Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Uvod U Stereometriju - Predavanja

    Uploaded by

    Ivana
    148 views12 pages

    Original Title

    Uvod u stereometriju - Predavanja

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    148 views12 pages

    Uvod U Stereometriju - Predavanja

    Uploaded by

    Ivana

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 12
    6, GEOMETRIJSKE FIGURE U PROSTORU (STEREOMETRIJA - II DIO) Podsjetimo se da smo pod stereometrijom ili geometrijom prostora podrazumi- jevali onaj dio geometrije koji prouéava prostorne geometrijske likove (geometrijske likove koji ne leZe potpuno u jednoj ravni).. Medutim, to je sve bilo u ranijim godinama matematskog obrazovanja i na jednom “nizem” nivou, kad se dosta toga utilo i nautilo “napamet”. Sada nam se pruza prilika da malo studioznije upoznamo mnoge geometrijske likove (figure) u prostoru, te da sa “razumijevanjem” ponovimo ili tek nauéimo osnove ovog dijela stereometrije. Neke pojmove iz ove oblasti smo veé upoznali i u prethodnim izlaganjima, narovito upoglaviju koje se odnosi na “Elemente geometrije prostora” (stereomettija -I dio), kao sto su diedar - prostorni ugao, dvostruka konusna povrs i njeni ravni presjeci, a u radu sa vektorima u prostorx pominjali smo i dali analitiéku formulu za izraéunavanje zapremine pravouglog paralelopipeda, trostrane piramide - tetraedra itd. Dakle, ra- &unali smo sa tim, kao sa negim vet poznatim odranije. Ratunajudi i sada sa tim, da su nam mnoge tinjenice, vezane za geometrijske figure u prostoru poznate, u narednim izlaganjima éemo ukratko to ponoviti, aako bude nekih novih podataka, za koje dosada nismno znali, ili ih prije nismo najbolje razumjeli, to ée nam biti vete zadovoljstvo ako Poslije ditanja ove knjige budemo upotpunili svoje znanje iz stereometrije! 6.1. ROGALJ I TRIEDAR mnogougla (mnogokuta) povutene Neka su iz tacke O koja lezi van ravni jednog ba tog mnogougla (npr, mnogougla sve poluprave (zrake) koje prolaze kroz tatke rul ABCDEF datog na sl. 126.). Unija svih tih polupravih Gini prostornu geome! vie konveksnih uglova (kutova) (na datoj lici uglov ‘oji imaju zajednigki vrh O, a svaka dva oO Susjedna ugla imaju jedan krak zajed- Titki i ne lege u istoj ravni. Pored toga, Nesusjedni kutovi nemaju, osim zajed- anes vtha O, drugih zajednitkih ta- sink Takva geometrijska figura Pro- *t wynaziva se (prosti) ROGALJ ili (pro- Nuc (OGOSTRANIK (MNOGOSTRA- “AO, POLIEDARSKI KUT). roger zove se VRH ili TIEME ana ' Favni uglovi koji obrazuju rogalj oo trijsku figura koja se sastoji od i, ZAOB, ZBOC,... 2 FOA) zovu se STRANE roglja, a zajedni¢ki kra- ci (dvjema stranama) zovu se IVICE ili BRIDOVI roglja. Za strane roglja (ili PO- BOCKE), kaZemo jo da su IVICNI UG- LOVI (BRIDNIKUTOVI) roglja. Po dvije susjedne strane, koje se sijeku u jednom bridu, odreduju, po jedan prostorni kut ili diedar, dakle i po jedan pripadni prik- oni kut. Prema broju strana, rogalj se naziva TROSTRANIM, CETVEROSTRANIM, PETEROSTRANIM, itd. Prema opisu, rogalj je neogranitena prostorna figura i proteze se u beskonagnost. SuKA 21 Kaemo da je rogalj KONVEKSAN, ako su svi njegovi bridni kutovi i svi prikloni kutovi manji od 180” i ako se taj rogalj nalazi u cjelostis iste strane svake od ravnina njegovih strana (jer je skup tataka koji takav rogalj odreduje - konveksan skup); u protivnom, za rogalj se kaze da je KONKAVAN (NEKONVEKSAN), Svake dvije strane konveksnog roglja, koje imaju zajedni¢ku ivicu, odreduju jedan konveksan diedar koji predstavija onaj diedar kome je ivica prava koja sadr#i ta zajedni¢ku ivicu, a strane su mu poluravni koje sadrée te strane roglja, dok unu- trasnja oblast tog diedra sadréi unutrasnju oblast roglja. Za rogalj kaZemo da je PRAVILAN ako su sve njegove strane jednake i svi njegovi diedri jednaki (fj. kada ima sve bridne kutove medusobno jednake i sve priklone kutove medusobno jed- nake). Rogalj mora imati najmanje tri strane. Rogalj koji ima tri strane - nazivamo TRIEDAR (61. 127). Ako su svake dvije ivice triedra medusobno okomite, za triedar kazemo da je PRAVOUGLL. Ivitni uglovi pravouglog triedra su pravi uglovi. Ako se uzme da stranama triedra odgovaraju stranice trougla, a diedrima triedra uglovi trougla, onda zastranei diedre triedra imamo teoreme potpuno analogne teoremama o stranicama i uglovima trougla. Naime, dokazuje se da vazi slijedeca teorema: Teorema 6. 1.1. U svakom triedru: a) nasuprot jednakih triedara, leze jednake strane, b) nasuprot jednakih strana leve, jednaki diedri, c) nasuprot veéeg diedra lez veéa strana, d) nasuprot vece strane, ledi veti diedar. Teoremama 0 odnosu izmedu stranica trou la odgovaraj odnosu izmedu strana trieda, f, dokazuje se davijogs nt Malogne teoreme © la vrijedi: Teorema 6. 1.2. Za strane svakog triedra vrijedi: a) svaka strana triedra manja je od zbira drugih dviju strana, b)svaka strana triedra ve¢a je od razlike drugih dviju strana. Dokazimo, npr, tvrdnju a). U tom smislu,u triedru sa vehom Oi ivicama Ox, Oy, 02 (<1 127) oznaéimo strane Z Oz, u Zx02i Z.xOy saa, b,c. Ako su strane triedra jednake, tatnost tvrdnje je ofigledna. Zato, pretpostavimo da je, npr, ¢ > b, pa dokazimo dajea+ b> c. Povucimo u strani c polupravu OV tako da je 2 xOv = b. Tadaje ZyOv= c~b. Neka su A iB proizvoljnetaékena ivicama Ox; Oy tada poluprava OV jee du AB u nekoj taéki P. Uzimamo na ivii Oz taéku Ctako da je OC = OP Sada su trouglovi AOCi AOP podudarni (er je OA = 04, OP = OC, AB, odakle BC > AB - AC = BP. Uoéimo sada trouglove BOP i BOC. Oni imaju po dvie stranice jednake: 077 oc {OB = OB, dok za treée stranice BC i BP, kao 3to je dokazano, vati BC > BP- Tada tasuprot BC leZi vedi ugao nego nasuprot BP, pajea> ¢~b, odakle slijedi a+ b> 6 Sto je i trebalo dokazati. Na isti natin je b + ¢>a,a+c> b.Izovi na desnu stranu lana b za sluéaj da je a 2 b, ednosno jec>a-b, odnosno c > b= a. Slitno prethodnom, moze se dokazati da vrijedi j slijedeéa teorema: Teorema 6,1, 3. U svakom konveksnom rog)ju je ZBIR SVIH STRANA (IVICNIH UGLOVA) MANJI OD PUNOG UGLA. ; sestam at Kako je triedar rogalj (koji ima tri strane), jasno Je dai za zbir njegovih strana ‘wrdnja prethodne ee yo je zaokruzava tzv. odnos strana diedara triedra. dobijamo: th nejednakosti dobijamo, premjestanjem ‘lana a za sluéaj da je b> @, da 6.2. POLIEDAR SLICNOST POLIEDARA 62.1. Opéenito o poliedrima ‘Odnos strana i diedara poliedra _ P _ nazivamo POLIEDAR- Bilo koju povrs, sastavijenu iskljuéivo 7 ion on eee KOM Pov i figura ke n Uglova, tako ae seere mnogousla jeste stranica jo8 feeoB sno edrog Sjemu susjednog mrogougla, Koji s prvim ne led! u ito! ravni, @ re edn mo” uglov, osim mozda, zajednitkog,temens, nema drugin fn aa) (ZATVORENA) POLIEDARSKA POVRS (grki: poli mneB™” e ») Poliedarska povré dijeli sve ta¢ke prostora na dva skupa dvije - oblasti: jedan od tih skupova nalazi se s jedne strane te povrsi i zove se UNUTRA- SNJOST ili UNUTRASNJA OBLAST, a drugi skup tataka s njene druge strane i zove se SPOLJASNJOST ili SPOLJAS- NJA OBLAST. Figuru koju éini poliedarska povrs sa svojom unutragnjom oblasti nazivamo POLIEDARSKIM TIJELOM. Mnogouglovi, kao dijelovi ravni, koji omeduju poliedarsko tijelo - zovu se nje- govim STRANAMA. Stranice tih mnogouglova u kojima se sijeku po dvije strane - zovu se IVICE ili BRIDOVL. SUKA bs, Tatke na poliedarskom tijelu, u Kojima se sastaju tri ili vie bridova, zovu se njegovi VRHOVI (TJEMENA) ili UGAONE TACKE. ‘Napomena U nate dalem ielaganj,budut da 6 vein sutajeva bit aso, ihe bit svjedno da ise govor o poiedarskoj pwr illo poiedarskom tl, upotreblavat Gemo i 2s jadno i 2a"Grugo naziv POLIEDAR Napomenimo da seu adekvatng lteratar eee pod plidrom podrazumijeva amo coleda sko bilo (poliedar se hatko definite kao geometrsko tel koje jeu prston. potpuo omedene sano S0uglovi: pravilni trouglovi, Setverouglovi, petougloy sought itd. (uvjeri se Ugao pravilnog petougla iznost 108°, pravilnog sestougla 120°) vais ae i Osim toga, mora se uzeti u obzit dda svaki rogalj ima najmani? ii i tiedra pravilni trouglov! Tada sviivient PO ji od 360%, th Uzmnimo, prvo, da su strane pravilno} J uglovi u cia ‘oa aroee Posto njihov zbit nie ja a Uglova u jednom roglju mode biti svee? 3, 4ili5, er i . 53> r < 360°, dak je vet 6 - 60° = 360°. Dale, PI STRANE PRAVILNI TROUGLOVE ~ MOZE DIT u Pravilni tetraedar (sl. 130. a) ) iedra kvadrati. Tad: Neka su sada strane pravilnog pol! 3g poli Piedra iznose po 90°. ith uglova moze biti ae jer LIED. 40° « 3, posTOyt, dakle, SAMO JEDI re HEKSAEDAR (er PRAVILNI CETVEROUGLOVL i t0 j€ PRAVIENE H a iednom roglj 08 wie see p, dok je vee ; IE aR CHE SU STRANI heks - Se8!) mi a poznatiji nam pod imenom KOCKA (s1. 130. c)). Konagno, ako su strane pravilnog polie- dra pravilni petouglovi, onda ivitni uglovi jednog roglia iz- nose 108° tih uglova moie biti o ” 1 < 360°, dok j > 3, jer je 3 - 108° < 360°, dok je LER vveé 4-108? > 360°. MOZE, dakle, aS POSTOJATISVEGAJEDAN PRA- EA] VILNI POLIEDAR CIJE SU STRANE PRAVILNI PETOUGLL SUKA 0 Pravilni mnogouglovi sa Sest i vie stranica ne mogu biti strane pravilnog poliedra, jer ugao pravilnog Sestougla iznosi 120° (a, 3 - 120° = 360°), dok uglovi mnogougla &ij je broj stranica veti od 6 su veéi od 120°, Dakle, osim kocke i pravilnog tetraedra, mogu postojati jo$ svega dva pravilna poliedra éije su strane pravilni trouglovi i samo jedan poliedar die su strane pravilni petouglovi. U geometriji se dokazuje da takva tri pravilna poliedra zaista postoje Jedan pravilni poliedar je su strane pravilni trouglovi predstavijen je na sl. 130. b). On ima osam strana i zove se PRAVILNI OKTAEDAR, (grtki: okto - osam). Taj poliedar je, u stvari, “dvostruka” jednakoivicna kvadratna piramida, t. dobije se kad dvije takve jednakoivitne kvadratne piramide sastavimo, poklapajuti im kvadratne osnove. Drugi pravilni poliedas, sastavljen od pravilnih trouglova je predstavijen na sl. 130.e). (On ima dvadeset strana i zove se PRAVILNLIKOSAEDAR (grtki: eikosi - dvadeset) Jedini pravilni poliedar Ge su strane pravilni petouglovi predstavijen je na sl, 130. d). On ima dvanaest strana i zove se PRAVILNI DODEKAEDAR (gr¢ki: dodeka - dvanaest). [Napomens:Prethodna tvednjs, da postoj samo pet pravlnth poiedarajeu sts, posledic av. Ojerove (Euler) teoreme o poliedrima, tne reteno, Dekart - Oleroveteareme, pa se pomenitatvrdnja moze | strogo dokazati, pozivajusi se na Cjlerovu teorem, koja glasi 1. Ukupan brojvvrhova i strana otvoren, jednostruko povezane poliedarske povrSije zajedan veéiod boa neni ivca stosiel 2. Ukupan bro vhova is strana poledranullogrodaje za dva vei bj njegovih vic, stonit2, Mote se dakszati da Ojlerova teorema vatiu stvari za sve ej isu predmet nash razmatranja u ovom poplavlu smatematike indukcie il na ustaljeni natin, poliedre osm 2a neke pole posebne vs, Dokarz.ove eoreme se mage ievest np, pom prethodno dokansjuti(a oda Kors o) dr 1) Zhi 5, vin uglva na poliedsrkoj pours kojaima ukupan brojo thors, noe = (0-2)-360° mel m 2 Zbir 5, sh lov na poledasko pve, koa imaukupan bj thors strana, ens S= (is) 360, — meee pet prvitnih poliedara su bili poznati jo starim grékim geometricima, Ova ela ‘Phila poznata i prije Platona, nazivana su u njegovo doba, i dugo kasnije, sof ovim tjelima, zbog toga $10 je Platon atomima éetirju njegovih “elemenata” Fa vazduhu, vatri i vodi pripisivao oblik pravilnih poliedara i to obik(redom): pe taeda tetracra i ikosaedra, dokje oblik dodekaedra pripisivao ilo} vasion © pravilnim poliedrima govori se u XIII ajizi Euklidovik “Blemenata”, uw kojoj suki pokazuje njihovu konstrukeiju i nagin njhovog upisivanja u loptu koja 5 623. Sliénost poliedara Definicija 6. 2.3 Za dva poliedra, odnosno dva geometrijska tijela, kazemo da sa PODUDARNA (SUKLADNA), ako se mogu dovesti u polozaj potpunog meduc

    You might also like