Crtačke tehnike

Čovjek crta otkad postoji. Prve tragove ostavlja na stijenama pećina, a zatim na
glinenim podlogama, papirusu, papiru i na kraju na ekranu. Crtežom izražava
sebe ili na plohi tumači/oponaša svijet koji ga okružuje. Kad se izražavamo
crtama, rezultat koji dobijemo jest crtež. Postupak izražavanja crtom
nazivamo crtanje. Crtež može biti nacrtan različitim crtačkim tehnikama koje
dijelimo na suhe (olovka, olovka u boji, ugljen, kreda, kemijska olovka i pastel)
te mokre (flomaster, tuš i metalno/guščje pero, tuš i drvce, tuš i kist te lavirani
tuš).1

Suhe crtačke tehnike

Olovka

Olovkom crtamo po papiru različitih debljina (tanak ili debeo), različitih

tekstura (gladak ili hrapav) i različitih tonova (bijel ili toniran). Olovka je
relativno postojana na papiru, a briše se gumicom.
Botaničari, arheolozi, građevinari... Sve su to zanimanja u kojima je olovka
osnovno crtaće sredstvo. Odlaze na teren i bilježe stvari koje su predmet
njihova zanimanja. Crtaju skice ili prikazuju stvari sve do njihovih sitnih detalja.2

1
https://hr.izzi.digital
2
https://hr.izzi.digital/
3
https://www.google.com/
Olovke u boji

Olovke u boji nazivamo drvene bojice. Od malih nogu ih imamo u svojim

likovnim setovima. Bojice često koriste dizajneri za izradu skica, crtanje odjeće i
tkanina.

Pastel

Pastel je bijela kreda pomiješana s bojom u prahu. Postoje razne vrste pastela,

npr. voštani ili uljni pastel, ali samo suhi pastel je pastel u pravom smislu riječi.
Obično se oblikuje u štapiće. Njihov se suhi trag može razmazati prstima,
trljačima od papira ili nekim drugim sredstvom. Profesionalni pastelisti
uobičajeno nanese pastel naknadno, kao prašina. Kao slikarska tehnika pastel
se izvodi suhom bojom u obliku štapića obično na papiru posebno fine
vlaknaste strukture koja odlično prihvaća fini obojeni pastel prah.

4
https://www.google.com/
Pastelom se nazivaju i slike naslikane tom slikarskom tehnikom. Njihova je
glavna osobina suhoća. Neki smatraju kako je površina modernog pastela slična
površini eukalistike.5

Ugljen

Ugljen za crtanje ili slikarski ugljen dobiva se suhom destilacijom

(karbonizacijom), odnosno sagorijevanjem uz minimalnu količinu kisika.
Karbonizira se npr. vrbino ili brezino pruće. Školski ugljen za crtanje dobiva se
karbonizacijom prašine. Ugljen ostavlja suhi, mekani i prašnjavi trag na
hrapavom papiru, omogućuje razmazivanje, ali ne omogućuje crtanje dugih i
tankih linija. Na kraju se crtež nacrtan ugljenom mora fiksirati.
Ugljen odn. ugljeni štapići prave se od grančica lipa ili lijeske i ostavljaju debeo
trag. Ugljen se troši jako brzo. On je prašljav, maglovit i to daje posebnu
mekoću, toplinu i nježnost toj crti.
Umjetnik koji koristi ugljen je emotivan. Prašina je sastavni dio crteža. Lako se
sjenča. Crtež izgleda na kraju kao da kroz maglu gledamo. Crta sva treperi u toj
prašini bila ona uža, šira ili veća. Papir ne bi trebao biti gladak.6
Ako ga držimo okomito u ruci, ugljen ostavlja trag u obliku crte. Ako ga
položimo horizontalno na papir i crtamo cijelom njegovom površinom,
ostavljat će trag u obliku plohe/mrlje. Taj je drugi način crtanja pogodan za
sjenčanje nacrtanih oblika jer se pritiskom ruke postižu plohe različitih tonskih
vrijednosti.7

5
https://hr.wikipedia.org/
6
https://sh.wikipedia.org/wiki/Ugljen
7
https://hr.izzi.digital/
 Mokre crtačke tehnike

Flomasteri

Flomasteri ili markeri vrsta su tintanih olovaka. Spadaju u crtačku tehniku tinte.

Proizvode se u različitim bojama i različitim debljinama. Naziv je nastao prema
američkoj tvrtki Flo-Master iz druge polovice 20. stoljeća.
Za razliku od ugljena i olovke, flomaster uvijek ostavlja trag iste debljine, bez
obzira na jačinu pritiska. Podloga za flomaster je gladak papir.8

8
https://hr.wikipedia.org/
Tuš i pero

Tuš je za razliku od ugljena, krede ili olovke „mokra“ crtaća tehnika. Crtež
tušem je crtež izveden bojom u tečnom stanju perom, trskom ili četkom. Stari
Egipćani, Grci i Rimljani koristili su pera od trske (calamus) – zašiljenu cevčicu
od trske, koju su umakali u specifične tinkture. Kao sredstvo za crtanje, tuš je
na više mesta u svetu korišćen već više od 2000 godina. Rimljani su koristili već
i ptičja, bronzana i srebrna pera sa razrezanim vrhom (penna). Kaligrafska
veština pisanja na pergamentu i papirusu posebno su uticala na izgled crteža.
Razvojem proizvodnje papira, po pristupačnijoj ceni od klasičnih nosioca, javlja
se i afirmativni umetnički crtež kao obavezni pratilac stvaralačke baštine
renesanse, baroka kao i novijih tokova umetnosti. Mnogi veliki majstori koristili
su uspešno mogućnosti pera i tuša pa svakako treba navesti Leonarda
(Leonardo da Vinci) , Direra (Albrecht Dürer), Holbajna (Hans Holbein),
Rembranta (Rembrant Harmenszoon van Rijn).
Guščje pero se danas usađuje u metalni držač kao i metalna pera za razliku od
nekadašnje upotrebe. Već u 6. i 7. veku za pisanje i crtanje su se koristila pera
gusaka, tetreba, gavrana ili labuda. 10

9
https://www.google.com/
10
https://slikarskatehnologija.wordpress.com/
 11

Pero od trske pruža najveće mogućnosti raznolikosti poteza. Najbolje pero od

trske je izrađeno od bambusa koji se zarezuje prema potrebi i želji tako da
ponekad menjamo zašiljenu formu čak i prilikom samog rada. Okretanjem
samog pera i različitom jačinom pritiska ovim crtaćim materijalom možemo
postići maksimalnu raznolikost poteza i specifičan senzibilitet. Umesto tuša, u
ovoj tehnici često se upotrebljava sepia ili čak vodena boja. Poroznost trske
dozvoljava primanje veće količine bojene tečnosti i ostavlja trag duže vremena,
ali intenzitet tona postepeno opada. Sva ova svojstva iskustvom i rutinom daju
specifičnost ovoj tehnici.12

13

11
https://www.google.com/
12
https://slikarskatehnologija.wordpress.com/
13
https://www.google.com/
Metalna pera.  Ona imaju također uzdužni prorez  za regulaciju debljine linije
(jači pritisak ruke izaziva  deblji trag, a lakši pritisak tanji trag), a vrh im ovisi  o
funkciji: kotir-pera (za crtanje kota) imaju oštar  vrh, i njih koristimo za rad u
razredu; redis-pera  imaju krušić za ostavljanje šireg traga; a ato-pera  imaju
plosnat, zakošen vrh čime dobivamo čas vrlo  debele, čas tanke linije, ovisno o
smjeru  povlačenja.
 Crte povučene perom su jasne, oštre i čiste. Ipak,  pero je vrlo osjetljivo na
rukopis autora, prima  njegove drhtaje u uloženu količinu pritiska, pa u
karakteru pera nije povlačenje jednoličnih,  monotonih linija.14

15

Lavirani tuš je takva crtačka tehnika u kojoj osim linije koristimo više likovnih

elemenata: ton i tekstura. On se javlja nakon obrade tuša i pera. Tom tehnikom
oblikujemo i plohu. Zahtjeva veću spretnost i iskustvo. Može se koristiti i bez
prethodnog crtanja olovkom. Prikladni motivi:

 mnoge infiguralne (apstraktne) kompozicije

 motivi koji objedinjuju liniju i ton, odnosno strukturu, primjerice stan,
ognjište, posuđe (reflektira svjetlo), staro pokućstvo, moderna i stara
arhitektura, kišni dan, kamenje.16

14
http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/
15
https://www.google.com/
16
https://hr.wikipedia.org/