Professional Documents
Culture Documents
Lakan Malvi Psihoanaliza PDF
Lakan Malvi Psihoanaliza PDF
Kadetedra: dramaturgija
Predmet: teorija filma II
Mentor: prof dr Nevena Daković
Docent: Aleksandar S Janković
student
Jordan Cvetanović
Teorija filma, onakva kakvu je danas poznajemo, svoje prve ozbiljnije
tragove beleži tek krajem 1960-ih, i već od tada je pod dominantnim uticajem
Lakana (Jacque Lacan) koji od Frojda preuzima pojam ‘podeljenog selfa’ kao
filmski tekst, odnos filmski aparat ⁄ filmski gledalac (koji je kasnije evoluirao
2
naročito sa pojavom feminističke teorije filma, zbog čega odnos filma i
pojmova. U tom smislu, ovaj rad nastoji da pokaže da, uprkos činjenici da
nemilost idealnoj filozofskoj misli. Makar ona bila Kantova ili Huserlova 2.
1
Hugo Minsterberg, Fotodrama: psihološka studija, 1916. Za Minstergerga se često tvrdi da je jedan od
osnivača savremene psihologije.
2
Edmund Husler, osnivnač fenomenološkog pravca u psihologiji
3
iskustva i bezinteresno stanje „ushićene pažnje”. Ovom estetikom izolacije u
3
Andre Bazen, Šta je film, 1957
4
Pomeranje filmskog diskursa na drugu ravan time postaje neizbežno i
želje. I dok je ranija teorija filma je bila slepa za očigledni koncept želje, ili je
funkcije filma ubrzo se pokazao kao zastareo, jer su studije filma postale
nesporno političke: ne postoji mesto izvan ili iznad politike — svi tekstovi,
bez obzira koliko polagali pravo na neutralnost, imaju svoj ideološki naboj. U
obzir odnos između ideologije i moći, te teoretizaciju pozicije filma unutar tog
5
oktobra 1969, ilustruje ovaj radikalno novi pravac u studijama filma. On je
mnogome bili pod uticajem marksizma. Oni su u filmu videli proizvod koji se
6
svest o njenoj istorijskoj i društvenoj situaciji. Moguće je da je upravo ova
ljudi više nisu aktivni agenti koji oblikuju istoriju, bilo da su to pojedinci ili
klase, već su pre podrška procesu unutar strukture. I sam Lakan takođe
7
strukture prezasićene su simboličkim poretkom. Naglasak koji Altiser stavlja
kreira i imenuje svet, Lakan iznosi tvrdnju da je jezik taj koji kreira svet. Ova
artikuliše ono što subjekt želi da kaže: neoznačiv poredak realnog je dokaz za
to. Druga tačka lakanovske teorije koja je ključna za studije filma jeste
4
Žak Lakan, Spisi,1966
8
njegovo ponovno čitanje Ferdinana Sosira. Lakan naime preokreće Sosirovu
ništa drugo do reč u njenoj materijalnosti. Jezik ubija svar i staje na njeno
mesto.
specifičan model subjekta - subjekt koji gleda, subjekt filma, čije je polje
gledanja i viđenja. On je inače u fokusu onog dela teorije filma koja je poznata
kao teorija aparata, i koja se u mnogome naslanja na Lakana, a iza koje stoje
to jes, čin percepcije koji se odigrava u realnom vremenu, pri čemu gledalac
replika objekta u „novoj vrsti ogledala”. Više od svih drugih umetnosti, tvrdi
Mec, film nas uključuje u imaginarno.. Mecova definicija filma precizna je,
5
Videti: Kristijan Mec, Imaginarni označitelj: Film i psihoanaliza,
9
knjige ili slušanje muzičkog dela aktivnosti su u kojima sama akcija nije
na filmu, ali Mec ističe da ne sadrže svi filmovi likove. Čak i u slučajevima
filmsko stanje slično je stanju sna, evokacija Imaginarnog, ili preciznije, re-
10
izgubljeni objekat. Gledalac se narcistički identifikuje sa sobom dok gleda
greškom. Rezerva koju je Mec imao prema inače operativnoj anlogiji između
film to ne čini.
šavljenja ili šav. Sam termin šav potiče od Lakana koji ga je upotrebio samo
11
U svom radu, Miler teoretizuje pojam šava kao odnos između subjekta i
označiteljkog lanca. Tokom 1960- ih, i Žan Pjer Udar (Jean Pierre Oudart)
12
Kada tvrdi da specifičnost odnosa žene prema Edipovom kompleksu
njegov argument naglo zaustavlja konstituisanjem žene kao drugog; žena kao
gedanja filma i identifikacije koje taj čin proizvodi, to jest psihičko iskustvo
filmskog gledaoca.
definisane glavne ciljeve koje je, za potrebe ovog rada, korisno naglasiti.
feminističkoj teoriji filma: da li se žena (bilo da je ona gledalac ili lik u filmu)
13
narativni film”6 za svoj vlastiti inicijalni trenutak, dakle, kao tekst koji po prvi
put jasno artikuliše osnovne probleme frminističke estetike filma. Pitanje koje
jest sledeće - zašto se filmski aparat smatra nužno muškim? U tom smislu,
dovođenjem deteta u simboličko. Mary Ann Doane ističe to kao razlog zašto
14
subjektivnost, a kastracije koje se shvataju tek retroaktivno, kada dete ulazi u
gledaoca. S jedne strane, ona napada Frojda jer žensku seksualnost zasnova na
između dve konfliktne želje - pasivne ženskosti i regresivne muškosti, koje joj
7
Videti: Lora Malvi, Naknadna razmišljanja o Vizuelnom zadovoljstvu i narativno filmu, inspirisana
Dvobojem na suncu
15
kulture i znanja, nudi „korektni” put postajanja damom. Malvijeva tvrdi da je
pozicija ženskog gledaoca slična liku Perl u filmu Dvoboj na suncu, jer ona
Subjekt: Teorija filma i recepcija Lakana”, Džoan Kopdžek oštro kritikuje ono
što vidi kao pogrešnu interpretaciju Lakana; pri tom se njena kritika fokusira
teorije filma Mišel Fukoa i Žan Bešlara (Michel Foucault, Jean Bachelard).
8
Videti: Kaja Silverman, Istorijska trauma i muška subjektivnost
16
Kopdžekova tvrdi da je teorija filma izvršila ono što ona zove „fukoizacija
funkcioniše kao sredstvo kroz koje se moderni subjekt shvata i biva shvaćen
…pre nego što predstavlja sam process shvatanja. Štaviše, poziciju ekrana kao
izneto u prvom delu ovoga rada stavlja subjekta u odnos prepoznavanja i time
pruža Zakon, jer simboličko strukturira želju, Budući da želja traži da bude
spaja ova dva elementa, shvatajući želju ne samo kao efekat, već i kao
17
Kopdžekovu nagoni da izjavi da je odnos između aparata i pogleda samo
Zaključak
bio moguć. U tom smislu, veza između psihoanalize i teorije filma dvostruka
18
filma. Uprkos kritikama koje Kopdžekova i Slavoj Žižek upućuju teoriji filma,
doprinos donosi sveža pitanja i analize koje usmeravaju teoriju filma u novom
19
Literatura:
Džoan Kopdžek, Otopsihički subject: teorija filma I recepcija Lakana, u: Ženske studije,
časopis za feminističku teoriju br. 8-9, Centar za ženske studije, 1997.
Kristijan Mez, Ogledi o značenju filma, Biblioteka umetnost ekrana, Institut za filma,
Beograd, 1978.
20
Filmske sveske br 2-3, Psihoanaliza i film, urednik broja: Nevena Daković, Institut za
film, 2000-2001
21