Složeni glagolski oblici

Perfekt

- Pefektom se obilježava radna (s, z) koja se izvršila prije trenutka govora: Putovali smo
prema moru.
- Od svih glagolskih oblika kojima se izražava prošlost (tj. preteritalnih glagolskih oblika)
perfekt je stilski i značenjski neobilježen.
- Tvorba: od nenaglašenih (enklitičkih) oblika prezenta pomoćnog glagola jesam i
pridjeva radnog glagola koji se mijenja

1. ja sam čitao
čitao sam čitali smo
2. čitao si čitali ste
3. čitao je čitali su

- odrični oblik: nisam čitao

- sa naglašenim oblikom pomoćnog glagola: jesam čitao

Pluskvamperfekt

- Pluskvamperfektom se obilježava radnja (s, z) koja se desila u prošlosti:

a) prije neke druge radnje: Prije nego što smo ušli, bili smo očistili cipele.
b) za vrijeme neke druge radnje (istovremeno): Kad sam slušao vijesti, bio sam se
naljutio.
c) poslije neke druge radnje: Kad ostadoh sam, sve je bilo nestalo.

- Pluskvamperfektom se može označiti da je rezultat ili učinak neke radnje (s, z) u

prošlosti u međuvremenu potrven: Bila sam izgubila tu knjigu (ali sam je u međuvremnu
našla).
 - Tvorba: od perfekta ili imerfekta pomoćnog glagola biti i pridjeva radnog glavnog
glagola

1. bio sam čitao bili smo čitali

2. bio si čitao bili ste čitali
3. bio je čitao bili su čitali

1. bijah/bjeh bijasmo/bjesmo čitali

čitao
2. bijaše/bješe bijaste/bjeste
čitao čitali
3. bijaše/bješe bijahu/bjehu
čitao čitali

Futur I

- Osnovna uloga je obilježavanje budućnosti, tj. označava radnju (s, z) koja će se desiti
nakon trenutka govora: Sutra ću posjetiti roditelje.
- Može se obilježiti još:
a) radnja (s, z) koja se desila u prošlosti: Upitah ga je li se umorio. – nisam – reći će
on. – historijski ili pripovjedački futur
b) radnja (s, z) koja se odnosi na svako vrijeme: Čestit čovjek nikad neće prevariti
drugoga. – svevremenski ili poslovični (gnomski) futur

- Tvorba: od nenaglašenog (enklitičkog) oblika prezenta pomoćnog glagola htjeti i

infinitiva glagola koji se mijenja

1. čitat ću čitat ćemo

2. čitat ćeš čitat ćete
3. čitat će čitat ćete

Napomena: govori se čitaću, a piše se čitat ću sa izostavljenim -i ili ja ću čitati. Kod glagola na
-ći futur se uvijek piše odvojeno i ne ispušta se krajnje -i (ići ću / ja ću ići).
Futur II (egzaktni)

- obilježava se neostvarena radnja s, z za koju se pretpostavlja da će se desiti u budućnosti:

a) prije neke druge radnje: Kad bude završio posao, popričat ćemo s njim.
b) za vrijeme neke druge radnje: Dok budemo čitali roman, zapisivat ćemo imena
junaka.
c) poslije neke druge radnje: Javit ću vam se prije nego što budem krenuo dalje.

- tvorba: od (svršenog) prezenta glagola biti i pridjeva radnog

1. budem čitao budemo čitali

2. budeš čitao budete čitali
3. bude čitao budu čitali

- upotrebljava se od nesvršenih i rjeđe svršenih glagola

Kondicional (potencijal) I

- izriče mogućnost ili želju: Kosa bi tada postala ljepša. Popio bih malo vode.
- može se obilježiti i radnja (s, z) koja se u prišlosti ponavljala: Otac bi me petkom vodio
u dućan. – pripovjedački potencijal

- tvorba: od nenaglašenog aoristnog oblika pomoćnog glagola biti i pridjeva radnog

1. čitao bih čitali bismo

2. čitao bi čitali biste
3. čitao bi čitali bi

Kondicional (potencijal) II
- izriče samo mogućnost: Da bijaste došli na vrijeme, bili biste ih upoznali.

- tvorba: od potencijala I pomoćnog glagola biti i pridjeva radnog

1. bio bih čitao bili bismo čitali

2. bio bi čitao bili biste čitali
3. bio bi čitao bili bi čitali