9.

KLJUČNE PORUKE 

Ključne poruke odlučili smo podijeliti na dvije grupe. Prva grupa su poruke koje
Uprava šalje višem menadžmentu:

Poruka 1: „Unaprijedimo poslovanje“

Šalje poruku kako će se implementacijom novog sustava unaprijediti poslovni
procesi i ukupno poslovanje organizacije.

Poruka 2: ˝Vrijme je novac, uštedimo ga!˝

Stvorena je logikom koja tjera menadžment da razmišlja kako je vrijeme novac,

upotrebom programa ga štede, ušteđeni novac znači uspješnije poslovanje,
uspješno poslovanje povećava plaće...

Druga grupe su poruke koje viši menadžment šalje odjelima ispod sebe, odnosno
korisnicima

Poruka 1: „Iskoristimo priliku, prihvatimo izazov“

Prvi dio poruke poziva ciljanu javnost da prihvati novi IT sustav kao priliku za
unaprjeđenje svojeg poslovanja, te daje poruku korisnicima kako će sa novim
sustavom moći jednostavnije i učinkovitije obavljati svoje zadaće. U drugom
dijelu poziva ciljanu publiku da prihvati izazov i posvreti se učenju kako bi se
sustav što uspješnije implementirao.

Poruka 2: ˝Olakšajmo i ubrzajmo komunikacijski i proizvodni proces

novim programom i vašom upotrebom!˝

Voditelji timova žele doprjeti do korisnika kako bi saznali kako korištenje

programa djeluje u praksi. Time postavljaju svoju kontrolu. Samouvjerena
poruka kojom daju na važnosti korisniku kreira karizmatičnost dok poruka
upućena s više razine na nižu nakon donošene odluke Uprave daje kredibilit.
Nalaže korisnicima da daju vlastito mišljenje i feedback učinkovitosti kako bi
potvrdili ili demantirali poruku. Temelji se na logici ali ima dva emocionalna
momenta. Prvi je davanje na važnosti korisnicima gdje se spominje VAŠOM
upotrebom, a drugi moment je riječ olakšanje, jer svaki korisnik želi lakši posao,
a nova prgramska rješenja bi mogli shvatiti kao intelektalno otežavanje što se
porukom eliminira.

10. MJERENJE KOMUNIKACIJSKIH UČINAKA 

U utvrdjivanju uspešnosti organizacija razlikuju se neposredno mjerljivi izlazni
rezultati (outputs), ishodi delovanja različitih upravnih organizacija koji se
pokažu u nešto dužoj vremenskoj perspektivi (outcomes) Divjak M. (Webinar,
2017.). Rezultate koje postižemo su trenutni i dugoročni ishod. Trenutni rezultat
kojeg dobijemo porukama je prmanje i prihvaćanje poruke, a ishod je
prihvaćanje cilja odnosno uvođenje programa. Ishod bi mjerili nakon uvođenja
programa kad bi mogli anketirati korisnike kojim bi pokazali prihvaćanje i
uspješnu upotrebu. Naša organizacija očekuje ove outpute i outcome koji će nam
bit mjerilo uspješnosti:

1. Povećanje broj stručnih lica kroz obuke na novom softveru (output), te

dovesti do povećanja broja obučenih za rad u lokalnoj jedinici
(outcome).Isto tako prilikom pristupa obuke kroz proveru prisutnosti
zaposlenika možemo sprovesti tačan broj obučenih i na taj način ćemo
imati u evidenciji koliko je zaposlenika pristupilo obuci softvera.
2. Drugo mjerenje će nam se provesti metodom anketiranja a tehnikom
upitnika. Rezultati će se mjeriti obzirom na tri postavljena glavna cilja;
Prvi cilj - kod ciljane populacije izvršeno je prethodno anketiranje putem
upitnika o prednostima novog ERP sustava putem upitnika, pri čemu je
ostvaren rezultat od 2,00. Po implementaciji ERP sustava, odnosno
komunikacijskog plana, provodi se novo anketiranje putem upitnika u
kojem se očekuje rezultat od najmanje 4,50.
Drugi cilj – na kraju upitnika postoji polje u kojemu ispitanici mogu
prema vlastitom iskustvu upisati svoje prijedloge za poboljšanje sustava.
Mjerenje se vrši na način da se brojanjem utvrdi broj ispitanika koji su
dali svoje prijedloge. Očekivani učinak je da će više od 10% ispitanika
dati svoje prijedloge.
Treći cilj – u upitniku su navedna pitanja iz odgovara na koje je vidljivo
u kolikoj mjeri zaposleni razumiju smisao i važnost uvođenja novog ERP
sustava. Očekivani učinak je da će više se od 70% ispitanika izjasniti
pozitivno.
Neposredno mjerljivi izlazni rezultati (outputs) istraživanja, dakle
statistički (brojčani) rezultati ankete, dok su ishodi (outcomes)
istraživanja rezultati kojima se mjeri zadovoljstvo, odnosno smisao i
važnost projekta.
3. Neposredna mjerenja bi se također provela kroz konstantno praćenje
uključenosti dionika (pročitanih i odgovoreih mailova, kontaktiranjem
menadžmenta i informatike, obavljenih probnih zadataka kroz novi
program, ispunjenih anketa itd.)