Uzmimo neka je x3 Tada iz reduciranog oblika prosirene matrice sustava slijedi
� 2 ]
da je x2 = - 2x3 odnosno x1 x3
[�:l � [+l �
Rjesenje u vektorskom obliku je
b) [
[;11 2i1 2�1 ;11 110i �l0 "' [;11 22� 2�1 ;11 i1010�l "' [�oo -�1l -o1� �o0 �loo "' [�oO 1l� ol� �o:oO il �Ol
Zamijenimo prvi i četvrti redak i radimo elementarne transformacije:
["' o0001 o01 -10o1 010oo1 l: o0o] "' [o01 oo1 o1l o01 oool "' [oo1 oo1 ool oo1 ooo] .
l
1
l
/
1
!
l
=A.. =O, =O, x1 = =-A..

l l
l� l�
Uzmimo nekaje x4 Iz reduciranog oblikaje x3 x2 -x4
Rješenje u vektorskom obliku je
[�� n · nJ
4. SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI ss
4.6.
{ 3xt2xtXt +3x+x-x22-3x+x-x33-3x4+x4-x4+-+xs4xs2xs===O,2,l,
4xt+5x22-5x33-5x4+1xs=3.
3[ l lll -l-2-1 -1-1-3 -2:o:: 252] [ool -8-2l -12 -3268 -38:-14:2 : -123 ]
RJEšENJE. a)
4
l -1 o -1l 12 -1: l -3 o 4:-2 2l 2 -2:l o -1o -2: o

rv
-4
9 7
o[oo -2-8l -ll -4262 -38:-2:6 -1-132] [ooo ool -l-1 -4-6-6 11600 ::: 323 ]
1
l
[ O1 o -lo -41 -26 :: 2o] [ O1 ol Oo 21 -4-2 : -lo] .

IV 7 IV - 1
rv
o o l 6 -10 : -3 o 3o l 6 -10 : -3
l rv l
x-3-={J.+ 10/J-6a,
Iz 5 -3x =-l+ =2 x = -3 +l X4
Ox = a
s-6x4
2 4x5-2x4 =-l+ 4/J-2a, x13 = 2xs-X4 = 2/J-a.=
Rang matrice jednak je rangu proširene matrice i iznosi pa rješenje postoji.
n r(A ) :::::: pa iZilberemo dvije slobodne nepoznanice i
[;;xx2l ] = [ -3+1-1+4fJ2/J-a-2a6al = [ -i-1o] +a [-l-!-2l +P [ 142] .

5 reduciranog oblika proširene matrice očitavamo
U vektorskom obliku:
t �
b)2 1 -l -l 1 1 l -l 1 1 -2 o l -l 1 1 -2: o
3[4l -13 -3-5l -5-3l -24 o32] [423 53l -1-3 -3-5 l 23l ] [ooO 36 -3-6 -3-6 1105:5 : 3l ]
Zamijenimo u prvom koraku prvi i drugi redak
- 1
o[o1 -1o3 -3ol -3ol -2iO0105 1 1 ] [1o -11 -1l -1l -2l0] [10 01 -1o -10 -� : t]
rv 4 rv l2
5 7 -5 7 9 -9 -9
rv
o o o o o:o 2 l rv S I I
3 1 3
""
-3y = 5 -2 = 3
5 1 1
3 1 3
•
pa izaberemo tri slobodne nepoznanice

oblika je t t
x 3 =
x2 = - txs + X4 + X3 = -5y + + a Xt = + tXs = +
Rang matrice i rang proširene matrice su
a, X4 = x5
pa rješenje postoji.
f3 i
f3 , = n
t
r( A)
. Iz reduciranog
t Y U ·
vektorskom obl iku Ije šenje je:
4. 7. Uovisnostio p arametru A
Ax{ 2x +2y+y +2z+z == 4, b) {Ax +Ay+y +z+z == A,l,
E R rije ši sustave:
a)
3x +2y +3z = 12. 5,
+y +Az = A.
x
l.4 3. 1 2 A i 4 [ l 2 A i 4 l z.
x
l12 "' [ 32 2l 32 : 12 l "' oo -4-3 3-3A

a) Zamije nimo
2-2A :: -3o
RJEšENJE. i stupa c. To od gov ara zamjen i var ijabli xi
"' [ool -42l 3-3AA-1A i:: -34o l

5 : 5
"' [ ool o2l A-1A-1A -12-3 l

A-1A-1 :: -1-3lO2 l "' [oo1 0ol A-1ol ::: -1-22l
"" [oo1 0ol -A+2i
4
9 .
l) A = l
R azlikujemo slučajeve:
2 3
2) A l 3
Za ran g matrice je a ran g pro ši rene matrice pa sustav u tom
z! ) :
,
slučaju nije Ije šiv .

=/: ran g matrice i ran g p ro šo rene matrice se poduda raju i iznose pa
X = l-A'12 y = z= -2-X= -2- l-A12 .

Za
je su stav Ije šiv . Rje še nje je (zamijenili smo na početku x i
b) [A l l i l l [ l l
9,
ll Al Al ii AA "' Al Al ll
Z amijen imo prvi i treći redak:
A
y =al), z = A =l-a-
Ako je
f3 ,x
=l sus tav se svodi na
f3 .
+y+z = l
x čije Ije šenje je dvopara met arsko:
4. SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI 57
A l A -l l -A
Za l- nastavljamo dalje sa elementarnim transformacijama. Sada smijemo
l l
podijeliti drugi redak sa
A
-1 i
i treći sa
A l
[ � l l+A i l+A [ � 2+A[ l :A+ll+Ai A l [ l -l -.1 l
� � i � � rv o :
l 2+A-1 l+A l 2+A-1 l+Ao .

O O O
O O
rv O : O rv O
O O l O O
2) AA = -2l A -2 2,
Nadalje imamo slučajeve:
Za rang matrice je rang proširene matrice je 3 i sustav nije rješiv.
z= 2+Al+A ' y=z= 2+A

3) Za l-
l+A ' = -l+z= -1+ --=
i l-
l2+A+A 2+A-1 .
rang matrice i proširene matrice su 3 pa je rješenje:
x --
l. 2.i
RJEšENJE. a) Zamijenjujemo i 3. i zatim 3. stupac. Time smo ciklički zamijenili
[�42 14� �l A� ii �l4 [�l �42 1�4 A� �l4 [� -4;2 -1-�98 A-9-!4 i:i ;2l l
prve tri nepoznanice pa sada imamo redom x3 , x 1 , x2 , x4 •
2: 211 [0l o1 -4 A-1-l2i ol l

rv rv
o[ l l
_ _
7 : 7 O
-3 3 7 3 -3 7 O
2 5 3: :
2 2
-4 -18 A -9 i l l l
2 2
rv rv
O1 O 1
•
O O O O O O 5
O O O O Oi O
l) A = l
Razlikujemo slučajeve:
Za rang matrice je 2, a rang proširene matriceje 3 pa sustav nije rješiv.
2) Za A l l tješenje je:
5
X4 = r1,
x2 = 2a,
x1 =l - 2x4 - 9-2x2 = l - --
10
A-l
- 9a'
x3 = x4 + 4x2 =
A _
5
1
+ 8a.
b)
[�
l
l� �j
A-
l 2 A +l i
�l "" [� l � ! � � l "" [� l � � � � l
l +A O O l
A-
A : l O O l
A-
A i l
-1 A-1 O A i - 1-A O A l l+A i - 1 O O -1 2 i -1
rv [�H l �l [i H =�i �l i'V [i H _w=fl ·

A-
o o o A +2 o
rv
o o o A+2 : o o o o A +2 : o
Imamo slučajeve:
l) Za A = -2 rang matrice i rang proširene matrice se podudaraju i iznose 3 .
Rješenje je jednoparametarsko:
2) Za A = O lako se vidi da je rang matrice 3 , a rang proširene matrice 4 pa je

u ovom slučaju sustav netješiv.
3) Za A l O i A l -2 rang matrice i rang proširene matrice su 4 pa je tješenje
jedinstveno i iznosi:
2 2
XI = A - l + I ' Xz = --,
A
X4 = 0.
Neka je A kvadratna regularna matrica ( D = det A l O ) . i -ta komponenta

tješenja sustava Ax b glasi
(2)
D; b :
. ..
Ovdje je determinanta matrice koju dobijemo tako da se u matrici A zamijeni i -ti
.
D;= . ...
stupac s vektorom
au . . bl a ln .
a21 . . b2 a2n
anl .. . bn . . ann
U slučaju manjeg broja nepoznanica, uobičajeno je indekse determinanti označa

vati imenima nepoznanica.
2x{ xx +3y+2-yy +4z+3z-z === 5,6.l,

4.9. Cramerovim pravilom riješi sustav
D = 2ll -l32 -l43 = 2. D

Dx Dy D D
RJEšENm. Determinanta sustava je =/: O pa postoji je
5 2 3 1 5 3 l 2 5
dinstveno rješenje. U determinanti prvi stupac determinante zamijenjen je sa
Dx = 6l -l3 -l4 ::::: 2, Dy = 2l 6l -l4 = -2, Dz = 2l -l3 6l = 4.

stupcem slobodnih članova. Slično i za i z •
v • •
RJesenJeJe x = DDx = l, z= -DDz =2.
4.10.
3{2xx +2y-y +3z-z == b) {2xx -3y+5y -4z+z -2+5 ==
Cramerovim pravilom riješi sustave:
x{ x -2y+y-y +z+z-z === 2,l, 4x +y -3z +4 =

O, O,
a) O, O,
O. O.
e)
3x -3y +2z = 3. 3 2 -1
2x
D = 2l -ll -13 = l D
x = y =z=
RJEšENJE. a) Determinanta sustava j e dakle =F O i sustav
2 -3 l
,
b) D = 4l 5l -4-3 = -2
j e homogen pa postoji jedinstveno trivijalno rješenje O.
Dx= -4-52 -35l -43l = -10, Dy = 24l -5-42 -43l = -12, Dz = 24l -35l -5-42 = -20.
Determinanta sustava je Nadalje
= y = 6, z = lO . l -2 l
= 32 -l-3 2l = O
Rješenje je x 5,
e) Determinanta sustava je D i sustav nema jedinstvenog
tješenja. Moguća su dva slučaja: sustav nema nikakvoga tješenja, ili, sustav ima
beskonačno mnogo tješenja.
želimo li ispitati koja je od ovih dviju mogućnosti istinita, praktičnije je preći na
Gaussov algoritam. Analiza s pomoću determinanti je složena, nepregledna i ponekad
neizvediva. U ovome bi slučaju izgledala ovako:
23l -3-2-l 2ll =O, = 32l 23l 2ll =O, 23l -2-l-3 32l =O.
Izračunamo najprije sve determinante Dx , Dy , Dz . Ukoliko je barem jedna od
njih različita od nule, sustav nema tješenja. Kod nas je
Dx = Dy Dz =
U ovom je slučaju još uvijek moguće da sustav i ima kao i da nema tješenja.
Retci proširene matrice linearno su zavisni (sve determinante trećega redajednake
2x -2-yy +z+z == 2.l,

su nuli). Kako su prva dva retka linearno nezavisna, to je treći njihova kombinacija i
stoga treću jednadžbu možemo zanemariti. Tako dobivamo sustav
{ x
y +z = 1+21.., y =
Vidimo da su svaka dva stupca linearno nezavisna. To znači da bilo koje dvije
varijable možemo uzeti kao vezane varijable, dok će treća biti slobodna. Odaberimo
{ 2x +z = 2+1..
za slobodnu varijablu i uzmimo njenu vrijednost po volji l. pa imamo
x
1 1+21.
2+1. . l
l l
Sada tješenje možemo dobiti Cramerovim pravilom:
X= = z= � l l =3 l l
2 1+1.
2+1.
l� : l l : }..
[� l [ �l + fn .
J - J. ,
apffiano u vek-kom obliku:
4.11.
4
RJEšENJE. Izračunajte pet determinanti reda i uvjerite se da je jednostavnije koristiti
Gaussov algoritam.
6 3
= -33 7 -36 -44 = -303.

a) Determinanta sustava je D
2
5
.
5
-5
2
o6 6 -3 3 -303, = o6 -3 3 -606,
Rješenje je je-
-2.
-2
ll3 7 6 -44 -33 ll3 6 -44

-5 2 -5
5 2 5 2
dinstveno. Dx, = = Dx2 =
6 o6 3 = -303, = 6 -3 o6 = 909 Xt = l,
-2
-2 -2
-33 7 ll3 -44 -33 7 6 ll

2 2 -5
5 5 2 5 5
Dx3 = Dx4
X2 = X3 l, X4 = -3.
. Dakle,
-2 -2
=
-2 3
2, =
b) Detenninanta sustava u ovom slučaju je D = O , dok je Dx, 144 i:- O .
A{ Ax + y 3•
Slijedi da sustav nema rješenja.
ER
X { yAx-+4y7. =
4.12. U ovisnosti o parametru
a) odredi kada sustav � :
9x +Ay 3_
nije rješiv,
. 2,
b) diskutiraJ. IJesenJa
. v • sustava
=
RJEšENJE. l � i l = -A -3 -A -3 A -3
a) Detenninanta sustava je _ . Da sustav ne bude rješiv
= l� il
mora biti D = O i bar jedan od Dx i Dy različit od O . Dakle,
i to je dovoljno jer je Dx _ :j:. O .
= O tj. =
l � i l A 2 -36, = l ; i l = A = l � ; l = 3A
b)
D= = Dx 2 - 12, Dy - 18.
l A 6, A -6. 2A-
Imamo slučajeve:
X= D = 3A-A2 -36 = A+3 6'

) i:- :j:. Tadaje
Dx 12 2
= D = A2 -36 - A + 6 .
Dy
A3 A == -6.6 = = =
18
Y
Tada je D = O , Dx :j:. O , Dy :j:. O pa sustav nema rješenja.
] = [ ] +a ]
2)
) . Tada je D O , Dx O , Dy O . Rješenje je jednoparametarsko
[� b [ -; ·
4. SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI
x0 , x1 , , Xn (x
62
4.13.
y1
Dokaži da za bilo koje realne i različite brojeve
koje realne brojeve Yo , ,
i bilo • • •
= = =
, Yn postoji jedinstveni polinom P )
• • •
stupnja manjeg ili jednakog n tako da je
= anxn +a..-1xn-l + ... +a1x +ao.

P(xo ) Yo, P(xt) Yb ..., P(xn ) Yn ·
+a+a21xx21 ++ ..... . ++ aannxx72 = Y2,

RJEšENJE. Polinom tražimo u obliku P (x ) Uvjeti
zadataka vode na sustav
{ -�
Yb
a +a z Xn + ...
ao, a1 , . . , an . l X1 xi .. . x7
o + a,. x � = Y n , =
= ll XXn2 X�X� . . . X�X2

s nepoznanicama Determinanta sustava ima oblik
• • •
n+ l xi xi
Ova je determinanta identična Vandermondeovoj determinanti W(x0,=x1 ,[L<O',(xXni-x) i) .
reda
O. ao . a1 , , an
• • •
Qer se transponiranjemnjena vrijednost ne mijenja). Dakle, A

Zbog # za različite i i j su svi faktori u izrazu za A različiti od nule pa je i
A # Slijedi da su • • •(rješenja sustava) jedinstveni paje to i P(x ) .
4.14.
x{ xll+-3x2xzz-3x+x33-2x4+x4==0,0,
Riješi homogene sustave:
a)
2x{ x11 +x+xz-3x3+-3x45x4=-xs0. =O,
x4xl1 --x2x22z++6x2x33+-x43x4-4xs==0,O,
2x1+4xz-2x3+4x4-1xs=0.
e)
4.15.
3{Sxxl1++4x2xzz++3xx33==0,0, b) {2xxl1+-x3xz2++xx33==0,0,
Riješi homogene sustave:
a)
4xl+3xz+2x3=0. 5xl+5xz-X3=0.
4.16.
2x{3x1, --x3x22++Sx5x33== ll,16,
Riješi nehomogene sustave:
a)
x,+2x2-4x3=-7. { x,x,++xxx222++xx33+x4 == 4,
x3+x4x4++xsxs===-3,-2,1.
l,
d)
b) {-2x6xx,,1 +--x3x3x222+-2x+x3x333++x4-x42x4++xs-xs2xs===-4.O,6,
3x,{2x,x,+++4x7x9x222++3x+3x24x333-18x4-x4+x4=l.==4,0,
{ 2x,3xx,,+++2x2x3x222++x+x3x333+-x4=l
e)
-x4=1,,
e)
2.x5x,,++5x2x22++2x2x33-Xx4=l4=1=2.,,
3x 1 +( 2 A.)x2 +x3== -A.2A.,
-A.
{(4A. +3)A.xx,,+(+(2A.A. -l)-l)xx22+(A. +4)+xx33=2A. +3,.
4.18. U ovisnosti o parametru E R riješi sustave:
a)
4. SUSTAVI LINEARNIH JEDNADŽBI
{ 4x,8x,5xt---6x3x2x222++-x3x2x333 ++4x4=
U ovisnosti o parametru A. 3, { 2xt +3x 2 +x 3 +2x4 = 3,
7x4= l, 6xt +9x22+5x33 +6x4=7, 4x , +6x + 3x +4x4=5,
4.19. ER riješi sustave:
a) -5x4=9,
7xlA.x, -+x3xz2+7x+x33+=1l,7x4=A. . 8xl+,+A.lx,2xz+7x3+A.+x2x4=9. l,
b)
e)
{ x,x,++xA.xz2++A.xx33== l.l,A. d) { xXt,+ l+A.+xxzz+ l+A. x3=A.A.2,•
( )
( )
)
{ A.xx,Xt1 +A.+x+xx22 +A.+x+xx33 +x4+x4+x4 === l,l,l,

(
4.20. U ovisnosti o parametru E R riješi sustav:
x1 +x22 +x33 +A.x4 = l.

4.21.
2x{ xx-3+y+y+2z -z== 1O0,,

Riješi sustave Cramerovim pravilom:
{ 2xx+2+yy +z= +z= 3,
y +z=-2. x +y+2z=-l .
2,
a) b)
2x{3x+2x+2y+3z
+y-4z=-3, =-l, d) {3x+4y 5x+3 y -z=-2,
-4z =-2,5.
e)
y2x -y+3z=-4, +z= l. 4x+2y+3z=
3x-2y+4z=-1 7 ,
{-32x-3x+2y-4z
x+4y+2z =
= 1 9 ,
3. f) { 4x+3y-2z=
3x +y+3z= 1
-7 8 ,
.
y +3z= 9 ,
e)
g) 3x-5y+2z=-4,
{4x-1y +z= 5.
4.22.
4.23 . Odredi polinom P(x) trećeg stupnja za kojega vrijedi

a) P( - l ) = 7, P(O) = l , P( l) = -5, P(2) = -5;
b) P(- 1) = O, P(l) = 4, P(2) = 3, P(3) = 16 .
4.24. Odredi parabolu četvrtog stupnja koja prolazi točkama (0, 5) , (2, - 13) ,
(3, - 10) , (1, -2) , (-1, 14) .
4.25. Prikaz funkcije ln( l + x ) preko reda potencija glasi
Pokaži da se koeficijenti (en ) u prikazu funkcije

X
= l + C1X + c2x2 + C3X3 + . . .
ln( l + x)
računaju formulama
l
2 l o o ...o
l l
3 2 l o ...o
Cn
l l l
= 4 3 2 l ...o
4.26. Eulerovi brojevi (en ) koeficijenti su u sljedećem prikazu:
l e, 2 ez 4 e3 6
-- = l + -1 x + , x + -, x + . . . .
cos x 2. 4. 6.
Koristeći poznati prikaz
66 4. SustAVI LINEARNIH JEDNADŽBI
pokaži da vrijedi
l2! l o o o
l 2!l l o o
4!
en = (2n)! 6!l 4!l 2!l l o
(2ln)! (2n-2)l ! (2n-4)l ! (2n-6)l ! ... 2!l
4.27. Koristeći prikaze
l - 2.l 4ll1.xs - 6l1x

2 4 6
3. . .
cos x = 1x + +...
.
. 1 17
sm x = x - --;x3 + x - 1 1 x + . . .
St
pokaži da se koeficijenti (en ) u prikazu funkcije
tgx = X + CtX3 + CzX5 + C3X7 + . . .
računaju formulom
23! l o o o
5!46 2!ll ll ol o
o
Cn =
7! 4! 2!
2(2n+l)n ! (2n-2)l ! (2n-4)l ! (2n-6)l ! ·· ·
l2!
5.
Vektori
Orijentirana dužina je svaki uređeni par (A, B) točaka A i B iz trodimenzio

nalnog euklidskog prostora E3 Označavamo je s AB . Dvije orijentirane dužine AB
.
ti
•
--+ --+
i CD nazivamo ekvivalentnim, i pišemo A11 "' CD ako je četverokut ABDC para-
lelogram. Vektor je klasa ekvivalentnih usmjerenih dužina. Označavamo ga masnim
slovima: a , b , e ,. . . Usmjerenu dužinu AB iz te klase zovemo reprezentantom
vektora.
--t
Po dogovoru, pisati ćemo i a = AB , poistovjećujući vektor s nekim njegovim
reprezentantom.
Svaki vektor iz V3 jednoznačno je određen svojom duljinom (modulom), nosa·
čem - pravcem na kojemu leži i orijentacijom na tome pravcu. Nosač i orijentaciju
nazivamo kratko smjerom.
5.1. Točka C dijeli dužinu AB u omjeru A : l ,
Prikaži vektor
--+
OC
--+
d(A, C) : d( C, B) = A : l.
kao linearnu kombinaciju vektora
--+ --+
oA i oB .
RJEšENm. Vrijedi l AC l = .A. l CB l i zato AC = }. CB pošto ovi vektori imaju isti
nosač i orijentaciju. Zato je
--+ --+ --+ --+ --+ -;:-t --+ --+
OC = OA + AC = OA + .A. CB = OA + A ( OB - OC )
i odavde
68 5. VEKTORI
B Sl. 5. 1. Radij vektor točke koja

dijeli dužinu u zadallom omjeru. ,
Označimo t = 1/(A. + l) . Vidimo da se radij vektor svake točke T koja leži na dužini
AB može prikazati u obliku
oT = t oA + (1 - t) oB
gdje je t skalar, O � t � l.
Specijalno, ako je točka C polovište dužine AB , tada vrijedi
-t l -;::-t -
OC = 2( 0A + OB ) .
5.2. Dokaži da se težišnice trokuta sijeku u jednoj točki.
Sl. 5.2. TocKo. Ta izabrana je na

težišnici pri vrhu A, i dijeli tu
težišnicu u o"Jieru 2 : l . To je
A B kandidat 'UJ tezište trokuta. . .
RJEšENJE. Neka su AD , BE , CF težišnice trokuta ABC . Izaberimo redom na tim

težišnicama točke Ta , Tb , Tc koje imaju svojstvo da je njihova udaljenost do odgo
varajućeg vrha dva puta veća od udaljenosti do polovišta nasuprotne stranice. Tada je
Af.: = 2 T;;D , i slično za točke n i Tc . Po Zadatku 1.1, dobivamo
--t -;::-t - - 2-
OTa = OA + ATa = OA + 3AD
= DA + t( oo - DA) = �DA + � . t(oo + ac)
= t(Oft + oo + ac).
Na isti način dobivamo
--t --t l -;::-t -:::-;!: -t
OTb = OTe = 3 ( OA + OJJ + OC ) .
5. VEKTORI 69
OTa = OTb = OTe

--+ --+ --+
Ta Tb Tc .
T,OT=
Zato je . Kako ovi vektori imaju zajednički početak, to se nji-
-+ t(OA + OB+ OC).

hovi završetci moraju također podudarali, te je = = Dakle, sve tri težišnice
prolaze kroz jednu točku koju nazivamo težište i čiji je radij-vektor dan sa
::::-1 -+ --+
5.3. Neka je T A., , A.2 , A.3 , l ABC.A., +A.2 +A.3 = l

po volji odabrana točka unutar trokuta
postoje tri skalara O < ).i < , takva da je
Pokaži da
T T BC. l, OT
RJEšENJE.
-
Neka je D presječna točka pravca kroz A
-+ i
e
ot== ttoAoA +(+(ll -t-t))(oDsoB + -s)OC)

sa stranicom Po Zadatku l . radij vektor
točke možemo napisati u obliku
= tOA +(l -t)sO-+B + t)(l -s)O-+C.

-+
(1 A
A.A.2, == t(,l -t)s,

(1 -
Stavimo B
o
Sl. 5.3. Radij vektor točk€ T
A3 = l t)(l -s). unular trokUta ).e konveksna

kombinacija radzj vektora nje
A., + A.2 + A3 =t+ (l -t)s + t)(l -s) = l

(1 - govih vrhova.
Tada vrijedi O < ).i < i
(1 -
ABCABC PQRP, Q, R
što dokazuje tvrdnju.
-+ =).BC, CR =). CA. A11 +BC+

5.4. Ako u trokutu točke dijele stranice u istim omjerima,
-+
RJEšENJE. Neka je
O . Neka je
Ar
CA = T = �e& + ABC,+oo) T' PQR.
-:-;t
=
dokaži da trokuti
A.A11,
-:-;t
težište trokuta
BQ i
a
imaju isto težište.
__.... __....
trokuta
__....
Vrijedi
Tada je
-:-;t __....
= 3l (0-+A +AP+ 011 +BQ+l OC+ CR)

or' ()Q
--t :::-:t -+ -+ -+
= 3l (0A + 011-+ + OC)-+ + "3A. (AB +BC+ CA)

1 --t
:::-:t -+ --t -+ -+
Slijedi da je T' T. =
= 3 ( 0A +OB+
::::-1
OC) =Or. �
5. VEKTORI
l -l).S ABCD S
70
5.5. U paralelogramu
omjeru : (n N�ka je točka presjek dužina AC
točka T na stranici AB dijeli tu stranicu u
i TD . Nađi
AT = � AB a, f3
omjer u kojem dijeli dijagonalu AC .
TS = ASAS== aAT+ = �XR+ = �XR + f3(TA +AD)

RJEšENJE. Po uvjetu zadatka je
f3 TD , AC . Tada imamo
. Neka su skalari za koje vrijedi
=AS �=XRa+AC =-�XRAl1+ BC)=

TS
�(
13ro
l -f3 )AB + f3 BC .
a( + BC).
f3C
�
�(1 -f3)Al1 + (3BC = aAC = a(AB +BC).

S druge strane je
--+
� --+
Izjednačavanjem ovih izraza dobi-
vamo
AB AD a = �(l - a = f3 . a =
� --t
--+ --+ --+
S AC l
Kako su vektori i linearno nezavisni, ova je relacija moguća samo ako se
odgovarajući koeficijenti podudaraju: 13) i Odavde je n�I .
u omjeru : n .
ABC P AB, R
Prema tome, dijeli dijagonalu
5.6.
je 3AR = ACBC?S
Neka je u trokutu
--t --+
dijeli stranicu
, te
točka
PR.
polovište dužine
polovište dužine
-
AStočka
U kojem omjeru pravac
takva da
ASAS = BC. B = a BC
RJEšENJE. Označimo sa T točku presjeka prav-
--+ --+ e
AS = f3 ( AB + f3 ( AB +aBC) =
ea i stranice Neka je T
13 Af . 1z druge jednakosti nadalje
f3 ABAS=+ afj BC.+ ) = + t )

i
je iiT) ==
AR R
Takoder vrijedi
== �12XRAl1++ 6BC.= �XR+ +BC)

t(XP
iXC
t c!XB
iCXB
A
Sl.
p
5.4.
B
AS f3 =fi afj = 6, a=
5� 1 --+
BC 3 .
� 2
l
lzjednačavanjem izraza za dobivamo i odnosno 5 . Točka
T dijeli stranicu u omjeru 2 :
5. 7. ABCMN = zadana je točka M tako da vrijedi =A� AB B

AM
AC?
U trokutu i točka
N za koju je � MC . Neka je T presjek pravaca e i N . u
kojem omjeru dijeli točka T dužinu
5. VEKTORI 71
Af= TNaAC= f3 (TN=TA +AB)f3 = fB .
-a AC +XR) = -af3AC .
RJEšENJE. Neka je i e
Iz posljednjejednakostije
13( 13 XB
TN=TA+AM+MN
s druge
strane je i
== -a-aACAC ++ ++ tAiC + AC)

�XB
== š-aALI+AC +(š-a!.XR)+ l(-lXB + AC)

A M B
�A"h tcm Sl. 5.5.
4 s 4
l -:-:t
--t
l
AC.
f3 = t -a/3=l: = t -a. a = AT = �AC ,

--t --t
Vektori AB i AC su linearno nezavisni pa izjednačavanjem izraza za TN imamo:
-
i Odavde je � . Dakle, odnosno

lATI : ITCI 3.
Kartezijev pravokutni koordinatni sustav čine tri međusobno okomite osi: Ox -
os apscisa, Oy os ordinata, Oz - os aplikata. Zajednička točka O ovih osi je

-
ishodište koordinatnog sustava.

Jedinične vektore koordinatnih osi označavamo s i , j i k . Trojku vektora (i, j, k)
nazivamo kanonska baza prostora V3 •
(
Sl. 5.6. Koordinate točke jednake su komponentama radij-vektora
Točki T x, y, z) odgovara radij-vektor

oT xi
= ++
yj zk.
72 5. VEKTORI
Bilo koji vektor a prikazujemo u obliku

= ax i + ayj +
A(xt , Yt, B(x2, Y2,-xtz2) )i + (Y -yt)j + (z -z )k.
a azk.
Zt )
= (x2 2 2 t
Ako su i dvije točke, tada vrijedi
AR
5.8.
OMOBOABC
U pravokutniku
, ON O O), A(M3, O),N C(O, 4) AB, BC .
s vrhovima 0(0, povučene
ON.
su spojnice vrha sa polovištima i stranica
Rastavi vektor po komponentama u smjerovima vektora oM i
�
ON , OB t= tOMs +sON.
RJEšENJE. Zbog komplanarnosti vektora
�
postoje skalari i takvi da je
, OB
oM,
--+ ---t �
Odredimo ih. Vrijedi
OB=
oM= 3i+4j,
3i+2 j ,
oN= ti+4j
3i3 = 3t++4jfs= t(43i=+2t2j+) +4ss(�i + 4j). t = s =
i mora vrijediti
je 2
OB = OM + ON .
Dakle
--+
3
---t
2 3
i
�
. Odavde je � . Prema tome traženi rastav
5.9. Odredi točku T(Oxx, y,z) � ,

da zatvara s osi kut od a s osi Oy kut od�, z
takvu da radijvektor r točke T ima duljinu 6 ,
te da je aplikata
=xi+ yj + zk. y
točke T negativna.
-;: = -;: = =2 2 2
RJEšENJE. Vrijedi Nadalje
J2 l
r = 3 x =3,3VZ,-3) . y = 3, z= -Jr -x -y = -3.

X 1C 1C
cos 4 = 2' cos 3 2
i kako je 6 , to dobivamo Dakle,

točka T ima koordinate T( JZ,
5. VEKTORI 73
5.10.
ABCD. A( B(3, C(6, 4, 4)oD
Zadani su vrhovi l , -2, 3) ,
Odredi koordinate vrha D .
2, l ) , paralelograma
oo=oc+m=oc+iil=oc-oo+BA
RJEšENJE. Da bi našli koordinate vrha D trebamo naći radijvektor
= ( 6 i + 4j + 4k)-( 3 i + +k)+ ( i - + 3k) = 4i + 6k.

. Vrijedi
Dakle, D( O, 4, 6). 2j 2j
Skalarni produkt
koje paru vektora a, b (umna·ožak)b := lal·lbl 1:(a, b).a· b
E V3
dvaju vektora je preslikavanje : V3 x V3 -+ R
pridružuje skalar, u oznaci definiran na način
·
a· a� a· a= a b =a=b a.
cos
Svojstva skalarnog produkta su
l. Pozitivnost. O, O ako i samo ako je O.
2. Komutativnost. Za svaka dva vektora vrijedi
a · (b + = a b + a · A
· ·
3. Distributivnost. Za svaka tri vektora vrijedi

e) e.
A.(a · b)=(A.a)· b.
·
4. Homogenost. Za svaka dva vektora i bilo koji skalar imamo
a = + + azk, b = + + bzk
Skalami umnožak dvaju vektora prikazanih u kartezijevom koordinatnom sustavu
axi ayj bxi byj
glasi
a · b b= + a +
axbx ayby Uzbz.
a ba b
Vektorska projekcija vektora na vektor je vektor koji dobijemo ortogonalnim
projiciranjem, vidi sl. 5.8. Označava se s . Skalama projekcija vektora na vektor
jest skalar čija je apsolutna vrijednost duljina vektorske projekcije.
b. a
Sl. 5.8. Vektorska projekcija na vektor
74 5. VEKTORI
Vektorski produkt (umnožak) je preslikavanje x : V3 x V3 -t V3 koje pa

ru vektora a, b E V3 pridružuje vektor, u oznaci a x b , čiji je modul la x b l =
l al lb l sin -}:(a, b) , smjer okomit na smjer vektora a i na smjer vektora b a orjentacija
takva da trojka (a, b, ax b) čini desni sustav.
Svojstva vektorskog pJ.:O(Iukta. Za sve vektore a, b, e E V3 i bilo koji skalar
A. E R vrijedi
l. Antikomutativnost. a x b = -(b x a) ,
2. Distributivnost. a x (b + e) = a x b + a x e ,
3. Homogenost. it (a x b) = (ita) x b .
Odavde slijedi a x a = O za svaki vektor a . Također, modul vektorskog produkta
l a x bl jednak je površini paralelograma što ga zatvaraju vektori a , b .
Vektorski p.množak dvaju v�lctora, prikazanih u kartezijevom koordinatnom sus.,.
tavu, dobiva se razvojem sljedeće determinante po prvome retku:
i j k
axb=
Mješoviti umnožak triju vektora a, b, e je skalar, u oznaci [a, b, e] definiran sa

[a, b, e] = (a x b) · e.
Apsolutna vrijednost mu je jednaka volumenu paralelepipeda kojeg razapinju vektori
a, b, e . Neobična oznaka za mješoviti umnožak posljedica je činjenice da on ne ovisi
o izboru vektorskih operacija, pa čak se ne mijenja niti cikličkom zamjenom vektora:
[a, b, e] = (a x b)e = a(b x e)
= [b, e, a] [e, a, b]
=
= -[a, e, b].
Za mješoviti produkt vektora prikazanih u kartezijevom sustavu vrijedi sljedeća
formula:
ax ay az
(a X b) · e = hx by hz
Cx Cy Cz
ax b
Sl. 5.9. Apsolutna vrijednost mješovitog umnoška jednaka je volumenu

paralelepipeda kiJjega razapinju ti vektori
5. VEKTORI 75
Vektorsko-vektorski produkt triju vektora a; b, e računa se na način
(a x b) x e = b(a · e) - a(b · e).

To je vektor koji se nalazi u ravnini razapetoj vektorima a i b . Slično, vrijedi
a x (b x e) = b(a · e) - ć(a · b).
5.11. Izvedi vektorskim računom kosinusov poučak.
RJEšENJE. Oijentirajmo vektore stranica u trokutu kao

na slici 5. 10. Tada je e = a - b i zato e
lel2 = e · e = (a - b) · (a - b)
lal2 + lbl 2 - 2a · b
==
= la l 2 + lbl2 - 2 la l lbl cos y .

B
Sl. 5.10.
5.12. Dokaži da su dijagonale romba međusobno okomite.
RJEšENJE. Označimo vektore stranica i dijagonala rom

ba kao na slici 5. 1 1. Vrijedi lal = l b l i e = a + b,
a
f = b - a. Zato je
e · f = (a + b) · (b - a)
= a · b - a · a + b · b - ba
= - lal2 + l b l 2 = O
a
Sl. 5. 11.
i stoga e .l f .
5.13. Dokaži da se sve tri visine trokuta sijeku u jednoj točki.
RJEšENJE. Označimo sa H presječnu točku dviju visi

na, spuštenih iz vrhova B i C . Tada je cH .l AB B
BC, BC
-:-±
i
- --+ --t - --+
o.
BH .l AC odnosno CH Ali = O i BH · AC = O .
, ·
Moramo pokazati da vrijedi AH .l tj . AH · =

- --+ - --+ -:-±
AH · BC = AH · (AC - Ali)
= AH · AC - AH . .4B e A
Sl. 5.12.
= (xR + iiii) · AC - (AC + rn) · AB
--+ --+ - --t --t --+ --t --+
= AB · AC + BH · AC - AC · AB - CH · AB = O .
76 5. VEKTORI
5.14. Iz vrha-pravilnog tetraedra povučene su simetrale dviju strana tog tetra

edra. Koliki je kut ({J među tim simetralama?
AB AD
D
RJEšENJE. Označimo sa m " n, p jedinične vektore
vektora , AC , , redom. Tada vektori AE
koji je kolinearan sa S t = m+n i AF kolinearan
sa s2 = n + p određuju simetrale kuta pri ·vrhu A, u
l, l
trokutovima ABC i ACD (slika 5 . 1 3 ) . Vrijedi
!ml = In i = !P l =
n
m · n = m · p = n · p = cos - = -,
3 2 B
Sl. 5.13.
i odavde
s2 (m + n)(n + p)
= y/7-= :#;= ��
S
cos ({J =- t •
=�
ls t-
l ls-
21 - (m +=n)(m=+=n) y;:;= (n=+=p�)
(n + p�):;::
m·n+m·p+n·n+n·p
l
=-
v'r-m=====:+=:2�m ===;+;:;:'f
=·n ·:n=.=n=-v' · n=+
-;n= :::=; n=·=
::2� p=:+=p=
·p
·m
n
3 cos 3+ 5
= =
2 + 2 cos } 6"
5
Dakle, ({J = arc cos 6 = 33°33' .
5.15. Dokaži da u trostranoj piramidi s dva para međusobno okomitih nasup

rotnih bridova i treći par bridova mora biti međusobno okomit.
RJEšENJE. Neka su a, b, e vektori osnovke, a x, y, z vektori bridova piramide pri če

mu je y .l b , z .l a , tj . y · b = O , z · a = O (nacrtaj sliku ! ) . Računamo e · x =
( a b) · (y + a ) = -a·y-a·a-b · y-b · a = -a· (y+a+b) -b · y = -a · z-b· y = O .
- -
Zato je e .l x .
5.16. U trokutu ABC

Odredi kut između vektora
zadano je
BC i AM
lAB l = 2, lAC l = 3 , 1:(AB , AC ) = j .
gdje je M polovište dužine BC .
5. VEKTORI 77
RJEšENJE. Vrijedi AM = t-
AB + t AC AH · AC =
= 1:(AM, BC).· =( AB + AC)(AC -AB) = AC z - AB z =
--t --t
=
i
� --t
2 · 3 · cos }' 3 . Označimo
t t t. i i !I i
- --t .
qJ Sada Je
= J J(ACAC -AB)lAB (AC -AB)

XM iiC !,
= JlACF .· + F =
lOC I BC . BC =
lAM == ! (!ACAC++AH) (·AACC++AB)A8 z = v'i9.

24.B v7,
�
-
- .1- - --t
tJ F 1 1 t
l v
zX!J
Konačno je
5.17.
= l e i = e +e = e = l a+b
d= 2a+3b .
Zadani su vektori a,& i takvi da vrijedi O , lal ,
lb l 2, !.
e�� . e · d= e· + 3b) =
Odredi skalarnu projekciju vektora na vektor
· e + · e. + +az=e = bz +cz -2bccosa,

RJEšENJE. Tražena projekcija jednaka je
2a 3b a b O
cd = Nadalje (2a
bczz =a=azz ++ bczz -2accos{3

Zbog vrijedi kosinusov poučak:
- b ,
1:(a, e)=-� =1:(a, b)= = e·= d=- 1:(b, e) =
2a cos y,
odakle dobijemo cos a �, cos /3 -Po , cos y f6 Zato je cos �,
Idi = + 3b)= · + 3b) = + + = [ii.

. -
cos , cos f6 , odnosno -!fL . Odavde

J(2a (2a J4lal z 12ab 9lbl z
Tražena projekcija je cd - 1;?;if .
5.18. Neka su m i n
= =
jedinični vektori koji zatvaraju kut
površinu paralelograma s dijagonalama e 2m n , f
-
od 45° . Odredi
4m - 5n .
P= 1:(a, b)=
RJEšENJE. Označimo vektore stranica i dijagonala paralelograma kao na slici 5.6.
Površina paralelograma iznosi
!al ibi sin la x b l .

78 5. VEKTORI
Kako je e = a + b , f = -a + b , to vrijedi a = � (e - f) , b = !(e + f) .

a x b = He - f) x (e + f) = He x e - f x e + e x f - f x f)
= !e x f = !(2m - n) x (4m - 5n)
= !(8m x m - lOm x n - 4n x m + Sn x n)
= i(lOn x m - 4n x m) ;::; 3n x m.
3 v'2
Odavde P = 3 ln x m l = 3 sin45° ;::; .
2
5.19. Dokaži formule

a) (a x b) · (e x d) = (a · e}(b · d} - (a · d}(b · e) ;
b) (a x b) x (e x d} = [a, e, d]b - [b, e, d)a;
e) a x [b x (e x d}) = (b · d)(a x e) - (b · e)(a x d) ;
d) (a x b) · [(b x e) x (e x a)J = [a, b, eJ2 •
RJEšENJE.
a)
(a x b) · (e x d) = [a, b, e x d] = [b, e x d, aJ
= {b x (e x d)} · a ;::; { ((b · d}e - (b · e)d} · a
= (a · e}(b · d} - (a · d}(b · e}.
b}
(a x b) x (e x d) = {a · (e x d)}b - {b · (e x d)}a
= [a, e, dJb [b, e, d)a.
-
e)
a x [b x (e x d)] = a x {(b · d)e - (b · e)d}
= (b · d)(a x e) - (b · e)(a x d).
d}
(a x b) · [(b x e) x (e x a)J
= (a x b} ({(b x e) · a}e - {(b x e) · e}a)
{(a x b} · e}{(b x e) · a} = [a, b, e]2 •
5.20. Zadani su vektori a ;::; i +j + 2k, b = i -j + 4k . Odredi ah projekciju
16
vektora a u smjeru vektora b .
l
RJEšENJE. Vrijedi ah = (a · b)b = (a b)b . b2 l+l+ = 18 i
� �
l bl 2
·
ab = l - l + 8 = 8 pa je ah = fs(i - j + 4k} ;::; �i - �j + lik .

5. VEKTORI 79
5.21. Odredi vektor b koji je kolinearan s vektorom a = 2i - j + 2k i

zadovoljava uvjeta b = - 1 8 .
·
RlE�ENJE. Vektor b moramo potražiti u obliku b = A a . Mora biti - 1 8 = A a · a =

A (4 + l + 4) = 9A pa slijedi A = -2 . Dakle b = -4i + 2j - 4k .
5.22.
l, -2,
Odredi površinu
vrhovima A(
P i visinu vB spuštenu iz vrha B
8) , B(O, O, 4) , C(6, 2, O) .
u trokutu ABC sa
RlE�ENJE.
AB l
Vrijedi
-+
= (O - 1)i + (O + 2)j + (4 - 8)k = -i + 2j - 4k,
AC = (6 - )i + (2 + 2)j + (O - 8)k = 5i + 4j - Sk.
Zato je
i j k
P � l xB x AC I = � I - 1 2 4 l = � l - 28j - 14kl = 7 1 2i + kl = 7 v'š.
5 4 -8
2P -+ l"1ilE 2 p;-;-
Još trebamo VB = --=;- . ! AC I = v'52 + 42 + 82 = v 105 paJe vB = v 21 .
.
3
l AC I
5.23.
a = (2A, l,
Zadani su vektori
1 - A ),
Odredi kut što g a vektor e
3,
b = ( - 1, O), e = (5, - 1, 8)�
zatvara s ravninom razapetom vektorirna ai
b ako vrijedi �(a, b) = �(a, e ) .
a·b a·C
RJE�BNJE. Iz uvjeta �(a, b) = �(a, e) imamo = , odnosno
al
! i ib ! a l ic i
Uvrstimo tu l b l = JIO,
Dobivamo -6A + 9 = 2A + 7 , tj. A = �' a =
3v'TO, (t, l,�).
lcl (a · b) = lb !(a · e ) .
le i = a · b -2A + 3, a · e = 2A + 7 .
Neka j e q1 kut što ga vektor e zatvara sa ravninom razapetom sa vektorirna a i
b . Vrijedi
11:
q1 = 2 - �(a x b, e ) ,
tj.
sin q1 = cos �(a x b, e ) .
3l o
i j k
Računamo axb= � f -�i - �j + �k . Sada imamo:
-1
cos �(a x b, e ) =
-2 · 5 - L4 (-1) + 2.2 . 8 = y'I9
Jll
4 _ .
:L 11 . 3 V'iO
16 + 16 + 4 .lU
15
80 5. VEKTORI
Slijedi sin rp =� i rp � 16953' .
5.24. Jesu li baze
RJEšENJE. Za vektore prve baze je [i, j, k] = l>

(i, j, k) i (i -j, i + j - k, 2i -j + 3k) jednako orijentirane?
O pa tvore desnu bazu. Provjerimo
>
uvjet za vektore druge baze
t -1
o
[i - j, i + j k, 2i - j + 3k] =
- l -1 = 7
l o
2 -1 3
pa je i ovo desna baza. Dakle, jednako su orijentirane.
S.2S. Zadani su vektori X , Y , Z sa svojim skalarnim komponentama (u
l),
pravokutnom koordinatnom sustavu) X (a · a, a · b, a · e) , Y =
(b · a, b · b, b · c) , Z = (c · a, e · b, c · e) , gdje su a = (1, 1, 1 ) ,
b = (1 , -l, e (1, 1, - 1 ) . Da li su X, Y i Z komplanarni?
l
RJEšENJE. Vrijedi a · a = 3 , a b = b · a = l , b · b
· 3, b e = e b = -1, · ·
-l,
ll l
e · e = 3 , a · e = e · a = pa su X = (3, l, 1 ) , Y = (1, 3, - l) , i Z = (1, 3) .
Vektori su komplanami ako i samo ako je njihov mješoviti produkt jednak nuli.
3 1
[X, Y, Z] = 3 - 1 = 16
-1 3
Dakle, X, Y i Z nisu komplanami.
5.26. Ako u peterokutu PQRST vrijedi QR + RS = PT , dokaži da je onda

PQ = TS .
5.27. Ako je ABCD paralelogram, E i F točke na dijagonali BD takve da je
IBEI = I FDI , dokaži daje tada i AECF paralelogram.
5.28. Dokaži da se u paralelogramu dijagonale raspolavljaju.
A , B , C i točka O u prostoru. Neka su A' , B'
-
5.29. Zadan je trokut s vrhovima
:::-;t
--+
C' polovišta stranica BC, CA , AB . Dokaži da je OA + O JJ + OC =
- -
i
----+
OA' + OB' + OC' .
5.30. Trokuti At B t C1 i A2Bz C2 imaju težišta T1 i Tz . Dokaži da vrijedi relacija
5. VEKTORI 81
Neka su ABCD i EFGH četverokuti, a M i N sjecište spojnica polovišta
=4MN.
5.31.
nasuprotnih stranica tih četverokuta. Dokaži da vrijedi
A1 + B1 + ea + i5E
tetraedru PQRS točke H i K polovišta su bridova PQ i RS . Pokaži da
=4HK.
5.32. U
vrijedi:
� � ;::7; --t �
PQ + QR + p()· + QS
OABCDE je oA
U pravilnom šesterokutu
-:-7. --+
=b oB = ai Prikaži vektore
b b e e.
--+
b.
-::::-;!:.
5.33.
--t
A1:1 , BC , OC , OD i Ot! pomocu a 1 ' •
5.34. Ako vektori a , i razapinju paralelepiped, prikaži sve četiri glavne dija
gonale pomoću a , i
5.35.
AD
U kocki ABCDEFGH stranice AE, BF , CG, DH su okomite na ravninu
b= AC ,e=Ali.
baze ABCD . Prikaži vektore AE cE pomoću vektora a = n
q
' ' '
5.36. Točke P i Q imaju radij vektore p i s obzirom na ishodište O . Neka

je točka X polovište od PQ i točka Y takva da je oY 2 YX Ako se = .
n= = q tq,
� --t
pravci PY i OQ sijeku u točki Z , prikaži OY i PY pomoću p i q . Ako je
k fiY , prikaži az pomoću P , i k . Zaključi odatle da je az =
5.37. oA =
odnosno k 1 ·
oB
3oP = oA, 3oQ = = = =
Neka je =
a ib.
2 00 i 2PR
Točke P , Q i R su takve da vrijedi
RQ , a točka S je presjek prava
ca AB i OR . Ako je AS k Ah i OS l oR , izračunaj oR k , l i ,
os .
b.
5.38. Ako su A , B , P i Q kao u prethodnom zadatku, a točka X presjek pravaca
A Q i BP , točka Y presjek pravaca AB i OX, prikaži OX i oY pomoću a
5.39.
i
Zadan je trokut OAB i točke X i Y takve da je 2AX = 3AB,oA oBoB=. BY .
=b
U paralelogramu PQRS je PQ 2a i PS = = b.
Ako je Z presjek pravaca OX i AY , prikaži az pomoću
Točka T je takva da vrijedi
i
, b.
5.40.
PT 2 . Ako se pravci PR i QS sijeku u točki X , a pravci RS i QT u
točki Y prikaži vektore TR PY QY i IT pomoću a i
,
5.41. U paralelogramu OABC točka P je polovište dužine AB , a Q dijeli dužinu

OP u omjeru 2 : l . Dokaži da točka Q leži na pravcu AC i nadi omjer
IA Q I : IQC I .
82 5 . VEKTORI
5.42. U trokutu ABC točka Q je polovište stranice CA , a točke P i R takve da je

BP = 3 PC i 2RA = AB . Izrazi radij vektor točke R pomoću radij vektora
od P i Q . Pokaži da točka R leži na pravcu PQ i nadi omjer IPR I : l QR j .
5.43. U trokutu ABC uzete su točke P i Q tako da je BP = t BC i AQ = t AC .

Dužine AP i BQ sijeku se u točki S . Prikaži vektor AS kao linearnu
kombinaciju vektora a = AR i b = BC .
5.44. Neka su E i F polovišta stranica AB i BC paralelograma ABCD , a G sjecište
dužina M i · DE . U kojem omjeru tOčka G dijeli dužine AF i DE ?
5.45. Neka su K i L točke na stranici AD i dijagonali AC paralelograma ABCD
--+ -:-1
--+
-+ -+ --+
takve da je AK = � AD i AL = t AC . Dokaži da su KL i KB kolineami
vektori.
5.46. Neka je ABCD četverokut i E , F , G , H redom polovišta stranica AB , BC,
CD , DA . Dokaži da je četverokut EFGH paralelogram.
5.47. Točke E i F su polovišta stranica AB i CD četverokuta ABCD . Dokažite
da su polovišta dužina A F , BF , CE , DE vrhovi paralelograma.
5.48. U konveksnom peterokutu ABCDE točke K, L, M , N su redom polovišta
stranica AB , BC, CD , DE , a točke P i S polovišta dužina KM i LN . Do
kaži daje dužina PS paralelna sa stranicom AE i daje njena duljina jednaka
(n >
�d(A, E) .
5.49. Pravci a i b su mimoilazni. Na pravcu a redom su dane točke At , A2 , . . . ,
An 2 ) , a na pravcu b redom točke B 1 , B2 , . . . , Bn tako da vrijedi
IA 1A2 I = IA 2A 3 I = IAn-lAn i
IB1 B2 I IB2B3 I = IBn-l Bnl '
. . .
Neka su C1 , C2 , . . . , Cn redom polovišta dužina At B t , A 2B2 , . . . , AnBn .

Dokažite da su točke C1 , C2 , , Cn kolinearne.
• • .
5.50. · Dokaži da se spojnice polovišta nasuprotnih bridova u t6traedru raspolavljaju.

5.51. Dokaži (vektorskimračunom) da seu trokutu simetrale stranica sijeku u jednoj
točki.
5.52. Dokaži (vektorskim računom) da se u trokutu simetrale kuteva sijeku u jednoj
točki.
5.53. Pokaži da se radij vektor svake točke T unutar tetraedra može napisati u obliku
oT = At aA + A2 oB + A3 0C + A4 00
At
gdje su Ai pozitivni brojevi, + A2 + A3 + A4 = l .
5.54. Zadan je tetraedar ABCD . Neka je E polovište brida BC , a F polovište du-
- -+ -;-;t
žine DE . Prikažite vektor CF kao linearnu kombinaciju vektora a = A11 ,
-+ -+
b = AC , e = AD .
5. VEKTORI 83
5.55. Pokaži da se težišnice tetraedra sijeku u jednoj točki. (Težišnica tetraedra je

spojnica vrha s težištem nasuprotne strane).
5.56. Dokaži da za bilo koje vektore a i b vrijedi la - bl 2: ! lal - lbl l · Kada

vrijedi jednakost?
5.57. Neka je a = 24i - 7j i lbl = 15 . Nađi moguće vrijednosti za la + bl .
5.58. Odredi modul vektora lal zadanog s a = p - 2q, ako je lP l = 2 , lql = 3 i
n
1-(p, q) = 6 "
5.59. Izračunaj površinu paralelograma čije su dijagonale d = m - n , e = 3m - 4n
gdje su m i n jedinični vektori koji zatvaraju kut od 30 ° .
5.60. Zadano je lal = 13 , lbl = 19 i la + bl = 24 . Odredi la - bl .
5.61. Ako je lal = l l , lbl = 23 , la - bl = 3 0 , odredi la + bl .
5.62. Vektori a, b, e zadovoljavaju uvjete a+b+e = O , lal = 3 , lbl = l , lei = 4 .
Odredi a · b + b · e + e · a
5.63. Neka je C bilo koja točka na kružnici sa promjerom AB , različita od A i od
--+ --+
B . Dokaži Talesov teorem, odnosno AC l. BC .
5.64. Neka su a , b i e vektori različiti od O . Ako je a b = a · e , dokaži da je
onda b = e ili a l. (b - e) .
·
5.65. Neka su a , b i e vektori takvi da je a · e = 3 , b · e = 4 . Odredi ). tako da

vektor d = a + ). b bude okomit na vektor e .
5.66. Neka su a , b i e komplanarni vektori takvi da je lal = 2 , lb l = l , a · b = l ,
a · e = 5 i b · e = - l Izrazi vektor e pomoću a i b .
.
5.67. U trokutu ABC točka D je polovište od BC . Dokaži Apolonijev teorem

IAB I2 + IA C I2 = 2( IAD I 2 + IBD I 2 ) .
5.68. Odredi kut među glavnim dijagonalama u kocki.
5.69. U pravilnom tetraedru ABCD neka je točka E polovište od AD i F polovište
od AC. Odredi kosinus kuta između vektora EC i RF .
5.70. Izračunaj a · (b x e) i b · (a x e) za
a = 2i - 3j + Sk, b = -i + 4j + 2k, e = 2i + 3j.
5.71. Odredi površinu paralelograma koji u koordinatnom sustavu (O; i, j) ravnine

ima vrhove a) (l, l) , (4, l) , (2, 2) , (5 , 2) ; b) (l, 2) , (0, O) , (2, 6) ,
( l , 4) .
84 5 . VEKTORI
5.72. a) Zadani su vektori a = (3, -6, 1) , b = (1, 4, -5) i e = (3, 4, - 12) . Nađi
projekciju vektora a + b na vektor e , tj. (a + b)c .
b) Zadani su a = (l, -3, 4) , b = (3, -4, 2) i e( - l, l, 4) . Nađi projekciju
vektora a na b + e .
e) Dokaži da je (a + b ) e = ac + bc za bilo koje vektore a , b , e .
d) Opovrgni tvrdnju: ab+c = ab + ac .
5.73. Nađite duljine stranica i kutove trokuta sa vrhovima: a) A(l, 2) , B( l, 5) ,
e(3, 4) ; b) A(- 1, 2, 3) , B(2, 1, 2) , C(0, 3, 0) .
5.74. Zadani su vektori a = i + 3j , b = 2i - V{;j . Dokaži da su vektori a - b i
a + b okomiti. Koji uvjet moraju zadovoljavati vektori a i b da bi a - b i
a + b bili okomiti?
5.75. Akoje vektor i + yj + zk okomit na vektore i - 2j + k i -i +j + 2k izračunaj
komponente y i z .
5.76. Zadan je vektor a = 4i + 2j . Odredi vektor b tako da bude b.ia i lb l = VS .
5.77. Odredi jedinične vektore okomite na vektore: a) i i j ; b) i + j + k i i ;
e) i + j i i - j ; d) i + j - k i j + 2k .
5.78. Dokaži da su dijagonale četverokuta čiji su uzastopni vrhovi A( -2, -5) ,
B(5, - l) , e(2, 3) , D( -3, 3) okomite.
5.79. Zadan je trokut sa vrhovima A(3, l, .A. ) , B(2, - 1, 4) , e(l, 2, 3) . Odredi
). E R tako da kut uz vrh e bude pravi.
5.80. Tri vrha paralelograma ABeD su: A(2, - l, 5) , B(O, 2, - l) i C( -2, 4, 3) .
Odredi četvrti vrh D .
5.81. Izračunaj volumen tetraedra sa vrhovima: a) A(l, l, l) , B(6, 3, l) , C(3, 6, l) ,
D(2, 3, 5) ; b) A( l, l, l) , B(2, 3, l) , e( l, - l, 2) , D(3, -l, l) .
5.82. Dokaži da točke A( -3, 2, 4) , B(6, 5, 10) , e(9, l, 4) , D(3, - l, O) leže u istoj
ravnini.
5.83. Izračunaj površinu trokuta sa vrhovima: a) (4, 4, 4) , (2, 4, 2) , (3, 3, 6) ;
b) (4, -2, 6) , (6, - 1, 7) , (5, 0, 5) .
5.84. Zadani su vektori a = (2, l, O) , b = (l, - l , -2) , e = (2, 2, -l)
d = (3, 8 , 5) . Svaki od njih prikaži pomoću preostala tri.
5.85. Dva susjedna vrha pozitivno mjentiranog kvadrata ABeD su A(2, 2) i
B( 5, 4) . Odredi koordinate vrhova e i D tog kvadrata i njegovu površi-
nu.
5.86. Dokaži dasu baze a) (� j, k) ; (j, k, i) ; (k, i, j) jednako mjentirane. b) (i, j, k)
i (j, i, k) različito mjentirane. e) (a, b, e) i (a, a + b, a + b + e) jednako
otjentirane.
5.87. Dokaži Lagrangeov identitet
(ab? + (a x b) 2 = a2b2•
Pomoću njega izvedi formulu P = ..ja2b2 - (ab)2 za površinu pravokutnika
razapetog vektorima a i b .
5. VEKTORI 85
5.88. Dokaži da vrijedi

a) ( a + b) · [(a + e) x b] = -[a, b, e];
b) (a + 2b - e) · [ (a - b) x (a - b - e) ] = 3[a, b, e];
e) ( (a - b ) x e) x ( (a + b) x e) = 2[a, b, e]e.
5.89. Dokaži da je a) ( a x b) (b x e )( e x a) = [a, b, e] 2 ;
b ) (a X b) (e X d) + (a X e)(d X b ) + (a X d)(b X e) = 0;
e) ( a x b)2(a x e)2 - ((a x b)( a x e))2 = a2[a, b, e]Z koristeći jednakosti
1 :::j,
(a x b)2 = : : : l :::j.
(a x b)(e x d) = : : �
5.90. Dokaži da u koordinatnom sustavu (O; i, j) trokut s vrhovima T; = (xi, y;) ,
i = l, 2, 3 ima površinu jednaku apsolutnoj vrijednosti broja
l
XI YI l
2 X2 Y2 l .
X3 Y3 l
6.
Pravac i ravnina
Ravnina n potpuno je odredena jednom svojom točkom Tt (xl! y t, z1) i vektorom

normale n = A i+Bj + Ck . Pišemo n = (Tt, n) . Njenajednadžba glasi, u vektorskom
obliku:
(l)
Tu j e r radij vektor neke točke T(x, y , z ) u ravnini, a rt radij vektor točke Tt .
Skalami oblik ove jednadžbe je
A (x - x1 ) + B(y - yi ) + C(z - zt ) = 0. (2)
To je jednadžba ravnine kojoj je zadan vektor normale i jedna točka.
Sl, 6, L Ravnina
Kanonska jednadžba ravnine izvedena je iz 2 i glasi

Ax + By + Cz + D = O. (3)
6. PRAVAC I RAVNINA 87
-+-+y - =1.
Ako su svi koeficijenti različiti od nule, dijeljenjem ove jednadžbe sa - D dobivamo
,
segmentni oblik jednadžbe ravnine
P(p, O, O), Q(O, O), R(O, O,

X Z
(4)
p q r
M(x0, y0, zo) + By + Cz + = O

Točke q, r) su presječne točke ravnine s koordinatnim
osima, a brojevi p , q , r su duljine odrezaka na koordinatnim osima.

Udaljenost točke do ravnine Ax D računa se
formulom
(5)
Kut ({J među ravninama

njihove normale
n1 = (T�, nl ) , n2 = (T2, n2)
jest kut što ga zatvaraju
(A�, B�, Cl ) , n2 = (A2, B2n,lC.2n),2 AlA2 + BlB2 + cl c2

pri čemu su normale izbrane tako da taj kut bude šiljast (ili pravi). Ako je n1
COS(/)= Ind ln2l = JAi + Bi + CiJA� + B� + .
tada ({J računamo formulom:
n1 n 2
(6)
Ci
Dvije su ravnine okomite ako je
A
n1 n2 A1 B1 C1 1 A 2
..L
+ B1 B 2 + C1 C 2
, tj. ako je
= O,
A2 - B2 = C2 .
a paralelne ako su i kolinearni, tj. ako je
6.1.
x+y+z=l ;b) x+y=l ;c) x=l;d) x+y-z=O.
Nacrtaj sljedeće ravnine:
l .
a)
b) Oz x + y. .=) l xOy
RJEšENJE. a) Ravnina odsjeca na koordinatnim osima odreske duljine (slika 6.2.a).
Ox l, y, z), yOz.
Crtamo pravac u ravnini . Ravnina prolazi tim pravcem i
T( l
paralelna je s osi (slika 6 2 b .
y z.d)
e) Ravnina siječe os u točki s apscisom i paralelna je s ravninom Na
y -z = O. zOx yOzy = z = x x -z =z O,= y x =

ime, njoj pripadaju sve točke s koordinatama za neke vrijednosti kordinata
i
Ravnina prolazi ishodištem. Za O dobivamo za O
dobivamo Dakle ravnina prolazi pravcima odnosno koji leže
u koordinatnim ravninama odnosno (slika 6.2.d).
88 6. PRAVAC I RAVNINA
Sl. 6. 2.
6.2. Napiši jednadžbu ravnine koja:

)
O, -l) n = (2, l, nO)=; (O, 2) ;
T( l, -2, O) TS, S(O, -l, l).
a prolazi ishodištem i ima vektor normale
b) prolazi točkom M( l, i ima vektor normale l,
2
e) prolazi točkom i okomitaje na spojnicu
) 2(x -O)+ l(y -O)+ O(z - O)= O, 2x + y =O.

odmah
O(x -l)+TS =l(y(0--l)O)+i2(+(z +l- 1+2)) = O,j +(yl +-O)2zk+=2 =O.-i+j+kje normala
RJEšENJE. Po formuli možemo napisati tražene jednadžbe;
a tj .
-l(x -l) + l(y + 2) + l(z -O) = O, -x + y + z + 3 = O .

b) tj.
-+
e) Vektor
ravnine, tj .
6.3.
T(T(2l,, O,l, 2)2)
Napiši jednadžbu ravine koja:
) Ox;
T(T(2l,, -l3, l), 3) Ox ;- Oz ;
a prolazi točkom i okomita je na os
b) prolazi točkom i paralelna je s xOy ravninom;
S(Ox, l, 2,-l) , T(3,0, 2) Ox;

e) prolazi točkom i paralelna je s osima Oy ,
d) prolazi točkom i osi
e) prolazi točkama i paralelna je s osi
f) prolazi osima Oy .
) T( l, 0,2),n= i , n:=x-1=0.
T(T(22,-1,1, 2, ),3),n=ixj=k, n=z-2=0.
RJEšENJE. Dovoljno je odrediti jednu točku i normalu ravnine.
n=jxk=i , n:=x-2=0.
a
b)
e)
d) 0(S(10,,2,-l),
O, n=n=ixix OT=ST=-j+-2j-2k,3k, n=n:=3y+2z-4=0.
0) ,
-
-y + 3z =O.
e)
f) 0(0,0,0), n=ixj=k, n=z=O.-+
6.4. Napiši jednadžbu ravnine n koja je:

2x-
b)
a) okomita na ravnine 1rt = y + z - 2 = O, n2 = x+z+l = O i
prolazi točkom T(l, 2, -l) ;
okomita na ravninu 1rt = 3x - 2y + z - 3 = O i prolazi točkama
T(2, 1, 3) , S(l, 0, -1) .
RJEšENJE. a) Vektori Dt = (2, -1, 1) , n2 = (1, 0, l) su vektori normala ravni
na 1tt , odnosno n2 Kako je ravnina n okomita na te ravnine, to je i njena
b)
•
normala n okomita na Dt i na n2 . Dakle, n = Dt x n2 = -i - j + k i zato

n = - l (x - l) - l (y - 2) + l(z + l) = -x - y + z + 4 = O .
Točke T i S leže u ravnini n i zato je njena normala n okomita na vektor
--+ --+
TS : n = Dt x TS = 9i + l lj - 5k . Izaberimo sada bilo koju od točaka T ili S ,
recimo S , i postavimo traženu ravninu n = (S, n) :
n = 9(x - l) + l l (y - O) - 5(z + l) = 9x + l ly - 5z - 14 = O.
6.5. Odredi jednadžbu ravnine odredenu točkama M( l, - l, 2) , N(3, 2, O) ,

P(l, -2, 1 ) .
n tražene ravnine.
--+---t
RJEšENJE. Potrebno je odrediti vektor normale Kako n sadrži
- -
spojnice MN i MP, to je n okomit na vektore MN i MP :
--t ---t
n = MN x MP = (2, 3, -2) x (0, -1, -1) = -5i + 2j - 2k
i odavde n = (M, n) = -5x + 2y - 2z + l l = O .
6.6. Točke A(2, 5, O) , B( l, 6, 2) , C( - l, 4, l) , D( l, 4, 3) odreduju tetrae

dar. Odredi kut među stranama ABC i ABD .
RJEšENJE. Potrebno je odrediti kut qJ što ga zatvaraju ravnina 1tt odredena točkama
A, B, C i ravnina n2 odredena točkama A , B, D. Odredimo njihove normale Dt i
n2 :
--+ --+
Dt = AB X AC = (-l, l, 2) X ( -3, -l, l) = (3, -5, 4),
--+ --+
n2 = AB x AD = (-1, 1, 2) x (-1, - 1, 3) = (5, 1, 2) .
Zato
18
cos (/J = lDt l ·ln2 l = /Fr\ Mn = 0,465,
Dt n2 v 50v 30
90 6. PRAVAC l RAVNINA
6.7. Odredi odreske koje na koordinatnim osima odsjeca ravnina

a) 2x + 4y + 5z - 6 =O; b) x +y - 3z - 12 =O; e) 3x - 2y - 6 =O.
RJEšENJE. Jednadžbe ravnina moramo dovesti u segmentni oblik.
a)
X y Z
2x + 4y + 5z = 6 ==? 3+ +� =l
I
2 5
i odresci su p = 3, q= !, r = �.
b) p= 12 , q = 12 , r = -4 .
e) Ravnina se ne dade dovesti u segmentni oblik. Najviše što možemo učiniti
jest da je napišemo u obliku :_ + 2:'....
= l i odavde čitamo p = 2 , q = -3 . Naime,
2 -3
odrezak na osi Oz ne postoji, pošto je ravnina paralelna s osi Oz . Formalno možemo
r
.. . . . X y
stavttl = oo 1 ptsatl
Z
+ - + - = l.
2 -3 oo
r -
6.8. Točkom T( 5, -3,

l) položi ravninu koja odsjeca na osi
a na osi Oy odsječak 2.
Ox odsječak l,
RJEšENJE.
p=l
Odavde
, q = 2.
r
Napišimo segmentni oblik tražene ravnine:
�
Kako je
= - . Dakle, n =
TE n , to koordinate točke
2x + y - 5z - 2 =O.
T � + � + ; = l. Zadano je
zadovoljavaju ovu jednadžbu.
6.9. Odredi jednadžbu ravnine koja sadrži os Oz , a s ravninom p =

2x + y - vfsz = O zatvara kut od 60° .
RJEšENJE. Potrebno je odrediti vektor normale n tražene ravnine n . Stavimo
n = Ai + Bj + Ck. Kako n sadrži os Oz , to je n okomit na k : n · k = O, tj.
C = O i stoga n = Ai+ Bj . Ako sa m = 2i +j - 5k označimo vektor normale ravnine
p , tada vrijedi
tj.
(4A + 2B) 2 = 10(A2 + B2 )
A A
3( 'B )2 + B 'B - 3 = 0
i odavde A = -3B ili 3A = B Postoje dakle dvije ravnine:
.
Trt = x + 3y =O, n2 = -3x + y =O.

nT11(2, x-3y-2z +l = n2 y + 3z + 3 =
6.10. Odredi jednadžbu ravnine p koja sadrži sve točke koje su jednako uda
3), T2(1, 2,
ljene od
a) dviju ravnina = O , = 2x - O;
d(T, ni ) = d(T, n2) T(x, y, z)

b) dviju točaka -l, -l) .
lx -3y -2z + l l -y + 3z + 31
RJEšENm. a) Mom biti za svaku točku tražene ravnine
p:
_ 1 2x
x-3y -2z + = y + 3z + 3).

-
v'i4 v'i4
i odavde ±(2x - Postoje stoga dva rješenja (dvije
PT(Ix, y,3xz)-4y + z + 4 = P2 x + 2y + 5z + d(2 =T, TI ) = d(T, T2)

l
simetralne ravnine):
= O, = O.
(x -2)2 + (y + l? + (z -3)2 = (x -l? + (y -2? +(z + 1)2

b) Neka je ponovo bilo koja točka tražene ravnine p .
daje
odakle, nakon sređivanja, dobivamo p = x -y + 2z -4 = O.
p = (T1 , r
Pravac p određen je nekom svojom točkom T1 r1
i vektorom smjera e . Pišemo
e) . Ako je radij vektor neke točke pravca, a radij vektor točke , tada T1
vektorska jednadžba pravca glasi
r = r1 +t c .
T, = T,(x�, y�, zi) , r = (x, y, z), = m, n),
e (l,
(7)
{ xy =y=x1, +t+tml, ,
Ako je tada izjednačavanjem koefi
cijenata uz vektore u ( 6. 7) možemo jednadžbu napisati u parametarskom obliku:
p =:
t y z Z! z= Z I+ tn , (8)
= --;;;- = -n- .
ili, eliminacijom parametra , u kanonskom obliku:
X - X! - YI -
(9)
-l-
Sl.
y T1
6.3.
- (x t ,
Pravac
Yl > zzt )
- , T2 (x 2 , Y2 , z2 )
x(T2 t, Ct) ,=p2Y2(T-2,YtcYt2) = Z2 -ZZlt (lO)
Jednadžba pravca kroz dvije točke glasi
X - Xt
- Xt
c1 = mt, nt) , c2 = (12, m2, n2) ,

--- --- --
Kut među pravcima Pt jest šiljasti (ili pravi) kut među njiho-
(ll)
vim vektorima smjerova: ako je (lt, računamo ga po
formuli
p :
t;, p = { yX =l= 2t, ,
) p = { ;z=:�;�
6.11. Parametarsku jednadžbu pravca
a
3-2t; z= l+ t,
b)
napiši u kanonskom obliku.
t
t = x---2l ' t =y +2, t= -- z-3-2 .
RJEšENJE. Trebamo izračunati i zatim eliminirati parametar iz gornjih jednadžbi.
a)
x-l-2-- y+2
Prema tome, kanonska jednadžba glasi:
- z-3-2l .
= 2i +j + 2k.
--
1
Primjeti da u ovakvom zapisu uvijek ostavljamo broj u nazivniku. Brojevi u nazivniku
t= y =l, t=z
su komponente vektora smjera, dakle, e
b)
X - 1.
2'
Možemo napisati samo

X Z -l
y = l.
2--1-,
Vektor smjera glasi e = 2i + k i nema komponente u smjeru vektora j . Pisat
x
ćemo kanonsku jednadžbu u formalnom obliku
z-1
T(x,
y .::. l
= ,
2 == 0
-- -1-
tumačeći da ovejednadžbe imaju smisla samo ako je za svaku točku y, z) ravnine
ispunjeno y = l .
6.12. Napiši kanonsku i parametarsku jednadžbu pravca koji

a) prolazi točkom M( l, 2 - l) i ima vektor smjera e = (l, 3, - l ) ;
b) prolazi točkama M(1, 2, - l ) , N(2, , 3 ) 0 ;
e) prolazi točkama M( l, 2, -l) , N( l, l, 2) .
RJEšENJE. Možemo odmah napisati po formulama (6.8) i (6.9)

a)
X = l + t, y = 2 + 3t, z = - l - t,
x-1 y-2 z+ l
l - 3 - - --=t ·
{
---+
b) Vektor smjera je e = MN = i - 2j + 4k . Zato
X = l + t,
x-1 y-2 z+ l
y = 2 - 21, -- = =
1 --=2 -4- .
z = - 1 + 4t,
e) Sada je
{
e = -j + 3k i stoga parametarska jednadžba glasi
X = l,
y = 2 - t,
z = - 1 + 3t,
dok kanonsku možemo formalno pisati u obliku
x-1 y-2 z+ l
=
o -1 -3- .
{ x2x+-yy -4z-2z-5-l==
6.13. Pravac p zadan je kao presjecište dviju ravnina
O,
P O.
Napiši njegovu jednadžbu u kanonskom i parametarskom obliku.
z = -l :
RrnšENJE. Da bismo odredili tražene jednadžbe potrebna nam je jedna točka T s
x+y=l
pravca p i njegov vektor smjera e. Koordinate točke T dobivamo iz gornjeg sistema,
2x-y=-l
stavljajući za vrijednost jedne koordinate bilo koji broj. Uzmimo npr.
x= y= l, -l)
= = 2l -1l -2-4k = - -3k.
i odavde O, l . Dakle, T(O, E p. Vektor smjera e je okomit na
vektore normala Dt , D2 :
i j
e D1 x D2 -6i 6j
Kanonska jednadžba pravca

x y-12___z+l1_ '
p glasi
2__
-=x2 y-12 =--=1 z+ll

Parametarsku jednadžbu možemo odavde direktno ispisati, no obično je "računamo",
proširivši gornje jednadžbe
{ X = 2t ,
--
p = yz=-l+t=l +2t,.
i odavde
6.14.
{ -x-x ++ 2y2y +z-4

-3z = = y -2 l
Napiši u kanonskom obliku jednadžbu pravca
a) P =
O,
{ O; == b) P
2x - O,
O.
z). x y
RJEšENJE. a)
U ovom slučaju ne možemo uvrstiti u gornji sistem bilo koju vrijednost
za nepoznanicu z (kao u prošlom zadatku) da bismo odredili točku koja leži na pravcu.
Provjeri da dobiveni sistem po nepoznanicama i neće imati rješenja (za nasumce
odabranu vrijednost varijable Mogli bismo fiksirati neku drugu nepoznanicu, no
da ne bismo u svakom primjeru vršili dodatne analize, modificirati ćemo postupak
z= l -x+2y = 3, = y.
objašnjen u prošlom zadatku: rješavamo gornji sustav po bilo koje dvije nepoznanice,
tretirajući treću kao konstantu.
-x+32- - yl- -z-10-.

Oduzimajući gornjejednadžbe dobivamo i zatim tj. !f
Zato kanonska jednadžba glasi
Vektor smjera je e = 2i + j . Uvjeri se da je e = n1 x n2 .
T
b) U oviinjednadžbama ne pojavljuje se nepoznanica z . To znači da, ukoliko x
i y zadovoljavaju ovaj sistem, vrijednost varijable z možemo uzeti po volji. Drugim
riječima, pravac će prolaziti točkom čije prve dvije koordinate zadovoljavaju ovaj
sistem i biti će paralelan s koordinatnom osi Oz .
{
Njegova parametarska jednadžba će glasiti
x = f,
a kanonska
z=t,
y = 2,
x-l y-2 z
-T- = -o- = · r
Primjeti da je e = k .
-4-, 4- z-4
6.15. Odredi nepoznati parametar A tako da pravci
x+ l y z- 1 x-3 y +2
PI = - = = p2 = = =
1 - -3 - A- - -::s ·
imaju presječnu točku.
RJEšENJE.
{ -l +t, { 4s,
Napišimo parametarske jednadžbe pravaca:
l + 4t,
x= x = 3 + As,
P I = y = -3 t,
z= 4-P2 = y = -2 +
+As,
z= 5s.
Da bi P I i P2 imali zajedničku točku, mora biti
-3t4t 4-+4s,
-l + t = 3
l+ =
= -2
5s.
t -l
Ovaj sistem (za neko fiksno A ) u principu nema Jješenja, što znači daje mimosmjer
nost pravaca njihov očekivani položaj u prostoru.
Iz druge i treće jednadžbe dobivamo = 2 , s = . Broj A određujemo tako
A( l, B(O,
da i prva jednadžba bude zadovoljena: A ::::: 2 .
6.16. Pravac p prolazi točkama -2, 3) , - l, 2) . Odredi kuteve što
RJEŠENJE.
ih on zatvara s koordinatnim osima.
AB
Dovoljno je poznavati vektor smjera pravca, e =
Tražene kuteve nalazimo iz formule
---+
= 2i - 2j - k .
Co = cos ai + cos f3j + cos yk. (12)

Vrijedi
e 2i - 2j - k 2 • 2 • 1
Co = - = = -1 - -J - -k
le i v'9 3 3 3
109°28'. =
i zato a arc cos � = 48°11', {3 = arc cos(- ) � = 131°49', y = arc cos(
_ l)
3 =
•
6.17. Izračunaj kut medu pravcima
_ x-1 = y = z-4 _ x +6 y - 2 z - 3
Pt =-1- -2 --::;:;-- = -5- = -1- = -1-. P2
RJEšENJE. Kut među pravcima jest kut medu njihovim vektorima smjerova: c1 =
(1, -2, 7) , c2 = (5, l , 1) :
cos q>
2v'2 = 96 l .
= lctlCt . lc2c2 1 = - 27 => q>
o
'
Kako je q> veći od 90° ,

180° - 96°11 = 83°59'. zamijenjujemo ga njegovim suplementom; dakle 1:(P t , p2 ) =
{ X = l, { X+ y = l,
O;
6.18. Nacrtaj pravce
a
) b) x - 1 = L = �-
y = l; z= 1 -3 -1
T( O)
d)
RJEŠENJE. a ) Pravac prolazi točkom l, l, e) i okomit je na ravninu xOy (tj. para

XOy
T(l, O, O), O,
lelan s osi Oz ). b) Pravac leži u ravnini. Pravac izgleda poput prethodnog,
podignut u ravninu
S( 3, l).z = . l 6.4 .
Vidi sl. .a-d
xOy . d)
(paralelan s ravninom ) Pravac prolazi točkama
(0,1,0)
Sl. 6.4.
Kut q> izmedu pravca i ravnine računamo po formuli
= 1:(p, ) := 90° - 1:(c, n)

·
q> n
pri čemu su ei n izabrani tako da kut medu njima ne bude tupi. Dakle,
C·n (13)
sin q>
l c l in i '
=
e+mB +=nCO,= O,
e = A = m A= n O,
Pravac je paralelan s ravninom ako je n tj. ako vrijedi
(14)
·
lA
A' B e ·
a okomit na ravninu ako je n za neki 1- tj. ako vrijedi
A,x+B,y+C,z+D, =O, 2 A2x+B2y+C2z+D2 =

l
O
(15)
A(A,x B,y + C1z +Dl) + ll(AA2,xll+ B2y + C2z + D2) =O

Ako se dvije ravnine n 1 = n =
sijeku po pravcu p , tada jednadžba
+
A , ll
( 16)
predstavlja za svaku vrijednost parametara ravninu koja sadrži pravac p . Fa
miliju tih ravnina za sve vrijednosti parametara E R zovemo pramen ravnina.
-l-2- = = 3 T( l, l, l)
Geometrijski, te se ravnine rotiraju oko pravca p .
6.19. Odredi jednadžbu ravnine 1t koja: a) prolazi točkom i oko-
x-2 = y+l
. , X
T(l_x+l
, l, l) y z+l
ID!ta Je na pravac p =
Y Z
-- ; b) . v
prolazt toekom
-
_1 1
P2 = -2- = =
z- 1
- = -- ,
i paralelna je s pravcima Pt = -- 0
1 1-
l -=I ·
e= (2, -1, l)
2(x -l)-l(y -l)+ l(z -l)= O= y +z-2 =O
RJEšENJE. a) Vektor normale n ravnineje ujedno vektor smjera prav
ca, zato je
2x -
2
n =
j
(slika 6.5.a).
b) Vektor smjera n sada je okomit na vektore smjerova pravaca p1 i
= = 2l l l = + 3j +
p :
i k
n C t X Cz
-x + 3y +z-3 =O.
0 -i k.
-1
Tako dobivamo 1t = (slika 6.5.b).
p
r -:l 7
Sl. 6.5.
x -1
6.20.
y-1-1- = -z-11- ,
Odredi jednadžbu ravnine n p =
2x + 3y +z + l =lO.
koja prolazi pravcem
T(l, l, l) e p p m n
a okomita je na ravninu p =
n= ex m=-2x(i ++ j+y +k)z =xO.(2i + 3j +k) = -2i +j+ k

RJEšENJE. Točka leži na pravcu pa stoga i u ravnini n . Normala
ravnine n okomita je na vektor smjera pravca i na normalu ravnine p . Dakle
T(T(ll,, ll,,pll))
i jednadžba ravnine n je
6.21. Odredi jednadžbu pravca

a) prolazi točkom
koji:
n= 2x+y+3z+l=O ;
= { x+y-z+l=O
i okomitje naravninu
b) prolazi točkom
-x + 2y +z+ 3 = O
i paralelan je s pravcem
e= n= (2, l, 3),
·
e
RJEšENJE. a) Kako je pravac okomit na ravninu, to za njegov vektor smjera može
p -=px-12 - y-1l - z-13 .

mo uzeti vektor normale ravnine: i jednadžba pravca u kanonskom
obliku glasi
-- -- --
e = -1il j2l -lkl = 3i + 3k.

b) Vektor smjera pravca je u ovom slučaju jednak vektoru smjera pravca q ,
odnosno, okomit na vektore normala ravnina koje određuju pravac q (skiciraj!):
Tako dobivamo
-x-11- = y-10- = -1z-1-.
P =
-
6.22.
) . p = -x-12- = -y+l3- = z+l .
Odredi jednadžbu ravnine n koja:
1
x-2-1 = -ly = -z+23- , p2 =

a prolazt pravcem --=1 paralelna Je
. s ost.
Oy ;
x-2 --
b)
y+l-1 = --z-13
prolazi paralelnim pravcima = -Pt
_
T( l, -l, -l) p
p,
RJEšENJE. a) Točka leži na pravcu te stoga i u ravnini n . Potrebno
je još odrediti njenu normalu.
j x e =j x (2i + 3j -k) = -i -2k

Kako je ravnina paralelna s osi Oy i s pravcem to je njena normala okomita
na vektore smjerova tih pravaca:
n =
6. PRAVAC l RAVNINA 99
i zato je n=x+2z+l
b) Točke M( O,
=0.
I, -2), -l,
N(O, l) leže na pravcima, pa zato i u ravnini. Ravni
na 1r je određena jednom točkom (recimo M ) i normalom koja je okomita na vektor
n e = ( 2 i -j + 3k) ( - i -j + 3k) = -9j 3k,

,--..t -
smjera e zadanih pravaca, kao i na vektor MN , pošto spojnica MN leži u ravnini:
= 3y + z + 2 =
-
= x MN X -
te je 1r
2x + 3y +
O.
6.23.
' :
z-3 =0.tJ,
Izračunaj kuteve što ih s koordinatnim osima zatvara ravnina
= -9':(n, i) no ·i ,
ii= k (1 7 )
RJESENm. Neka su a , y traženi kutovi. Kako vrijedi sin a cos
i slično za sin tJ , ,
sin y to jedinični vektor normale možemo pisati u obliku
ii=
= 15°30' .
Kako je v\4 ( 2 i + 3j +k), 32°18' , tJ= 53°18'
sin ai + sin /Jj + sin y
to dobivamo a = arc sin
.
, *=
{ 3x+y-z+I oo
r
6.24.
= x -8y + 3z - = 2x-y +4z-2
v . •
Izracunaj kut kojeg zatvaraju pravac p
ravnina 1r
= •
6 O.
i
e = (3i +jn =-k) 8j +(2i-j+

RJESENm. Vektor smjera pravca je
3k. 4k) 3i-14

x j -5k =
. = n·n ee 74100430 = 0,7665,

a vektor normale ravnine
Sin (/) ,
-- ,,
i-
l ::::: y'74y'43()
Zato je
6.25.
a) P = x-2 - 1 - = _2 = z+l n= 2x-3y +z+ 4
-=l'
Odredi presjek pravca i ravnine:
= x -2-21 _2 = z+z+_1ll , n:=2x-3y +8z+1=0,

X
= O,
e) P = 1 _2 = _1 , n:=2x-3y +8z+4=0 .
b) L
p
a) { x= 2+t,
RmšENm. Presjek pravca i ravnine najlakše određujemo tako da pravac napišemo u
parametarskom obliku i zatim dobivene jednadžbe "uvrstimo" u jednadžbu ravnine:
p : yz=-1= -2t-t, , = 2x -3y +z+ 4 = o. 1C

y = 2, z =2(22(+t2 +t) -3() -3(-2t-2t) +) +(-8(l -l-t
-t) + 4 = t= -l. x = l,
) + l= -3 =
Dobiva mo O i odavde Zato su
p A(2, -l) p
O koordinate presječne t očke .
b) Sada O daje O , što z nači da pra
e) 2(2 + t) -3(A(2, -l)+ 8(-l-t) +4

vac ne siječe ravninu. Provjeri da je z aista p aralelan sa 1t (vektor no rma le rav nine
oko mit je na vektor s mjera pravca) , te da t očka O, E ne leži u 1t !
Uovo mslučaju je -2t) = O , što znači da pravac
p A( 2, -3, l),
leži u ravnini . Provjeri da je zaista O, E 1t .
6.26.
x-3
q -2- = = -3-
Odredi jednadžbu pravca
y+3 z-S
koji prol azi t očko m
1
okomit je
A q.
. ..
na pravac = ---=! 1 SIJece ga .
y
p = e = (2, -l, 3) A q
RJEšENJE. Postavitiće mo ravninu 1t koja prolazi t očko m i okomita je na pravac
2( x -2)-l( y + 3) + 3( z -l)= y + 3z-1 0 =O.

Traženi pravac prol azi t očko m i sjeci šte mpravca s ravnino m 1t .
Nor mala ravnine je n
-2 y-+1-3 =
, a njena je dna džba
z-ll q
PresJe. k
n=
n
.
n Je to eka B ( l , - 2 , 2) O = 2x -
, a J'ednadžba pravca p . X
glas 1 ---=!=
-2- = -y+23- = -1z ; q=:. x-l-2- = -y-13- = -=l'
p : x-l z+S
6.27. Odredi uda ljenost dvaju para lelni hpravaca
RJEŠENJE. Zadatak tje šava mo ov impostupko m(slika 6.6):
, p (l, -2, = e = (2, 3, -l),

Sl. 6.6.
=:. + 3y -z + 4q=:.x=l+2t
= , y=l+3t p
kroz točku T, okom itu na pravac
n 2x = q , z=-l-t. q
(i) Odred imo točku T na pravcu ,npr. T
O . (iii) Odredi mo S
O) . (ii) Postavi mo r avninu 1t
Vektor no rmale n
n 1t Para metarski prikaz pravca
•
zato je
je
2(1 +2t) +3(1+3t) -(-1-t) +4=0 t=-l,

Presjek pravca i ravnine dobiva mo kad je
=>
6. PRAVAC l RAVNINA 101
dakle,-l, -2,d(-4).p, q) = y'(I + + (d2(p-2), q) 2=d+((O + 4)2 = 2VS.

S( (iv) Izračunamo
1 )2
T, S) :
6.114. )
(Vidi i Zadatak
p x--2-1 = -y+23- = z-1

6.28. Odredi jednadžbu pramena ravnina koje prolaze pravcem
-- ·�
-x-12- = -y+23-, -y+23- = z-1

RJEšENJE. Dovoljno je jednadžbu pravca napisati u obliku
3x -2y -7 = O, y -3z + 5 = O.
i shvatiti ta dva dijela kao jednadžbe dviju ravnina koje u presjeku daju zadani pravac.
A(3x-2y -7) +JL(y -3z +5) =O :::::;. 3Ax+ (-2A +JL)y -3Jtz -7A +5JL =O.
To su ravnine n1 = n2 = Jednadžba traženog
pramena glasi
{ x + 3y + Sz -ll =
6.29.
x-y-2z+1=0
Odredi jednadžbu ravnine koja prolazi pravcem
P=
O
i paralelna je s osi Oy .
RJEšENJE. Napisati ćemo pramen ravnina koji prolazi zadanim pravcem i potom izd
x(l + +A)3xy++(5z3 -A-ll)y ++A(5(x-2A-y )-2zz -ll++ 7) 7A= O,=O.

vojiti onu koja j e paralelna s osi Oy . Kako j e pravac zadan kao presjek dviju ravnina,
jednadžbu pramena možemo odmah napisati:
Parametar
nepoznanicu
Ay A = 3 4x-z+ lO = O.
biramo tako da dobivena ravnina bude paralelna s osi Oy - koeficijent uz
mora biti jednak nuli. Odavde slijedi i rješenje
6.30.
(2 +t 3t)x + (1 -2t)y + (3 + t)z + l-2t =O,
Postoji li pravac koji je zajednički svim ravninama
gdje je E R bilo koji?
2x + y 3z + l+ t(3x -2y +z 2) =2xO+ y + 3z + l O.

RJEšENJE. Zadanu jednadžbu možemo napisati u obliku:
3x -2y + z -2 O.
+
i zato ona predstavlj a pramen odreden ravninama n1 =
tr2 = Kako te dvije ravnine nisu paralelne, one se sijeku
po traženom pravcu. Odredi njegovu jednadžbu!
102
x + 2z- =O. M' M(l, lM, l)

6. PRAVAC I RAVNINA
6.31. Nađi točku N simetričnu točki s obzirom na ravninu n =

y- 6
M
RmšENJE. Odredimo najprije projekciju točke
M
n = i+ j-2k,
na ravninu n . Nju dobivamo kao presječnu točku rav
x+= l +2zt, - = =l +Ot, z =t =l -2t.l

nine n s pravcem p koji prolazi točkom i okomit
x
je na n . Kako je e = to jednadžba
M' 2, 2, -l)M(. l, l, l)M'

pravca p glasi p = y
e).
On siječe ravninu y - 6 za , te
je ( Točka je polovište dužine čiji su
2= l+a2 ' 2 = l+2 _1 = l +e2

krajevi u točki i u traženoj točki N(a, b,
Zato je
b'
i odavde N(3 , 3 , -3) .
6.32.
_x-2 = = z+l1- . M( l, O, 2)
Odredi točku N simetričnu točki
p = --
y
s obzirom na pravac
M' M
3 5 -
R.mšENIE. Kao i u prošlom zadatku, odredit ćemo najp
M 3x + +z- = O.n= e= 1),

rije projekciju točke na pravac p . Nju dobivamo
kao presjek pravca p i ravnine n koja prolazi točkom
�M
x =t=2 +O,3t, =M'St,(2, zO,=-l)-l=+pt

i okomitaje na pravac p . Kakoje (3, 5 ,
l
to je n = Sy 5 Presjek pravca l
--+---<i M'
a,-1 =,e-e+2) - , 2 = -a +2-l , O = -+2-O ,

p= y i ravnine dobiva p
mo za te je n n . Koordinate
. b 1t
2
( b �1.e N dob"tvamo tz
tocJ�.
N(3 , 0, -4) .
x = -2- = , x-21- =
Sl. 6.8.
-2-l = z
y-3 z-3
6.33. Zadani su paralelni pravci: p = -- q =
l 0 -
y 3 .
1. •
-- . Odredi ravmnu n s obzrromna AOJu su tl• pravct• zrcalno
- - .
O, T(2, l, ST, M(l, 2,

0 ·
simetrični.
RmšENIE. Točke S( 3 , 3) , 3) nalaze se na pravcima p odnosno q . Zato
ravnina n prolazi polovištem spojnice tj. točkom 3) . Potrebno je još
= , n=
odrediti njen vektor normale. On mora biti okomit na vektor smjera e pravaca p i
q , kao i na normalu m ravnine p određene pravcima p i q (skiciraj !). Kako je
-+
m e x ST to dobivamo
-+ -+ -+
e x (e x ST ) = e(e · ST ) - ST (e · e).
Kakoje e= i+2j+, y =O.2i-2j , n= -2(i +2j) -5(2i-2j) = -12i+6j .

--t
ST = slijedi
X -7 = y =
-2x
. .
Odavde n :::
6.34.
z; 1Odred.1 Je
3x-y+z+2 =O ; x-y+3z+7 =O.

. dnadžbu ortogonaJne proJekCIJe pravca p
na ravninu: a ) n ::: b) n :::

::: -::g l
Sl. 6.9.
B' B,
6.9).
RJEšENJE. a) Potrebno je odrediti projekcije A' i dviju točaka A , s pravca p na
ravninu n i povući pravac p' kroz njih. Kako pravac p siječe ravninu n to za točku
y =t, z= -l+B3t =t= 3x -y + z + 2 = o -l, l, X2)==7p-St '

A možemo odabrati njihov presjek, i tada je A = A' (slika Zadatak rastavljamo
na sljedeće korake:
(i) Određujemo A p n 1r . Vrijedi 1r = ip=
B(7, O, -l) e e = n = (3, -l, l),

i za l dobivamo presječnu točku A' ::: A( nn.
(ii) Kroz točku E p postavljamo pravac q okomit na ravninu n . Izaberemo
:: : X = 7 + 3t , y = -t , = -l +t
E p . Vektor smjera pravca q je te je jednadžba
pravca q
B' t= -2 p,_x+l B'(l, 2, -3) =

q Z
= -2- = -y-11- = -=s z-2 ·

i za dobivamo presječnu točku q n n . (iii) pravac p' kroz A'
i ima jednadžbu
7 B(
+t 7
, , O,y-l)
b) Sada je pravac paralelan s ravninom i dovoljno je naći projekciju jedne točke
:: : X = = -t ,
E p i pravac
= + 3t
Be='(6,-Si+l, j+=3k, B .
s pravca na ravninu n . Uzmimo
-l
B'
q Z
koji prolazi točkom i okomit je na n Presjek tog pravca i ravnine n daje projekciju
q n n . Traženi pravac p' prolazi točkom
X= 6-St, y = l+ t, z= + 3t.
-4) i ima vektor smjera
te glasi
p' = -4
6.35. Nadi najmanju udaljenost točaka s mimosmjernih pravaca

x+ l y z - l x y+l z-2
= = pz =
- -1 = -- =
Pt - l = -l 2 ' 3 4 '
-- --
--
RJEšENJE. Ako su A E BE
p1 ,
Sl. 6. 10.
P2 točke na kojima se dostiže ta najmanja udaljenost,

tada spojnica AB mora biti okomita i na pravac p1 i na pravac pz (slika 6. 10). Naj
manju udaljenost možemo odrediti a da ne nalazimo te točke na kojoj se ona postiže.
Postavimo najprije ravninu n kroz pravac p1 , paralelnu s pravcem pz . Njena
normala n je okomita na vektore smjerova c1 Cz zadanih pravaca a pripada joj i bilo
,
koja točka, recimo T( - l, O, l ) s pravca p1 :

n = Ct X
Cz = - 2i - 2j + 2k,
E
n = -2(x + l) - 2y + 2(z - l ) = O = x + y - z + 2 = O.
Udaljenost između pravaca p1 i P2 jednaka je udaljenosti bilo koje točke pravca P2
do ravnine n . Umirno S(O, - l, 2) pz :
v'3 .
d(pt, pz) = d(S, n) = 3
(Za drugi način tješavanja vidi Zadatak 6. 1 14.)
6.36. Točkom M(l, l, O) položi pravac p koji siječe oba mimoilazna pravca:
x + 2 y - l z - 2 . :::; x - 4 y + l z
1 - -=l t P 1- l '
Pt :::; - = = z 3- = =
2-
-
- -
Sl. 6. 11.
RJEŠENJE. Zadatak raščlanjujemo na sljedeće korake (slika 6. 1 1): (i) Postavljamo

ravninu n kroz točku M i pravac p1 • Uzmimo točku N( -2, l, 2) sa pravca p1 • Tada
6. PRAVAC l RAVNINA lOS
je normala ravnine 1r dana sa

--t
i j k
n = NM X Ct
= 3 0 -2 = 2i - j + 3k
2 l -1
i odavde n :::: 2(x - l) - l(y - l ) + 3(z - O) = O = 2x - y + 3z - l = O . (ii)
Određujemo presječnu točku P pravca p2 i ravnine n . Vrijedi p2 :::: x = 4 + 3 t ,
y = - l + t , z = t i presjek s ravninom 1r se dobiva za t = -l , P( l, -2, l) . (iii)
Povlačimo traženi pravac p kroz točke M i P:
x- 1 y+2 z+ l
p : -- = -- = --.
0 3 1
Taj pravac leži u ravnini 1t , siječe p2 u toc"ki P i , kako nije paralelan sa Pt , siječe i
njega u nekoj točki S . Odredi njene koordinate!
6.37. Napiši jednadžbu ravnine koja a) prolazi točkom T(2, - l, 3) i koja je pa
ralelna s vektorima St = (2, 3, - 1) , s2 = ( 1, -2, 1) ; b) prolazi točkama
T(2, l, -3) , S (O, - l, -2) , paralelno s vektorom s = (2, -2, l) .
6.38. Napiši jednadžbu ravnine koja prolazi točkom T(- 1, 2, 3) i koja je okomita
na ravnine 1rt :::: x + 2y - z + 3 = O , n2 = 3x + 2y = O .
6.39. Napiši jednadžbu ravnine koja: a) prolazi ishodištem i točkama M(2, l, 2) ,
N(-1, l , l) ; b) prolazi osi Oz i točkom M(1, 2, 0) .
6.40. Poznate su koordinate vrhova tetraedra A( l, 2, 3) , B(2, -l, O) , C(2, 3, -2) ,
D( l, 2, l) . Napiši jednadžbe njegovih strana.
6.41. Odredi parametar a tako da točke A(2, l, 2) , B(l, 2, 2) , C(2, 2, 1) , D(3, 4, a)
leže u jednoj ravnini. Nađi jednadžbu te ravnine.
6.42. Odredi jednadžbu ravnine koja je okomita na ravninu n :::: x + 2y - 2z + 3 = O
i presjeca ju po pravcu koji leži u xOz ravnini.
6.43. Zadan je trokut ABC s vrhovima A(l, l, l) , B(2, 3, 2) , C( -l, 3, 5).
di jednadžbu ravnine koja prolazi vrhom A , okomita je na ravninu trokuta i
Odre
raspolavlj a kut <}:(BAC) .

6.44. Napiši jednadžbu ravnine koja: a) prolazi točkom T( l, 2, 3) i odsjeca na
koordinatnim osima odreske jednakih duljina; b) prolazi točkama T(O, O, l) ,
S(9, 4, - l ) i zatvara s koordinatnim ravninama tetraedar obujma 6.
6.45. Odredijednadžbu pramenaravninakoje prolaze zadanim točkama Tt (2, - l , O) ,
T2 ( l , l, 2) .
6.46. Odredi udaljenost točke T( 2, - l, O) do ravnine 11: =: x + y - z + 2 = O .

6.47. Odredi udaljenost između paralelnih ravnina a) 11:1 =: 2x + y - 2z + 3 = O ,
1rz =: 2x + y - 2z + 9 = O ; b) 11:1 =: 4x + 3y - Sz - 8 = O , 1rz =:
4x + 3y - Sz + 12 = O .
6.48. Odredi jednadžbe ravnina koje su za 3 jedinice udaljene od ravnine 11: =:
x + 3y - 2z + l = O .
6.49. Napiši jednadžbu ravnine koja sadrži sve točke jednako udaljene od dviju
zadanih točaka M(2, l , -l) , N(O, 3 , 3 ) .
6.50. Odredi kut među ravninama: a) x + 2y + 2 = O , 2x - y + 2z = O ;
b) 3x-y-z = O x+y+z- 1 = O ; c) x+y+2z-3 = O , 2x+2y-2z+3 = O .
,
6.51. Točke A(2, S, O ) , B( l, 6, 2) , C( - l, 4, l) , D(l, 4, 3 ) određuju tetraedar. Ko
liki kut zatvaraju strane ABC i ABD ?
6.52. Kroz točku A(2, -l, 3 ) postavljene su dvije ravnine. Jedna od njih sadrži os
Ox , a druga os Oy . Koliki je kut među njima?
6.53. Napiši jednadžbu pravca u kanonskom obliku:

2x + 3y - z + 2 = O, ; x + 3y + 2z + 3 = O,
a) { 3x - y + 2z + l = O.
b){ -x - 2y + z = O.
6.54. Napiši jednadžbu pravca u parametarskom obliku:
2x + y = O x + 2y + z +.3 = O
a) { X - 2z = 0
; b){ X - 3y - Z + l = 0
.
. . x- 1 y+2 z x y z+2
6.55. Odredi kut među pravcima -= - = 3' , = - -=2
0 '2
- -
1 2 .
6.56. Vrhovi trokuta su A(l, l, l) , B(3, O, 3 ) , C( -2, l, l) . Odredi jednadžbu si
metrale kuta 1:(BAC) .
6.57. Vrhovi trokuta su A( l, -2, -4) , B(3, l, -3 ) , e( S, l , -7) . Napišijednadžbu
pravca na kojem leži visina trokuta spuštena iz vrha B .
6.58. Odredi kut što ga zatvaraju težišnica i visina spuštene iz vrha C u trokutu s
vrhovima A(2, l, -l) , B(2, O, l) , C(O, l, l) .
6.59. Izračunaj visinu spuštenu iz vrha D tetraedra ABCD s vrhovima A( - l, -3, l) ,
B( S, 3, 8) , C( - l, -3 , S) , D(2, l, -4) .
6.60. U prostoruje zadan tetraedar svojim vrhovima A(O, O, O ) , B( 2, l, O ) , e(O, 3 , O) ,
D( l, l , 2 ) . Odredi kut između visine tetraedra spuštene iz vrha D i visine
trokuta ABD spuštene iz vrha D .
X-2
Odredi parametar m tako da pravac
Y - l Z -3 1
m
= = ezi u ravnim
v• • •
6.61. -- -- --
4 -4
4x - 3y - 6z + 13 = O .
6.62. Odredi projekciju točke T(2, 4, 3) na pravac p = x = t , y = -21 + l ,

z = 2t - 2 .
Odredi ortogonalnu proJe . .. x-9 y+7 z-4 .
kClJU pravca --::z = ----u- = na ravnmu
·
6.63.
- lO
2x + y - 2z - 3 = 0 .
Z+ l . .
= --=-1 1 ravnma
X- l y
6.64. Zadani su: toe�ka A (3 , O, 2 ) pravac p = -- =
I
,
2
n = 2x + 2y + 2z + l = O . Nađi točku T na pravcu p takvu da ravnina n
raspolavlja spojnicu AT .
6.65. Zadana j e ravnina n = x - 2y + z = O i pravac p kao presječnica dviju
ravnina Pt = 2x - 3y + z - 4 = O , p = x +y - z + 2 = O . Odredijednadžbu
pravca q koji leži u ravnini n , siječe pravac p i okomit je na njega.
1- 1-,
6.66. Nađi ravninu koja ne siječe niti jedan od pravaca
_ x - 1 = y --1 = z + l _ x+ l y z+ l
P= - q = -- = I =
- 2 - 1 -=1'
. {
a jednako je udaljena od svakog od njih.
x + y - 3z + 6 = O
6.67. Na pravcu p = odredi točke koje su udaljene od točke
x -y -z = O
T( l, O, l) za d = VS .
{
6.68. Odredi broj a tako da se pravci
_ x=z-3 , x-2 y-1 z-a

Pt =
y = 3z P2 = 3 = 2 = --
-- --
l
sijeku i nađi jednadžbu ravnine koja ih sadrži.
Napiši jednadžbu ravnine koja prolazi pravcem Pt _ ;
x 3 y+4
6.69. =
-l
z-2 . s pravcem p2 = x- +-5 y -- 2 z- 1
-=3 , a paralelna Je = - = -- .
4 7 2
{
o
6.70. Odredi parametar a tako da pravac određen sa
3x + y - z + a = O
2x - 2y + z + l =
siječe os Ox .
Odredi parametre a , f3 tako da pravac određen sa
{
6.71.
x - ay + z + l = O
3x + y - z + JJ = 0
leži u ravnini x + 2y - z - 2 = O .
6.72.
x-1
-
z+2
2
- = -- = -- 1 okorm. t Je na pravac p2 =
.
y+3
1
z-3 .
3
.
-1-
Odredi jednadžbu pravca koji prolazi točkom T(l , O, 7) , siječe pravac Pt =
x-1 y+l
= -- =
2
-2
6.73. Odredi jednadžbu ravnine koja prolazi točkom A( -3, l, l) i pravcem p =
{ � : �- Zz + 3 = O ·
X- l y+ l z . dnako udal"�enu od ravmna.

6.74. Na pravcu p = -- = -- = _ 1 nađi toe�ku Je
Z Z
n, = 3x + y + Zz - l = O , n2 = x + Zy + 3z + l = O .
·�· . dnadžbu ravm. ne kOJa
. prolaz1. pravcem p = X --l = y + Z = - z-Z
6.75. NaplSlJe - --=3 -,
5 Z Z
a okomita je na ravninu n = 3x + Zy - z - = O .
. kOJa . prolaz1. pravcem p = X- +l y-Z z-Z
6.76. Odredi J"ednadžbu ravnme = --=3 = --::::7
Z-
i raspolavlja dužinu AB određenu točkama A(Z, l, O) , B( -Z, l, -Z) .
6.77. Na osi Oy nađi točku jednako udaljenu od ravnina n1 = 3x - y + 4z - l = O ,
nz = x - 5z + Z = O .
x;1
6.78.
y+l z z . . 5
-=3 = -- 1 ravnme n = 2x + y - z + = , lez1· u ravmm
-
3
je na pravac p .
o
Odredi jednadžbu pravca koji prolazi probodištem pravca p =
�
. . n 1. okormt.
X l y +-z z + 3 1. . . . ako
Odredi toe�ku T na pravcu p = 1 - = 5 = --==3 1\.0Ja Je Jedn
-
o
6.79. - - •
udaljena od točaka A(Z, l, 7) , B( -4, 3, l) .

5
6.80. Odredi jednadžbu pravca paralelnog s pravcem p =
�
i koji prolazi točkom M( l, l, Z) .

{ 2x + 3y - z + =
x - Zy + 3z + l = 0
y- 1
Odredi parametar m tako da pravac =
, X Z .
m
6.81. - --= bude okormt na pres-
-
3 Z
ječnicu ravnina n1 = x + Zy - l = O , n2 = x - Zz + Z = O .
x-1 y+Z z+ 1
6.82. Zadani su pravac p = = = , točka A(l, -Z, -l) na
z l -3
pravcu p i točka T(6 , l, -6) . Odredi točku B na pravcu p tako da trokut
ABT bude istokračan sa osnovicom AB .
� x+Z y+3 z+Z
6.83. Zadane su tocke A(Z, O, 1) , B (4, Z, 0) , pravac p = - 1- = - - = --
5 Z 3
i ravnina n = 2x + 3y + 4z - = O . Nađi točku C na pravcu p i točku D u
--t --t
ravnini n tako da bude CD = AB .
6.84. Odredi jednadžbu projekcije presječnice dviju ravnina n1 = 2x - Zy + z - l =
O , n2 = 3x + y - z - Z = O na koordinatnu ravninu yOz .
. x-I y+2 z-3 x-3 y+2

6.85. Zadani su pravct. PI = -- = -- = -=3 ' P2 = -- = -- =
9 2 1 2 1
�
z
3
. Odredi jednadžbu ravnine n s obzirom na koju su pravci PI i P2
zrcalno simetrični.
6.86. Odredi točku B simetričnu točki A(4, 3 , 10) s obzirom na pravac p -
X-} }
x- I y -2 z-3
-- - -- - -- .
3 4 5
Z+
Odredi Je = -- s
• dnadžbu pravca stmetncnog pravcu p = -- = 2 Y
X
• • v
6.87.
1 1
obzirom na ravninu n = -2y + z + 5 = O .
. pravac p = - - l y+3 Z-4
6.88. Zadan Je - = -- = -=1 · V\ll A..:l-edi pravac p1 kOJl. . Je
.
2 1
zrcalna slika pravca s obzirom na ravninu a) xOy ; b) -x + 4y + 2z + 3 = O .
6.89. Odredi točku P' simetričnu točki P(3 , - l , l) s obzirom na ravninu određenu
točkama T1 ( -2, - l , - l ) , T2(2, l , -5) , T3 ( -4, - l , O) .
. . x- I y -3 z-2 x y - 2 z - ll
6.90. Zadam su pravct PI = -- = -- = - - , P2 = i = -- = -- ·
1 2 1 1 2
Odredi jednadžbu pravca p simetričnog pravcu p2 s obzirom na ravninu n
koja sadrži PI i paralelna je s P2 .
6.91. Odredi točku A' simetričnu točki A ( I , O, 2) s obzirom na ravninu n odredenu
tockom T( I , 2, 3) 1• pravcem p = -- = -- = --
X }
x+I y+2 z+3
o}
v
·
1 3 2
Kroz toevku T(2, , ) postavt pravac kOJ• l• stJece = -- = -- =
-2 y-
• • v pravac p
•
6.92.
1 2
l, -l)
z+ l .
-- l OS Oy .
1
6.93. Točkom S( - l , položi pravac koji siječe mimoilazne pravce PI -
x---I y-2 - z l. x y+5 z-3
= -- = P2 ::: - = -- = -- .
2 3 -1 4 -5 2
6.94.
{ x = 2z - I
,
{
Odredi jednadžbu pravca koji prolazi točkom T(3 , -5 , 4) i presjeca pravce
y = -4x + l
.
y = -3z + 4 z =x-2
6.95. Odredi jednadžbu pravca koji prolazi točkom A (4, O, - l ) , a siječe pravce
x-1 y-3 z-5 x y- 2 z +-I .
p : -- = -- = -- , q : i = - 6- = - 9
2 4 3
6.96. Odredi jednadžbu pravca koji prolazi točkom T(3, 2, - l ) , a siječe i okomit je
x+l y+2 z+ l
na pravac p : -- = -- = -- .
l l l
6.97. Odredi točku T u koordinatnoj ravnini xOy za koju je zbroj udaljenosti do

točaka A(2, l , 3) , B( -2, 4, l ) najmanji.
1 10 6. PRAVAC I RAVNINA
6.98. Zadane su točke
pravcu p =
x-1 = 1-
-2
A (2, O, l) , B( l, l, -l) , C(O, 3, l) . Odredi točku D na
y+l z
- - = 2 tako da obuJam . tetraedra ABCD bude 12.
6.99. Izračunaj površinu ortogonalne projekcije trokuta ABC na ravninu n , gdje je

l) , B ( l , O, O) , e(O, l, O ) i n := 2x + 3y + z - l = O .
A (O, O,
1
6.100. U ravnini xOy nađi točku T za koju je zbroj udaljenosti do točaka A ( -2, 2, 4) ,
B(3, -5, 8) najmanji.
-z-11- .
Z
� �- di toe
= "3 uwe
X- y
6.101. Na pravcu Pt = -- = • J• e naJ" bJivza pravcu
vk u T kOJa
2 l
x+5 y+S
P2 = -- = -- =
3 4
6 102
• • . dnadžbu ravnme
Odredi Je
a od točke
. kOJa
T(l, 2, l)
.
je udaljena za
X-l
. prolazt pravcem p = --
J3 jedinice.
2
y+ l z-l
= -- = -
3 1-'
1 - = -1- 1-
6.103. Odredi jednadžbu ravnine koja prolazi točkom T(2, l, -2) , paralelna je s
1
X -l y-2 Z+5 . .
pravcem p = - = t udal"�ena od nJ ega za ..ji J. edimea.
.
-
x�
6.104.
y+5
-=2 =
Odredi jednadžbe ravnina koje su paralelne s pravcima p 1 =
z-3
-- ,
3
P2 =
X+2 y +4 z+ l
10""" = -=2 = --
3
.
1 od . "h udal"
DJ! � ene za 10 =
110-
jedinica.
• • v x+l y-2 z+2

-=- = _
'
6.105. Odredi udalJ enost tocke T(2, l, 3) do pravca
-2 2
x-1 y-1 z-1

Z- 3
·
_ X-3 y- _
6.106. Odredi udaljenost dvaju pravaca: P t = -- = ---=3 = -- P2 =
2 4
-- - -=2 - -- .
3 3
= 1=
10
6.107. Odredi točku na pravcu p = x + y + 2z - 9 O, 2x + y + 3z - 3 O koja
1- - =
je najbliža ishodištu.
X Z-
= ---=-!" odre di
+4 Y +2
= --=1 • Je
• naJ" bJivza
1
6.108. Na pravcu p = -
toe
vku A kOJa
x-3 y-3 z+3

pravcu q= = _ --
{ - - 1=0 0 0
- 4 2 .
{
=
6.109. Izračunaj udaljenost dvaju paralelnih pravaca:
:= 2x + 2y - Z - = ' := x+7 y-5 z - 9.

- y Z 22
Pt p2 =
X 3 -l 4
6.110. Dokaži daje jednadžba ravnine koja prolazi točkom T(xt , y�, zi ) , a paralelna
je s vektorima c1 = (l�, m,, nl ) , c2 = (12 , m2 , n2) dana sa
X - x, y - Y I z - Z!
l, m1 n1 = O.
l2 m2 n2
6.111. Dokaži dajednadžba ravnine kojaprolazi točkama T, (xt, y � , zi ) , T2(x2, y2, z2) ,
T3 (x3 , Y3 , Z3 ) glasi
X - x, y - Y I z - Z!
X2 - x, Y2 - Y I Z2 - Z! = o.
XJ - x, Y3 - YI Z3 - Z!
X - XI y - Y I z - ZI X - X2 = y--
- Y2
6.112. Pokaz1 da pravc1 p , = -- = -- = n , P2 = -1- --
•
�·
=
l, m, , 2 m2
z - z2
leže u jednoj ravnini ako i samo ako vrijedi
n2
x2 - x, Y2 - y, Z2 - zl
11 m1 n1 = O.
l2 m2 n2
Kako glasi jednadžba te ravnine?
6.113. Pokaži da je udaljenost točke T do pravca p = (S, e) dana sa
-+
l c x ST l
d(T, p) = .
lei
6.114. Pokaži da je udaljenost dvaju mimoilaznih pravaca p1 = (T�, ct ) , p2 =
(T2, c2) dana sa

7.
Vektorski prostori
x +:X X X
i :R X XX
Neprazni skup
x -+
na kojemu su definirane dvije operacije, -+
(zbrajanje vektora i množenje skalara i vektora) naziva se

vektorski prostor ako vrijede sljedeća svojstva:
VPt )(Vx, y, E XE )X x +x +y =( y+ x ;
(Vx,
VP2 ) y z ) y + z) = (x+y) +z;
VP3 )((Vx30 EE XX)(Vx3x EEXX) xx++ 0x= 0x'+ x x==x;O
'
tJ RE)(R)(Vx E) X) a(tJx' ) = +(atJ )x ; ;
VP4 ) =
VP5 )(Va,
(Va E )(Vx, y E X) a(x + y) = ax + ay;
l·
VP6 )
VP1 )(Va,tJ E R)(Vx E X) (a + tJ)x = ax+tJx;
VP8 ) x = x.
Ukoliko znamo da je Xvektorski prostor, neki njegov podskup
vektorski prostor (uz iste operacije definirane na X)
ako vrijedi
W
j e i sam
(Vx, y E W)(Va, tJ E R) ax+ tJy E W.
Vektori x1 , ,
. • • X,t su linearno nezavisni ako iz
a1x1 + azXz + . . . + akxk = O
slijedi svi skalari a1 , ... , ak jednaki nuli.
da
Bazu vektorskog prostora X čini svaki skup {e1 , e2 , , en} vektora tog prostora
• • •
da
koji su linearno nezavisni i koji razapinju čitav prostor, tj. imaju svojstvo se svaki
vektor x E X može napisati u obliku
X
= el + . . . + en.
Al An
Ovaj je prikaz jedinstven. Broj n naziva se dimenzija prostora.
7. 1 13
f(x) + g(x) J g (A.f)(x) = A.(j+f(x).g)(x) =

VEKTORSKI PROSTORI
7.1. Za realne funkcije i definiran je njihov zbroj s a

i množenje funkcije skalarom sa Jesu li
sljedeći skupovi vektorski prostori:
a) skup svih funkcija na intervalu [a, b] ;
2f(lf)+(O/)-3(2f)(+O/).(..=1)+f(l=O;; k) =O.
b) [a, b] ;
skup svih ograničenih funkcija na segmentu
e) skup svih neprekidnih funkcija na segmentu [a, b] ;
d) skup svih funkcija definiranih na R takvih da je
e) skup svih funkcija def. na R takvih da je
f) skup svih funkcija def. na R takvih daje
RJEšENJE.
l) (j + g)(x) = f(x) + g(x) = g(x) + f(x) = (g + f)(x), Vx E
a ) Provjerimo vrijede li sva svojstva vektorskog prostora:
2)3) f + g =n(gx+J) =O, Vx EJ g. f +n= n+ f =O, Vj.

Komutativnost vrijedi zbog komutativnosti zbrajanja u skupu R :
[a, b],
zbog čega je za sve i
(-f)(x) = -f(x) f (-!) =

Slično, asocijativnost vrijedi zbog asocijativnosti zbrajanja u R .
(-!)+J= n.
Nul-funkcija [a, b] zadovoljava
+
a( {Jf)(x) = a{J(j(x) = ( a.{Jj) (x), Vx E (a(j + g)a(){J(xf)) == a((aa((j{J{J)+ff)g). ((xx)) =

4) Za svaku f postoji -J definirana sa i vrijedi
5) Vrijedi i kompatibilnost množenja u skupu svih funkcija:
a(f(xa() +fg(+g)x) ==af+ af(x)ag.+ag(x) = (af)(x)+(ag)(x) =(af+ag)(x), Vx E

[a, b] paje
6) Distributivnost množenja prema zbrajanju: =
af(x8)) + {Jf(x) = (af+ {Jf)(x),l·VxJ=E J. (a (+a.{J+)f{J=af+ )f)(x) ={J(Ja.. +{J)f(x) =

[a, b]
pa je
7) Distributivnost množenja prema zbrajanj u u R :
[a, b] paje
Netrivijalnost množenja:
Dakle, skup svih funkcija čini vektorski prostor.
b) Dovoljno je provjeriti je li to potprostor vektorskog prostora svih funkcija. On
.A( f)(O) =l f(2Of)(O=) l-3f(lg(O)) ==lO 2g(O()j-3g( +g)(O) = l+ l = 2,

to jest, jer je linearna kombinacija ograničenih funkcija na segmentu opet ograničena.
e) Da, linearna kombinacija neprekidnih funkcija je neprekidna funkcija.
g)2A.(JO()O-3)-3A.(1 +g)J(l)(=l) A.=(22f(1((O)-30) +/g((1)O)) =O.-3(1(1) + g(l)) =l)O+= OO = O, 2(1 +

d) Ne, jer ako je i onda je a također
i pa linearna kombinacija funkcija iz tog skupa nije u njemu.
e) Da, jer ako je i onda je i
a također i
f) Da, jer linearna kombinacija takvih funkcija posjeduje isto svojstvo. Provjeri !
7.2. Jesu li sljedeći skupovi vektorski prostori (uz uobičajene operacije sa
nn
matricama) i ako jesu nađi im baze:
a ) skup svih matrica;
b) skup svih matrica tipa m x nad R ;

e ) skup svih matrica tipa m x nad C;
114 7. VEKTORSKI PROSTORI
d) skup svih matrica oblika [ � �] , a, {J, y E R ;

e ) skup svih matrica oblika [ � � ] , a, {J, y E R;
f) skup svih matrica oblika [ �{J � ] , a, {J E R.
RJEšENJE.
a ) Ne, za matrice različitog tipa zbroj nije definiran,
b) Provjerimo sva svojstva vektorskog prostora:
l) Zbrajanje matrica je komutativno.
2) Zbrajanje matrica je asocijativno.
3) Nul-vektor je nul-matrica tipa m x n .
4) Suprotan vektor je suprotna matrica -A .
5) Množenje skalarom je kompatibilno a({JA) = ( af3 )A .
6) Množenje je distributivno prema zbrajanju u .A"". : a( A + B) = aA + aB
jer su te matrice istog tipa i podudaraju se u općem elementu.
7) Množenje matrica je distributivno prema zbrajanju u R : (a +{J )A = aA +{JA .
8) Množenje je netrivijalno l · A = A .
Slijedi, .A"". je vektorski prostor. Bazu (kanonsko) ovog prostora čine matrice
.
Eii koje na svim mjestima imaju nulu, osim jedinice na mjestu (i, j) , za i = l,
j = l , . . , n . dim .A"". = mn.
.. . , m,
e) Da, dokaz je identičan prethodnom.

d) Da, linearna kombinacija dviju matrica tipa 2x2 sa nulom na mjestu ( l , l )
je istog oblika i ima takoder nulu n a istom mjestu pa j e ovo potprostor vektorskog
[� � ] [� �] , [� � ] .
prostora .A22 Jednu moguću bazu čini skup
•
E12 = , E21 = E22 =
e ) Ne, jer je [ ! a1Y1 ] + [ !_ azrz ] [ n +2 v.z a1Y1 ++razz ]

/JI v.z.
=
"'I
n_
pa zbroj dviju matrica
iz ovog skupa nije u njemu.
[ � � ] , [ �1 � ] }
f) Da, provjeri: linearna kombinacija matrica ovog oblika takoder matrica istog
oblika. Baza čine npr. vektori { ·
73. . Pokaži da vektori i +j + k, i + j + 2k , i + 2j + 3k tvore bazu za V 3 i

prikaži vektor 6i + 9j + 14k u toj bazi.
RJEšENJE. Prostor V3 je trodimenzionalan pa ako su ova tri vektora linearno neza
visna razapinju čitav prostor V3 , odnosno tvore bazu za V3 • Provjerimo linearnu
nezavisnost:
a(i + j + k) + /3(i + j + 2k) + y (i + 2j + 3k) = O,

i (a + {J + y ) + j( a + {J + 2y ) + k( a + 2{J + 3y ) = O.
7. VEKTORSKI PROSTORI 115
Zbog linearne nezavisnosti i,j,k

{ aa +/3+/3 +2y+r o
mora biti
= O,
,
a +2/3 +3y = O.
Ovo je homogen sustav sa determinantom sustava različitom od nule. Slijedi

y f3
= O , odnosno moguć je jedino trivijalan prikaz nul-vektora pomoću ovih vektora pa
a=
su oni linearno nezavisni. Traženje prikaza:
6i + 9j + 14k a(i +j + k) + f3(i +j+ 2k) y(i + 2j + 3k)

= +
{ aa +/3+/3 +2y+r = 9,6,

svodi se na Iješavanje sustava
a +2/3 +3y 14, =
čija tješenja sua = l , f3 2 , y = 3 .

7 .4. Je li skup koji se sastoji od matrica
baza za J/122 ?
RmšBNJE. Dimenzija prostora J/122 je 4 pa je dovoljno provjeriti je li taj četveročla
ni skup linearno nezavisan. Pretpostavimo da postoj i netrivijalan prikaz nul-matrice
pomoću ovih matrica:
a � - 4
+ + +
[ a� � ] [ _;�� -�� ] [ -5�! �: ] [ �: �: ] = 0.
{ aar -2a+2a3�2 -5a+4a3+a33 +4<%4-«4+«4
Izjednačavajući odgovaraj uće elemente na lijevoj i desnoj strani dobijemo sustav
=
=
O,
O,
1 -2a22 -a3 +a4 = O,

O.
Rješenje ovog sustava je jednoparametarsko
a, - 4t, a2 - 12 t a3 = t a4 = 13 t
- -rr , , - rr .
zavisan i ne tvori bazu za J/122 •

A1 , A2 , A3 , A4
Dakle, postoji netrivijalan prikaz nul-matrice, pa je skup linearno
7 .5. Dokaži da su skupovi simetričnih i antisimetričnih matrica iz J/t22 vek

torski potprostori od �2 . Nađi im bazu i dimenziju.
RmšENJE. Provjerimo je li ovo potprostor

matrice A , B i aA + f3B simetrična:
od J/(22 . Trebamo vidjeli je li za simetrične
(aA + f3B) T = (aA) T + (f3b) T = aA T + f3 B T = aA + f3B.
[ : �] =a [� �] +b [� �] +e [� �]
Simetrična matrica iz J/(22 je oblika
i dimenzija mu je 3 .
. ih
pa kanonskubazu potprostora s1metncn matnea eme matnce
•v .
{ [ l o ] [o l ] [o o] }
v• •
00 , 1 0 , 0 1
Za A i B antisimetrične matrice je:

(aA + f3B)T = (aA)T + (f3B)T = aA T + f3BT = a(-A) +/3(-B) = -(aA +f3B),
Svaka antisimetricnaje oblika

je jednodimenzionalan.
[ �a �]
pa je i aA + f3B antisimetrična, odnosno i antisimetrične čine potprostor
i jedini element bazeje
.4(22
[ � �]
1
;
od .
ovaj prostor
7.6. Zadan je skup V = {(xt, x2 , x3 , x4 , xs ) E R5 od R5

l x, = X3 = xs, x2 -
x4 = 2x1 - x3 } . Dokaži da je V potprostor i nađi mu bazu i
dimenziju.
RJEŠENJE. Uzmimo bilo koje x, y E V , a, f3 E

kombinacija ax + f3y u skupu V .
R. Provjerimo je li njihova linearna
ax + f3y = a(x, , x2 , x3 , x4 , xs) + f3(y� , y2 , Y 3 , Y4 , Ys )
= ( ax1 + f3y" ax2 + f3y2 , ax3 + f3y3 , ax4 + f3y4 , axs + f3ys)
Vrijedi ax1 + f3y1 = ax3 + f3y3 = axs + f3ys zbog x, = X3 = xs , y, = Y3 = Ys i
ax2 + f3Y 2 - (ax4 + f3y4 ) = 2( ax, + f3y! ) - ( ax3 + f3y3) zbog x2 - X4 = 2t, - x3 ,
Y2 - Y4 = 2y, - Y3 . Dakle ax + f3y E V pa je V potprostor od R5.
Za bilo koji x E V je
l , l )
x = (x� , x2 , x3, x4 , xs) = (x, , 2x, - x, + x4, x" x4, x! )
= (x " x 1 + x4 , x1 , x4 , x l ) = (x�, X t , x " O, x l ) + (0, X4 , O, X4 , O)
Vektori { ( 1 , l, l, l), l, l, O)}

= x1 ( 1 , 1, 0, + x4 (0, 1, 0, 1, 0).
O, (0, O, čine bazu i dim V = 2 .
7.7. E
Neka je V = { (xi . . . . , x 10 ) R10 l 2:: :� 1 x; = 0} . Dokaži da je V
potprostor od R10 , nađi mu bazu, dimenziju te nađi koordinate vektora
(l, - l , 2, -2, 3, -3, 4, -4, 5, -5) u toj bazi.
RJEšENJE. Svaki element iz V je oblika (xi . x2 , • • • , x9 , -x 1 - x2 - • • • - x9 ) pa je
jedna od mogućih baza
{ l, o, o, . . . ' o, - l), (o, l , o, . . . ' o, - l) , (o, o, l, . . . ' o, - l), . . . ' (o, o, o, . . . ' l, - l)}
Zato je dim V = 9 . Označimo vektore baze sa e 1 , e2 , . . . , e9 . Imamo:
9 9
(l, - l , 2, -2, 3, -3, 4, -4, 5, -5) = L a; e; = (ah a2 , , lX<}, - L a;e;)
l, -1,
• • •
i= l i=l
odnosno a1 = a2 = a3 = 2 , ll4 = -2 , a5 = 3 , Cl(; = -3 , a1 = 4 ,
a8 = -4 , CX<J = 5 .
Neka su {et , . . . , en } (stara) i {e�, . . . , e� } (nova) dvije po volji odabrane baze

u prostoru X.
Vektor x ima u te dvije baze prikaze
x = x 1e 1 + . . . + Xnen = x�e� + . . . + x�e�.
Sa T označavamo matricu prijelaza iz stare u novu bazu
T=
Stupci matrice T predstavljaju komponente vektora nove baze prikazanih pomoću

vektora stare baze. Sada se komponente vektora x transformiraju na način x = Tx' ,
ili, drukčije zapisano
Vi.
To znači da je x' = T- 1 x . Ove komponente nalazimo obično kao rješenja lineamoga
sustava
{i +j{i,+j, k}i + j + 2k, i + 2=j +6i3k}+ 9j. + 14k.
7.8. Vektor x u kanonskoj bazi ima prikaz x

Odredi mu prikaz u bazi k,
T = [ �l 2� �3 l ·
RJEšENJE. Matrica prijelaza iz stare u novu bazu je
Komponente vektora x u novoj bazi x = (a , /3, y) dobijemo iz
= [ JJ
odnosno Iješavanjem sustava
a = l = 2, = 3 .
, f3 y
u H m l
{et=, e2},2i +e21j= ti+= i�j,+ y'3ezj = -�i+ tj .
Slijedi
7.9. Odredi komponente vektora x i y u novom (zara

tiranom) sustavu sa bazom
T = [ 1 -�]
RJEšENJE. Matrica prelaza iz kanonske u zarotiranu bazu je
2 T [�� ] = [ ; ]
x[ � ] = T-t [ 22J = [ t -v{! ] -1 [ 22] = [ t2 �! ] [ 22] = [ l+l-v3v3] '.
Matrica je reda pa je umjesto Iješavanja sustava jednostavnije
izračunati njen inverz:
[y�y' ] == [ -�! �t ][ l ] = [ l+v3 l-v3] = [ 2]

X� y3
2 2
_ y3
2
y3 o .
7.10. Dokaži da je skup svih polinoma [!1J (uz standardne operacije zbraja
l= E, 4tt-l,2 +St-3 = bt2 +ct + = 3

nja funkcija i množenja skalarom) vektorski prostor, a skup &n svih
polinoma stupnja manjeg ili jednakog n njegov vektorski potprostor, za
svaki n N . Nadi mu kanonsku bazu. Specijalno za n dokaži da
je skup (t - 1) 2 , (t - 1)3 baza za [!1J3 i rastavi polinome
p(t) t3 - i q(t) at3 + d u toj bazi.
l l
RJEšENJE. f!1J je potprostor svih funkcija na R jer je linearna kombinacija dva
ju polinoma opet polinom. Slično i za &n . Elementi kanonske baze su im re-
dom , t, t2 , t3 , t4 , . . . t· , t, t2, t3 , . . . , tn ( ur
t1Jl Je
• beskonacnod"tmenztonalan, dok Je
·
v ·
l).
ER==>
dim !Y'n = n + Npr. za !Y'n jasno je da se svaki polinom može napisati pomoću
l, l, l l
elemenata baze, a njihova linearna nezavisnost slijedi iz
ao l + a,t + �t2 + . . . + �rR = O Vt ao = a, = az = . . . = � = O.
Provjerimo je li skup sa elementima t - (t - ) 2 , (t - ) 3 baza za !Y'3 :
ao · l + a, (t - l) + az (t - I? + a3 (t - 1) 3 = O,
odnosno
(ao - a, + az - a3 ) + (a, - 2az + 3 a3 )t + (az - 3 a3 )t2 + a3 t3 = O.
Izjednačavajući koeficijente uz potencije od t sa nulom dobijemo homogen sustav sa
l, l,
detenninantom sustava različitom od nule pa je ao = a1 = az = a3 = O . Dakle
promatrani skup je linearno nezavisan, kardinalni broj mu je jednak dimenziji !Y'3 pa
je i sam baza za !Y'3
l
Uvedimo oznake p0 (t) = p 1 (t) = t - pz (t) = (t - 1)2 , p4 (t ) (t - 1) 3 i
•
nađimo matricu prijelaza iz zadane baze u kanonsku bazu:

= po,
t = Po + p, ,
2
t = Po + 2p, + pz ,
t3 = Po + 3p, + 3Pz + P3·
[loo oll ll l l
Koeficijenti sa desne stane svake jednakosti točno u tom poretku čine stupce matrice
prijelaza
oool
2 3
[ l]
3 .
[l l l ll -�l [ : l
Sada ovu matricu množimo sa -3 8 -4 (koeficijenti polinoma u zadanoj bazi).
Imamo
HH [
-3 2
. p( t) = = = 2Po + 3p, - P2 + p, .
-
Slično je i
q(t) =
O
[l ll ll ll [ ] [ l
d
2 3 e _ e+2b+3a
OO 3 b -
d+e+b+a
b+ 3a
000 1 a a
= (d + e + b + a)po + (e + 2b + 3a)p, + (b + 3a)pz + ap3 .
7.11. Čine li vektori b 1 = ( 1 , 1 , 0, 1 ) , b2 = (2, 1, 3, 1) , b3 = (1, 1, 0, 0) ,

b4 = (0, l, - l , - l) bazu od R4 ?
7.12. Pokaži da vektori e1 = (2, l , -3) , e2 = (3, 2, -5) i e3 = ( 1, - l , l) čine
bazu za R3 i prikaži vektor x = (6, 2, -7 ) u toj bazi.
7.13. Pokaži da vektori e1 = ( l, 2, - l, -2) , e2 = (2, 3, O, - l) , e3 = (l, 2, l, 4) i
e4 = (l, 3 , - l , O) čine bazu za R4 i prikaži vektor x = (7 , 14 , - l, 2) u toj
bazi.
7.14.
od R4 Nađi mu bazu i dimenziju,
•
E
Dokaži daje V = { (xt, x2 , x3 , x4 ) R4 j 2xl - xz + x3 - x4 = O} potprostor
7.15. Čine li svi vektori:

a) oblika (a, (3, a, (3, . ..
),
b) sa cjelobrojnim koordinatama,
potprostore od Rn ?
7.16. Jesu li sljedeći skupovi vektorski prostori:
a) skup svih diferencijabilnih funkcija na [a, b] ,
b) skup svih funkcija takvih daje amax
J(J(
�x Q>
lf(x) l :=::;; l ,
e) skup svih funkcija takvih daje a) = O za neki a E R,
d) skup svih funkcija takvih daje a) = l za neki a E R ,
e) skup svih funkcija takvih da je limx-+a+O = oo , za neki a R? E
7.17. Dokili da vekmri a, = [�l · a, = [�l · a, = m i b, = [ �l
b, = [�l , b, = [ 2: l čine dvije baze za v' . Odredi matricu prijelaza iz
prve baze u drugu.

7.18. Izračunaj matricuprijelaza iz baze prostora R4 s elementima a 1 = ( 1 , l, l , 1) ,
a2 = ( l, 2, l, 3) , a3 = ( l , l, 2, 2) , 34 = ( l, l, l, 3 ) u bazu sa elementima
{ [ -� � -; l , [ � � -! l , [ � -� _; l }
b 1 = (3, -5, 7, 2) , b2 = (-1, 8, -6, 5) , b3 = (1, 0, 1, 3) , b4 = (2, 2, 2, 2) .
7.19. Dokaži da su i
2 -3 -2 2
{ [ -� � -� l , [ -� � � l , [ -� � � l }
o l -4 o o
dvije baze za prostor antisi-

-1 l o -5 - 2 o o -3 o
metričnih matrica reda 3 . Izračunaj matricu prijelaza iz prve baze u drugu.
7.20. Dokaži da su {t - t2 , t3 , l + St + t3 , ( l + t) 3 } i {(l + t) 3 , {l - t) 3 , t - t2 + t3 ,

l + t + t2 + t3 } dvije baze za �3 i izračunaj matricu prijelaza iz prve baze u
drugu.
7.21. lzračunaj matricu prijelaza iz baze {l, t, t2 , , tn } u bazu {l, t -c, (t -c?,
n
• • •
. . . , (t- c) } od �n .
7.22. Dokaži da su skupovi gornih trokutastih, donjih trokutastih, simetričnih ianti
simetričnih matrica reda n potprostori od .4(" . Nađi im bazu i dimenziju.
·) ., = Ul··, = [Il··, = [il· � = m . m,

7.23. Nađi bazu i dimenziju potprostora razapetim vektorima
,=
[J ., = [=J ., = ul· � = m · ., = Hl
.
b) . , =
7.24. Neka su L i M vektorski potprostori od V . (Tada je i L n M potprostor od

V . ) Definiramo L+ M kao potprostor razapet unijom baza od L i M . ( L U M
=
općenito nije potprostor od V.) Dokaži da vrijedi
dim(L + M) dimL + dimM - dim(L n M).
7.25. Neka su {a�, a2 , . . . , am} i {bt , b2 , . . . , b1} baze za M i L vektorske potpro
store od Rn . Nađi bazu za potprostor M n L .
7.26. U R4 zadani su potprostori M sa bazom
BM = {(1, l, l, 1), (1, l, - l, - l), (1, - l , l , - l)}
i L sa bazom
BL = {(l, - l, - l, 1), (2, -2, o, 0), (3 , - l, l, 1)}.
Nađi bazu za L n M .
7.27. Nadi bazu za sumu i presjek potprostora od �3 razapetim sa l + 2t + t3 ,
l + t + t2 , t - t2 + t3 i l + t2 ' l + 3t + t3 ' 3t - t2 + t3 •
7.28. Dokaži da je V = { (x, y, z) E C3 l x = y} potprostor od realnog vektorskog

prostora C3 i nađi mu bazu i dimenziju. Uoči da to nije kompleksan potprostor
(kompleksnog vektorskog prostora C3 ).
8.
Linearni operatori
X
Neka su i Y vektorski prostori. Preslikavanje
operator ako za njega vrijedi
A : X naziva se linearni
---? Y
(Vxt, x2 E X)(Vat , a2 E R) A(a1 x1 + a2x2) = a1A(xt) + a2A(x2). (1)

Uvjet ( l ) naziva se uvjet linearnosti. On je ekvivalentan s uvjetima aditivnosti i
homogenosti, tj. ( l ) vrijedi onda i samo onda ako je ispunjeno
(Vxt. x2 E X) A(x1 + x2) A (x1) + A(x2),
= (2)
(Vx E X)(Va E R) A (ax) = aA(x). (3)
Neka je e 1 , en baza u prostoru X, a ft, .. . , fm baza u prostoru
• • • Y. Iz prikaza
A(et ) = auf1 + a21f2 + . . . + a...tfm,
A(e2) = a12f1 + a22f2 + . . . + am2f".,
dobiva se matrica A :
A=
[ami; am2=� .. . .. amn=� l
::
koja predstavlja prikaz operatora u paru zadanih baza. Vidimo da j-ti stupac matrice
A čine komponente vektora A(ei) po bazi ft . . . . , f... .
8. LINEARNI OPERATORI 123
8.1. Je li navedeno preslikavanje linearan operator ?

a� A : R3 -+ R2 A (x, y, z) = ( jxj, O ) ;
2
b) A : R -+ R A (x, y) = x · y ;
e ) A : R3 -+ R3 A (x, y, z) = (x, x + y, x - 2z) .
RJEšENJE . a) Ne, jer nije ispunjen uvjet aditivnosti

A (x + y) == (lx t + Yt l, O ) i (lxt l + IYt l, O) = A (x ) + A(y).
b) Ne, jer nije ispunjen uvjet homogenosti
2
A(A.x) = A(A.x�, Axz) = A XtXz i A.x,xz = A.A (x).
e) Za x = (xt , x2 , x3 ) i y = (Yt . Yz , Y3 ) je
A ( ax + {3y) = (ax1 + f3Yt, ax 1 + f3y, + ax2 + f3y 2 , ax , + {3y , - 2(ax 3 + /3y 3 ))
= a (xt. Xt + x2, X t - 2x3 ) + {3(y � , Yt + Y z, y, - 2y 3 )
= aA(x) + {3A (y) .
A jest linearan operator. Primijeti da su komponente funkcije linearne kombinacije
komponenti od x. Vrijedi: tada i samo tada su preslikavanja Rn -+ R"' linearni
operatori.
8.2. Pokaži da je s formulom A(x) = (x · a)a definiran linearan operator

A : V3 -+ V3 i nadi mu matricu u bazi (i, j, k) ako je a = i + 2j + 3k .
RJEšENJE . Provjerimo svojstva linearnog operatora:

A (xt + Xz) = ((xt + xz) · a)a = (x, · a + xz a)a ·
= (xt a)a + (x2 a)a = A (xi ) + A(x2 ) ,

· ·
A (A. x) = (A. x · a)a = A. (x · a)a = A.A (x),

pa A jest linearni operator.
Tražimo mu matricu u bazi (i, j, k) .
A(i) = (i (i + 2j + 3k) )(i + 2j + 3k) = i + 2j + 3k,
·
A (j) = (j · (i + 2j + 3k))(i + 2j + 3k) = 2i + 4j + 6k,

A (k) = (k · (i + 2j + 3k) )(i + 2j + 3k) :::: 3i + 6j + 9k.
[l ]
Koeficijente slika elemenata baze upisujemo u stupce matrice:
2 3
A= 2 4 6 .
3 6 9
124 8. LINEARNI OPERATORI
8.3. Neka je A : &3 -+ &3 opemtor deriviranja, definiran sa A (p) = p' .

Dokaži da je to linearan operator i nađi mu matricu u kanonskoj bazi.
RJEšENJE. Vrijedi ( af + f3g)' = af' + f3g' pa A jest linearni operator. Potražimo
slike elemenata baze:
p(t) = l, p'(t) = o
p(t) = t, p'(t) = l
[� � � �] .
p(t) = P, p' (t) = 2t
p(t) = t3 , p'(t) = 3t2
o 1 o o
Matrica operatora A u kanonskoj bazi {l, t, t2 , t3 } je
(p(O),
o oo o
8.4. Operator A : &3 -+ R2 definiran je sa A (p) = p( l)) . Doka

ži da je A linearan opemtor i nađi mu matricu u palu kanonskih bazi
{l, t, t\ t3} ' {(l, 0), (0, l)} .
RJEšENJE. Vrijedi A(at3 + bt2 + ct + d) = (d, a + b + e + d) . Sada se lako provjere
svojstva aditivnosti i homogenosti:
A(p , + P2 ) = A((a, + a2)t3 + (b, + b2)t2 + (e, + c2)t + (d, + d2 ))
= (d1 + d2 , a1 + a2 + b, + b2 + e, + c2 + d, + d2 )
= (d" a, + b, + e, + dJ ) + (d2 , a2 + b2 + c2 + d2)
= A(pJ ) + A(p2 ),
A(A. p) = A(A.at 3 + A. bt2 + A. ct + A. d)
= (A.d, Aa + ).b + Ac + A.d) = A. (d, a + b + e + d)
= A.A(p).
Za matricu operatora trebamo njegovo djelovanje na bazi: A(l) = ( 1 , 1), A (t) =
(0, 1), A(t2 ) = (0, 1 ) , A(t3 ) = (0, l) paje matrica operatora u zadanim bazama
A= D � � �l
8.5. Neka je A : ..ff22 -+ ..ff22 operator transponiranja tj. A(M) = MT .
Dokaži da je to linearan operator i nađi mu matricu u kanonskoj bazi
{ E1 = [ � �J ,
E2 = [� �] ,
E
3 == [� �J ,
E4 = [� � J } prostora
.4(22 .
RJEŠENJE. U jednom koraku dokazujemo aditivnost i homogenost:
A( aM, + f3M2 ) = ( aM, + /3M2 )T = ( aMJ ) T + (f3M2 ) T
= a (MI ) T + f3 (M2 ) T = aA(MJ ) + f3A(M2 ).
[� �] ) [� �] [� �] ) [� �]
Sada tražimo slike elemenata baze
[� � ] )= [ � � ] [� �] [� �]
A(EI ) = A( = = Et , A (E2) = A( = = E3 ,
A(E3 ) = A ( = E2, A (E4 ) = A( ) = = E4.
[o01 oo1 o0l 0oo] .

Koeficijente ovih slika u raspisu po elementima baze upisujemo u stupce matrice
operatora:
A=
oool
8.6. Za sljedeće linearne operatore iz V3 u V3 nađi matrični zapis u orta
normiranoj bazi:
a) homotetiju h(a) = A. a ;
b) zrcaljenje na ravnini razapetoj vektorima i, j odnosno j, k i k, i ;
e) zrcaljenje na pravcima određenim sa i odnosno j i k ;
d) operator ortogonalnog projiciranja na ravnine pod b) ;
e) operator ortogonalnog projiciranja na pravce pod e ) .
RmšENJE. Za svaki operator tražimo djelovanje na bazi, a zatim dobivene koeficijente
redom zapisujemo u stupce matrice opertora.
[�o �o ).� ] ·
a) h(i) = A. i , h(j) = A.j , h(k) = A.k , i matrica operatora homotetijeje
b) A (i) = i , A(j) = j , A(k) = -k i slično za preostale dvije ravnine. Matrice
�[ o �o -1� l' [ -1oo ool ool ] ' [ ool -1oo ool ] .

operatora zrcaljenja na ravnini su
e ) A (i) = i , A (j) = -j , A (k) = -k i slično za preostala dva pravca. Matrice
[o1 -1o oo] ' [ -lo ol oo] ' [-1o -1o oo ] .

operatora zrcaljenja na tim pravcima su
o o -1 Oo o -1 o o l
d) A(i) = i , A (j) = j , A (k) = i slično za preostale dvije ravnine. Matrice
[�0 �0 �l'0 [�0 �0 �1 l' [�0 �0 �1 l·

operatora ortogonalnog projiciranja na zadane ravnine su
8. LINEARNI OPERATORI
e) A(i) = i , A(j) = O , A(k) = O . Slično za preostala dva pravca. Matrice

operatora ortogonalnog projiciranja na zadane pravce su
[ 0� 0� �0 l ' [ 0� �0 �0 l ' [�0 0� �1 l -

8.7. Nađi matricu operatora zrcaljenja na ravnini x + y
bazi za V3 •
-z = O u kanonskoj
(0,
RJEšENJE. Tražimo djelovanje operatora na bazi. Simetrična točka točki ( l , O, O)
( 0,
s obzirom na ravninu x + y - z = O je (t, -�, �) (provjeri računom!) pa je
A(i) = ti - �j + �k . Nadalje simetrična za -
l , O) je ( �, t• �) i simetrična
-[ � -i ; l ·
za O, l) (�, �, t) . Slijedi A(j) = -�i + tj + �k i A(k) = �i + �j + tk · Zato je
(0 ,
matrica operatora u kanonskoj bazi A = t
2 2 l
(Uoči, ravnina mora sadržavati ishodište O, O) inače ovo ne bi bio linearan
operator zbog A(O) =j:. 0 .)
8.8. Nađi matricu operatora ortogonalnog projiciranja na ravninu x + y +z =

o.
RJEšENJE. Vrijedi A(x) = x- CjJ1�l n , gdje je n = ( l , l , l) vektor normale ravnine
-
x + y = z = O . Zato je:
A(1' ) = 1. 3n
l = 31 l • - 3' k,
2• - 3J
J = J. - 3l ° = -31
A(') 2 - 3' k'
' + 3J ' ·
[ -1 l
A(k) = k - tn = -ti - tj + �k,
odakle slijedi
�
-1 -1
2 -l
A= -l 2 -l .
2
[ l
Neka je A matrica operatora A u bazi e1 , , e,. te A' matrica istoga operatora
• • •
u drugoj bazi e� , . . . , e� . Prijelaz iz stare u novu bazu opisan je matricom prijelaza

t1 1 t 12. • •t,"
t21 t22 . . . tz"
T=
t,., tn2 . • . tnn
čiji su stupci komponente vektora nove baze prikazanih pomoću vektora stare. Veza
između matrica A i A' dana je formulom
A' = T- 1 AT.
kažemo da su A i A' slične matrice.
8.9. Linearan operator
rnatrični zapis
(O, l) } .
[� �]
J : R2 R2 u bazi {a 1 = (l, 2), a2 = (l, l) } irna
--+
. Nađi mu matricu A' u bazi {b 1 = (2, 3), b2 =
RJEšENJE. Prikažimo prvo vektore b1 i � pomoću vektora prve baze a1 i a2 .

b 1 = a 1 + a2 , b2 = a1 - a2 . Odavde je a1 = k(bt + b2 ) i a2 = t {bt �) .
-
Tražimo djelovanje operatora na drugoj bazi:
J(bt ) = J (ai + a2 ) = J (at ) + J (a2 ) = a2 + (ai + 2a2 )

= a1 + 3a2 = t(b 1 + �) + �(bt - � ) = 2bl - b2
J(�) = J(a i - a2 ) = J(a t ) - J(a2 )
[ _i �) .
= a2 - (at + 2a2 ) = -a1 - a2 = -b1
Matrica operatora u drugoj bazi je A' = -
{a� . a2 } {b� , b2 } T= [� �]
Traženu matricu možemo odrediti i na drugi način: matrica prijelaza iz stare baze
[t -t ]
u novu je _ , dok je matrica prijelaza iz nove baze u
staru T- 1 = u n -l = . Vrijedi:
[ t -t ] [ � � ] [ � � ] = [ _i -� ] .
_
A' = T- 1 AT = _
8.10. Linearan operator J : R3
[ l 2 -3
o 3 l .
]
R3 irna u bazi {e 1 , e2 , e3 }
--+ rnatrični zapis
-1 2 5
l -3
T= O l
[ -l! l .
RJEšENJE. Matrica prijelaza iz stare u novu bazu je
o o !
2
[ l 3 22]
Obratno, matrica prijelaza iz nove u staru je njena inverzna
T- 1 = O l l .
o o
Slijedi matrica u bazi e�, . . . , e� je
-1[ -l 188 -3]
A' =T- 1 AT =
-2 10 2 O .
Ako su A : X -t
Y i B : Y -t
Z linearni operatori, tada je definirana kompozicija
B A koju označavamo kratko s kratko s BA . To je linearni operator s matricom koja
o
je jednaka umnošku BA matrica početnih operatora.

E
Slika operatora A je skup svih y Y za koje postoji X takav da je A =y . xE ( x)
-
To je vektorski potprostor od Y dimenzije gdje je rang pripadne matrice A . Je
r, r
zgra ili nulpotprostor operatora A je skup svih xE

X za koje vrijedi A(x) = O . To
je potprostor od X dimenzije n r . Ovaj se broj naziva defekt operatora.
8.1 1. Nađi rang i defekt operatora deriviranja A : t!lJn -t t!lJn , A (p) =p' .
8. 3 . )
000 001 002 003 ... . ... 000
RJEšENJE. Rang operatora jednak je rangu njegove matrice u bilo kojoj bazi. Matrica
ovog operatora u kanonskoj bazi (slično kao u Zad. je
0000. .0
o o o o ... n
defektu je d(A) =dim [!�Jn - r(A) =n + n= l- l.

To je matrica reda n + l i njen rang je n . Slijedi r(A) =n . Po teoremu o rangu i
8.12. Zadani su operatori lijevog i desnog pomaka A, B : R4 -t R4 ,

A(xb x2, x3 , X4 ) =(O, xb x2, x3 ),
B(x h x2, X3 , X4 ) =(x2, X3 , X4, 0).
Odredi matricu u kanonskoj bazi za svaki od operatora A , B , A o B ,
o
B A . Takoder svakom nađi bazu za jezgru.
RJEšENJE. Kanonska baza za R4 se sastoji od vektora e 1 ( 1 , O, O, O) , e2 =

(0, 1 , 0, 0) , e3 = (0, 0, 1 , 0) , e4 = (0, 0, 0, 1 ) , pa vrijedi A (et ) = e2 , A (e2 ) = e3 ,
A (e3) = � . A(e4) = O ; B(et ) = O , B (e2) = e1• B(�) = e2 , B(e4) = e3 . Matrice
operatora A i B su
[ [ ]
·. ·
]
oooo o 1 oo
l o o o oo l o
A= B =
0 1 0 0 ' 0 0 0 1 .
oo l o oooo
Matrice kompozicija ovih operatora dobijemo množenjem matrica A i B .
AB =
[�H �l·
0 0 0 1 oooo
BA = [g! H] .
Zbog jednostavnog oblika ovih matrica direktno vidimo KerA = KerB o A = L{e4} i
KerB = KerA o B = L{e t } ·
8.13. Neka je A : �2 --+ J/122 linearan operator zadan sa A (X) = BX - XB

gdje je B = [ : �]
Nađi mu rang i defekt i po jednu bazu za KerA i
.
ImA .
RJEŠENJE. Tražimo opći elementjezgre KerA u obliku X = [� �] .

A (X) = O
U � ] [ : � ] - [: �J U � ] = O
a b+2d ] = [ a+b
[ a+2c b c+d 2a ] 2c
Izjednačavanjem elemenata dobije a se + d i b = 2c.
= e
cd
X = [ ; �] = [ � � ] + d [ � �] .
e
Baza jezgre je { [ � � ] , [ � �] } , i dimenzija d(A ) . = 2 .

r(A ) = 4 d(A) = 2. bazu slike A nadopunimo KerA do baze za J/122
Za od
npr. sa matricama Et = [ � g] i E2 = [g �] (provjeri da čine linearno nezavisan

-
skup) . B aza slike je tada {A (E t ) , A (Ez ) } = { [� -� ] , [ -� n}.

Minimalni polinom matrice A je polinom

t oblika
Jl(A.) = A.k -JltA. k- - ... -Jlt-t A. -Jlk·
i takav da je polinom najmanjega stupnja koji poništava matricu A :
Jl(A) = Ak -JltAk- t - . . . - Jlk-tA -Jlkl = O.
Može se računati po sljedećoj tablici:
I A A"'
An
Az".
A".".
Matrice u prvome redu dobivamo računanjem potencija zadane matrice
drugome redu dobivamo iz prethodnoga reda, po formulama:
A. Matrice u
Au = A - lJni, A12 = A2 - f3t21, . . . At". = A"' - f3t".l.
Pri tom koeficijente f3 1i određujemo tako da sve te matrice na istome mjestu (obično
mjestu ( 1, 1)) imaju nul-element.
Treći red računamo formulama
A22 = Au - fJnAu, ...
Pri tom zahtijevamo da sve ove matrice imaju na drugom mjestu također nul-element.
Nastavljanjem ovoga postupka na koncu ćemo dobiti nul-matricu. Iz nje možemo
odrediti minimalni polinom.
A = [ -44 --81 -8- 1 ]

8.14. Izračunaj minimalni polinom matrice
7 4 -4
RJEšENJE. U prvom redu su matrice I , A, A2 . U drugom redu sa I poništavamo

elemente na mjestu ( l , l ) pa je
An = A - 7I , A12 = A2 - 8 11.
[lO l Ol ] A = [ ] A2 [ O O l
Treći redak, zbog
I=
A12 = O,
o o
ne trebamo niti pisati.
7 4 -4 81 o o
A11 = [ ] A12 = [ O O O ]
4 -8 - 1 81
o o -4 - 1 -8 o o 81
o 4 -4 o o o
O = A12 - O· A11 = A2 - p(A. ) =

4 - 15 - 1
.
-4 - 1 - 1 5 0 0 0
Zato je 8 11 i A.2 - 8 1 .
8.15.
[ l l l ]
Izračunaj minimalni polinom matrice
A= O
l
o 1 o
-1 o
-1 o -1 .
o -1 -1
[ ] [ l o]l [ l l-l l [ l l O-ll l l [ 3 ]

RJEšENJE.
l l l
1ooo 1 o 1 1-1 2- 1 o 1 o
0100 -1 o -2 o o o -2 0-2 o -2 2-2 2
[ l ] [ l l-l l [ l O-ll ] [ ]
001 0 0-1 0-1 0-1 o 0-1 2-1
000 1 0-1 1-1 1-1-1-1 2 o o 3 o
l l 3-3
o o 1 o 0-1 0-1 o o 1 o
-1 o o -2-1 o o -2-2-2 o -2- 1 -2 2
[ l O-ll l [ O-ll O-ll ] [ ]

0- 1 - 1 - 1 0-2 o 1-1 0-1- 1 - 1
0- 1 1 -2 1 - 1 - 1 -2 2 0-1 -
l [ l ll �
0-1 o o o
-1-1 0-1 -2-2-2 o - 1 - 1 -2
ll l l ] [ l l 2
1-1 1-1 o o o
0-2 o 2 0-1 2
�l
o o o o o o o
1 -2 - 1 - 1 -2
[
o o o o o o o
2- 1
�l
o o o
o o o
o o o
o o o
13Z 8. LINEARNI OPERATORI
Istim postupkom kao u prethodnom zadatku su u prvom retku I , A , Az , A3 ,

4
A • U drugom retku poništavamo sa I elemente na mjestu ( l , l ) pa imamo
Au = A - I, A 1 2 = Az - I, A13 = A3 - 2I, A14 = A4 - 3I.
U trećem retku sa matricom A 1 1 poništavamo elemente na mjestu ( l , 3) :
Au = A1 2 - Au , Az3 = A 13 , A24 = A,4 - Au .
U četvrtom sa A22 poništavamo elemente ( l , 2) :
A33 = Az3 - Azz, A34 = A24 .
I u petom retku dobijemo nul-matricu
� = A34 - A33 ·
Sada je
O = A44 = A34 - A33 = A24 - (Az3 - Azz) = A24 - A23 + Azz
= (A ,4 - Au ) - Az3 + (A ,z - Au ) = A ,4 - A 13 + A 1 2 - 2Au
odnosno, minimalni polinom je J.L (A ) A A A 2A

= (A4 - 3I) - (A3 - 2I) + (Az - I) - 2(A - I) = A4 - A3 + Az - 2A,
= 4- 3+ z- .
8.16. Jesu li sljedeća preslikavanja A : R3 -t R3 linearni operatori:

a) A(x, y, z ) = (y, x - 3 , z) ;
b) A(x, y, z ) = (2z + x, 2xz, x - y) ;
e) A(x, y, z) = (O, O, O) ;
2
d) A(x, y, z ) = (0, x + 3y , y ) ;
e) A(x, y, z ) = (0, O, l ) ;
f) A(x, y, z ) = (sin x, cos y , z ) ;
g) A(x, y, z ) = (z, y, x) ?
[ -� �] , -�].
Operator A : R4 -t .Azz zadan je sa djelovanjem na kanonskoj bazi A (e , ) =
[� n [� -�] . Nađi
8.17.
A(ez) = [ -� A(e3 ) = A( =
- , e4)
mu matricu u paru kanonskih bazi.
8.18. Nađi matricu operatora u bazi (i, j, k) koji preslikava vektore:
a) a 1 = (0, 0, 1) , az = (0, 1 , 1 ) , a3 = ( 1 , 1 , 1) redom u vektore b,
(2, 3, 5) , hz = (l, O, O) , b3 = (0, 1 , - l) ;
b) a 1 = (2, 3, 5) , az = (0, l , 2) , a3 = ( l, O, O) redom u vektore b ,
( 1 , l, 1) , hz = (1, l , - 1 ) , b3 = (2, 1 , 2) ;
e) a 1 = (2, O, 3) , az = (4, l, 5) , a3 = (3, l , 2) redom u vektore b, =
( l, 2, - l ) , hz = (4, 5, -2) , b3 = (l, - l , l) .
8.19. Nađi matricu operatora A : R3 - R3 zadanog sa

A(xr , x2, x3 ) = (x� , x, + x2, x2 + 3x3 )
u kanonskoj bazi.
8.20. Neka je a neki vektor iz V3 . Dokaži da je sa J : V3 - V3 , J(x) = a x x
zadan linearan operator. Nađi mu matricu u bazi {i, j, k} .
8.21. Neka je a = i + 2j + 3k . Operatoru A : V3 --+ V3 , A(x) = a x x odredi
matricu u kanonskoj bazi, rang i defekt.
8.22. Neka su a = axi + ayj + a,k i b = bxi + byj + b,k konstantni vektori iz V3 .
Sa J(x) = (a x x) x b zadan je linearan operator J : V3 --+ V3 . Odredi mu
matricu u kanonskoj bazi {i, j, k} .
8.23. [
15 - l l 5
Linearan operator J ima u bazi {e� , e2, e3 } matrični zapis 20 - 15 8 .
8 -7 6
l
Nađi mu matricu u bazi {ab a2, a3} gdje su a, = 2e, + 3e2 + e3 , a2 =
3e, + 4e2 + e3 , a3 = e, + 2e2 + 2e3 .
[� �o �o l·
8.24. Linearan operator .92 - .92 ima u kanonskoj bazi {l, t, t2 } matricu
2 2 2
Odredi mu matricu u bazi {3 t + 2t + l, t + 3 t + 2, 2t + t + 1 } .
l
l
[
8.25. Linearan operator J u bazi s elementima a1 = (8, -6, 7) , a2 = ( - 1 6, 7, - 13) ,
l - 18 15
a3 = (9, -3, 7) ima matricu - l -22 20 . Nađi mu matricu u bazi
l -25 22
{b,, b2, b3 } gdje su b1 = (1, -2, 1 ) , b2 = (3, - l , 2) , b3 = (2, l, 2) .
8.26. Neka je A matrica operatora u nekoj bazi i T matrica prijelaza u novu bazu.
-�
Odredi matricu A' u novoj bazi ako je:
a) A = [ i ] , T = [ _; - � ] ;
b) A = [ _j - ;] , T = [ -� -;] ;
[� ; o�l, [ -1; -i -�l;

l [ l
e) A = T=
l 2 2 2
[ 2 5 l
d ) A = - l -3 O , T = - l l O .
-2 -3 -2 o
-1
2 -1 -l
2
Operator A u bazi {e1 , e2, e3 , e4} ima matricu
[H -! -�] ·
8.27.
A=
l 2 l 3
Izračunaj mu matricu u bazi:

a) {e" e3 , e2, e4} ;
b) {e�, e, + e2, e, + e2 + e3 , e, + e2 + e3 + e4} .
8.28. Neka je A : VZ --+ V2 linearan operator zrcaljenja na pravcu y = tg Ix .
Odredi mu matricu u bazi {i, j} . Dokaži da je to involutoran operator, tj. da
je A o A identiteta (koristeći matricu operatora A).
8.29. Odredi matricu operatora ortogonalnog projiciranja na:
a) pravac x = y = z ;
b) ravninu koja sadrži vektore a = (-l, l, l ) i b = (l, -3, 2) .
-
8.30. Odredi matricu operatora simetrije (zrcaljenja) na:

a) pravcu x = 2y = z ;
b) ravnini koja sadrži vektore a = (l, O, - l ) i b = ( l, l, -2) .
8.31. Nekaje linearan operator A : 93 --+ 93 zadan sa A(p(t)) = (t · p(t))' . Nađi
[� -: ]
mu matricu u kanonskoj bazi za 91'3 {l, t, t2 , t3 } .
8.32. Zadan je operator A : R2 --+ .A22 sa A(x, y) = . Dokaži linearanost

i injektivnost ovog operatora. Odredi njegovu matricu u paru kanonskih bazi
[ -zY z ]
za R2 i .A22 .
8.33. Zadanje operator A : R3 --+ .A22 sa A (x, y, z) = . Dokaži linearnost

x
i injektivnost ovog operatora. Odredi njegovu matricu u paru kanonskih bazi
za R3 i .A22 .
8.34. Zadani su linearni operatori:
A : 93 -t 92 , A(p(t)) = p'(t) i B : 92 -t 93 , B(p (t)) = t · p(t) .
Nađi matrice operatora A B , A o B i B o A u kanonskim bazama za 93
,
odnosno 91'2 Nađi im i rang i defekt.

•
8.35. Neka je A : .A22 --+ v/(22 , A(M) = MT linearan operator transponiranja

matrica reda 2 . Nađi mu matricu u kanonskoj bazi od .A22 , rang i defekt.
8.36. Linearan operator A : .A22 --+
.A22 zadan je formulom
[� �]
A(M) = tr(M)I,
gdje je I = jedinična matrica reda 2 . Odredi mu matricu u kanonskoj
bazi za .A22 , rang i defekt.
[� �] [ � �l
8.37. Linearni operatori A, B : .A22 --+ ._,{(22 su zadani sa
A(M) = M, B(M) = M
Odredi im matrice u kanonskoj bazi za .A22 .
8.38. Odredi matricu operatora deriviranja A : 9n -+ 9n , A(p) = p' u bazi
(t - c) 2 (t - c) n
2,. n.
{l, t - c,
, ..., 1 },
gdje je e E R.
8.39. Skup svih funkcija oblika tf tp( t) gdje je A. E R , p( t) E 9n je vektorski
lc
prostor. Dokaži! Linearnom operatoru deriviranja na tom prostoru odredi
matricu u bazi �! tf t .
Nađi rang i defekt operatora u zadacima 8.2., 8.4. i 8.6 . .
[ � �]
8.40.
8.41. Neka je A= i f : .,112 -+ vlt2 , f(T) = TA - AT linearan operator.
Izračunaj mu matricu u kanonskoj bazi, dimenziju i bazu za jezgru i sliku.
[� ; -�] ; b) [ -� -; _;l [ � ; �] ·
8.42. Izračunaj minimalni polinom za matrice
a) ; e)
[� -H J] [-i � -H] .
l l l -6 -4 -2 -2 - l '
d) ; e)
4 -l 3 -l -6 o o 6
8.43. Neka su X i Y konačnodimenzionalni vektorski prostori i dimX = dim Y .
Dokaži da su za linearan operator A :X -+ Y sljedeće tvrdnje ekvivalentne:
(i) A je bijekcija,
b,
(ii) A je injekcija,
(iii) A je swjekcija.
Dokaži da za svaki linearni operator
+(b · +(e ·
8.44. A : V3 -+ V3 postoje vektori a, e E V3
tako da je
A (x ) = (a · x)i x)j x)k.
8.45. A : e -+ e
le li definiran sa A(z) = z linearan operator (nad e ) ?
8.46. Neka je A : Rn -+ Rn linearan operator i tr A = O (preciznije, trag matrice
pridružene tom operatoru u bilo kojoj bazi je 0). Dokaži da postoji baza u
kojoj A ima samo nule na dijagonali.
9.
Svojstveni vektori
i svojstvene vrijednosti
Neka je A E .,{(An kvadratna matrica reda n . Skalar ). ER se zove svojstvena

vrijednost matrice ako postoji vektor v E Rn , v "l O takav da vrijedi
v. Av = A.
Za vektor v kažemo da je svojstveni vektor matrice A koji pripada svojstvenoj
K(). ) =
vrijednosti ). .
Polinom det().J - A) zove se
Nultočke tog polinoma svojstvene su vrijednosti matrice
karakteristični
A. polinom matrice A.
9.1. Odredi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrice A = [; -! ] .
RJEšENJE.
A = [ � 1] - [; -!] = [ A._:; ). �4].

Izračunajmo najprije karakteristični polinom
U-
l
Karakteristični polinom matrice A je
K(A.) = det(U - A) = l �21 ). �4� 2 - 5). + 6 = (A. - 2)(). - 3).

= ).
Njegove s u nul-točke ).1 = 2, � = 3 . A.

To s u svojstvene vrijednosti matrice
Za
(U - A)vod= O.
svaku njih treba naći pripadni svojstveni vektor, rješavajući homogeni sustav
9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRI)EDNOSTI 137
=2
[ -� -� ] [�� ] = [�] x2 =-x1 .
a) Za ).1 imamo
[�� ] = [ �t J t t=
v1).=2 =[ !3 1 ] .
Odavde za bilo koju vrijednost =/; O . Biramo l. Prvi svojstveni
vektor je
[_; - � ] [��] = [ �] x2 =-2xt V2 = [ !2]·

b) Za sustav glasi:
� �
A= [ �8 5� o� ] ·
9.2. Odredi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrice
RJEŠENJE.
U - A = [�o �o ).� ] - [��8 5 o� l = [ --8� -1-5 =�). ] ·
Najprije računamo matricu
A ). -5 -8 3
K(A ) (U -A) = -5-8 -5). -8). =). -129). -520.
Karakteristični polinom matrice je
-8, ).2 = -5, ).3 520= 13 .

= det
+ 5) -520:::: (A. + 5)().2 -5). -5-104).

Njegove su nul-točke ).1 = Bilo koju od njih odredimo
().A.3 -129).
pretražujući cjelobrojne faktore slobodnog člana (pretpostavljamo da je bar jedna
nul-točka cjelobrojna). Recimo da smo provjerili da je nul točka. Dijeljenjem
polinoma s članom dobivamo
).1 = -8 -8 -5 -8 x1 [o ]
Nakon toga se lako odrede preostale dvije nul-točke.
Potražimo svojstvene vektore.
[ -5-8 -5-8 -8-8 ] [X3 ] :::: 00

a) Za imamo
X2
{ 8x5x1t +Sx
+8x 2 +8x+8x33 ==
2
odnosno, dobivamo sustav
= --!J t , x 2 = -!Jt, x 3 = t. v1 = [ -!Jt , -!Jt , t] T ,

O
T
O
t t
CtJe Je rJesenJe Xt
E R, =/; O . Izabiremo t -13 , v 8, 8, -13 ]
= što daje 1 = [
Dakle,
•
138
A2 = -5 [ -5 -5 -8 ] [XI ] [ 0 ]
9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRIJEDNOSTI
-5-8 -5-5 -5-8 XXJ2 = 00 ,

b) Za sustav glasi
odnosno
čije tješenje je x1 = X J = t x 2 =
t=AJ =5 13v2 = [ 5, -13, 5] .
i
T-lft. Dakle, v2 = [ t , -lf t , t ] T
E R,, t t f; O .
[ -513 -513 -8-8 ] [Xx12 ] = [o0 ] .

Uzimamo i
e ) Za dobivamo
ili
-8 -5 13 XJ 0
T
VJ = [ l, l, lj .
čije tješenje je x1 = x2 = XJ =t, VJ=
odnosno [ t , t , t ] T , t
E R. t= l
Uzimamo i
9.3.
A= -1-2 l .
[ 2 l
5 -l
Odredi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrice
44
K(A)= .A.-2-4 .A.-1-5 .A. +2l l =AJ -8.A.2 +2U-18=0.

RJEšENJE. Karakteristični polinomje
{ ±1 ,
-4
±2, ±3
-4
, ±6 , ±9 , ±18}, 18.
.A.1 = 2 K(A ) = (.A. -2)(.A. -3).A.2. = 3 AJ = 3.
Eventualne cjelobrojne nul-točke mogu biti samo cjelobrojni djelitelji broja Pro
vjeravajući unutar skupa brzo otkrivamo daje jedna nul
.A.1v1==2[1, 2, 4]T .
točka (ili možda pogodimo ). Nakon toga je lako odrediti potpunu
faktorizaciju: Stoga je i
).2. = AJ = 3
Prva svojstvena vrijednost je jednostruka. Njoj će odgovarati jedan
svojstveni vektor. Provjeri da je to
Druga svojstvena vrijednost je dvostruka, . Svojstveni potprostor
koji odgovara ovoj svojstvenoj vrijednosti može biti jednodimenzionalan ili možda
dvodimenzionalan. To znači da ćemo sigurno dobiti barem jedan odgovarajući svoj
stveni vektor, ali nismo unaprijed sigurni da će ih biti onoliko kolika je kratnost
svojstvene vrijednosti.
9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRUEDNOSTI 139
A)x =O[
Iz sustava (A-21 -
1 [X2x1 - [ o
slijedi
-4 -4 4 ] X3 ] ]
-1 -1
-2 -2 2 - 0
0
[�; ] = [ -t l =fi l + s [ H
i dobivamo opće tješenje u obliku
Prema tome, ipak postoje dva linearno nezavisna svojstvena vektora:
Ako postoji baza koju čine linearno nezavisni svojstveni vektori, tada je matrica
slična dijagonalnoj (kažemo još da se pripadni operator dade dijagonalizirati). Svoj
[: : : : :J
stvene vektore zapišimo kao stupce matrice prijelaza T. Matrica operatora u novoj
bazi je dijagonalna
D=T-1AT=
A A, A.
[f(A.t) o . . . o l
Dijagonalni elementi su svojstvene vrijednosti matrice
Ako je slična dijagonalnoj i j funkcija definirana na spektru (skupu svojstvenih
vrijednosti) od tada se matrična funkcija j(A) računa na način
. f(A.n)
j(A ) =Tj(D)T- 1 =T
O j (A-2) ·. . . O
T- l .
O O . .
9.4. Svedi na dijagonalni oblik matricu A= [�4 4� -=i]1 .

jednosti, jednostruku
su
A-1 =2 i dvostruku A-2,3 =
RJEšENJE. Ovo je matrica iz prošlog primjera. Ona ima dvije razl•.;ite svojstvene vri
3. Odgovarajući svojstveni vektori
140 9. SVOJSTVENI VEKTORI ! SVOJSTVENE VRIJEDNOSTI
T:
T= [ 2l l ll l
Tako dobivamo matricu
- 1
O
A:
4 o
t
T-tAT= [ � � �l l - [� � =� l [ � - � �l l = [ � � �l3 ·
Ova matrica dijagonalizira početnu matricu
T-1
-
4 o 44 - 1 4 o o o
Izračunaj i uvjeri se direktnim množenjem u istinitost ove jednakosti.
9.5. A = [ -i2 -�l ; l ·

Svedi na dijagonalni oblik matricu
-1
RJEŠENJE. Problem je ekvivalentan pronalaženju tri svojstve vrijednosti i odgovaraju
IC(A) = A.-2
-l l A.-2+l
ćih svojstvenih vektora (ukoliko postoje!). Karakteristični polinom matrice A je
).
-2
== A. - A.l 2 + A. - A.l = (iA. - l)(A. 2 + l)

2 -1
( - )(A. + i)( )
). 3
-
.
).1 = l
Ovaj polinom nema tri realne nul-točke, zato se matrica ne da dijagonalizirati. Među
tim, možemo nastaviti u polju kompleksnih brojeva: matrica ima tri različite svojstvene
m A, i [�n . A, -i [ ��: l .
vrijednosti u C i može se svesti na dijagonalni oblik. Za svojstveni vektor je
v, � , za � je v, � za � je v, �
Primijeti da se za realnu matricu svojstvene vrijednosti koje nisu realne uvijek

pojavljuju u paru kao konjugirano kompleksni brojevi, a pripadajući svojstveni vektori
su također (po komponentama) konjugirano kompleksni.
Dakle, tražena baza se sastoji od vektora V t, 2v , v3 i u njoj je matrica A
= [� � -�i l ·
dijago-
nalana D
o o
9.6. IzračunajA100 A = [ _� ; ] .
gdje je
A:
IC(A) = l� : 1 = ). 2 - +
RJEšENJE. Dijagonalizirajmo matricu
).1 = 3 ).2 = 2.
-
5).
). 5 6.
Korijeni su i Nađimo svojstvene vektore:

9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRIJEDNOSTI 141
Za 1 3 [ � :; ] [ �� ] [g] 3xt = 2x2 ,

A == iz == imamo [i] odnosno Vt == .
Za A2 2 == [ i :; ] [�� J [g]
iz = 2xt = 2x2 , imamov2 = D ] . odnosno
T A,
[i n . T- 1 = [ -; -� ] i T- 1 AT = [� �]
Matricu formiramo tako da su joj stupci iedom svojstveni vektori od
T Njena inverznaje je dijagonalna
matrica (sa svojstvenim vrijednostima od A na dijagonali).
Neka je 100
f(A ) = A . Trebamo
/(A) = A IOO = T [ /( I )
� � T- t
/( 2 )
]
= [ i � ] [ 3�00 2?oo ] [ -; _;]
==[ 33 .. 22100100 __32 .. 33 100100 23 .. 3100
3100__2 .. 2100100 ] .
22
Ako je neka svojstvena vrijednost višestruka, odgovarajući svojstveni potprostor
može biti manje dimenzije nego što je kratnost svojstvene vrijednosti . U tom sluča
ju svojstveni vektori neće činiti bazu. Tada tražimo pridružene svojstvene vektore i
matricu s vodimo na Jordanovo formu.
Pridruženi svojstveni vektori traže se iz jednadžbi
(Al - A)v2 -Vt . =

(Al - A)v3 = -v2,
(Al - A)v4 = -v3 ,
gdje je v1 svojstveni vektor matrice.

Ako postoji nekoliko linearno nezavisnih vektora koji odgovaraju istoj svojstve
noj vrijednosti, tada je korisno umjesto v u gornjoj jednadžbi staviti njihovu linearnu
1
kombinaciju s privremeno neodređenim koeficijentima. Te ćemo koeficijente odrediti
tako da jednadžba ima tješenje.
9.7. Odredi Jordanovu formu matrice A [ _ � �J .

-4 �
RJEšENJE. Izračunajmo svojstvene vrijednosti .
A -1
= A 2 - 6A + 9 = (A - 3)2 .
K(A ) =
I l A. -5
3
142 9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRIJEDNOSTI
Vidimo da je .A , =
dobivamo iz sustava
dvostruka svojstvena vrijednost. Pripadne svojstvene vektore
Svojstveni potprostor je samo jednodimenzionalan. Stoga matrica nije slična dijago

nalnoj. Moramo potražiti pridruženi svojstveni vektor:
Vrijednost parametra s možemo uzeti po volji. Stavimo s = O i odavde v2 = [ �1 ] .

l O'
Matrica prijelaza i njoj inverzna glase
T = [2 -1 ]
Prema tome, Jordanova forma ima oblik
T-1AT = [ -� �] [ - � �] [i -�] = [� �] = J.
Primijeti da Jordanovo formu možemo napisati i bez množenja gornjih matrica. Mno
ženjem samo provjeravamo je li račun ispravno sproveden.
Znajući Jordanovo formu možemo definirati matričnu funkciju, na sljedeći na

čin. Ako je A =A TJT-1R -+ R veza matrice i njene Jordanove forme, CT = {.At, .../(A)
, .At}
spektar matrice f i : funkcija definirana u točkama spektra, tada se
f(A) := TJ(J)T-1 •
definira formulama
f(J)
!'(). ) !'(g)
Tu je dijagonalna blok-matrica koja na dijagonalnim blokovima koji odgovaraju
).
elementarnim klijetkama ima matrice oblika
f(A.) j -Jif"(.A ) tf"'(). ) (n_l-l_l)!jj((nn--21)) ((). )

o (). )
f(Jt ) := o o f(A.)
�/" (). )
!'(). ) n-_2)!j(n-3) ( ))
_l((n-3)! ).
o o
3 [f(.A) !'(). ) !f"(.A ) l
o o j(). )
f(Jt) := f(A. ) !'(). )
Na primjer, za Idijetku reda vrijedi
o
o o f(A. )
.8. A 1 00
A= [ =� -1� -�] .
9 Odredi Jordanovu formu i zatim potenciju matrice
o 2
K(Jl )= ll+l l -3l 0l =Jl3 -3Jl 2 + 3Jl-l=(Jl - l?.

R.mšENm. Karakteristični je polinom
.
Jl -2
o
=l ll -2
[ ! : J] [;;] = [�] [�: l = ·Ul

Svojstvena vrijednost ll je trostruka. Potražimo svojstvene vektore
= =
Uzimamo v, = [;l·
A)v = -v1 :
SV<>jstvenije potprostorjednodimenzionalan. Trebamo pronaći
dva pridružena svojstvena vektora. Prvi nalazimo iz jednadžbe (Ill -
[ r =: JJ [�:J = [ =U - [;:J = ·m + [ ��1

s = v2 = [ ��l·
A)v -v2:
Stavljamo O i odavde Drugi pridruženi vektor sad tražllno iz uvjeta
(Ill - =
[r =: JJ [�:J = m - [;:J = ·m + m
Stavimo ponovo s= v3 [�] ·
O,
T= [vb v2, v3] [ � =i �l·

Time smo dobili matricu prijelaza
=
l
T-1 = [ l -1 1ll ] .
o o
Njena inverzna matrica je
o o
O
-2
A=TJT-1= [ 11l -2-1 01 ] [01 11 01l ] [00l -1 ll1 l .

Prikaz matrice s pomoću Jordanove forme glasi:
o
o o o o -2
144 9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRUEDNOSTI
Sada imamo
[J( l ) !'( l ) �!"( l)
o o l
1
!(A) = TJ (J )T- = T O J( l ) /' (1) T- 1 .
/( 1 )
l l o 495o l oo o l [ l
99
U zadatku j e /(A ) = A , f'(A ) = lOOA , !"(A ) = 9900A 98 • Konačno dobivamo
100
o
[ o o [o o [
1 -2
A 1 00 = l - 1
l
1 100
l 100
l
l 475 1 -9600 4850
- 1 l = 4850 -9799 4950 .
l -2 l 4950 - 10000 5051
9.9.
[
Koristeći
1
��
A = -1 2 2 .
l
on-Cayleyev teorem izračunaj A3 i A- l za matricu
3 l -2
RJEšENJE. Prvo tražimo karakteristični polinom za matricu A
A - 1 -2 -3
�e(A ) = det(.U - A) = l A -2 -2 = A 3 - A2 - 13A + l9.
-3 -1 A +2
Po Hamilton-Cayleyevom teoremu je �e(A) = O , tj. A3 - A2 - 13A + 191 = O .
Odavde je
A3 = A2 + 13A - 191
[ � ! -� l [ - � ; �l - [o� o� �l
l
= + 13 19
-4 6 15 3 l -2 l
[ 2 35 40
= - 10 l l 23 .
35 19 -30
Da bi dobili A_ , pomnožimo jednakost A3 - A2 - 13A + 191 = O sa A l Imamo
A2 - A - 131 + 19A- l = O , odnosno
- .
[ � ! -� l - [ - � ; � - 1 3 [ � � � )
_!_ (A2 - A - 131)
A_, = _
19
= - _!_ (
l oo l
l
19 -4 6 15 3 l -2 l
[
l 6 -7 2
= -4 l l 5 .
19 7 -5 -4
9.10. A "f:AI3 =l .
3A-l = (A. -l) 2 +A. + l)
Nađi matricu drugog reda, s realnim koeficijentima, koja zado
A. A
voljava jednadžbu
K(A. ) = AA.2=+A.[ �+�] A2 "f:+A+I, I= O.

A
RJEšENJE. Polinom (A. poništava matricu . Karakteris
tični polinommatrice je realan polinom drugog stupnja. Kako je slijedi da
je l . Po Hamilton-Cayleyevom teoremu vrijedi
imamo:
[ �:!�� !� ] + [ � � ] [ � � ] = [ � �] .
Odavde za
� +
a(b(aa ++d+l) +l)=bc + l =

Izjednačavanjem odgovarajućih elemenata dobijemo:
O
e(cba++ d(d+d +l)+

l)= l=
O
O
bd == -le =-a. a2 + a + l = abc�+ (-a -l)(-a) + l a=+ d + = O.
b,
Za O slijedi O pa R. Zato mora biti l O,
a2 +a+
O što je jed
· e=- b . ·
tj. Iz četvrtog uvjeta slijedi
nadžba identična prvoj . To znači da jedan broj, recimo možemo odabrati po volji,
1
A = [ _,;�:tl _:_1 ] , a b
a za drugi tada vnJ
·
" "edi Prema tome, Opel oblik ovakve matnce Je

,.
E R, #- O .
[ 2l -2 ] .
-3 ' [ � � ]; l -l .
[ -4 4 ] ' l
[ -4 40 ] -'
9.11. Odredi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrica:
3
a) b) e) d)
e) u �] ; f) [ -i � ] ; g) [ -2 -26 ] '. h)
u !J ·
9.12.
[ 1 o ol ] ; ['l -1l -1' ]
Odredi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrica:
['l -1l ']
a)
olo
O O b)
l -1 l ; e)
2 -1 o -1 ;
146 9. SVOJSTVENI VEKTORI I SVOJSTVENE VRIJEDNOSTI
d) [ � ; �] e) [; � � l;
= = ; f) [ il -; -!];
-
[=� � = l!] ; [� � �l l; [-! ;l !].

2 -4 o 3 o 2 o o
g) h)
i)
-3 3 o o o 2
[Hl H] . b) [!H�l ] · e) [-l-1 �:l -1: �l].l

9.13. Odredi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrica:
a) -
d) [ j0 -1! -!l -�]; e) [F� -L�];l [H��

l ]-
o oo o o o
f)
o o o 2 o o 2
[ ] b) [ i i =� ] .· e) [i � -1=;]..
9.14. Izračunaj svojstvene vektore i dijagonalnu matricu sličnu zadanoj :
a) =;2 -4! -3� .·

d) [--1i �1; i ] · e) [ !18� -� -17��]; [-1�10 -� �i].
-6 -3 9 44
-
- f)
- 2 6 -6 -3 -9
a) [ _i ! ] b) [ =i i] e) D - ; ] d) [ -� _: ] ;
.
9.15. Odredi matricu prijelaza i Jordanovu formu matrice:
e) [ -� i] · [� =�] · [ _; _;] . [ =� n.
. •
·
f) g) h)
9.16.
a) [ i � ! ] ll) [-� ! �l; [- �

e) -� � l l l .
l [ l
-1
Odredi matricu prijelaza i Jordanovu formu matrice:
l JI)
2
3
-3 -5 -4 -4 o 3 6 3 -2 o 2
9.17. Nađi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore operatora transponiranja ma

trica reda 2 (A : ../122 -t ../122 , A(M) = MT ) .
9.18. Odredi svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore matrice operatora A : .93 -t
.93 , A(p(t)) = (t · p(t ))' .

9.19. Odredi svojstvene vrijednosti operatora
A : ./122 -t ../122, A(M) = tr(M) · I
gdje je I jedinična matrica reda 2.
9.20. Neka je A : V2 -+ V2 linearan operator zrcaljenja s obzirom na pravac

y = (tan � )x . Odredi mu svojstvene vrijednosti i svojstvene vektore.
9.21. Dokaži da su a) trag, b) detenninanta, e) karakteristični polinom invarijante

sličnosti, tj. da slične matrice imaju isti trag, determinantu i karakteristični
polinom.
9.22. Za matricu A = [; = � ] nadi karakteristični polinom pa pokaži direktnim

računom da ga matrica A poništava.
9.23. Dokaži da za A E .,1(22 vrijedi A2 - (tr A)A + (det A)I = O .
9.24. Koristeći jednakost za matrice reda
2
2·
� 3 k -4
A - (tr A)A + (det A)I O
2
pokaži da ne postoji A E .,1(22 takva da je A =F O i A3 = O . (Općenitije: ne
postoji A E .A22 takva da je A =F O i Al = O za k
2
, E N .)
9.25. 2
Akoje -2 svojstvena vrijednost matrice A +2A , dokaži daje svojstvena
vrijednost za A4 •
9.26. Neka je F linearan operator za kojeg vrijedi p2 = -F . Koji brojevi mogu

biti njegove svojstvene vrijednosti?
9.27. Ako su v1 i v2 svojstveni vektori operatora F pridruženi različitim svojstve
Yn
nim vrijednostima onda v1 + v2 nije svojstveni vektor od F . Dokaži!
9.28. Pokaži ako je x svojstveni vektor za F onda je i svojstveni vektor za F" ,
E N . Kako se odnose odgovarajuće svojstvene vrijednosti?
9.29. Dokaži: ako je F regularan operator i A. svojstvena vrijednost za F onda je
A. - 1 svojstvena vrijednost za F- 1 • U kakvom su odnosu pripadm:: IYOjstveni
vektori?
10.
Skalami produkt.
Dijagonalizacija simetrične matrice
Skalami produkt (umnožak) vektora

prostora Rn označavamo s (x l y) x=( ) y = (y"
i definiramo formulom
x t , . . . , xn , . . . , Yn ) iz
(x l y) := + . +
X !Y! .. XnYn · (l)
Duljina (norma) vektora računa se formulom
l xl = v'(iTi) = J r + .. . + �
x x . (2)
Dva su vektora
jednak nuli.
ix y okomita, (ortogonalna)ako je njihov skalami umnožak
Općenitije, skalami produkt na (realnom) vektorskom prostoru X je funkcija

( l ) :) X Vxx XE--tX R(xlx � O, x x = O x = O
· sa svojstvima
{::::::>
l ( ) ) ( l lay)) a(x .
·
2) (Va E R) (axly) = (x = ly).

3) (Vx, y E X ) (xl y) = (y l x).
4) (Vx, y, z E X) (x+ ylz) = (xlz) + (ylz).
10.1. Provjeri da su sljedeće funkcije skalami produkti:

a) Neka su C t , , en pozitivni brojevi,
• • . x=( x " x2, . . . , Xn ) i Y =
(y " Y 2, . . . , Yn ) iz prostora Rn ;
(xl y) = + + . . . +
C!X!Yl C2X2Y2 CnXnYn ·
b) A, B E .4'ln (R) , (A l B ) : = tr(ABT ) .

10. SKALARNI PRODUKT. DIJAGONALIZACUA SIMETRlĆNE MATRICE 149
RJEŠENJE. Ispitajmo vrijede li svojstva skalarnog produkta:

a) 1.) Pozitivnost. (x i x) = :L7:1 c;Xf � O , \fx . Nadalje, (x i x) = O ako i
samo akoje x1 = O za svaki i , tj. x = O .
2.) Homogenost. Vrijedi (ax l y) = a(x l y) , \fa E R , \fx, y E Rn jer je
n n
2:
C; ax;y; = a 2:
C;X;Yt·
i=l i=l
3. ) Komutativnost. Očigledno je (x l y) = (y l x) , \fx, y E Rn .

4.) Aditivnost. (x1 + x2 ! Y) = (xt i Y) + (xz l y ) , 'v'x � , xz, y zbog distributivnosti
množenja prema zbrajanju u R.
Dakle ovo jest skalami produkt u R .
b ) Neka j e A = (a11) matrica reda n .
l.) (A l A) = tr(AAT ) = L:;=l (AA T );; = :L7:1 :L� 1 a� � O , VA E .An · Ako
je (A l A) = O po prethodnom mora biti 2:7:1 L:;=t a� = O, odnosno a;j = O , \fi,j ,
što j e ekvivalentno sa A = O .
2.) (aA j B) = tr(aABT ) = a tr{ABT ) = a(A J B) , \fa E R , \fA, B E -1l.t .
3 .) (A l B) = tr(ABT) = tr((ABT f) = tr(BA T ) = (B l A) , \fA, B .
4.) (At + Az l B) = tr((At + Az)BT) = tr(A tBT + AzBT ) = tr(AtBT ) +
tr(AzBT ) = (At l B) + (Az l B) , 'v'At, Az, B E .An .
Dakle , na ovaj način definiran je skalami produkt u prostoru svih matrica reda n
nad R .
10.2. Dokaži da su sljedeće funkcije skalami produkti: ·
a) (j l g) := lb f(t)g(t)dt , na prostoru neprekinutih realnih funkcija

na intervalu [a, b] .
b) (p l q) := /_1/(t)q(t)p(t)dt , na prostoru polinoma & gdje je ,
p(t) > O tzv. težinska funkcija.

RJEšENJE. a) 1.) (! i f) = f2(t) � O , \fj , jer je integral pozitivne neprekinute
J:
funkcije na intervalu uvijek pozitivan. Integral takve funkcije može biti nula ako i
samo ako je funkcija identički jednaka nuli pa je (j l j) = O � j = O.
2.) (aj j g) = a (j j g) \fa E R , \fj, g j e ekvivalentno (istinitoj ) tvrdnji:
,
"konstantu pod integralom smijemo izlučiti ispred integrala".

3. ) Očevidno vrijedi (j l g) = (g l /) .
4.) Svojstvo Ut + Jz l g) = Ut l g) + (!z l g) , \f/1, /2, g vrijedi jer je integral
aditivna funkcija.
Tako smo provjerili da je ovom formulom definiran skalami produkt na prostoru
svih neprekidnih, realnih funkcija na intervalu [a, bJ .
b) Polinorni su realne i neprekidne funkcije na R pa i na intervalu [- l, l J .
Zato je ovo modifikacija primjera a) . Težinska funkcija ima utjecaj u izračunavanju
vrijednosti skalarnoga produkta, ali ne i u njegovim svojstvima.
150 10. SKALARNI PRODUKT. DIJAGONALIZACUA SIMETRIČNE MATRICE
Ako je X vektorski prostor nad poljem e kompleksnih brojeva, svojstva 2) i 3)

vektorskoga produkta se mijenjaju u:
2') (ax l y) = a(x l y) = (x l ay) .
3 ' ) (x l y) = (y l x) .
10.3. Dokaži da su sljedeće funkcije skalami produkti

a) (x l y) = X1Y1 + XzYz + . . . + XnYn , na prostoru en .
b) (! l g) := lb f(t)g(t)p(t)dt , na prostoru funkcija neprekinutih na
intervalu [a, b] i s vrijednostima u e . Tu je p( t) > O , Vt .
RJEšENJE. a) l ). (x l x) = I:7=1 x;X; = I:7=1 lxd2 � O , Vx . Također, (x i x) = O
onda i samo onda ako je x; = O , Vi , tj. x = O .
2.) (ax l y) = 2:::7=1 axi� = a 2:::7=1 X;Yi = a( x l y) , Va E e , Vx, y E e" .
3.) (x l y) = 2:7= 1 x;Yi = 2:;'",1 xiYi = 2:7=1 yixi = (y l x) , Vx, y.
4. ) Očito vrijedi (x1 + xz l y) = (x1 l y) +(x2 1 y) , Vx" x2 , y , zbog distributivnosti
množenja prema zbrajanju u e .
b) Svojstva se provjeravaju na sličan način.
10.4. Neka je L neprazan podskup vektorskog prostora X . Definiramo orto

gonalni komplement Lj_ kao skup svih vektora iz V koji su okomiti
na svaki vektor iz L, tj. Ll_ = {x E V : (x l y) == O, Vy E L} . Kraće
kažemo skup svih vektora okomitih na L . Dokaži da je Lj_ potprostor
od X .
RJEšENJE. Neka su x1 , x2 E Ll_ , a , f3 E R i y E L . Tada je
(ax, + f:Jxz i Y ) = a(x, l y) + fJ(xz i Y ) = O + O = O
pa slijedi ax1 + f3x2 E L j_ Kako su x1, x2 , y, a, fJ odabrani po volji, Lj_ je vektorski
•
potprostor od X .
10.5. Vektorski potprostor L zadan je homogenim sustavom
{
2x, +xz +3x3 -x4 == O,
3x, +2xz -2x4 = O,
3x , +xz +9x3 -x4 == O.
Nađi jednadžbu koja određuje ortogonalni komplement Lj_ •
RJEšENJE. Rješenje ovoga sustava je (provjeri!)

10. SKALARNI PRODUKT. DUAGONALIZACUA SIMETRIČNE MATRICE 151
= (y�, y2,(xly)y3, y4)= XtYI + x2Y2 + x3y3 + x4y4 = O. x = (xt , x2, x3, x4)
E LJ.. mora biti okomit na bilo koji vektor E
(6 - l, O) O,
Vektor y
L, tj . mora biti L je razapet vektorima
, -9,
{ 6yt --4y29y2 -y3 y4 ==

i ( 3, -4, 2) paje LJ.. zadan jednadžbama
o,
3yl + 2 o.
10.6.
x z Neka je
E V može na jedinstven način prikazati u obliku
je y E L i E LJ.. .
x= +z
L potprostor vektorskog prostora V . Dokaži da se svaki vektor
y pri čemu
x x z
Zato sljedeća definicija ima smisla: vektor y zovemo ortogonalna
projekcija vektora na potprostor L , a ortogonalna komponenta
s obzirom na potprostor L .
{a�, . . . , a1} = I:l:=aj)I c;a=;

vektora
RJEšENJE.
aj L y
(xl aj)l aj)= = +ej.z l aj}=z aj) + (z l a1) = l aj) + aj,O. z = =x l, ej = (x l aj)
c1(aj
Neka je ortonormirana baza potprostora i
rastav od y u toj bazi. Množeći ovu jednakost skalamo sa dobivamo (y
mora biti okomit na svaki j 2, . . . , l . Zato je
(y (y l (y Sada imamo pa
su koeficijenti Cj jedinstveni, a onda je to i y . Stavimo -y i tvrdnja slijedi.
x = R 4
10.7.
a1 = (l, l, l, l), a2 = (l, - l), a3 = (l, O,z O, x
Neka je
nalnu projekciju
(4, - 1 , -3, 4) i L
y
2, 2,
potprostor
i ortogonalnu komponentu
od razapet vektorima
3) .
vektora
Odredi ortogo
s obzirom
z
L.
x = + z a�, a , a3 x
na prostor
= aa1 + f3a2 2 + ya3.

RJEšENJE. Neka je y jedinstveni prikaz od tako da je yEL i E LJ.. •
Prikažimo y kao linearnu kombinaciju

y
Vrijedi
(xl a;) = + z l a;) = l a;),
z
(y (y
(x=l at ) = (x l a2) = (xla3) =

jer je E LJ.. • Računamo skalame produkte na lijevoj i desnoj strani jednakosti:
l a;) at l a;) + f3(a2l a;) + y(a3 l a;), i = l,

4, - 8, 16,
(y a( 2, 3.
Izjednačavajući dobijemo sustav
{ +1+4/30{3 +4y-2y ==
4a 4,
Ovaj sustav ima jednoparametarsko tješenje

4a
4a -2/3 + lOy = -8 ,
16.
152 10. SKALARNI PRODUKT. DUAGONALIZACUA SIMETRIČNE MATRICE
Ovo je posljedica činjenice da je jedan vektor a1 , a2 , a3 od linearna kombina
=
cija preostala dva. Da smo toga bili u početku svjesni, mogli smo jedan (bilo
koji!) vektor izbaciti i nastaviti s jednostavnijim računom. U ovoj situaciji može
y = -a1 + 2a3 = (l, -l, z= x - y= -2,

mo za vrijednost parametra ). izabrati bilo koji broj.
- l , 5) i l). ( 3, O,
Uzmimo ). O. Tada je
10.8.
xx
Udaljenost dvaju vektora vektorskog prostora V definira se kao nor
ma njihove razlike, a udaljenost vektora od nekog podskupa od V
kao minimum svih udaljenosti između i bilo kojeg vektora iz tog
podskupa.
y E L x zE E L l. ortogonalna projekcija i ortogonalna
x x L lizU.
Neka su i
komponenta vektora
je udaljenost od jednaka
V Ly.
s obzirom na potprostor
Drugim riječima,
Dokaži da
je najbolja
a
aproksimacija od u V.
(y - aW = lx - Yl2 + IY - al2 - 2(x -Y l Y- a).

E L.
l( x -aly l y2 =a)l (x-y) +
RJEšENJE. Uzmimo bilo koji Vrijedi
x- - = x -ay2 E= Llx yy 2-a+ lyE L al2 J.
lx - l - l -
Ali O zbog i pa je
(y a) lx - al2 > lx - yl2 lx - al > lx -YI ·

odnosno, jasno je da vrijedi
===? ===?
a = y.
;i:
Minimum se postiže za
e2, ... , ek}

Pretpostavimo da su X
definiran na način
t , ..
. Xn bilo koji linearno nezavisni vektori. Sustav {et,
10. SKALARNI PRODUKT. DIJAGONALIZACUA SIMETRIĆNE MATRICE 153
je ortogonalan sustav takav da se za svaki j potprostor L(xt. . . . , xi ) podudara s

L(e1 , , ei) . Ovaj algoritam naziva se Gramm-Schmidtov postupak ortogonaliza
• . •
cije.
10.9. Gramm-Schmidtovim postupkom ortonormiraj skup u R3 koji se sastoji

od vektora a 1 = (l, O, l) , a2 = (l, 2, O ) , a 3 = (0, 2, 3) .
RJEšENJE. Vektori a1 , a2 , a3 su nezavisni (provjeri !) pa razapinju čitav prostor R3 .

3
Zbog toga će i e1 , e2 , e3 razapinjati čitav R i tvoriti ortonormiranu bazu za R
3 •
..!!... (1, 0, l ) (fl Y1)
(I,
e1 -
- l at i - /2 - 2 ' ' 2 '
o
- -
b2 = a2 - (a2 j et)e1 = a2 - �e 1 = ( t, 2, -t) ,...., 4, - l ),

b2 ( l , 4, - l) ( v'2 w _ .Y:1 )
e2 = = = 6 ' 3 ' 6
b
l 12 3 VZ
b3 = a3 - (a3 j e 1 )e1 (a3 l e2 )e2
= a3 - b:1e
2 l - h!l'e
6 2 = (-!! ! !!)
9 , 9' 9
,...., (-2, l ' 2 ) '
b ( - 2, 1, 2 ) 2 l 2)
e3 = 3 = = ( -3, 3• 3 .
l bJ I 3
10.10. Ortonormiraj kanonsku bazu { l, t, t2 , t 3 } od &3 ako je zadan skalami
produkt (p, q ) = j_ll p(t)q(t)dt .

10.11. Nadopuni do ortononniranebaze u R4 skup { ( �, �' �' � ) , ( �, �' - �, - �) } .

RJEšENJE. Skalami je umnožak ova dva vektora
Cf , t , f, V · ( � , f, - t , - t) = o,
a njihova norma
IC�, t. t , t ) l = IC t , t , - t , - t) l = {4ffi2
=l
pa su ova dva vektora nonnirana i međusobno okomita. Označimo ih redom sa e1 i
e2 . Skup {et , e2 } linearno je nezavisan. Nadopunimo ga s bilo koja dva vektora a3
i 34 , ali tako da ostane linearno nezavisan. Uzmimo na primjer vektore ( l , O, O, O) i
(0, o, o, l ) .
Nastavljamo sa Gramm-Schmidtovim postupkom
b3 = a3 - (a3 ! et ) e1 - (a3 ! e2)e2 = b3 - t e 1 - t e2 = ( t , - t , O, 0) ,
( 2 , -2, 0, 0) ,
b3 - b3 - :il v'2
e3 -
-- l b3 1 - -l
72
b4 = a4 - (84 1 et)e1 (84 1 e2) e2 - (84 1 e3) e3
= a4 - t e1 + te2 - OeJ = (0, O, - t , !) ,
-
b4 b4 - :il :il )
e4 - - l - (O, O , - 2 ' 2
- -
l b4 l v'2
- •
Dimenzija prostora R4 je 4 pa ova četiri vektora čine bazu za R4 •
Ako sa L označimo prostor razapet sa {eh e2 } ondaje prostor razapet sa {eJ, e4}
ortogonalni komplement od L koji se označavama sa L.i (vidi sljedeći zadatak) . Ovaj
postupak ne dovodi do jedinstvenog ljesenja ( e3 i e4 ) , jer smo zadane vektore mogli
nadopuniti do baze i nekim drugom vektorima. Ali ta druga Jjesenja bi razapinjala isti
potprostor kao i eJ i e4 , drugim riječima L.i je jedinstven.
Za matricu SS ST .
kažemo daje ortogonalna ako su njeni stupci ortonormirani vektori.
Ako je ortogonalna, tada vrijedi s-l =
Za simetrično matricu A vrijedi:
l ) ona posjeduje točno realnih svojstvenih vrijednosti (brojeći njihovu višes
n
trukost) ;
2) postoji baza koju čine n međusobno okomitih svojstvenih vektora;
lO. SKALARNI PRODUKT. DUAGONALIZACUA SIMETRIĆNE MATRICE 155
3) matrica S A.
čiji su stupci normirani svojstveni vektori ortogonalna je matrica
STAS= [:' : : : �]
koja dijagonaslizira matricu Vrijedi
A= [ -2; ; =�]5
10.12. Nađi ortonormiranu bazu u kojoj je simetrična matrica
S STAS
-4
dijagonalna (odnosno ortogonalnu matricu tako da je dijago
k(A )= A-2-2 A-5-2 }., -2 5 =A3 -12A2 +2U+10 =(A -l?(A -10).
nalna) .
RJEŠENJE.
A1 = A, = l 1 = [�l [ _:] . A, = l
2 4
Za svojstvene vrijednosti su ; v, = za O
v3 = [j].
v
Svojstven; vektori v1 ; v3 pripadaju ;stoj svojstvenoj vrijednosti ; nisu
., = . ., = nJ
okomiti. Uzmimo zato
, X
v,= [� l , v, = LtS ] . v, = U� l
Još preostaje normirati sve vektore:
ts -
s= [ o -33{sv'5 i]
Od ovih vektora formiramo stupce matrice
s s-l =sT .
3
l 4 2
7s - Ns -3
STAS= [o� o� 10gl ·

Matica je ortogonalna pa je Vrijedi
10.13. Dijagonaliziraj simetričnu u matricu A pomoću ortogonalne matrice S
[ o� -�2 -� ] [ -2: --�4 -�4 ] [ i � - � ]

(tako daje ST AS dijagonalna matrica) ako je A :
a) b) e)
[ -22 2 -21 ] [ o1 04 0o ] ;
5 l -l 5
- 1 2 2
l
1 4o o0 ] ;
3
-
RJEšENJE. a) s = l i sT AS =
1 [ 21 21 -22 ]
oo7
[ 0
b) S =
[ 2l -2l l l o [oo36o6 oo]

3
i STAS =
lo
l
-
006
73 V'2
e) s= ..L ..L - V'6
-k i s T AS -
- .
v'3 v'2 y6
2
73 76
10.14. Neka je A : V2 -+ � linearan operator zrcaljenja na pravcu y = X .

Odreadi mu matricu A u bazi {i, j} , nađi svojstvene vrijednosti i orto
gonalnu matricu S takvu daje ST AS dijagonalna matrica.
[ � �] , = U] , � = v2 = [ !1 ]
[ tz � l ,
RJEšENJE. A = A- 1 = l i v1 -l , . A je simetrič
na pa stupce matrice S formiramo od jediničnih svojstvenih vektora S =
[� � ]
?z - ?z
S T AS = s- 1 AS = .
l
Provjeri da su slijedeći vektori međusobno okomiti i nadopuni ih do ortogo
), (2,3,--33, 2,). 4);

(1, -1,2,1,2),2, -3(1,2,
10.15.
nalne baze
a) (l,
l
b)
10.16. Provjeri da su slijedeći vektori međusobno okomiti i normirani i nadopuni ih
)
do ortonormirane baze
a ( 23• 3• 32 ) ( 3•
l 2 2 .
3• -3 ) '
•
b) (t, t, t, i) . ( t , t . - t , - t ) .
10. SKALARNI PRODUKT. DIJAGONALIZACUA SIMETRIČNE MATRICE 157
10.17. Ortogonaliziraj sljedeće vektore

a) ( 1 , 2, 2, - 1 ) , ( 1 , 1, - 5 , 3 ) , ( 3 , 2, 8, -7 ) ;
b) ( 1, 1 , - 1, -2) , (5, 8, -2, -3 ) , (3 , 9, 3, 8 ) ;
e ) (2, l, 3 , l ) (7 , 4, 3 , -3 ) , ( l , l, -6, O) , ( 5 , 7, 7 , 8 ) .
- ,
10.18. Ortononniraj skup funkcija { l , sinx, sin2 x} ako je skalami produkt (j, g) =
f, J(x)g(x)dx .
10.19. Dokaži daje skup funkcija { l , cos t, sin t, cos 2t, sin 2t, . . . , cosnt, sin nt, . . . }
ortogonalan s obzirom na skalami produkt (j, g) = J�,J(t)g(t)dt .
10.20. Nađi bazu za L.l. ako je L nizapet vektorima a1 = ( 1 , 0,2; 1 } , 82 =
(2, l, 2, 3 ) , &J = (0, l, -2, 1 ) .
10.21. Nađi ortogonalnu projekciju y i ortogonalnu komponentu z vektora x na
potprostor L ako je
a) x = ( 5 , 2, -2, 2) i L razapet vektorima a1 = (2, l , l, - 1 ) , a2 =
( l, l , 3 , O) , a3 = ( l , 2, 8, l) ;
{
b) x = (7, -4, -l, 2) i L zadan linearnim sustavom
2x 1 +x2 +x 3 +3x4 = o,
3x l +2xz +2x3 +x4 = O,
X1 +2x2 + 2x3 -9X4 = 0.
10.22. Neka je {e�, e2 , . . . , en } ortononnirana baza u V . Dokaži da vrijedi x =

.L:,1 (x, e; )e;, Vx E V.
10.23. Neka je V unitaran prostor, {e� , e2 , , et} ortononniran skup u V , x E V i
a; = (x l e;) . Dokaži daje tada (x l x) � lad 2 + l a2 l 2 + . . . + l ak l 2 •
• • •
l l.
Kvadratne forme.
Krivulje i plohe drugog reda
Kvadratna forma pridružena simetričnoj matrici A je funkcija oblika

f (x) == (Ax l x)
ili
n
f (x " . . . , Xn ) =L aijXiXj .
Forma je kanonska ako je odgovarajuća matrica dijagonalna. Kanonska forma ima

oblik
=
f(x" . . . , Xn ) auxi + a22X� + . . . + annx� .
Svaka se kvadratna forma može svesti na kanonsku zamjenom x Sy .
Lagrangeov postupak dijagonalizacije kvadratne forme .
==
• Ako je au =/; O (ili neki drugi dijagonalni element) uvodimo zamjenu
YI = aux! + . . . + a,nxn,
Time dobivamo formu
f(yh X2, . . . , Xn ) = -1-yfau

+ JI (x2 , · · · , Xn)
u kojoj je prva nepoznanica izdvojena od ostalih. Postupak se nastavlja s kvadratnom
formom fi .
• Ako su pak u polaznoj formi (ili nakon neke od prethodnih transformacija) svi
dijagonalni koeficijenti jednaki nuli, tada uvodimo pomoćnu zamjenu, kojom će se

forma svesti na oblik u kojemu to nije slučaj. Ako je, recimo, a 12 =/; O , stavljamo
Y2 = -x, + a 12x2 + . . . + a!nXn,
Time dobivamo kvadratnu formu u kojoj postoji član 2xf . Dalje nastavljamo kao u
prvom slučaju.
l l. KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA 159
1 1.1. Lagrangeovim postupkom dijagonaliziraj kvadratnu formu

f(xt, Xz, X3) = 4xi - X� - xi - 4XtX2 + 4XtX3 - 3XzXJ.
RJEšENJE. Uočimo prvu nepoznanicu čiji kvadrat se pojavljuje u kvadatnoj formi,
to je X t . Izlučimo 2xt iz sume mješovitih članova koji sadrže x 1 kao faktor:
2xt (-2xz + 2x3) . Uvodimo novu nepoznanicu Y t kao sumu 4x1 (x 1 pomnožen
koeficijentom uz xi ) i članova iz prethodne zagrade
Y t 4xt - 2xz + 2x3 .
==
Ako izrazimo odatle x 1 i uvrstimo u kvadratnu formu dobije se oblik koji više ne
sadrži mješovite članove sa X t (odnosno Y t ):
�
f(x r, xz, x3) = (4xt - 2xz + 2x3f - x� - xi + 2xzx3 - x� - x� - 3xzx3
l
= 4Yf 2x� - 2x� - XzX3.
Dalje nastavljamo na isti način: sljedeća nepoznanica čiji kvadrat se tu pojavljuje je
x2 i uvodimo Yz :
pa je
uz supstituciju
1 1 .2. Lagrangeovim postupkom dijagonaliziraj kvadratnu formu

j(Xt,Xz, XJ) = 2xtX2 + 4XtX3 - 2xzX3.
RJEšENJE. U ovoj formi su isključivo mješoviti članovi pa se postupak u prvom
koraku razlikuje od prethodnog primjera. Izlučimo li 2x1 iz ove forme imamo
f(x h xz, x3) = 2xt (xz + 2x3) - 2xzx3 . Uvodimo novu nepoznanicu y2 kao razli
ku članova iz prethodne zagrade i x 1 ,
Yz = xz + 2x3 - x1 .
Uvrštavajući odavde x2 = y2 + x 1 - 2x3 dobivamo kvadratnu formu u kojoj sigurno
postoji barem jedan kvadratni član i to 2x i :
f(xh Xz, x3) 2x� + 2Xt Y2 - 2yzx3 + 4x� - 2xtx3.
160 l l . KVADRATNE FORME. KRIVULJE J PLOHE DRUGOG REDA
Nastavljamo kao i prethodnom zadatku: izlučimo 2x1 iz sume mješovitih članova koji
sadrže X t kao faktor. Tome izrazu pribrojimo 2x 1 i imamo novu nepoznanicu
Zt = 2xt + Yz - x3 .
l z l z l z z
f(x1, xz, x3 ) =
2 ( 2xt + Yz - x3 ) - 2Y2 - 2x3 + YzX3 - 2yzx3 + 4x3
_ 1 1 2 7
- 2 Z21 - 2Y2 - YzXJ + 2x23.
Napravimo isti korak za nepoznanicu y2 :
l l
Zz = 2Y2 + 2x3 ,
J(Xt , Xz, x3 ) =
l z l l 2 l z 7 z
2 z1 - 2( 2Yz + 2X3 ) + 2x3 + 2x3 =
l z 2 2
2 z 1 - 2z2 + 4x3 .
Konačno z3 = x3 i dijagonalni oblik je
1
_z
J(Xt, Xz, x3 ) =
I z z
2 z - 2z2 + 4z3 ,
3
uz supstituciju
Zt = 2xt + (xz + 2x3 - xi ) - x3 = Xt + xz + x3,

Zz = -(x
l
2
l
z + 2x3 - xt) + -x3
2
=
2
l
2
l
- -x 1 + -Xz + -x3 ,
2
Uvijek možemo pronaći ortogonalnu matricu S takvu da je S T AS dijagonalna.

Takva matrica svodi kvadratnu formu na kanonski oblik, pri čemu je i novi sustav
ortogonalan, a koeficijenti kvadratne forme su svojstvene vrijednosti matrice A .
Matricu S biramo tako da njeni stupci budu ortonormirani svojstveni vektori
1[�.: � �l
matrice A . Tada vrijedi
S T AS = D =
O O An
i kvadratna forma će biti kanonska, po novim varijablama Y t . . , Yn :
. .
J = A1Yi + AzY� + . . . + AnY �·

l l . KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA 161
11.3. Svedi na kanonski oblik kvadratnu formu
f(x" Xz, x3) 6xi + Sx� + 7x� -4x,xz + 4x,x3 .

=
[ -� -;o �l ·
RJEŠENJE. Matrica koja odgovara ovoj kvadratnoj formi je
2 7
Rješenja njene karakteristične jednadžbe

A.-62 A.
2
5
-2
O = O su A., = 3, Az 6,
=
[ !J, [ Y l , [ �� l
-
-2 O A. -7
A3 9.
= Pripadne svojs�ene vebore v, = v, = v, = n�
Q = -
l
2
mirarno i od njih formirarno stupce ortogonalne matrice Q . Dakle,
3[ l. 2
2
-1
2 -1
[�: l [H
-1 2 2
Smvljajući = Q odnosno
x, jYI - jY2 + jY3,

=
2 l 2
xz 3Y + 3Y2 - jY3,
=
2
1
2 l
X3 - 3y' + jY2 + jY3

=
l 2 2
imamo kanonski oblik polazne kvadratne forme

moću svojstvenih vrijednosti ) ( koji možemo direktno napisati po
f(x" Xz, x3) 3yi + 6y� + 9y�.

m l [�; l
=
Obratna veza nom i starih ne!M=R"ica j e = QT ' odnosno
y, 3x' + 3xz - 3x3

=
2 2 l
,
YI - 3x ' + 3x2 3 x3
l 2 2
= + ,
y, 3x' - 3x2 3x3.

=
2 l
+
2
162 l l. KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA
f(xb x2, x3) = 3xi + 3x� - 2xtX2 + 4XtX3 + 4x2x3 .

11.4. Svedi na kanonski oblik kvadratnu formu
A= [ -2i -!2 �]·0

RJESENJE. Matrica ove kvadratne forme je
A.-3l ). -3l -22 ). = 2 , ). = ).3 = 4 .

-2 -2 -). 1 - 2
Korijeni karakterističnog polinoma su
Pripadni svojstveni vektori su v1 = [i2] v2 = [ �l·

i 1\eći svojstveni vektor mora
biti okomit na v1 v2i pa stavimo v3 = v1 v, = [ �� l ·

x ovih
Nakon normiranja
vektora dobijemo ortogonalnu matricu
Q= [ 76� tso -�7ml2 .

2 l
[;: l = Q [m [�: l = Q [;: l )

-Y'6 7s - 730
Ako sraffino (odnosno T imanw kanons� oblik
f(xh X2, X3) = -2YI + 4y� + 4y�.

polazne kvadratne forme
1 1.5. Ispitaj definitnost s ljedećih kvadratnih formi:

a) 2xr + 3x� + 4x� - 2x1x2 + 4xtx3 - 3x2x3 ;
) XI + X� + 3x� + 4XtX2 + 2xtX3 + 2x2X3 ·
b) -xi - Sx� -6x� +4xtX2 + 2xtX3;
[ 2 3 - 2f ]
e
-1
RJEšENJE. a) Odgovarajuća matrica za ovu kvadratnu formu je -1 Iz-
2 -� 4 .
D2 = l -2l -3l l > O, D3 = -221 -13� -!2 > O.

računajmo sve glavne minore ove matrice
4
Sve su strogo veće od nule pa je ova kvadratna forma pozitivno definitna.
l l. KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA 163
b) Sada imamo matricu [ -�l _o; -6� l za kojuje D, = l -l l < O, Dz =

1 -� _; 1 > 0 i D3 = -�l _o; -6� < 0. Vrijedi (-l)nDn > O za n = l, 2, 3 paje
ova kvadratna forma negativno definitna.
)
e Za matricu [� : n je D, = i l l > O, D, = l � i l < O i odmah zaključu-
jemo ova kvadratna forma je indefinitna.
11.6. Odredi sve A E za koje vrijedi
R
a) XI + X� + x� + 2Ax,xz + 2AX!X3 + 2AxzX3 je pozitivno definitna;
b) 2xr Sx�-3x� + 2Ax,x2 +4x1x3-2Ax2x3 je negativnodefinitna.
- -
RJEšENJE. a) D1 = l > 0, D2 = ll � l = l - A 2 > 0 odakle slijedi A 2 < 0,
odnosno -l < A < l . D3 = AAl AAl AAl = l - 3A 2 + 2A 3 > O. Racionalni korijeni

ove kubnej slobodnog
djeljitel jednadžbečlana
moraju
l, a biti iz skupa
nazivnik {±lj vodećeg
djelitel , ±4} (jer
2). brojnik koridobi
Provjerom jenajemo:
mora lbitije
nultočkakratnosti 2, a -4 kratnosti l. Rješenje nejednadžbe D3 < O je zato A > -4 .
Konačno rješenje je A ( -l, l ) ( -4, oo) = (-�, oo) .
E
-
n
b) D, = -2 < O, D2 = � ; -� � = 16 - A 2 > O pa slijedi I A I < 4 . Uv
jet D3 = -2A2 -A-8A -A-32 = A 2 - 16 < O je ekvivalentan prethodnom i Iješenje je

A ( -4, 4) .
E
Polinom drugog stupnja je funkcija oblika

p(x) = (Ax l x) + (b l x) + Y
Za matrice reda 2 koristimo zapis
p(x, Y) = [ x y] [ :�: :�� ] [ � ] + [ b, hz ] [ � ] + y
= aux2 + 2anXY + azzY2 + b,x + bzy + y,
1()4 l l. KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA
sličnoNuli za-točke
matriceovihtrećeg reda.su, u nedegeneriranom slučaju, krivulje (plohe) drugoga
polinoma
reda.
nom Vrstu krivul
biramo postupakja određujemo
dij agonalizaci dijagonalizaci
j e s pomoću jomortogonal
kvadratne
nih forme. Prikakotombiuglav
matrica, i novi
sustav bio kartezijev (s okomitim osima).
ll. 7.
RJEšENJE.
41x2 24xy 24x
Odredi krivulju zadanu jednadžbom
+ + 9l + + 18y - 36 O.
Prva tri člana određuju kvadratnu formu sa matricom
==
[ 4112 129 ] .
Njene 45 2 5
vektorisvojstvene vrijednosti su = i = , a odgovarajući normirani svojstveni
v2
i\.1 i\.
Vt = }.o [i]. = [ -31 ] . 710

l
Od njih formiramo stupce matrice S :
S = 0o [ 3l -13 ] .
l
Uvodimonovevarijablenanačin [� ] = s [�: ] , (obratnavezaje

Uvrštavajući x �(3x' -y'), y 7io(x' 3y'),
= = +
jednadžba se svodi na
45x'2 5y12 x' + + - - 36 = O
_29..._ .lQ....
45(x'2 kx' 5(y12 - vToY'

y1o y1o
odnosno
+ + fo ) - � + + /o) - � - 36 = O.
x" x' J.o, y" y'
Uvodimo nove varijable translacijom sustava
= + = - )w,
pasejednadžbasvodina 45x'f122 5y"22 45, + =
odnosno x' y" -1 + 9 = 1 .
Ovomrotaci
biven jednadžbom
jom za kutje zadana
cp takavelidapsa,jekoja
cos je =centralna
cp
u sustavu koji je od početnog der
#o i sin = � a potom translatiran
cp
( u zarotiranom sustavu) za vektor [ -1o ]·

,
0o
11.8. Odredi krivulju zadanujednadžbom

o.
3xz + 10xy+3y2-2x-14y-13 =
RJEšENJE. Matrica kvadartne fonne prva tri člana je [� ;J . Njene svojstvene vri
A.1 = 8 , A.z = -2
= [�l
, = [ -t' l
jednosti su i odgovarajući normirani svojstveni vektori
•• .,
Sada je S � [ � -t' l i uvodimo nove varijable na način [;l = S [;:l· Tako se
jednadžba svodi na
8x'2 - 2y'z - ?zx' - �y' - 13 = O,
odnosno
8(x'z - fzx' + ! ) -4 - 2(y12 + }zy' + V + 9 - 13 = O.
Uvodimo nove varijable translacijom sustava
X x' ' y" = y' + ?z
"
-
- - 72,
8x'12 - 2y"z = 8,
pa imamo
odnosno
y"z = 1 .
x-112 - -
l 4
[_�l ·
Ovo je jednadžba hiperbole koja je centralna u sustavu koji je najprije zarotiran od
početnog za kut q> � i , a potom i translatiian za vektor
11.9. Odredi plohu zadanu jednadžbom

4V'2y + 4V'2z + 4 = O. 9x2 + 20yz + 20zz - 40yz - 36x -
[� -202g -2g20 l ·
RJEšENJE. Matrica ove kvadratne forme je
o
Njene svojstvene vrijednosti
vektori
A.1 = 9, A.z = A.3 = O
40 , i odgovarajući svojstveni
166 l l . KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA
Zato imamo
A=
[l
O
o o
��
]
o -?z 7i
i uz supstituciju
jednadžba se svodi na
9x'2 + 40y12 - 36x' - 8y' + 4 = O,

9(x12 -4x' + 4) + 40(y12 - ty' + 1� ) = 32.4
Stavimo li
x" = x' -2, y" = y' - fo
dobijemo jednadžbu cilindra
x'-f2 + -
y"2 = 1 .
3.6 0.81
11.10. Lagrangeovim postupkom dijagonaliziraj slijedeće kvadratne forme:

== xi-xi+-2x�8x�++5x�2x1x-2x1x
a) f 2 + 4xzx3
+ ; ;
J
b) 2 4xzX3
e) f = xi + x� + 3x� + 4x1Xz + 2x 1x 3 2xzx3 ;
+
d) f = 6xi + 5x� + 1x� -4x 1 xz + 4xlx3 ;
e) f = 3xi + 3x� - 2x1x2 + 4xlx3 + 4xzx3 ;
11.11.
j
f) f = 2x1x2 -4xlx3 + 3xzx3 ;
g) = X 1X2 + XzX3.
Svedi na kanonski oblik slijedeće kvadratne forme i odredi ortogonalnu mat
ricu transformacije Q za koju je x = Qy :
a) J = llxi + 5x� + 2x� + l6x1x2 + 4xlx3 - 20xzX3 ;
b) f =xi + x� + 5x� - 6x1x2 - 2xlx3 + 2x2X3 ;
e) f =xi +x� +x� + 4x1xz + 4xlx3 + 4xzx3;
d) f = 17xi + 14x� + 14x� -4x 1x 2 - 4xlx3 - 8xzx3;
e) J = xi -5x� + x� + 4x1xz + 2x 1 x3 + 4x2X3 ;
f) f = Sxi -1x� + 8x� + 8x1x2 - 2x1x3 + 8xzx3;
g) f = 2x1x2 - 6x 1X3 - 6xzX4 + 2x3X4;
h) f = 5xi+5x�+5x�+5x�-10x1xz+2x 1x3+6x 1x4 +6xzx3+2xzx4-10x3x4 ;
j
i) J = 3xi - 3x� + 4x� + x� + 8x1x2 - 4x3x4 ;
j) = xi +X� - 2x� - 2x� + 2x 1X2 - 4X3X4;
k) f = 9xi + 5x� + 5x� + 8x� + 8xzx3 -4xzx4 + 4x3x4.
11.12. Ispitaj definitnost sljedećih kvadratnih formi:

a) J = xi + lOx1x2 + 26x� ;
b) J = -xi + 2x1x2 - 4x� ;
e) J = xi - 15x� + 4XtX2 - 2xtX3 + 6x2x3 ;
d) J = - l lxi - � - 6x� + 12xtX2 - 12xtX3 + 6x�3 ;
e) J = 9xi + 6x� + 6x� + 12xtX2 - lOx1x3 - 2x2x3 ;
f) J = 2x� + XtX2 + XtX3 - 2x2X3 + 2x2X4 ;
g) J= xi + 4x� + 4x� + 8x� + 8x2x4 .
11.13. Odredi it E R za koje su slijedeće kvadratne forme pozitivno definitne:
a) J = Sxi + x� + itx� + 4XtX2 - 2xtx3 - 2x2x3 ;
b) J = 2xi + � + 3xi + 2itXtX2 + 2xtX3 ;
e ) J = xi + x� + Sxi + 2itxtX2 - 2xtX3 + 4x�3 ;
d) J = XI + 4x� + xi + 2itXtX2 + 10XtX3 t 6x2X3 ;
e) J = 2xi + 2x� + X� + 2itXtX2 + 6x1X3 + 2x�3 ;
f) J = 2xi - X� + 4x� + (2it - l )XtX2 + it 2X2X3 ;
g) J = X� + X� + 4itXtX2 + it 2x1X3 ;
h) J = XI + X� + X� + 4XtX2 + 2itXtX3 + 2itx�3 ;
i) J = xi + 5x� + (it 2 + l )x� + 4xJx2 + 2xtx3 + 4xzx3 .
11.14. Odredi it E R za koje su slijedeće kvadratne forme negativno definitne:
a) J = -xi - X� - 4XtX2 - 4XtX3 - it 2XzX3 ;
b) J = itxi + X� + 3x� + 2xtXz + 2xtX3 + 4XzX3 ;
e ) J = itxi + itx� + (it - 3)x� + 2xtXz + 2itxlx3 + 2xzx3 ;
d) J = -xi + itx� - x� + 4xtXz + 8x�3 ;
e) J = itxi - 2x� - 3x� + 2xtXz - 2xtX3 + 2xzx3 .
11.15. Ispitaj definitnost kvadratnih formi u ovisnosti o parametru it :
a) J = itxi + X� + 4XtX2 ;
b) J = 2xf + 3x� + 2itxtxz + 2xtX3 - 4xzx3 ;
e ) J = -xi + itx� - 4XtXz + 6x1x3 + 10xzx3 .
11.1(). Odredi krivulje zadane jednadžbama:

a) 17x 2 + 12xy + 8y2 + 20VSx + 20 = O ;
b) 5x2 + 24xy - 5y2 + 6VT3x + 4VT3y + 13 = O ;
2 2
e ) 16x - 24xy + 9y + 25x - 50y + 50 = O ;
2 2
d) 9x - 4xy + 6y + 16x - 8y - 2 O ;
e) x2 2xy + y 2 - lOx - 6y + 25 = O ;
f) 5x2 + l2xy - 22x - 12y 19 = O ;
g) 4x2 - 4xy + y2 - 6x + 3y 4 = O ;
h) 2x+4xy + 5y2 - 6x - 8y - l = O ;
i) x2 - 4xy + 4y2 - 4x - 3y - 7 = O.
168 l l. KVADRATNE FORME. KRIVULJE I PLOHE DRUGOG REDA
11.17. Odredi plohe zadane jednadžbama:

a) 4x2 +4y2 - 8z2 - lOxy +4yz+4xz- 16x - 16y - 8z+72 = O;
b) 7x22 + 6y22 + 5z2 - 4xy -4yz - 6x - 24y + 18z + 30 = O;
e ) 2x -7y - 4z2 + 4xy + 20yz - 16xz + 60x - 12y + 12z -90 = O;
d) 2x2 + 2y2 - 5z2 + 2xy - 2x -4y -4z + 2 = O;
e ) 2x2 + 2y2 + 3z2 + 4xy + 2yz + 2xz -4x + 6y - 2z + 3 = O;
f) 4x2 + y2 + 4z2 -4xy + 4yz - 8xz - 28x + 2y + 16z + 45 = O;
g) 2x2 + Sy2 + 2z2 - 2xy -4yz + 2xz + 2x - lOy - 2z - l = O;
h) x2 + 5y2 + z2 + 2xy + 2yz + 6xz - 2x + 6y + 2z = O;
i) x2 - 2y2 z2 + 4xy + 4yz- lOxz + 2x + 4y - lOz - l = O.
+
[ 4 5 �6] ; b) [�2 �1 i0] ; e [;3 ;6 9�]; d) [�4 �1 i0]. ; e) [! t t] ;
1.13. a) i ! )
t i }
f) [;3 �2 -�l ] . Simetrične su sve osim posljednje.
1.14.a) O (nul-matrica); b) [�o �o -2�] (dijagonalna); e)

51 (skalama);
d) [ i5 !7 �] (simetrična).
1.15. a) [ -; ;l ] ; b) [ 3 o -25 ] .
8
8 -l -1
9 6 1
1.16. a) [ o 5o 4o ]
O
2 . b) [ o2 33 -123 ]
(gornja trokutasta); l
1
(simetrična).
1.17. a) [ � i -q ; b) [ 1� -��] ; e) [ : � ;; �] ; d) 27 )T .
[ - 1 -1 O
5 O ;
-22 3229] [�1�6 ;�12 ;�9 20i� ] d) [ :7 �7 _;7 -l�7]
1.18. a) [ 32l 190 -5-7 ] b) [ ll193 -27 ; e)
-17 26 7 l 3 10 9 7 10
;
8
·
1.19. a) [ � � ] b [;� =i:] ; e) [ �� 1 � ] ; d) ( -3� �5 �] ;e) [ 1 3

; ) O ; f) 8).
9 -
-ll l 8
170 RJEŠENJA ZADATAKA
] ' BC ]
1.21.
CB =
[
AB = 4l -2l -15o
[ 14 -6 -10 10 6] 5 -9
=
5 , CA = 3 -3 , DC = l4 -26 .
[ ]
[ ll6 225 ] ' BD = [ -2 85 -5-4 ] , -40
[
]
1 -1
-4 o 20 4 -12 48 12
a) l) [ � -� ] . 2) [ � -� �
-
[� [ � -�l -�] ;
; ] . 4)
] ] ]
1.22. . 3) _
-7 6 -5 -1 -5 .
b) l) [ -! -il ; [-� ��
o o
. 2)
5 10
- �
2
. 3) [� =� � ] ) [ l� =� �� ·
3 9 o
. 4
5 -3 2
A2 = (xyT)(xyT) = x(yT x)yT = A xyT = AA gdje smo s A označili skalar yT x .

a) Nije definiran; b ) 3 x 3 ; e)
1.24. Vrijedi
1.25. 5 x 2 ; d) 5 x l ; e) nije definiran; f) nije definiran; g) nije

definiran; b) nije definiran.
1.26. a) A2 + AB + BA + B2 • ( AB + BA nije isto što i 2AB ) ; b) 2A2 + 4AB + BA + 2B2 ;

e) ACD + ACE + BCD + BCE ; d) A2 + 2A - 31 ; e) A3 + A2B + ABA + AB2 + BA2 +
.
i !]
BAB + B2A + B3 ; f) A3 + 3A2B + 3AB2 + B3 .
a) f(A) = [ � ;� ] ; b) /(A) = [ ; -l� ] ; e) /(A) = [ -i

];
1.27. - ·
_
a) /(A) = [ -13
21 -23 15
1.28. 4 10 b) /(A) = O .
-9 22 25
]
1.30. Direktnim uvrštavanjem.
a) [ 14455 --5251 ] ; b) [ 31814529 1 315695 ] ; e) [� i l ;l .

]
1.31.
o o
1.32. a) [ 551212 512

5 12 ]
' b) [ � 2� ] ; e)[ -2963 -42 ]
[o o o
· d) o o o ; e) [ -5 6 ] ;
-50 ' -5 6
o o o
f) [ o o
]
o o ; g)
[ -23-3 -31
-67
]; h) [ -8 -24 ] .
8 24
1.33. a) [
[
d)
5 -5
20 o ;
]
304 -61
b)
] [ --cossin 3a3a -cossin 3a3a ] . e) [a4+6a '2 + 1 4a(l+a2 ) ] .
4a(l+a2 ) a4+6a2 + 1 •
305 -62 .
1.34. a) [ � � ] ; b) [ � l+(n;- l)A ] ; e) [ Ol (2n 2n-l )A ] '. d) [� �] za parni n ,
[ ; =� ] za neparni n ; e) [ 2�� l-2-nn ] ·

1.35. Matematičkom indukcijom po broju n.
RJEŠENJA ZADATAKA 171
01 31 3 .. 6 . et1 )
. . . (2)
{"!1) {"2 1 )
e11)
{n )l )
(n 21 )
e:: D
("-1 )
n- 2
1.36. O O .
a) l; b) l . . ("2 1 ) e)
o
o o e 11 ) ("-l)
n-3
o o o ... o o o o
1.37. [73853197 -1-922266 ] . 1.38. [ -la -�b] ; [ � �]. a) b)
1.40. a) [ �t -f ] ; [ 121 ] . b) 4
a)
! -!
2b
b)
3b
-4
1.41. [ 3b a+3b]; [ -5b a+9b J ; [O aO ab] ; OO OO O c

a a
o
a b [ a
O b
a
e)
O O ] o
e
d)
oo
d
e
·
1.42. a) Sve dijagonalne matrice; b)

a b cl
[ : a�;, J [� � :] ; [ OO aO ab . .
;
e) d)
1.1.4443..
Matrica A l , A E R .
Očito j e da dijagonalne matrice međusobno komutiraju.

Obrat ćemo pokazati pozivanjem na suprotno. Pretpostavimo da tnatrica A koja komutira
za neke i, j , i l= j . Tada ona specijalno komutira i sa matricom
aii
sa svim dijagonalnim matricatna itna bar jedan vandijagonalni element različit od nule npr
D koja na mjestu (i, i) itna
DA i AD na (i, j) . Slijedi
a;J O
jedinicu i na ostalim mjestima nule. Usporedimo matrice
=
tnatrica
što je u kontradikciji sa polaznom pretpostavkom
A dijagonalna.
za matricu A.
mjestu
Zaključak je da je
1.45. Jedan je smjer očit, A I komutira sa svim matricatna istoga reda.

aii O A l= za neke
i, j , i 1: j .
nuli. Tada je
Uzmimo matricu bii b
Obrat Pretpostavirno suprotno da matrica
B za koju je = l i
irna bar jedan element
jj = - l , a svi ostali elementi jednaki su
n n
2:k=l a;tbq -aii, k2:=l b;kaA;i ai).

(AB ) ij = (BA);j =
Zbog pretpostavke AB = -ay aii O,
BA slijedi = tj 2a;j = kontradikcija ! Dakle, svi ele
jednaki. Uzmimo matricu B za koju je

jednaki su nuli. Sada je
bij
menti van dijagonale jednaki su nuli. Preostaje dokazati da su dijagonalni elementi međusobno
= l za neke fiksne i # j , a svi ostali elementi
n n
ka;=; l a;atjbA;. ; au, 2:k=l btkak.f = au.
Zaključujemo da mora biti
(AB) y L ==
Kako su indeksi
(BA)tj =
i, j izabrani po volj i, slijedi tvrdnj a.
1.46. Matrice oblika [a -ab ] e

-a2.
pri čemu vrijedi bc =
1.47. Matrice oblika
da je
[a -ab J
A2 # O i A3 = O .)
e
bc -a2.
pri čemu vrijedi (Ne postoji matrica drugoga reda takva
172 RJEŠEN1A ZADATAKA
1.48. Neka je k najmanji prirodan broj za koji vrijedi Ak = O . Svaka kvadratna matrica zadovoljava
relaciju A2 = (a + d)A - (ad - bc)I . Odavde slijedi A1 = (a + d)Ak- ! - (ad - bc)A1-2
te zbog pretpostavke slijedi (a + d)Ak- ! = (ad - bc)A/c-2 . Množenjem ove jednakosti s A
i korištenjem pretpostavke, dobivamo O = (ad - bc)A k-l . Odavde slijedi tvrdnja
1.49. Koristit ćemo rezultate zadataka 1.30 i 1.48. Vrijede jednakosti A2 = (a + d)A - (ad - bc)I
i ad - bc = O pa je stoga A2 = (a + d)A . Ako je k najmanja potencija za koju vrijedi
Ak = O , tada vrijedi po gornjemu Ak = O = (a + d)Ak-I te mora biti i a + d = O . No, po
prvoj relaciji tada slijedi i A2 O .
{
=
1.50. A ) Iz zadanoga uvjeta dobivamo sistem jednadžbi

� + bc = l ,
[
a2+bc ab+bd = l
ca+dc cb+d2
] [ o]
O l ==>
b(a + d) = o,
e(a + d) = O,
cb + d2 = l.
Iz druge jednadžbe mora biti a + d = O ( b bilo kakav) ili b = O U prvom slučaju slijedi
•
a = -d i a2 + bc = l . U drugom mora biti e = O te a2 = d2 = l ( a # -d ) . Odavde uz
a = d = l ili a = d = - l .
Prema tome, rješenje čine matrice oblika
-a [ ]
a b , a2 + bc = l te I i -I .
e
uz
b) Trebamo pokazati oba smjera implikacije. l) Ako je A involutoma, tj. A2 = I ,

onda je I - A2 = 0 , I - A + A - A2 ::;:: 0 , dakle (I - A)(I + A) ::::: O . 2) 0bratno, ako
je (I - A)(I + A) = O , množenjem slijedi I - A + A - A2 = O , tj. I - A2 = O pa je A
involutoma
1.51. Dokazujemo matematičkom indukcijom po broju n . Za n = l matrica ima oblik A = [OJ i

tvrdnja vrijedi uz p = n = l . Pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za matrice reda n . Izaberimo
matricu B reda n + l , gornju trokutastu s nulama na glavnoj dijagonali. Nju možemo prikazati
u obliku B = [! �] . Tu je matrica A istoga tipa, ali reda n , x vektor stupac dimenzije
n - l , O vektor redak dimenzije n - l sastavljen od nula. Za potencije matrice B vrijedi
[
Bp = AP
O
AP-'x
O
]' B
p+ ! = [ ApO+I APxo ] ·
Kako je AP = O , vidimo da je B nilpotentna Primjeri da iz dokaza slijedi i ocjena p � n .
1.52. Neka su A i B gornje trokutaste matrice (za donje trokutaste dokaz je analogan). Tada
vrijedi a;j = O , b;i = O za i > j . lzračunajmo matricu e = AB . Njen opći element je
Cij = L:�= l a;/cbkj . Pokažimo daje za i > j on jednak nuli.
(ail b!i + . . . + a;ib.ii) + (aii+ !bj+!j + . . . + ambnj) = 0

Cij =
U prvoj zagradi su elementi matrice A jednaki nuli ( ai! = . . . = aij = O ) a u drugoj zagradi
poništavaju se elementi matrice B ( bi+Ii = . . . = bni = O ). Zato je e gornja trokutasta.
1.53. Ako je A tipa m x n i B tipa n x p , tada je B T tipa p x n i A T tipa n x m paje umnožak

B T A T definiran i tipa je p x m , baš kao i matrica (AB) T . Odredimo element na mjestu (i, j)
RJESENJA ZADATAKA 173
u ove dvije matrice.

n
((AB)T] ij = [AB1; = :L>jtht;,

k=l
n n
[B T A T] ij = L [B T J;t [A T]� = L bkiajk ·

k= l k= l
Opći element se podudara pa su i matrice jednake.
1.54. (AA T) T = (AT) T AT = AAT .

1.55. Očigledno je A = As + Aa . As je simetrična matrica jer vrijedi
� �
(As)T = ( (A + AT))T = (AT + (AT)T) = (AT + A) = As. �
Slično,Aa je antisimetrična:
(Aa)T = ( ! (A - AT))T = !(AT - (AT)T) = !(A'f - A) = -Aa.
2 2 2
Za matricu A ovaj rastav je
[
l 5 O l l 5 O 4 -5 [ [
A = -3 -l 6 = l -l 5 + -4 O l .
10 4 -7 J 5 5 -7 J 5 -1 o J
1.56. Tvrdnja slijedi iz jednakosti (A + B)2 = A2 + AB + BA + B2 .
1.57. Vidi sljedeći zadatak.
1.58. Neka su A i B simetrične ( A = A T , B = B T ) . Ako je AB simetrična, onda je

AB = (AB) T = B T A T = BA pa A i B komutiraju. Obratno, ako je AB = BA , tada
imamo (AB) T = B TA T = BA = AB te je AB simetrična matrica.
1.59. Slično kao u predhodnom zadatku: (AB) T = B TA T = (-B)(-A) = BA pa vrijedi

(AB) T = -(AB) {::::::} BA = -AB .
1.61. a) [AB] = O {::::::} AB-BA = O {::::::} AB = BA , b) [AB] = AB-BA = -(BA-AB) =
-[BA] , e) Vrijedi [[AB]C] = [AB]C - C[AB] = (AB - BA)C - C(AB - BA) =
ABC - BAC - CAB + CBA . Slično je i [[BC]A] = BCA - CBA - ABC + ACB i
[[CA]B] = CAB - ACB - BCA + BAC . Zbrajajući sve tri jednakosti dobijemo traženu.
[ 2+i -3i o [ 2+i l-2i 2
1.62. A = l-2i 5 6+i ,
2 3+i 2i J A* = -3i 5 3+i
o 6+i 2i J.
1.63. Iz uvjeta A = A* slijedi a;; = �i te je aii realan. Slično za antihermitske. Rastav matrice na
hermitsku i antihermitsku glasi
A = �(A + A*) + �(A - A*).
1.64. Uputa. Izaberi za matricu B matricu koja ima sve elemente jednake nuli osim jednog b;j = l ,
na poziciji i # j . Tada će slijediti nužno a;; = l , aji = O . kako su indeksi i , j izabrani po
volji, svi dijagonalni elementi matrice A moraju biti jednaki l, a svi vandijagonalni O.
tr(AB) = �(AB)i = �(�aijbji) = � � aijbji,

1.65. Izračunajmo oba traga:
tr(BA) =�(BA); = �(� b;jaji) = � � ai;b;j·

Ove su dvije sume jednake - zamijenimo imena indeksima i , j . Druga i treća jednakost su
trivijalne.
1.66. Pretpostavimo obratno: takve matrice postoje. Tada bi moralo vrijediti za njihove trago
ve tr(AB - BA) = tr i = n . Međutim, prema prošlom zadatku imamo tr(AB - BA) =
tr(AB) - tr(BA) = O . Proturječje.
1.67. a) Vrijedi zbog komutativnosti zbrajanja matrica; b) Tvrdnja je očigledna; e) Vrijedi zbog
AI = lA = A ; d) A * (B + C) = t (A(B + C) + (B + C)A) = t(AB + AC + BA + CA) =
t (AB + BA) + t (AC + CA) = A * B + A * C.
1.68. Uputa Provjeri da vrijedi (ar i + fJrJ) + (a I + fJ J) = (ar + a )I + (fJr + /h )J
2 2 2
i
(ar i + fJr J) (a2 I + fuJ) = (ar a2 - 13rfh )l + (ar /h + a2 fJr )J .
·
2.17. a) -96 (po 2. retku) ; b) 80 (po l . stupcu); e) 75 (po 2.retku) ; d) 102 (po 2. stupcu).
2.18. a) abed ; b) abed ; e) xyzuv .
2.19. a) l ; b) -80 ; e) 9 ; d) O ; e) l ; f) -3 .
2.20. a) -24 ; b) -200 ; e) 42 . 2.21. a) 320; b) O; e) 3 19.
2.22. a) - 140 ; b) 8 ; e) - 13 ; d) -2 . 2.23. a) 1 15 ; b) -12 ; e) 8 .
2.24. a) -8 ; b) -3 ; e) -160.
2.25. a) x(x2 - 22) ; b) (x2 - l)(x2 - 32) ; e) x(x2 - 22)(x2 - 42) .
2.26. a) - 100 ; b) l ; e) O ; d) 900 ; e) 45 .
2.27. 9v'IO(v'3 - v'i) .
2.28. a) 3abc - a3 - b3 - c3 ; b) O ; e) (ab + bc + ca)x + abc ; d) l + a2 + {J 2 + y2 ; e) l .
2.29. a) sin(tl - r) + sin(y - a) + sin(a - tJ) ; b) O; e) O; d) O.
2.30. a) 2abc(a + b + c)3 ; b) 4(b + c)(c + a)(a + b) ; e) 4(a - b)(a - c)(b - c) ; d) (a2 + b2 +
c2 + d2)2 ; e) (ax + by + cz)2 f) a2 + if + c2 - 2ab - 2bc - 2ac + 2d .
2.31. a + cos2 tJ + cos2 y
cos
2
= l.
2.34. D = (l - a4 )3 .
2.35. Knristimo Binet-Cauchyjev teorem:
l = det l = det(AAT ) = det A det A T = (det Af

Odavde slijedi det A =
nalna, a ima determinantu jednaku

±l . Obrat ne vrijedi. Na primjer, matrica A =
l.
·
[; � ] nije ortogo-
2.36. Zbog detA = det A po Binet-Cauchyjevoom teoremu je

2
l = det I = det(UU* ) = det Udet U = det Ul l •
Odavde slijedi tvrdnja.
2.37. Izlučimo - l iz svakog retka: det( A) = ( - l )" det A. Sada za autisimetričnu matricu neparnog
T
reda vrijedi det A = det(A ) = det( -A) = ( - I t det A = - det A . Slijedi det A = O .
2.38. Premještanjem posljednjeg stripca na mjesto prvog ima

za rezultat množenje determinante
sa ( - I t- 1 . Slično, premještanje posljednjeg (u tako dobivenoj matrici) na mjesto drugog
2
stupca odgovara množenju sa (-l )"- , itd. Konačno, početna determinanta se množi s
( - 1 ) 1+2+ ...+n - l
= ( - l )n(n - 1)/2 .
2.39. Neće se promijeniti. (Ova transformacija odgovara transponiranju, zamjeni stupaca i zamjeni
redaka u suprotnom poretku. )
2.40. a) Ne; b) ne; e) da; d) da.

2.41. Indukcijom po broju blokova matrice A , (vidi sljedeći zadatak uz C = O ).
2.42. Tvrdnju dokazujemo matematičkom indukcijom po redu matrice D .
Baza: tvrdnja je očigledna za matricu reda 2.
Pretpostavka: neka tvrdnja vrijedi za svaku matricu reda l.
[� :]
n -
Korak: nekaje D = kvadratna matricareda n , dok su matrice A i B kvadratne
reda k i n-k. Razvijamo determinantu od D po prvom retku ( Dij označava matricu D bez
i-tog retka i j-tog stupca)
n k
det D l = 1 ; det D t
� �i �
det D = L...,.. ( - 1 ) l+id l i L...,.. ( -1) l+ia �
i ·
i=l i=l
Matrica D
i zato je
li je reda n - l pa po pretpostavci indukcije za nju vrijedi det D l i = det A li det B
k
det D = l: au det A1i det B = det A · det B.
i= l
2.43. a) Vrijedi jednakost blok-matrica
[ � � ] [! ] [ � -B
l = D �BC
] .
Računajući determinante matrica s obiju strana slijedi tvrdnjajerje det
l po prethodnom zadatku.
[! -lB ] = det I det I =
b) Tvrdnja slijedi na isti način iz sljedeće jednakosti
[ C I ] [ -CI OI ] - [
A B _ A-BC B
O I .
]
[ A B] [A-1 -B] = [AA-1 -AB+BA] = [ I-

e)
A CA-1 -CB+DA CA l -CB+DA ]

Tvrdnju dobijemo iz jednakosti
CD O
O
A-1 B ]
[I -CB+AD
'
. O
2.44. 1:�;� :�;� l' = (a(x)d(x) - b(x)c(x))' = a(x)1d(x) + a(x)d(x)' b(x)'c(x) - b(x)c(x)1 =
(a(x)'d(x) - b(x)'c(x)) + (a(x)d(x)' - b(x)c(x)') = 1:�1; ��1; l + j:gf :�?� l · Za
determinantu n-tog reda na lijevoj strani analogne formule imamo sumu od n determinanti tako
da i-ta sadrži derivacije u i-tom retku.
l l l ... l lll
122 2 ( ) ll
a) l 2 3 · · · 3 = od svakog retka
l
o
2.45. L
· · ·
= o o
: odu-onemo prethodni
osim prvog
l 2 3 ... n l
1 2 3 4 . .. n
o o o ...
-1
2 2 3 4 . n (od
b) 3 3 3 4 . . . n
. .
svakog retka ) = -1-1 -1-1 o o ... o
( -l)n-l n.
o ... o
-1 . . . O =
odu-onemo sljedeći
osim posljednjeg
n n n n ... n n n n ... n
1 2 ... n-l O 1 2 ... n-1
e)
1 O 1 ... n-2 l -l -1 -1
O
2 1 O . n-3 . . l l -1 -1 =
n-1 n-2 n-3 . . . O l -l
l l
l -2 o o
o
= l o -2 o ...
o o -2 .. .
d) Svakom retku osim prvog oduzmemo prethodni. Zatim od svakom stupcu osim posljednjeg
n +-l ( -2)n- 1 .
dodamo posljednji. Na taj način dobijemo gornju trokutastu matricu. Produkt elemenata na
- 2
.
diJagonal"
I Je
2.46. a) D n-l x x E {2, 3, . .. , n}

jednaka nuli, jer su joj tada dva retka proporcionalna Također je vodeći koeficijent ovog
je polinom stupnja po nepoznanici . Za determinanta je
l( x"- 1
D = (x - 2)(x - 3 ) · · · (x - n) .
x E {l, 2, . . . , n - l}
polinoma jednak najveću potenciju
n-l x
dobivamo množeći elemente na dijagonali). Zato
.
je
xn l n D = n(x - l)(x - 2) · · · (x - n + l ) .
b) Slično,D je polinom stupnja u koji se poništava u
Koeficijent uz najveću potenciju - je paje
n-1 s vodećim koeficijentom (-1)"- 1 i snultočkama O, l, 2, . . . , n-1 .

( -1 )"-1x(x - l ) (x - 2) · · · (x - n + l).
2.47. D jepolinomstupnja
2.48. a) l ; b) l ; e) (-l )"(n -l)/2A · · ·A ; d) (-1)"-1 ; e) (1 + (-1)"]/2 . Vrijedi ll,. =

Dakle, D =
l- l. t\"_
1 "
2.49. a) n! ; b) (-2)"-1(Sn - 2) ; e) ( -l )"(n- l)/2 -! n"- 1(n+ l ) ; d) (-3)"12 .
2.50. a) n( -1(21) ; b) ( -l )"- 1n! ; e) [a + (n - 1 )b](a - b)"- 1 ; d) L,:�=l kxk-l .

2.51. a) X t (x - a 12 )(x3 - a23) .. . (xn - an t,,. ); b) ao(x - at)(x-a2) . . . (x- a,.) ; e) x(at -
x) . . . (an2 -x)( � + � + . . . + � -) d) (at - Xt)(a2 -x2) . . . (a,. - Xn) - a1 a2 . .. a,. .
a1 x a. x ;
2.52. a) 3"+ 1 - 2"+ 1 ; b) n+ l ; e) ; d) s•+l_2•+l
2 ; b) l ,. e) 2·, d) 2 ; e) 2; f) 3; g) 2·, h) s .
3.14. a) 2; b) 2 ; e) 3 ; d) l ; e) 2; f) 4 ; g) 2;
3.13. a)
h) s.
3.15. a) -4 ; b) A i= -4 ; e) ne postoji takav A

i\. 1'7 E R.
,.
i\. =l= - 4l .
A = 3 matrice je 2, a A :f= 3 je 3. b) A = l je l , A :f= l
3.16.
rang rang rang
2. e) i\. je 2, i\. :f= 3 je 3 .
3.17. a) Za za Za za
rang je 3 rang rang
[-8 29 -ll ] e) t [ -7S -36 -1-1 ] ;

Za == za
3.19. a) [ -3! �! -3!] ; b) -S 1 8
l
-7 ;
27 -29 l -3 -6 3 3
l l l ll24
d) � [�2 -2i ;l ) ; e) ll -1l -1l -1

_
-1 -1 l
-1 .
l
4
[ l
3.20. a) 1 [
-1 -8]3 . b) 1 [S3 12 ] . e) cos a sin a ] '
7
TI'
[ sin a - cos a
�
-l
1 -l
.
d) t[=� -� :1 ; e) -}g[=!� � �] ; f) -� [ -7� =; -��] .

' '
-4 -1 s 8o 8 2 14
3.21. a) [ � Ho o �l;o b) [�o -lo -1� �l l ; e) [o� -lo -io �!]l ;
l[!l -1i -i-1 =il ] ; e) .ful�oo -�oo -2�6 -�-13 �1 ; [ 1
l
d) _
-7
5
f)
o o o o 32 � �]·
-k go �go �:o 32 -16
178 RJEšENJA ZADATAKA
a) [o� o! o� �ll � [-�2 -�2 j2 -5�l [_!l -� -il =io] .

[a) oo: ol -lol ....... .. oo] ool ol l -ll (-l)((-lf-2-l)nn-3-1
3.22. ; b) ; e)
-1
1 -l -1
-1
[2o n�o Oo ..o . ... . oOl o o o[2-n 2-n 2-n . l

0
1 ;
3.23. b) -1
n
. l
l l l l l ... l
. 2-n
-
l -l l l ... l
-1 . ; d) __l
1
[
e) l l .. l
oo.
- .
·
[ 26 [ oo
l . . -l l l l ..
a
oo o l l l ... l
10
[
l l ... l
: ·. ::
l l
m
5
m
15 - 13
- 10 -7] ; b) e) 311 d)
3·24. ) l -5 ] ; 45 l l ] ; l l
oo o l ...
3.25. Matrica ima inverz ako i samo ako je njena determinanta različita od nule pa je D invertibilna
ako i samo ako su svi di različiti od nule. Njen inverz je također dijagonalna matrica sa
elementirna
. l ili,
i1i, l . . . , a;;
l
na di"J agonal"t.
a
3.26. ) U inverznoj matrici se zamijene i-ti i j-ti stupac; b) i-ti stupac se podijeli sa A ; e) od j-tog
stupca se oduzme i-ti podijeljen s A .
3.27. Iz jednakosti AA -I
l
=I transponiranjem je (A-I)T AT = l . 1 A je simetrična pa je
(A-I)TA = . Množenjem zdesna s A-1 (A-I)T = A- tj.
je i matrica A-1 je
simetrična. Slično i za antisimetričnu.
3.28. Npr. A= [� �] , B = [; � ] , C = [� �] . Ako je A regularna postoji A -I . Pomnožimo
jednakost AB = AC slijeva s A-1 . Imamo A-1AB = A-1AC, tj . m = IC . Slijedi

B=C . Dakle, smijemo kratiti samo sa regulamim matricama!
3.29. Iz uvjeta je I = -A - A2 = A(-I - A) = (-I - A)A, A -1 = -I - A .

dakle
Pretpostavimo da je idempotentna matrica regularna Znači da

A2A- l = AA-I :=:::? A = l .
3.30. A-I postoji pa pomnožimo
s njom zdesna jednakost A2 = A. Dobije se Obrat je
očigledan, jer je jedinična matrica i idempotentna i regularna
3.31. Neka je matricaB = 2A - I involutorna {=::::} B2 = I {=::::} (2A - I)2 = I {=::::}

4A2 - 4A + I = I {=::::} 4A2 = 4A {=::::} A 2=A {=::::} A je idempotentna.
3.32. Direktno provjerom
(I - A)(I + A + A2 + . . . + AP-1) = (I+ A + A2 + . . . + AP-1)(I - A)

= l - A +A - A2 + . . . + Ap-I - AP = I - AP = I.
3.33. a) AB(B-1A-1) = ABB-1A-1 = AIA-1 = AA-1 I slično je i B-1A- 1AB = I

= ,
pa slijedi (AB)-1 = B-1 A - l . b) Lako se provjeri indukcijom po k . e) Kontraprimjer:

uzmimo A = I i B = 21 . Vrijedi (A + B)-1 = ji , A-1 + B-1 �1 . =
3.34. Iz jednakosti
AB = BA invertiranjem je B-1 A - l = A - l B-1 •
Množeći početnujednakost zdesna i slijeva s B-1 je B-1 ABB-1 = B-1BAB-1 ===>
B-1A = AB-1 .
Slično, množenjem zdesna i slijeva s A -l dobije se A - l B = BA- l .
3.35. Uputa: dokaži prvo (S-1 AS)m = s-1 Ams Vm E N .
3.36. a) Dokažimo prvo da
vrijedi (A T)-1 = (A - J ) T . To je istina zbog A T (A -J) T =
A T (A T) T = A T A l , slično je i (A - l ) T A l pa je A - l također ortogonalna. b) Neka
l . Također je i
= =
su A i B ortogonalne. Tada je (AB) (AB) T = ABBT A T = AlA T =
(AB) T (AB) = I paje AB ortogonalna. e) Lako, provjerom.

3.37. Slično kao u prethodnom zadatku je a)
u-' (U - 1 ) * = U* (U*)* = U* U = I i analogno
(U- 1)*U- 1 = l . b) Vrijedi U,Uz(U Uz)* = U,UzU�Ui U1IUi l a također i
J
= = ,
(U, Uz)*U, Uz = l .
3.38. Svojstvo (l) je ekvivalentno sa A = A T , Svojstvo (2) je ekvivalentno sa AA T :::;: A T A = l ,
tj . A- J = A T , Svojstvo (3) je ekvivalentno sa A2 = I , tj. A- l = A . Lako se vidi da bilo
koja dva od svojstava (l) A = A T , (2) A T = A- l , (3) A - l A povlače treće.
= ,
4.18. a) Za A = O ili A
.1. 3 ±3.1.2 - 1 5.1.±9 ).l�l:V.-9
X ,�. _ 1) , x3
-
- +- +
l sustav nije rješiv. Za A # O i A :j:; l rješenje je jedinstveno:
1 3 3A1 2 12A1 - 9) ,· b) za A1 _J_
4l ( - 4A
-
xr - x2 .
..,.. o 1
-
[ll + a [ �
.1.2{.1. - 1 } ,
A # l rješenje je x 1 O, x2 = f , x 3 = f , x4 = l f . Za A = O sustav nije rješiv.
l
+tl -�]
Za J. � l Q<!eqj< i< .....,- ; e) Za J. # l i J. # -2 >j<!enj<
O. [-i] [
]
je trivijalno x1 x2 = x3 Za A = l rješenje je a . Za A = -2
rješenje je a U.
�19. a) Za J. # O -· m� >jotiv. [=t]+ a [-�l +{�l;
Za J. � O -i< �
b) �jo ojclW VJ.E R . Za J. 8 [ -!l +a ul + {�] 8 J.

#
[ -ll + a [ -�l - +
>jcloojo i< Za
-i] +tl(-f].
2) � O """v irno jodin•'- >j<šMj<
[ � ] +a[
Qošenj< i< ; c) Zo (J. l)(J.
XI X2 = x3 =
+ -
m · Za A = l rješenjeje
o sustav ima jedinstveno rješenje X t =

Za A = -2 SUStaV
xli!;) ' X2 = l$::;:;) '
- a- tl -
nije rješiv; d) Za A (A 3)
XJ =
A.3:�;:u 2-A.- t . Za A1 = o l. A1 = 3 SUStaV IDje
.
. .
. IJešIV.
(Xtž)
y , a, p
.
4.20. Za A = -3 sustav nije rješiv. Za A = l , rješenje ima tri slobodna parametra: [l
"ednostt. parametra A
a , y lT . Za ostale VOJ
, . Š
rJe . "edi
enJeJeJ [
t • !+a
l • ffi
l • 3+ii
nstveno: 3+ii l lT .
4.21. a) x = l , y = 2 . z 3 ; b) X = l , y = 2 , Z -2 ; c) x = 2 , y = -3 , z l;
d) X = l , y = - l , Z l ; e) x = 3 , y = 4 , z -2 ; f) X = l , y = 2 , Z -4 ;
g) sustav nema rješenja.
RJEšENJA ZADATAKA 181
4.22. a) x1 = l , xz = l , x3 = - l , x4 = -l ; b) x1 ;::;:: -2 , x2 = O , x3 = l , x4 - l ;
e) Xt = l , X2 = 2 , X3 2 , X4 = 0 ; d) Xt ::::: 2 , X2 = -2 , X3 = l , X4 = - l ;
e) X t = � , x2 - l , x3
= � , x4 = O ; f) sustav nema rješenja.
4.23. a) P(x) x3 - 7x + l ; b) P(x) = 2x3 - 5x2 + 7 .
4.24. y x - 3x3 - 5x + 5 .
4
4.25. Iz jednakosti
slijedi
l.
Izjednačavanjem koeficijenata uz iste potencije, dobivamo sljedeće sustave jednadžbi koje
moraju zadovoljavati brojevi en :
!
l
- l
- l
l C! - ! C2 + C3 l
l l l
jet - j.c2 + !c3 - C4 = �
Determinanta ovoga sustava je ( - 1 )n- l . Iz prvih n jednadžbi Cramerovim pravilom dobiva

mo tražem iziaz za en .
5.28. Nekaje E polovište od AC , a F polovište od BD . oE � DA + i OC = � DA + � AB +

i oc + j cD = � 08 + i OD = OF . Slijedi E F.
5.29. DA 1 = i5A + AA. 1 = i5A + i A1i a slično vrijedi za oa ' i OC1 • Zbog A1i + iiC + 6t
O slijedi tvrdnja.
• =
5.30.
- -- -+ --> --> --> --> ---+ ---+
AtA 2 + B1B2 + Ct C2 OAt - OAz + OBt - OBz + OCt - OCz
= (0A:; + oo; + 0c;) - <% + OB; + Qci)
5.31. Uputa: dokaži oM = j ( OA + oB + oc + OD ) i oN = � ( OE + oF + OG + OH ) .

5.32. 4iiK = 4 Oi - 4 OJi = 2( iJR + os ) - 2( & + oo ) = iJR - & + iJR - oo +

os - oP + os - oQ = PR + QR + PS + QS .
5.33. b - a , b - 2a , 2b - 2a , 2b - 3a , b - 2a .
5.34. a + b +c. b + c - a, a + c - b, a + b - c.
5.35. AO b -
= a, AE = a- b + e , CE = a 2b +
- e.
5.36. t(p + q) , -jp + h. (I - jk)p + tkq .

5.37. �(a + b) , i · � . iCa + b) .
5.38. ta + tb , !a + �b .
5.39. 02 = 6 oB 2 Oit- o
5.40. 2a - b , a + b , b - a , !b .
5.41. 2 : l .
5.4.2. oR = 3 oQ - 2 oP ; 3 : 2.
5.43. Vektor AS prikažemo na dva načina:
�
AS = aM = a (a + b) = aa + b, �
AS = AO + Q8 = jA"C + 1308 = t(a + b) + 13( - jA"C + a)
= i(a + b ) + fj(- j(a + b ) + a) = (j + jfj )a + (j - jf3 )b.
Izjednačavanjem koeficijenata vektore a i b ( a i b su linearno nezavisni) dobijemo a = �
uz
i {j = � . Slijedi AS = �a + !b .
5.44. Točka G dužinu AF dijeli u omjeru 2 3 a dužinu DE u omjeru 4 : l .

: ,
5.45.
KB = -! AD + .4B = a - !b,
Kl = Ktt + Al = - ! AĐ + ! XC = -!b + !(a + b) = !a - �b = ! KB .
5.46.
EF- = E8 + iiF = i (AB + oc ) = !(i)c + AD ) = i5G + liD = iiG .
Zato j e EFGH paralelogram.
5.47. Slično kao u prethodnom zadatku treba pokazati da su vektori nasuprotnih stranica jednaki
(dovoljno je to provjeriti samo zajedan par stranica).
5.48.
11 = Pl + KB + iil + iJJ = !(Ml + AB + BC + m)
= ! ((MC + cB + BK) + AB + BC + (LC + cD + DN))
= t(MC + BK + AB + LC + cD + DN)
= !( �))e + i8A + AB + i iiC + cĐ + iDE)
= t(t cD + !AB + !BC + iDE) = jXE.
Odakle slijedi
---+ 1 - - k - - ---+
C1 Cz ==
z ( A 1Az + B1Bz ) = z ( AzA3 + BzB3 ) = k CzC3 ,
odnosno točke C1 , Cz , C3 su kolinearne. Analogno se dokazuje kolinearnost točaka Cz ,
C3 , C4 ; C3 , C4 , Cs ; . . . , Cn-z , Cn- 1 , Cn .
5.50. Neka su E , F , G i H redom polovišta bridova AB , BC , AD i CD , točka M polovište od
EH i N polovište od GF . Tada je
�
OM = (DE + oo) = �(�(Oft + oB) + � (oc + OD))
= � (OA + DB + OC + OD);
�
= z] (OG
--. :tio l l � -+ 1 -:::-:t -+
ON + OJ<) = z ( z (OA + OD) + '2 (0t1 + OC))
�
= (Oit + 08 + ac + OD) .
5.51. Neka su D , E i F polovišta stranica AB , BC i CA trokuta ABC . Neka je točka T takva da

je ro .l AB i TE l. BC . tj. ro . AB = o i TE . BC = o . Tada je:
IT . AC = IT(XB + BC) = IT . A8 + ff . BC
= (W + DF) · AB + (TE + "EF) . BC
= ro - XB + !BC · AB + TE · BC + !.BA . BC
= O + !BC · AB + O - !XB · BC = o
paje IT .l AC .
5.52. Neka je S presjek simetrala kuteva pri vrovima A i B. Označimo AB = e , AC = b ,
BC = a . Vrijedi a = b - e pa je AS = A (b + e) , liS = J.L(a - e) , gdje su b =
e= 1�1 jedinični vektori vektora b i e .
:
1 1
i
Iz AB + liS + šA = o slijedi e + J.L(a - e) - A (e + b) = o odnosno

l - . fčTc) 1
l - A.(fčTc l
e + J.L(jafa + b) = O.
jbf
Uvrstimo a = b - e paje
JJ A JJ JJ A
( j3f - jbj )b + ( l j3f fčT - fčT )e = O.
- -
Vektori b i e nisu kolinearni pa koeficijenti uz njih u ovom zapisu moraju biti jednaki nuli. Iz
sustava
.. . ' = lblici t' ,..ll = lalici . Analogno se dob"IJe za s' presJ. ek SI. -
,
dobIJemo . šenJe
IJe 11.
metrala kuteva pn. vrhovima

lal+lbl+lcl lal+lbl+lc l
..
. B 1. C odgovaraJuce koefiCIJente ' l8llbl odnosno
li�ill l (b+
l8llcl ·
lal+lbl+lcl 1 lal+lbl+lcl
·
ES ' = lal
c e) = ES pa je nužno s = s' i sve tri simetrale kuteva se sijeku u jednoj
točki.
5.53. Uputa: neka je točka T' presjek pravca kroz točke D i T i trokuta ABC . Prikaži vektor OT
pomoću oo i or ' , a or ' pomoću Oit , 01J i ac (kao u zadacima s.t. i s.3. ) .
5.54. cF = !a - lb + �e.
5.55. Uputa: uzmi točku Ta na spojnici težišta trokuta BCD i vrha A tako da je njena udaljenost
od vrha A 3 puta veća nego od težišta trokuta BCD . Analogno točke Th , Tc , Td . Dokaži
potom Ta = Th = Tc = Td što znači da se sve težišnice tetraedra sijeku u jednoj točki.
5.56. Naputak: dokaži la - bl 2: lal - lb l i la - bl 2: lb l - lal . Jednakost vrijedi za a = A b,
A > 0.
5.57. 1 0 � la + bl � 40. 5.5s. 2vw - 3V3.
5.59. P = la x bl = !l(d - e) x (d + e)l = tin x ml = i sin 30° = :i} .
5.60. Vrijedi la - bl 2 = l a l2 · b + lbl2 . Skalami produkt a · b rač o iz la + bl2 =

- 2a unam
2
lal 2a b + lbl2 odakle slijedi a · b = 23 . la - bl2 = 1 32 - 2 · 23 + 192 = 484 je
la -+bl = ·22 .
pa
5.61. l a + bl = 20 .
5.62. Vrijedi l e l2 = l a + bl2 = l a l2 + 2a · b + l b l2 i odavde a · b = 3 . Slično iz l a l 2 = lb + el 2 i
lbl2 = la + el2 je b · e = -4 i a · e = - 1 2 . Zato je a · b + b · e + e· = - 1 3 .
5.63. Nekaje O središte kružnice. Vrijedi: AC = Au + OC i BC = Bu + OC = -Au + OC ,
--+ -;-::l: --+ --+ ;:-::t --+ -;-::l: --+
7"':t -+ -+
paje (zbog ! Av i = l OC I ) AC · BC = O .
--+
5.64. a · (b - e) = O slijedi b - e = O ili a (b -e) .

Iz .l
5.65. A = - i · 5.66. e = 2a - 3b .
5.67. Stavimo AB = a, BC = b . Tada je

IABf + IACI2 = lal2 + la + bl2 = lal2 + lal2 + 2a . b+ lbl2 = 2lal2 + 2a . b+ lbl2,
IADI 2 + IBD I 2 = la + � bl2 + l � bl2 = l a l2 +a · b + � lb f + � l b l 2 = l a l2 + a · b + � l b l 2 -
5.68. 70.5°
5.69. Bl' = !
;::-;!.
DA
t -:::7 ;::-;t
- D11 + ! DC , EC = t --+ --+
- ! DA +
DC , cos = 8F JiF . Eč
t -:::7 --+
E(; = a
l
6.
5.70. a · (b x e) = -79 , b · (a x c) = 79. 5.71. a) P = 3 , b) P = 2 .

l B liE l
5.72. a) -&e;
b) �(2i - 3j + 6k) , ;
RJESENJA ZADATAKA 185
e) (a + b)c = (a + b, C)c = (a,c)c + (b, c)C = 8c + bc ;

d) Npr. uzmimo vektore iz primjera b)
ab = ��:b = � (3i - 4j + 2k),

a·e 6 .
ac: = e = 5 (-i + J + 4k) .
lc l 2
Lako se vidi da za ove vektore tvrdnja nije istinita.
- - -
5.73. Uputa: Duljine stranica su l AB l · l BC l l AC l · Nakon toga kutove dobivamo iz kosinusovog
,
poučka.
5.74. Mora biti (a - b ) · (a + b) a·a+a·b -b·a b·b = lal2 - lbl2 = O, tj. moraju
zadovoljavati uvjet lal == lbl .
5.75. y �, z = !. 5.76. b 1 i - 2j i b2 = -i + 2j .
5.77. a) k i -k ; b) � (j -k) i � (k-j) ; e) k i -k ; d) v:\4 (3i -2j +k) i v:\4 C-3i +2j -k) .
- -
5.78. Provjeri daje AC · BD = 0 .
-+ � -+ -+
CB = O . Vrijedi da je CA = (2, - l, .A - 3) , CB = ( 1, -3, 1 ) . Onda je
-
5.79. Mora biti CA ·
-
CA · CB = 2 · l + (- l ) · (-3) + l · (.A - 3) = 2 + l . Iz uvjeta okomitosti je 2 + l = O ,
odnosno .A = - 2 .
5.80. D(O, I, 9).
-
, - -
5.8l. a) V 6[AB , AC, ADJ = 14 ; b) V = I .
- - -->
5.82. Vrijedi [ AB , AC, AD J = O . 5.83. a) P VIT ; b) P = iv'3 .
5.84. a !b - ic + i d , b = ja + -§-e - j-d, e = -2a + 3b + d , d = 2a - 3b + e .
- z
5.85. C(3, 7) , D(O, S) , P ! AB I = 1 3 .
5.86. a) [i, j, k] > O , �. k, i] > O , [k, i, jJ > O ; b) zbog [i, j, k] > O i U, i, k] < O ; e) [a, b, e] i
[a, a + b, a + b + e] imaju isti predznak.
5.87. (ab)2 + (a x b)2 = (!al ibi cos 1::(a, b))2 + (!alibi sin �(a, b))2 = la l2lbl2 = a2b2.
5.88. a) (a + b) · [(a + e) x b] (a + b) · [(a x b) + (e x b)J O + a · (e x b) + O + O =
-a · (b x e) = - [a, b, eJ ;
b) (a + 2b + e) ( (a - b) x (a b) - (a - b) x e) = (a + 2b + e)(O - (a x e) + (b x e )) =
O 2b(a x e) + 0 + a(b x e) - 0 + 0 = 2(c x a)b + (b x c)a = 3(a, b, eJ :
e) ((a x e) - (b x e)) x ((a x e) + (b x e)) = 0 + (a x e) x (b x e) - (b x e) x (a x e) O
2(a x e) x (b x e) 2c(a(b x e)) - 2a(c x (b x e)) = 2[a, b, c]c .
5.90. Površina trokutajednakaje P ! l T1T2 x T1 T3 1 . Raspišimo ovujednakost po koordinatama:
6.37. a) x - 3y - 7z - 20 = 0 ; b) y + 2z + 5 = 0 .
6.38. 2x - 3y - 4z + 20 = O . 6.39. a) x + 4y - 3z O , b) 2x - y = O .
6.40. ABC . . . 9x + y + 2z - 17 = O , BCD . . . 5x + y + 2z - 9 = O ,

ACD . . . x - y + l O i ABD . . . 3x + y - 5 = 0 .
6.41. a = -1 , x + y + z - 5 = 0 . 6.41. 2x - 5y - 4z - 6 = O .
6.43. 2x + y - z - 2 = 0 .
6.44. a) x + y + z - 6 = 0 , b) 4x + 9y + 36z - 36 = 0 .
6.45. a(2x + y - 3) + fj(-y + z - l) = O .
2V50
6.46. d = v'3 . 6.47. a) d 2; b) d = -- .
5
6.48. x + 3y - 2z + l + 3 VI4 O i x + 3y - 2z + l - 3VI4 = O .
6.49. x - y - 2z + 3 = O .
6.50. a) ((J ::::: 90° , b) COS ((J = v: , ((J � 79°581 , e) ((J = 90° .
3 2 Tio °
6,51, COS ((J rn � 62° 181 .
v'i5 ..- 6•51. COS ((J = y uv , ((J � 79 531
25 , l30
•
6.5J, X Y+ l Z+ l X+ l Z+l
a) = b) = =
s -7 1 -1-
x+2 y z+ l
6.54. a) � = 2:_ = 3._ ,. b) =
-2 4 -1 2 -=s ·
x-l y-1 z-1
6.55. cos ((J 6.56. -- = -- = .
-1 -1
x-3 y-1 3 v'21 o l

6•57 = 6.58. cos ((J = r;:;:;;:. , ((J � 24 58 '
• 2 9 v 230
6.59. h =
Vi .
2 6.60. cos ((J
2
v'Wš rtl """ 12° 361 .
21 ' 'f' ·-
6.61. m -3 6.61. (j, -j, -i) '

x-9 y+1 z -4
6•63• = = _ 6.64. T(7, 3, -4) .
2 -2 l
X+6 y + 10 Z + 14
6 65 = = = 6.66. 3x - 2y + z + 2 = O .
. . q- 13 3
6.67. (3, 0, 3) i (- I, -2, 1 ) . 6.68. a = l , x + 2y - 1z + 3 O.
3
6.69. 19x + 16y + 18z - 1 57 = O . 6.70. a = 2.
6.71. a = 3, {j = -3. 72 X
6. . �21 = � -
z-1
1- .
X+ y - 3 = 0.
Z+ Tt (t, -j, t) , T2a, -�, b) .
6.75. x - 8y - 13z 9 = O . 16% + 13y + z - 12 = O . ·
6.73. 6.74.
+
x-5 7 - z-8
6.76.
(O, l, O ) i (0, -3, O) . 6.78. - =

6.77.
0- 1- .
6.79. T(0, -7,0).
x - 1 - l = -=t
6.80. - =
z-2
1-
6.82. B = (9, 2, -13).
6.83. Npr. e = (-1, -1, 1), D = (1, 1, 0). Općenito: e (t - 2, 2t - 3, 3t - 2)
6.81. m = 8 .
(t, 2t - 1, 3t - 3).
, D
2:_. y - 1 z+ 1
6.84.
-1 -3- = -s- ·
6.85. 4(x - 2) + (y + 2) + 3(z - 6) 0 := 4.t +y+ 3z - 24 O .
x - 7
- z - 3
6.86. B(4, 9, 6) . 6.87. � =
- s _
- 5 . 2
x - l y + 3 z 4 b) x - Y. = y-
a) -- = -- =
z - !i ·
+H- = -=r-
6.88.
2 1 1 2
6.89. Jl'(t, -s, -3) .

, --
6.90. n: =3x -y - z + 2 O , P _= -
x --6 = y = z -9
� l - 2- .
x-2 y z- 1
6.92.
-4- = 9 = 2
6.93. x - y - z + l = O , + 14y + 19z + 13 = O .

-- .
8x
x-3 =Y+5 = z-4. x - 4 = y z +-1

6 94. 6.95.
-1 7 -9 .
x---3 = y - 2 z 1
' 6- -=ts -9-
--
6.97. T( -1, !j, O) .

-
6.96. �-
3Vi4 .
�
- =
6.98. ( -8, -.!f, -t) . 14

6.99. p
6.100. T( -lj-, -!, O) . 6.101. T(3, 1, 3) .

X y -3 +z 0 i 7x Sy + l: 13 O.
6.103. x - z - 4 = O i -x + y + l � O .
6.102. = =
6.104. Sx 3Iy + 4z + lO.,ffi)()Z + 138 = O , 5x + 3ly + 4z - 10v'1002 + 13 8 = O .

+
6.105. d = j-v'291. 6.106. d = v'62.

6.107. (l, 2, 3) . 6.108. A(4, - 10, 2) .

6.109. d = 2S .
-+
6.110. Neka je R bilo koja točka te ravnine. Tada vektori RT , c1 i c2 moraju biti komplanarni, tj.
njihov mješoviti produkt mora biti jednak nuli.
---+ --+ --+
6.111. Za bilo koju točku R te ravnine vektori RT1 , T1 T2 T1 T3 moraju biti komplanarni, pa je
njihov mješoviti produkt jednak nuli.
--+
6.112. Za svake dvije točke Tt E PI i T2 E P2 , vektori Tt T2 , Ct = (lt, mt, nt ) i c2 = (12, m2, n2)
moraju biti komplanarni.
->
6.113. d(T, p) = i ST . 1:( ST
i · srn -t , c) = le jef l .
--+ --+ � --+
6.114. Nekaje d(pt, p2) = d(At, A2) , At E Pl · A2 E P2 · Tadaje A1A2 = AtTI + T1 T2 + T2A2
.--o+ --+ --+ --+
i At Tl = ac1 , T2A2 = f3c2 , A1A2 = r(ct x c2) . Množeći A1A2 skalarno sa vektorom
--+ --+ � --+
CJ X c2 imamo A1A2 (c1 X
c2) = A1T1 · (c1 X c2) + T1T2 · (c1 X c2) + T2A2 · (c1 X c2)
- - -
·
i zbog gore navedenog je I A1A2 · (ct x c2)l = I AtA2 I · Ict x c2l , AtTI · (cl x c2) = O i
--+ -
T2A2 · (c1 x c2) = O . Dakle, d(pt. P2) = I A1A2 I = .L;.:.;;,::....;::.:.,:.;;=
7.11. Ne, jer nisu linearno nezavisni. 7.12. U novoj bazi x ima koordinate U] ·
7.13. U novoj bazi x ima koordinate (0, 2, l , 2) .
7.14. Jedna moguća haza je {(1, 0, 0, 2 ), (O, l, O, -l), (O, O, l, - l)} i dim V = 3 .
7.15. a) Da, b) ne. 7.16. a) Da, b) ne, e) da, d ) ne, e) ne.
7.17. T =
[ -S O -4
-4 -l 4 . ] 7.18. T = [ !: -� -! �] ·
-z 7 -2
-,:
l3 3 -l ll o
[ -� -� -�] .
7.19. U oba slučaja su linearno nezavisne i njihov broj jednak je dimenziji prostora antisimetričnih
[l � � l
matrica reda 3 . T =
8 37 8
7.20. Oba sku � l e ��nezavisna i kardinalnog broja jednakog dimenziji od [!1'3 .

8 1
-2 l
-S
o o
T=
O 6 0 4 .
l O -3
7.21. T [! �< � ;:
o o o o
: · · (-��:::-' ] ,
.. l
t
.
u (k+ l ) -vom stupcu su (-cl . Ct�1)(-ct-• . (t�2)(-c) -l , . . , (�)(-e) . .
7..22. Dimenzija za potprostor gornjih trokutastih matrica je n(n ; l ) , a u bazi su matrice Eij iz
kanonske baze za .A,. ali samo one za koje je i � j.
Slično, za potprostor donjih trokutastih koji je iste dimenzije kao prethodni bazu čine
matrice Eij za sve i, j takve da je i ?; j .
Dimenzija i a potprostor simetričnih matrica je n(n; 1 ) , a bazu čine matrice Fij za
i � j , sa svim nulama osim jedinicom na mjestima (i, j) i (j, i) .
Za antisimetrične dimenzij a je n (n :; 1 ) , a bazu čine matrice Gv za i < j, sa svim
nulama osim l na mjestu (i, j) te - l na mjestu (j, i) .
7.23. a) Dimenzija je 3 , bazu čine npr. a., a2, a4 ;

b) Dimenzija je 3 , bazu čine npr. a t , a2 , as .
7.24. Nadopunimo bilo koju bazu BLnM od L nM do baze Bc. od L , a zatim i do baze BM od M.
Ondajasno vrijedi
odakle slijedi tvrdnja.
7.25. Iz skupa {at, Itl, . . , &m, b t . �• . • . , b1} izbacimo vektore koji su linearno zavisni sa vektori
.
m a ispred njib. Bez smanjena općenitosti (eventualnom prenumeracijom b-ova) neka su ostali
{at. a2, . . . , &m, b t. �• . . . b s} koji tvore bazu za L + M , dok su bs+ h . . . , b1 izbačeni.
Vrijedi dim(L+ M) = dim L+dimM-dim(LnM) odakle je m+s = l+m-dim(LnM) ,
odnosno dim(L n M) == l - s . Prikažimo izbačene vektore preko baze za L + M .
bj = aj1 81 + aj2a2 + . . + ajt&t + tJj tb t + . . . + /Jjsbs, j � s + l , . . . l.

ej = aji 8t + . . . + ajt&t i fj = fJji b t + . . . + fJjsbs Vj . Jasno je ej E M i fj E L ,
.
Označimo
ej = bj - fi E L . Sada je ej E L n M Vj = s + l , . . . , l . Ima ih točno l - s = dim(L n M)
pa ako pokažemo da su linearno nezavisni čine bazu za L n M .
As+l es+l + . . . + Afel = O,

As+l (bs+l - fs+d + . . . + A1(b1 - ft) O,
( -lts+t fs+t - . . . - Alfi ) + As+ I bs+I + . . . + lt1b1 = O.
Dio u zagradi je linearna kombinacija vektora b t . . . . bs pa posljednju jednakost možemo
napisati u obliku
s
L JLibi + As+t bs+l + . . . + Albi = O,
i= l
a vektori baze su linearno nezavisni, slijedi As+ 1 = . . . Af O. Dakle, {es+1 , . • . , e1 } čine

bazu za M n L.
7.26. Označimo vektore baza redom sa a1, a2, a3, b1, b2, b3 . Prema prethodnom zadatku prvo se
pokaže da je skup {al , a2, a3, bt } linearno nezavisan. (Dalje ne treba provjeravati jer je
dim R4 = 4 .) Slijedi dim(L n M) = 2 . Rastavimo b2 i b3 :

b2 oa, + oa2 + la3 + lb "
=
b3 = la1 + Oa2 + la3 + lb1 •

Uzimamo samo
e2 = Oa1 + Oa2 + la3 = a3,
� = la, + Oa2 + la3 = a, + a3,
paje baza za L n M {ez, e3} = {a3 , a, + a3} .
7.27. Dimenzija sume je 3 i baza npr. {l + 2t + t3 ' l + r' l + t + r} ; dimenzija presjeka je l
baza {2 + 3t + t2 + t3 } .
'
7.28. Neka su a, b E V , a = (ah a2 , a3 ) i b = (bb �' b3 ) i fJ E R . Tada je zbog a1 = a2 i

a,
b1 = � ispunjeno
aa, + (jb, = aa2 + (j� = aa2 + fJ�
pa je v potprostor od C . e shvaćen kao realni vektorski prostor možemo poistovjetiti sa
3
R2 .
Tražimo bazu: neka j e (x, y, ) E V . = (x,, x2 ) , y = (yb Y2 ) , z = (zb z2 ) paje
z x
(x, y, ) = (xb x2 , Yb Y2 , Z b z2 ) = (xb x2 , x " -x2 , Zb z2 )

z
= x ,(l , O, l , O, O, O) + x2 (0, l , O, -l , O, O) + Zl (0, O, O, O, l , O) + z2 (0, O, O, O, O, 1).

Baza je {( 1, 0, 1, 0, 0, 0), (0, 1, 0, -l, O, O), (O, O, O, O, l , O), (O, O, O, O, O, l )} i dim V = 4
(dimenzija realnog vektorskog prostora C3 je 6).
a) Ne, b) ne, e) da, d) ne, e) ne, f) ne, g) da.
[j -� ! �] ·
8.16.
8.17.
[-�- 1 =� � ] , b) [ l - ll 6 ] 5]
o - 1 -1 -3
8.18. a)
-5 5
2
2 -1 o
l -6 ll
-7 4 , e) 3 -12 13
6 -5
[ 10 .
-5
8.19. [ � �l � ] .
o 3
8.21. Po prethodnom zadatku je A = [ Ol - l ] .

o -3
3
2
[ O l - 1 ] [ Ol ll ] [ Ol
-2
] [ Ol ]
o
3 o -1 l -1 l -1
A ,..., -3 2 -3 2 -3 2 -3 2 ,
-2
"' "' "'
-2 o o o -3 2 o o o
slijedi rang operatora je r(A) = 2 i defekt d = dim V3 - r 3 - 2 = l.
8.22. J je kompozicija operatora g(x) = a x x i h(x) = x x b, J hog. Zbog toga je njegova
O hz -by O -az ay ayby+azbz -byax -b;:ax

matrica produkt matrica operatorah ig :
[ -bz O bx ] [ az O -ax ] = [ -bxay axbx+azbz -bzay ]

by -bx O -ay ax O -bxaz -byaz axbx+ayby
· •
8.23. [� � � ] .
o o 3
8.24. 1 [-122 -122 -122 ] . 3
8.25. [�2 -i _;l ] .

[i � �]
-3
-
8.26. [ -� -�] ;b) [ -�; � ] ;e)
a) A' = A' A' = A' = [ i -i J] ·
[l2 0 2 1 ] [-2 1 ]
; d)
l
o o
3 5 l -4 -8 -7
; l
8·27· a) -1 2 b) 3 o 4 6 4 ·
l 123 l 3 4 7
8.28. -ii + 4j , 4i + ij .
A(i) = [� �] A (j) Zato je A= A je involutoran jer je
[� � ] ·
.
]
A·A=
[! ! ! ] ; b) .!.6 [i
8.29. a) .!.
3 l l l 2 -2; _;2 .
8.31. A=
[1 2 ]o o
o o
o
o
O O 3 O .
[.��-1��] .
o o o 4
8.32. Injektivan je onda i samo on k je d(A) = O d(A) - dim R2 r(A) =

. - 2 -2 O odakle
Shje(ll mjektivnost.
.. ,. .. . o
[ � _! ] .
A=
o 1 o
8.33. lnjektivan je zbog d(A) 3
dim R - r(A) = 3 - 3 = O . A = �
l o o
[� � i n
]
8.34. A � , r � 3 , d � &m &3 - r = 4 - � = 1;
[
o o o
B= �� , r = 3 d = dim 9'2 - r = 3 - 3 = O ;
[ ]
,
o o l
l o o
[ ]
AB = O 2 O , r = 3 , d = dim 9'2 - r = 3 - 3 = O ;
o o 3
o o o o
o l o o .
0 2 0 , r = l , d = dim 9'3 - r = 4 - l = 3 .
BA =
0
o
] o o 3
[
l o o o
o o l o
[ l
8.35. A = , r(A) = 4 , d(A) = O .
O l O O
o o o l
l o o l
o o o o
8.36. A = , r(A) = l , d(A) = 4 - l = 3 .
O O O O
l o o l
[� � � g] . [ � � � �] ·
[ ·. ]
8.37. A = B=
O c O d O O b d
0 1 0 0 ... 0 A 1 o ... o
0 0 1 0 ... 0
-
O A l O
0 0 0 1 ... 0 . • .
8.38. A = 8.39. : -
o o o l
0 0 0 0 ... 1
- -
O O O ... A
0 0 0 0 ... 0
8.40. U zad. 8.2. r(A) = l , d(A) = 2 . U zad 8.4. r(A) = 2 , d(A) = 2 . U zad. 8.6. rang
zrcaljenja je 3 rang ortogonalnih projiciranja na ravnine je 2 , rang ortogonalnih projiciranja
na pravce l . U svim slučajevima je d(A) = 3 - r(A) .
,
8.41. F = [ J � -� -�]-
o -1 2 o
dim(Ker f) = 2 i baza za jezgru je { [� � ] [� � ] } ;
.
dim(Im f) = 2 i baza za sliku je { [� �d [ -� � ] } .

,
8.42. a) A2 - 4A + 4 ; b) A2 - 5A + 6 ; c) A 3 - 2A 2 - A + 2 ; d) A2 - 4A + 4 ;
e) A 4 4A 3 + 8A 2 - 8A .
-
8.43. Po teoremu o rangu i defektu je dim X = d(A) + r(A) . Pokažimo da (ii) ===> (i) i
(iii) ===> (i) (obrat je trivijalan).
Ako je A injekcija onda je d(A) = O pa imamo dim Y = dimX = d(A) + r(A) = r(A)
O.
odakle slijedi da je A i surjekcija, odnosno bijekcija
Slično, ako je A surjekcija vrijedi dim Y = r(A) pa je d(A) = dimX - r(A)
dim Y - r(A) = Zato je A i injekcija, odnosno bijekcija
8.44. Neka je
a = ax i + ayj + azk, b = bxi + byj + hzk, e = exi + cyj + Czk.
Operator je zadan ako je poznato njegovo djelovanje na bazi. Ako vrijedi tvrdnja zadatka (za
x uvrstimo redom i, j, k ) tada mora biti
A(i) = ax i + bxj + ex k, A(j) = ayi + byj + cyk, A(k) = azi + bJ + Czk.
To znači da je matrica operatora A jednaka
A= [:� � ::]
Cx Cy Cz
Odavde se vidi da je vektor a prvi redak, b drugi redak, a e treći redak matrice operatora u
bazi {i, j, k} .
8.45. Vrijedi
Dakle, A nije linearan operator nad C jer je općenito a i= a i /3 =/= 73 . Uoči da A jest
linearan operator nad R , jer je a = a i /3 = 73 za a, /3 E R .
8.46. Prvo tvrdimo da postoji e E Rn takav da su e i Ae linearno nezavisni. U suprotnom je

A(x) = Axx. Vx . Nckaje A(x) = AxX i A (y) = AyY · Tada imamo A(x + y) = Ax+y (x + y) .
S druge strane je A(x + y) = A(x) + A(y) = Ax X + AyY . Ako odaberemo linearno nezavisne
x i y iz Ax+y(x + y) AxX + AyY slijedi Ax+y = Ax = Ay , odnosno A = U što je u
kontradikciji sa tr1i = O .
[OO l
o:::
Dakle, postoji e E Rn takav da su e i A(e) linearno nezavisni pa skup {e, Ae} nado
punimo do baze za Rn . U toj bazi je matrica operatora
O
l
a 12 . . . a 1n
a22 · . a2n
·
a32 . . . a3n . ( "' )
O [O
: · . .
an2 ann
Tvrdnju dobijemo indukcijom po n .
Baza: za n = l zbog tr A = je A = J pa je tvrdnja očigledna.
O O
Pretpostavka: neka tvrdnja vrijedi za n - l .
Korak: Po (*) je A = [ ] �� , gdje su Y, X, B redom blokovi tipa l X (n - l) ,
(n - l ) x l , i (n - l) x (n - l) . Ako je tr A = onda je i tr B = pa po pretpostavci
indukcije postoji regularna matrica prijelaza S tako da je s- 1 BS sa nulama na dijagonali.
Pokažimo da je T = [! �] (blok-matrica istih dimenzija kao i A ) matrica prijelaza za A .
Vrijedi T -1 ::: [ ! 5! t ] . Računamo y- l AT :
T- 1 AT =[! ! 1 ] [� i ] [! � ]
8
= [ s�x s!ru) [ � :]
= [ s �1 s��s)
x
a s-t BS je matrica sa nulama na dijagonali pa je takva i

1
T- AT .
9.11. a)A1 Az = - 1 v1 = [ l , I ] T ;
T T
b) At V2 . Az = -VZ; Vj = [ l, V2 ] , Vz [ t, -V2 ] ;
e)At = 0 , Az = 5 ; v l [ 1, l ] T . vz = [ l , -4 J T ;
d) At = -4 , Az = 4 ; v1 [8, - l ] T , Vz = [ O, l ] T ;
e)At = O , Az l ; v1 = (0, l ] T , vz = ( l, l ] T ;
f)AI 2 , ..:1.2 l ; vt = [ 2, 1 1 J T , v2 = [ 1, - l J T ;
g) AI 2 , A2 = 7 ; VJ = (2, l ) T , V2 = [ - l, 2] T ;
h) A t 2 , Az = O ; v1 = ( 1 , l ) T , Vz = ( l, -l ] T ;
9.12. a) A j = A2 l , A3 = -l ; v1 = [ 1 , O, O ] T . vz [ O, 1, 1 ] T , v3 = [ 0, -1, l ) T .
b) AJ = 0, Az l , A3 2 ; Vj = [ O, l, l ] T , vz = [ 1, 1, l ] T , v3 [ 1, O, l ] T .
e) At = l , Az = 2 , A3 - I ; v1 [ 1, l, I ] T , v2 = [ 1, O, l ] T , v3
[ l, -3, -5 ] . d) At = Az 2 , A3 = -5 ; Vt = [ 2, l, O ] T , vz [ I , O, I ] T ,
T
VJ = [ l, 3, 2 ) T .
e) AJ = -1 , Az = 2 , A3 = 5 ; vi = ( l, O, - 1 J T , v2 (0, l , OJ T , VJ = ( 3, 4, 3 ] T .
f) AJ = 1 , A2 = 0 , AJ = 3 ; vt = ( l, 0, 1 J T , v2 = (0, 1, -2J T , v3 = [ 3, -2, l ] T .
g) At = l , A2 A3 = 2 ; Vt = [ l, l, l j T , Vz = [ l, 0, -3 ) T , V3 ( 0, l , 3 ) .
T
T
h) AJ = 2 , Az AJ = l ; v1 [ l, O, Oj , v2 = (0, l, O J . T
i) At A2 = AJ = 2 ; V t = ( l, O, 1 ] T .
9.13. a) At Az = l , A3 = A4 = - 1 ; VJ = [ l, O, O, l J T , Vz = [ 0, l, l , O ] T ,
V3 = [0, -1, l, O ] T , V4 = [ -l, o, o, 1 ] T .
b) At = Az l , AJ = A4 = - l ; Vt = [ 1, l, O, O ] T , v2 [ O, O, 1 , l ] T ,
v3 [ -1, l, O, O ] T , v4 = [0, O, -1, 1 ) T .
e) At = A2 = A3 = O , A4 == 4 ; VI = ( l, l, O, O] T , v2 ( 0, l, l, O ] T ,
v3 [0, O, l , l ] T , v4 = [ l, - 1, l, - l ] T .
d) At Az = A3 O , A4 2 ; Vt = [ 1, O, O, l ] T , v2 = ( O, I , l, O] T ,
T
v4 = [ 1 , - 1, l, - I J .
e) A) = A2 = l , A3 = A4 -t ; v1 = [ 1, l, 1, l ] T , v3 = [ 1, 1, o, o ] T .
f) At = A2 = 2 , A3 A4 = O ; Vt (O, O, O, l ] T , V3 ( O, l, O, O ] T ,
V4 [ l, O, l, O J . T
(
9.14. a) v1 = ( 1, l, - l ] T , Vz = ( 2, l, O J T , v3 = (3, O, 2 ; D = diag(-1 , 0, 0) .
(
b) v1 = ( 2, l, -3 , vz = ( - 1 , 2, O ] T , V3 = ( 6, 3 , 5 ] T : D = diag(l4, 0, 0) .
e) v1 = ( 1 , - 1 , O ] T , Vz = ( l , O, l ] T , v3 = ( 1, 2, 4] T ; D = diag(3, 3, 2) .
(
d) v1 = ( -2, l , 2 j T , Vz = ( -8, 3 , 7 , v3 = ( -3, l , 3 ; D = diag(1, 2, 3) .(
e v1 = ( 1 , 3, O j T , Vz = ( O, -3, l j T , v3 = ( l , -2, 2 j T ; D = diag(l , l , -2) .
) .
[ 21 23 ] , J = [ -01 -1l ] ;
f) ne može se dijagonalizirati.
[ 2 3 [ -2O -2l ] ;
b) T =
T = -l 2] ' J =
-
d)
f) T= [ ; ! ] . J= [ � � ] ;
h) T = [� � J J = [� n ;
[ ] [ ]
.
1 1 1 1 1 o
b) T = l 2 2 , J= O l O ;
[ ]J [ ]
2 3 4
l 1 o
d) T = O l O
o o 2
2 1 o
= O 2 l ;
�l ·
,
l o l o o 2
9.17. Matrica ovog operatora (vidi Zadatak 8.5.) je A = [� � ! o o o l

Ovo je dijagonalna blok
[ � �l ]
matrica sa blokovima reda l , 2 i l , što bitno olakšava računanje karakterističnog polinoma:
det(AI - A) = det (A - l j · det det ( A - l j
l
·
z 3
= (A - l)(A - l)(A - l) = (A - 1 ) (A + l)
[ � �] [� �] [� n [ � �]
pa su svojstvene vrijednosti A 1 = Az = A3 = l i A4 = - l . Svojstveni vektori su
�l
Vl = • Vz = • V3 = • V4 = l ·
9.18. A = [� � �
o o o 4
i očigledno v1 = l , v2 = t , v3 = tz , v4 = t3 .
9.19. A 1 = 2 , Az = A3 = A4 = O
9.20. A = [ � �] (u kanonskoj bazi {i, j} ). A1
x(Z) = [ -r] .
9.21. Neka je su A i B slične matrice pa postoji regularna matrica S takva daje B = s- 1 AS .
a) Koristimo svojstvo tr AB = tr BA . Imamo:
1
tr B = tr(S- 1 AS) = tr(S- 1 (AS)) = tr((AS)S- ) = tr(A(SS- 1 )) = tr A .
b) Ovdje koristimo Binet-Cauchyjev teorem:
det B = det(S-1AS) = det S - 1 det A det S
= det A (det S - 1 det S) = det A det(S - 1 S) = det A det l = det A .
e)
det(A I - s - 1 AS) = det(), S - 1 1S - s- 1AS) = det(S-1 (A I - A)S)
= det S-1 det(A I - A) det S = det(A. I - A) (det S-1 det S)
= det(A I - A) det(S- 1 S) = det(A I - A) det l = det(A I - A).
9.23. Uzmimo A = [� :] . Tada je
A. a
k(A. ) = l � }:
,\ d l
-
= A- 2 - (a + d)A. + ad - bc.
A poništava kA (A ) , tj . A2 - (a + d)A + (ad - bc)l = O. Također je i tr A = a + d i

det A = ad - bc pa slijedi tvrdnja.
9.24. Pretpostavimo obratno, neka takva matrica postoji. Ako je Ak = O za k ;;:: 3 , onda je
det A1 = O :=:::} (det A/ = O :=:::} det A = O.
Prema zadanoj jednakosti je A2 = (trA)A i indukcijom imamo Ak = (trA)k - I A . Za k ;;:: 3

na lijevoj strani je nulmatrica pa zbog A #O slijedi tr A = O . Ponovnim uvrštavanjem u
zadanu jednakost imamo A2 = O. Kontradikcija! Slijedi da ne postoji takva matrica
9.25. Vrijedi det(A2 + 2A + 21) = O . Trebamo pokazati da je tada i det(A4 + 41) = O . Koristimo
faktorizaciju:
n4 + 4 = (n4 + 4n2 + 4) - 4n2 = (n2 + 2)2 - (2n)2 = (n2 + 2n + 2)(n2 - 2n + 2).
Zbog toga je
det(A4 +41) = det((A2 +2A+ 21)(A2 - 2A + 21)) = det(A2 +2A+21) det(A2 -2A+ 21) = O.
9.26. Za pridruženu matricu tog operatora također vrijedi A2 = -A . Neka je A svojstvena vrijed
nost zadanog operatora i x pripadajući svojstveni vektor. Tada je
A2(x) = A(A(x)) = A(h) = A.A(x) = A. 2x
i s druge strane
A2(x) = -A(x) = -h
paje A 2 = -A odnosno Ai = -l i A- = O .
2
Pretpostavimo obratno, v1 + v jest svojstveni vektor od F . Postoji A takav daje
2
9.27. ER
F(v + v ) = A. (v, + v ) .
1 2 2
Neka s u A., i A- svojstvene vrijednosti vektora v, i v . Tada j e
2 2
F(v1 + v ) = F(v ) + F(v ) = A., v, + A. v
2 1 2 2 2
pa mora biti
odnosno
(A. - At)Vt + (A. - A2)v2 = O.
v 1 i v2 su pridruženi različitim svojstvenim vrijednostima i stoga linearno nezavisni pa je
A - A. 1 = O i A - A.2 = O , odnosno A = A. 1 = A.2 = O što je u kontradikciji sa polaznom
pretpostavkom ;., ::/: A2 . Slijedi tvrdnja.
9.28.. Neka je A odgovarajuća svojstvena vrijednost za vektor x i operator F . F je linearan pa
vrijedi
F'(x) F'- 1 (F(x)) Fn- I (A.x)
=
2 2
= AF'- l (x) = ;., F'- (x) = . . . = ;., nx.
Dakle, x je i svojstveni vektor za operator � , odgovarajuća svojstvena vrijednost je A 11 •
9.29. Neka je x svojstveni vektor za F i A , tj. F(x) A X . F je regularan, svaka svojstvena

vrijednost mu je različita od nule. Specijalno, A f; O pa vrijedi
1
F- l o F(x) = F- 1 (A.x) = A. F- (x),
odnosno
F- 1 (x) = A. - ' x.
Dakle, A - l je svojstvena vrijednost za F- 1 i odgovarajući svojstveni vektori su isti.
10.15. a) Npr. (2, 2, l, O) , (5, -6, - l) ; b) npr. (1, -2, 1, 0) , (25, 4, -17, -6) .
10.16. a) (�, -�, -t) ili (-!, j, l) ; b) npr. ( ! , - !, ! , - ! ) , ( ! , - !, - !, ! ) .
10.17. a) (1, 2, 2, - l ) , (2, 3, -3, 2) , (2, - l, - l , -2) ; b) (1 , 1 , 2) , (2, 5, 1, 3 ) ;
e) (2, 1, 3, -1) , (3, 2, -3, -1) , (1, 5, 1 , 10) .
.
,, y;;r :z ) .
l
10• 18• � l smx 2 (sm
, y;;r · 2x - l
10.20. Npr. b 1 = (2, -2, - l, O) i b2 = (l, l, O, - l ) .

10.21. a) y = (3, l , - l , -2) , z (2, l, -1, 4) ; b) y = (5, -5, -2, -l) , z = (2, l, 1 , 3) .
10.22. Trazimo koeficijente u prikazu x = E7=t a;e; . Pomnožimo ovu jednakost skalama sa ej .
Zbog ortonormiranosti je
n n
(x l ej ) = <I >ie; l ej) = :L a;(ed ej) = ai
i�l t�!
pa tvrdnja slijedi.
to.l3. Nadopunimo ovaj skup do ortonormirane baze za V {eh e2, . . . , en } (ukoliko on to nije). Po
prethodnom zadatku vrijedi
n n n n
(x i x) = (L ate; l L ajej) = L L ataj(e; l ej)
i=l j=l i=l j=l
n n n k
2
:L a;a;(e; l e;) = L: a;a; :L ia;f � :L 1 ad •
i=! i=l i=l i=l
4[4 o
o-fo 4o
Q= v'2
11.12. a) Pozitivno-definitna; b) negativno-definitna; e) indefinitna; d) negativno-definitna;

e) pozitivno-definitna; f) indefinitna; g) pozitivno-definitna.
11.13. a) A > 2 ; b) IA I < /i;e) 0 8 < A < O ; d) ne postoji takav A ; e ) ne postoji takav
-
.
)
A ; f) ne postoji takav A ; g ne postoji takav A ; h) ne postoji takav A ; i) VA :j= O .
11.14. a) Ne postoji takav A ; b) ne postoji takav A ; e) A < - l ; d) A < -20 ; e) A < -0.6 .
11.15. a) Pozitivno definitna za A > 4 , indefinitna inače; b) indefinitna VA, E R ; e) indefinitna

VA, E R .
T + ;- = l ; b) dva pravca x"2 - y112 = l

//2 //2
11.16. a) Elipsa ; e) parabola y "2 = x" ; d) elipsa
T + dry'12 v'š 4 - ;-
112 112
1 = l ; e) parabola y'12 = 4V'2x" ; f) hiperbola � l ; g) paralelni
v'š
=
Y
.ll2
x112
35 35 = l ; i) parabola /12 = v'š .
l
pravci x" = 2 i x" = -2 ; h) elipsa +
3
6 6
112
T - ;- = z" ;
112
11.17. a) Hiperbolički paraboloid
T + ;-- + ;-
112 //2 112
b) elipsoid l;
!
=
T - ;-- =
//2 112
e) hiperbolički paraboloid - 2z" ;
//2 112 //2
d) dvoplošni eliptički hiperboloid -T - ;-. + � = l ;
B
x112 112 ) 11 B
e) eliptički paraboloid ;,:; + Y ;,:; = 2z ;

--;r- T
5v2 v 2
f) parabolički cilindar y'12 = jx11 ;
\ + ;-- = l ;
112 112
g) eliptički cilindar
h) jednoplošni eliptički hiperboloid ;- + ;-- � = l ;
112 112 112
! b !
-
;- ;- = l .
112 112
i) hiperbolički cilindar
! !
-

(Biblioteka Primijenjena Matematika) Neven Elezović, Andrea Aglić Aljinović - Linearna Algebra - Zbirka Zadataka-Element (2006)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

(Biblioteka Primijenjena Matematika) Neven Elezović, Andrea Aglić Aljinović - Linearna Algebra - Zbirka Zadataka-Element (2006)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Neven Elezović

Slog, crteži i prijelom

Nijedan dio ove knjige ne smije se preslikavati niti umnažati

Ova je zbirka pisana po programu istoimenog predmeta koji se preda­

U Zagrebu, listopada 1995.

10. Skalarni produkt. Dijagonalizacija simetrične matrice . . . . . . . . . . . 148

11. Kvadratne forme. Krivulje i plohe drugog reda . . . . . . . . . . . . . . . 158

1.1. Operacije s matricama 1.1. Operacije s matricama

2−1−10 10+0−8 −4+4−5 −9 2 −5 2−1−10 10+0−8 −4+4−5 −9 2 −5

RJE ŠENJE . Vrijedi RJE ŠENJE . Vrijedi

RJE ŠENJE . RJE ŠENJE .

1.5. Izračunaj f (A) ako je 1.5. Izračunaj f (A) ako je

RJE ŠENJE . Iz jednakosti RJE ŠENJE . Iz jednakosti

2a−c 2b−d 1 0 2a−c 2b−d 1 0

1.7. Za zadanu matricu A odredi najopćenitiji oblik

a+2c b+2d 0 0 a+2c b+2d 0 0

a+2c b+2d 0 0 a+2c b+2d 0 0

a 2a a 3a2 a 4a3 a 2a a 3a2 a 4a3

cos α − sin α cos α − sin α

cos 3α − sin 3α cos nα − sin nα cos 3α − sin 3α cos nα − sin nα

cos nα − sin nα cos α − sin α cos nα − sin nα cos α − sin α

cos(n+1)α − sin(n+1)α cos(n+1)α − sin(n+1)α

1.12. Koristeći relacije

1.12. Koristeći relacije

3 4 7 −4 7 · 311 −20 −4 · 311 +12 3 4 7 −4 7 · 311 −20 −4 · 311 +12

1.2. Zadaci za vježbu 1.2. Zadaci za vježbu

1.18. Izračunaj umnoške: 1.18. Izračunaj umnoške:

1.38. Za zadanu matricu A odredi

(rastav po i -tom retku, ili (rastav po i -tom retku, ili

2.1. Izračunaj determinante:

2.2. Izračunaj determinantu 2.2. Izračunaj determinantu

2.2. Svojstva determinanti 2.2. Svojstva determinanti

Navedimo neka svojstva determinanti. Navedimo neka svojstva determinanti.

2.3. Izračunaj determinante:

2.4. Izračunaj determinante: 2.4. Izračunaj determinante:

2.5. Izračunaj determinante:

2.6. Izračunaj detenninante:

2.7. Izračunaj detenninantu petoga reda

RJEšENJE. Koristit ćemo elementarne transformacije. Krenimo sa stuecem u kojem

2.8. Izračunaj sljedeće determinante reda n:

222 23Z4 .. .. .. 22 -2-2 o-44 o66 .. .... 2nZn .

2 2 2 ... n + l -2 -6 ... o-4

prvog odu-onemo prv1

l -13 o5 ... 2n-l

itd. Dobit ćemo trokutastu matricu:

(2n- 3) O O -3 (-3)n-1(2n - 3).O

D= l -x = (n - l )(- 1 )"-1x "-2 •

H-a-xx-a ) x-a . . . ! (x+a )

-xal aX2 a3 . .. a,. -xall -xXa22z Xa33 a .,

D= O O = (ti=l ai) 0 0 ... X

b) Ova je determinanta općenitiji slučaj prethodne. Ukoliko nju izračunamo,

aXl1 Xa22 Xna3 Xnan

i slično za ostale veličine:

, kod koje je x l! Dakako,

Korištenje rekurzijskih formula. Razvojem po nekom retku ili stupcu mogu­

2.12. Izračunaj determinante reda n :

101 111 011 ........ . 001 001 001 01 01 01 00 .. .. .. 00 00

Iz ove jednakosti slijedi dalje

Za osnovu uzimamo n= 3 (to je prvi n za koji determinanta ima karakterističan oblik

b) Ponovo rastavom po prvom stupcu pa potom po prvom retku dobivamo rekur­

2.13. Izračunaj determinante reda n :

RJEšENJE. Označimo traženu determinantu s l:::t.n •

a) Determinantu možemo prikazati kao zbroj dviju determinanti, cijepajući pos-

Ova je zbirka pisana po programu istoimenog predmeta koji se preda

Korištenje rekurzijskih formula. Razvojem po nekom retku ili stupcu mogu

b) Ponovo rastavom po prvom stupcu pa potom po prvom retku dobivamo rekur

RJEšENJE. Rastavljajući determinantu na potpuno isti način kao i u prethodnom zadat

Uvjerite se da su ovom formulom dani čalnovi Fibonaccijevog niza, uvrštavajući ne

Za kvadratnu matricu A kažemo da je regularna ako postoji matrica, označava