Ocr - HE MILJACKA, Rekonstrukcija HE Miljacka, Y1-E98.00.01-G01.0, Izbor Veličine Gradnje PDF

HEP-Proizvodnja d.o.o.
P.P. HE JUG-Split, Ivana Gundulica 42
HE MILJACKA
REKONSTRUKCIJA HE MILJACKA
Y1-E98.00.01-G01.0
~
,--
•. . . ~ , .. • .• • • .• - . . . . •. . ..: r. -..· . • .: .· . ... -~ - - .•. . .. . . " .
J
IZBOR VELICINE IZGRADNJE
2003
'•
elektroprojekt d.d. • zagreb
Centrala ....................... .................. ........ ... ...... ........ ............ 6307 777
Faks: ......~............................................................................. 6152 685
WVVW .... ........................... ...................... http://www.elektroprojekt.hr
URED GLAVNOG DIREK'TORA

GLAVNI DIREKTOR .... ................................. ........... .. ......... 6152 670
ELEKTRO - TELEKOMUNIKACIJSKI BIRO

DIREKTOR ET BIROA .. ........... .. ...... .. .......... ................. ...... 6152 690
Faks ....................... .. ......... ......... ............ ............................. 6152 685
GRADEVINSKO - ARHITEKTONSKI BIRO

DIREKTOR GA BIROA ,......... ..... ...................; ............ ......... 6152 691
Faks ......... .... ........ ...... ..... .......... ... .. .. ·: .::~ ......... ......... ...... ... ... 6152 686
STROJARSKO - TEHNOLOSKI BIRO

DIREKTOR ST BIROA .. .................................. .. .... .............. 6152 673
Faks .. .............................................................. ..... ..... .... .. .... 6152 687
,._..
~ elektroprojekt d.d. • Zagreb HRVATSKA
p.p. 136 telefon 01/6307 777 faks 6152 685
,.....6 Prilog 001
.,.; elektroprojekt d.d. ·zagreb List 1/10
.I a-~~
....., o"':' L •
.. .. • o
'\
I
I
~ I
I •
- ~-
HE MILJA~:~ . ,(·.. ~ __ . ._ :_ .. :-·

' I
..
·
Y1-E98;00.01-G01.0
IZBOR VELICINE !ZGRADNJE
. i t ••
..
Prilog 001
List 2/10
elektroprojekt
projektiranje, konzalting i inzenjering d.d. HR/10000 Zagreb, Alexandera von Humboldta 4
lnvestltor
·-
Gradevina . HE MILJACKA
-
Dio gradevlne
Vrsta dokumentacije ldejno rjesenje
Vrsta projekta Projekt vise struka
Projekt REKONSTRUKCIJA HE MILJACKA
Oznaka projekta/knjige Y1-E98.00 .01 G01.0
·Knjiga IZBOR VELJCINE IZGRADNJE

:
~
Zvonimir
Sever dlpl. lng. gr...
;;.. !Nialtcnl lnlcnjcr gra4tvfnantva
Glavnl projektant Zvonimir Sever, dipl.ing.grad.
J~ ojekt d.d. - ~
r~ ~ ~
y
Za strucno vijece prof.dr.sc. Josip Rupcic, dipl.ing.grad. ~~

Direktor biroa Zdenko Mahmutovic, dipl.ing.grad.
\'\NoA- ( /
Glavnl direktor Kruno Galic, dipl.ing.grad.

UJa!/1 v
elektroprojekt
projektiranje. kc"zalting i inienjering d.d.
ZAGREB, Alexandera von Humboldla 4
1
Mjesto i datum Zagreb, - 15. prosinca 2003. Primjerak

Prilog 001
List 3/10
elektroprojekt
projektiranje, konzalting i inzenjering d.d. HR/10000 Zagreb, Alexandera von Humboldta 4
lnvestitor
P.P. HE JUG-Split, Ivana Gunduli6a 42
Gradevina HE MILJACKA
Dio gradevine
Oznaka projekta/knjige Y1-E98.00.01 G01.0
Knjiga IZBOR VELICINE IZGRADNJE
Zvonimi r
Projektanti Sever dtpr. ,~ ~~'..,
oVIoittnlln!enjer gmr:vinmtw
~ Elektraprojekt d.d.- Zagreb
br. 66
mr.~c. Vedran Juric, dipl.ing.grad. iftf. . . Vcdran

Juri~ dl~l.l~ .,.,,
f!IWW- ~
~
OvtaStenl inienjcr gradmn•I'Jlw
Elektroprojekt d.d.- Zagreb
br.56
.( .
1:/ Davor P1JI~tc, dipl.ing.el.. Davor '
Pavlovic dtpl. rn 9. •'·
Ovtaltenllnicnjer tlrkttotchnlkc
fY/(jevv&vt c ~" . . . . . , . , Elektroprojckt d. d.-Zagreb
br. 1
Mjesto i datum Zagreb, 15. prosinca 2003. Primjerak

,..
.... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 001
41# elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 4/10
POPIS PROJEKATA
Oznaka projekta Naslov projekta/vrsta
Y1-E98.00.01 REKONSTRUKCIJA HE MILJACKA
POPIS PROJEKTNIH KNJIGA
Oznaka knjige Naslov knjige

~C
~
Y1-E98 .00.01-G01.0 IZBOR VELICINE IZGRADNJE
Y1-E98.00 .01-G02.0 ODABRANO IDEJNO RJESENJE
~,(
~
.
,.
~
....
elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00 .01
Knjiga
G01.0
Prilog
List
001
5/10
f")
. ...
•
SADRZAJ PROJEKTNE KNJIGE
Oznaka
priloga
1 ZAGLAVNI DIO 001
1.01 Naslovna strana

1.02 Naslovno potpisni listovi
1.03 Popis projekata/knjiga
1.04 Sadrzaj projektne knjige
1.05 lzvadak iz sudskog registra
1.06 Rjesenja projektanata ·
1.07 Popis suradnika projektne knjige
2 UVOD Y1-E98.00.01-G01.0-002
3 PROJEKTNIZADATAK Y1-E98.00.01-G01.0-003
4 POD LOGE Y1-E98.00.01-G01.0-004
5 HIDROLOSKI ODNOSI Y1-E98.00.01-G01.0-005
6 HIDROGEOLOSKI ODNOSI Y1-E98.00.01-G01.0-006
7 VARIJANTE TEHNJCKIH RJESENJA Y1-E98.00.01-G01.0-007
8 REKONSTRUKCIJA STARE ELEKTRANE Y1-E98.00.01-G01.0-008
9 NOVA PODZEMNA ELEKTRANA Y1-E98.00.01-G01.0-009
10 USPOREDBA VARIJANTI ODABIR VELJCINE

IZGRADNJE Y1-E98.00.01-G01.0-01 0
11 ZAKLJUCNA RAZMAT ANJA Y1-E98.00.01-G01.0-011
12 NACRTI Y1-E98;00.01-G01.0·012
£ '\
~
G,"; A..
~ \
.. ' ~- i)
REPOBLIKA HRVATSKA REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAeKI SDD U ZAGREBD TRGOVAtKI SUD U ZAGREBU
-'~
IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA IZVADAK IZ SUDSKOG R£GISTRA
:::::::::::s:::===~=====:sz~:~======~==z====z==~=====================~==~ C2 S~~wcc~~c•••~~~ = ~~=~T2•~*••a••~~~·-=a•••ow•••Ka•~•~'• : ,~~•ee=~~.-
SDB.JEKT UPISA P~EDMET POSLOVANJA - OJELATNOSTI: (1)
---------------------------------------------------------------------
-"
·l • - davanje atrufne pomoci odnoano konzultantskih
I'IBS: (1)
usluga u toku izgradnje i u radovi~~~a na izgradenim
080181847
TVRTKA/NAZIV:
1 •
objektirna
- drugi poalovi l?ri izvodenju investicijakih radova
u inozemstvu
..,
1 ELEKTROPROJEKT, projektiranje, konzalting ' i inzenjering d,d. 0
SKRACENA TVRTKA/NAZIV:
CLANOVI UPRAVE I LIKVIDATORI ..,
"'C
1 ELEKTROPROJEKT d.d. 2 Kruno Galic, JHBG: 1806939330087 ~.
-"
l - direktor (1)
PRIJEVOD TVRTKE:
J - zastupa drustvo pojedinacno i samostalno
1 Jezik: English
Elektroprojekt Consulting Engineers NADZORNI OOBOR
a.
1 Jezik: German
1 Tomislav Jan~ijev, JHBG: 1112943330065 c..
Elektroprojekt Beratungaingenieure 1 - predsjednik nadzornog odbora
1 Jezik: French N
1 Harijan Cerovac, JHBG: 0512925330052 Q)
Elektroprojekt Ingenieura-conseila 1 - zamjenik predsjednika nadzornog odbora <D ...,
(1)
1 Jezik: Italian 0'
Elektroprojekt Consulting Engineers l Ivan Gojfeta, JHBG: 020l934330l75
1 - flan nadzornog odbora
SJEDI$T£;
l Borialav Frankovic, J~JBG: 0808931330109
4 zagreb, Olica Alexandera von Humboldta 4
l - ¢lan nadzornog odbora
PREDHET POSLOVANJA - DJELATNOSTI:
1 72 - Ra¢unalne i arodne aktivnoati 3 Hr. Dragutin Petanjak, JHBG: 2811936330059
1 73 - Iatrazi~nje i razvoj 3 - ~lan nadzornog odbora
1 73.10.2- Iatra~. i razvoj u tebn. i tebnol. znan.
TEHELJNI KAPITAL: <
1
1
1
74.20 - Arhitektonak.e i infenj. djeJ. i tehn. :HVjet.
74.30 - Tehni¢ko ispitivanje i analiza
74.40 - Promidtba lr~kla=a i propaganda!
1 8,980,000.00 njema~ka marka ...-< ~
1 74.8 - Ostale poalovne dje1atnoat:i , d. n. PRAVNI ODNOSI:
1 74.14 - Savjetovan ~e u vezi a poalovanjem i upravlj. Prav.ni oblik
l 45 - Grao:levinaratvo 1 dioni~ko dru~tvo
1 50.1 - Trgovina motornim vozilima
1 50.3 - Trg • . dijelovilllil i priborolll za 1110torna vozila Oaniva¢ki akt:
1 51 - Trgovina oa velik9 i pos.redovanje u trgovini 1 Statut Druttva uavojen je 18, 11. 1995. godine odlukom Skup~tine m
18. atudenog 1995. godine <0 "0
1 • - i~vo.tlonje in.,..eaticijakib radova u ino:eaatvu ex>
\ • - iz rada ek«pertiza i atudija, inveaticijskih 0 &.
Statut:
~ ~
p~ograma, proetornih i urbaniati¢kib planova i 0
projeka'ta, iciej nib, glavnib i detal jnih projektata 3 Odlukom Glavne skup,tine od 25.04.1998. godine izmijenjen Statut u
i inveaticijako-tebni¢ke dokumentac · · ¢lanku 42. o nagradi ~lanovima Nadzornog odbora. Pro~i~ceni tekat
licitacijakih e1aborata ltonde e dokumentac1 · Statllta od 25.04,1998, dostavljen sudu i ulo!en u :biriC '
izrada dru.g e inveaticijake entacija
objekte i radove OSTALI PODACI:
izvotlenje geodetskih, ge l - Subjekt je bio upisan
radova 1-521
atru¢no-tehni~ki n.dzor G) :A
inveaticijakih radova u
inveaticijakih objekata
~~=:=;~~=•c~~,=~~•=::~c:a:=:~:::•:::wa#¥
...
0
0
2.
cE'
Ill
0004, 2001.09.0~ 02:09 <-5] Stranica : 1
0004, 2001.09.04 02:09:51 2 ........
r "0
[ ::::!.
0
(0
....IZ! ....
0
0
0
,.,... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 001
._ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 1 List 7/10
Broj: 003434
Na osnovi clanka 45. Statuta Elektroprojekta d.d. te clanka 28. stavak 1. tocka 23. i
clanka 28 . stavak 3. Pravllnlka o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
Elektroprojekta d.d. (dalje u tekstu: "Pravilnik") donosim
RJESENJE
Zvonimir Sever, dipl.ing.grad.
imenuje se za
PROJEKTANTA
Projekt vise struka
ldejno rjesenje
Gradevina: HE MILJACKA
Projekt: REKONSTRUKCIJA HE MILJACKA
Oznaka projekta: Y1-E98.00.01
lnvestitor: HEP-Proizvodnja d.o.o.

Ugovor broj U071-GA-0602 od dana 31.07.2002
lmenovani udovoljava uvjetima iz clanka 28. stavak 1. tocka 23., i clanka 28. stavak 3.
Pravilnika i uvjetima iz clanka 25. Zakona o gradnji, a upisan je u lmenik ovlastenih
inzenjera gradevinarstva Hrvatske komore arhitekata i inzenjera u graditeljstvu pod
brojem 66 .
lmenovani je odgovoran za sve priloge iz ovog projekta na kojima se nalazi njegovo ime.
elektroprojekt
projektlranje, konzalting i inzenjering d.d.
ZAGREB, Alexandera von Humboldta 4
1
Zagreb, 30.04.2003 . · Voditelj QA: ~

,..,.. Vrsta Projekt Knjiga Prllog 001
4111# elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E9B.00.01 G01.0 ! List 8/10
'
Broj: 003435
Na osnovi clanka 45. Statuta Elektroprojekta d.d. te clanka 28. stavak 1. tocka 09. i
clanka 28. stavak 3. Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
Elektroprojekta d.d. (d alje u tekstu: "Pravilnik"} donosim
RJESENJE
mr.sc. Vedran Juric, dlpl.ing.grad.
imenuje se za
PROJEKTANTA
Projekt vise struka
ldejno rjesenje
Gradevina: HE MllJACKA
Oznaka projekta: Y1-E98.00.01

Ugovor broj U071-GA-0602 ad dana 31.07.2002
lmenovani udovoljava uvjetima iz clanka 28. stavak 1. tocka 09., i clanka 28. stavak 3.
Pravilnika i uvjet!ma iz clanka 25. Zakona o gradnji, a upisan je u lmenik ovlastenih
inzenjera gradevinarstva Hrvatske komore arhitekata i inzenjera u graditeljstvu pod
brojem 56.
lmenovani je odgovoran za sve priloge iz ovog projekta na kojima se nalazi njegovo ime.
efektroprojekt
projektiranje, kcnzalting i inzenjering d.d.
Gfff~~(!J
~~ffrtunr.rr/cr.
ZAGREB, Alexandera von Humboldta 4
1 Kruno
c··
Zagreb, 30.04.2003. Voditelj QA:
,....
... elektroprojekt d.d .• zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjlga
G01.0
Prilog
I List
001
9/10
!
Broj: 003436
Na osnovi clanka 45. Statuta Elektroprojekta d.d. te clanka 28. stavak 1. tocka 04/1. i
clanka 28. stavak 3. Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta
Elektroprojekta d.d . (dalje u tekstu: "Pravilnik") donosim
RJESENJE
Davor Pavlovic, dipl.ing.el.
imenuje se za
PROJEKTANTA
Projekt vise struka
ldejno rjesenje
Gradevina: HE MILJACKA
Oznaka projekta : Y1-E98.00 .01

Ugovor broj U071 -GA-0602 od dana 31 .07.2002
lmenovani udovoljava uvjetima iz clanka 28. stavak 1. tocka 04/1., i clanka 28. stavak 3.
Pravilnika i uvjetima iz clanka 25. Zakona o gradnji, a upisan je u lmenik ovlastenih
inzenjera elektrotehnike Hrvatske komore arhitekata i inzenjera u graditeljstvu pod brojem
1.
f '
Jl lmenovani je odgovoran za sve priloge iz ovog projekta na kojima se nalazi njegovo ime.
~I e l~ct ro proj ekt

ptot~~tli~aRJe. kch£alting llntenjering d.d. r--
£1\0Rei, "''""; " "" ""mbold~ 4 G
'!f!l:!!:)"J'jI '
KrunJb~lic, dipl.i~.
v
(" -'"i
Zagreb, 30.04.2003 . Voditelj QA:

,.~ Vrsta Projekt Knjiga Prilog 001
_. elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 'j List 10/10
;
lnvestitor HEP-Proizvodnja d.o.o.

Dio gradevine
Vrsta dokumentacije ldejno ~esenje

.J
w
NA IZRADI OVE PROJEKTNE KNJIGE RADILI SU:
Projektanti: Zvonimir Sever, dipl.ing.grad.

mr.sc. Vedran Juric, dipl.ing.grad.
Oavor Pavlovic, dipl.ing.el.
Vanjski suradnici: Zvonimir Mrsa, dipl.ing.el.

dr. Renato Buljan, dipl.ing.geol.
prof. Ranko Zugaj, dipl.ing.grad.
Suradnici: Dmitar Canak, gracltehn.
Zagreb, 15. prosinca 2003.

... elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 [ List

Dio gradevine
Prilog UVOD
{
Projektant Zvonimir Sever, dipl.ing.grad.
Zvonimir
Sever dlpl. lng. gro<l.
Ovl:ritenl ln!enju gradMnarstva
~ Elektropro~kt d.d. - Zagreb
~ br.66
lzradio Zvonimir Sever, dipl.ing.grad.
Kontrolirao Zeljko Pavlin, dipl.ing.grad.
Glavni projektant Zvonimir Sever, dipl.ing.grad.
Zvonim ir
Sever dlpl. lng. !I'""·
Ovl:ritenllnlenjer gradMn~l1tva
• •liP"" Elektropro~kt d.d.- Zagrtb
....:~ br. 66
Zagreb, 15. lipnja, 2003.

,...a
.,_ elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta Projekl Knjiga
'
Prilog 2
Y1 E98.00.01 G01 .0 1 List 2
Sadr:Zaj
List
2.1 OPCENITO ......... ......................................... ............ ........... .. ............ ..... ..... 3
2.2 KRATAK OPIS POSTOJECE HE MILJACKA......................... .................. 3
2.3 SADRZAJ PROJEKTNIH KNJIGA.. ....... .... .... ..... .. .. .. ... ............. .. ...... .. .. .. .. 4
( '·.··:
' .......
,....
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.o1
Knjiga
G01.0 '
Prilog
~ List
2
3
,.~"
( }
·-· ... ~ 2.1 OPCENITO
Predmet ovog projekta je idejno rjesenje rekonstrukcije HE Miljacka. Projektna dokumentacija je

podijeljena u dva dijela:
• HE Miljacka -lzbor velicine izgradnje
• HE Miljacka- Odabrano tehnicko rjesenje rekonstrukcije
2.2 KRATAK OPIS POSTOJECE HE MILJACKA
HE Miljacka, koja je u jednom periodu nosila ime HE Manojlovac, visokotlacno je derivacijsko

postrojenje. lzgradena je 1906. godine na rijeci Krki, 15 km nizvodno od Knina. Elektrana je tada
imala snagu 17,6 MW , a napajala je elektricnom energijom tvornicu karbida u Sibeniku.
HE Miljacka koristi visinsku razliku od 106m, koja je nastala kod cetiri vodopada; Brljan, Manojlovac,
Rosnjak i Miljacka.
Zahvat vade postignut je izgradnjom preljevnog praga koji formira jezero Brljan. Prag je temeljen na
sedrenoj barijeri koju nadvisuje za 1.15 m. Ukupna visina praga sa sedrenom barijerom iznosi oko
2.50 m. lzgradnjom praga nesto je povecana postojeca prirodna akumulacija Brljan taka da je ukupni
maksimalni ka pacitet 375.000 m sto omogucava djelomlcno dnevno izravnanje
Prag je rekonstruiran u razdoblju 1952 do 1956. godine kada je izvrseno nadvisenje istog za 85 em.
Ulazna gradevina dovodnog tunela opremljena je sa dva segmentna zatvaraca na elektromotomi
pogon. Rekonstruirana je 1959. godine i ostala je na istom mjestu samo je nesto vise izvucena
prema jezeru zbog ugradnje segmentnih zapornica i boljeg usmjerenja vade prema osi tunela, kako
bi se izbjegao nepovoljan hidraulicki oblik ulaza.
2
Dovodni tune I je duiine 1589 m, potkovicastog oblika svijetlog otvora oko 10 m i uzduznog pada
2, 5%o. Tecenje u tunelu je sa slobodnim vodnim llcem uz protocnu moe 24 m 3/s. Tunel je lzgraden u
osnovnoj stijeni od prominske brece i konglomerata i ima cetiri pomocna ulaza. Najvecim dijelom je
neoblozen (80%). Oblozeni dijelovi tunela (20%) izvedeni su od betona (oporci) i opeke (svod).
Na izlaznoj strani tunel se racva zbog dovoda vade u dvije vodne komore. Vodne komore imaju
preljevne pragove i zajednicki brzotok, otvorenog tipa.Na svaku vodnu komoru prikljucena su po dva
tlacna cjevovoda promjera 1600 mm i duzine 168 m.
U strojarnici ugradena su cetiri horizontalna agregata. Godine 1906. HE Miljacka imala je cetiri
agregata s Francis turbinama s dvostrukim rotorom snage 4,5 MW i 420 o/min i generatorima snage
=
4 ,4 MW. Nakon rekonstrukcije 1952. - 1956. godine ostao je samo jedan izvorni agregat Q1 6 m /s,
3
3
a ostala trl agregata su zamijenjena novim instaliranog protoka Q1 = 8 m /s svaki. Ugradene su

turbine snage 6,7 MW i generatori snage 8 MVA. Takoder su ugradena dva transformatora za vezu
35 i 10 kV sabirnica i dva kucna transformatora. lzgradeno je i visoko naponsko postrojenje 35kV, 10
kV i 6 kV.
Osim ave rekonstrukcije tijekom kasnijih godina izvrsen je niz manjih rekonstrukcija i dogradnji s
ciljem osuvremenjivanja elektrane.Svi gradevinski objekti izgradeni 1906. godine izvedeni su od
kamena s vezivom od vapnenog morta. Cement je koristen jedino za zalijevanje temeljnih vijaka. Svi
objekti osim ulazne gradevine i pregrade Brljan i danas su u izvornom obliku.
Prosjecna godisnja proizvodnja HE Miljacka u razdoblju od 1957. do 1998. godine iznosi 116 GWh.
~..a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 2
41# elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0
I
j List 4
/--~
"=.) 2.3 SADRZAJ PROJEKTNIH KNJIGA
U knjizi HE Miljacka - lzbor velicine izgradnje razmotrene su razlicite varijante tehnickih rjesenja
rekonstrukcije za nekoliko instaliranih protoka elektrane. Ked toga razmotrene su dvije osnovne
koncepcije tehnickog rjesenja:
• Rekonstrukcija postojece elektrane

• lzgradnja nove podzemne elektrane u neposrednoj blizini postojece
Treba napomenuti da je osnovnim projektnim zadatkom bile zadano razmatranje varijanti

rekonstrukcije postojece elektrane. Osnovni projektni zadatak naknadno je dopunjen na nacin da se
razmotri i izgradnja nove elektrane u neposrednoj blizini pos~ojece. Za konacni izbor velicine
izgradnje usporedene su varijante rekonstrukcije stare elektrane i izgradnje nove.
Varijante tehnickih rjesenja rekonstrukcije postojece elektrane za razlicite instalirane protoke

postavljene su na nacin da su predhodno razmotrene varijante pojedinih dijelova elektrane za
pretpostavljeni instalirani protok (dovodni tunel, vodne komore, tlacni cjevovodi i t.d.). Najbolja
tehnicka rjesenja za pojedine dijelove elektrane uvrstena su u pojedine varijante rjesenia
rekonstrukcije elektrane koje su u konacnici usporedivane u postupku odabira velicine izgradnje. .
Za formiranje varijanti tehnickih rjesenja za novu podzemnu ele~:tranu nije bilo potrebno posebno
varijantirati tehnicka rjesenja dijelova postrojenja (tlacni tuner, odvc1dni tunel , prilazni tunel,strojarnica
itd) nego su tu primjenjena standardna tehnicka rjesenja za takvu vrstu postrojenja, dok su neka
rjesenja bila zadana u projeknom zadatku (izostavljanje zasunske komore, smjestaj rasklopnog
postrojenja i komande u postojecu strojarnicu). Varijantiranje je samo izvedeno u pogledu smjestaja
male proizvodne jedinice u novu iii u staru strojamicu. Tehnicka rjesenja za novu podzemnu
elektranu postavljena su takocler za nekoliko predpostavljenih instaliranih protoka.
Naknadno je u tijeku rada na projektu, kao osnovni uvjet za sva tehnicka rjesenja, bilo zadano da
3
jedna proizvodna jedinica mora zadovoljiti kriterij rada s minimalnim protokom od 3 m /s. Zbog toga
je za daljnje razmatranje odbaceno nekoliko varijanti koje su vee bile postavljene i troskovno
valorizirane, a ked kojih nije uzet u obzir taj kriterij, te dodane varijante ked kojih je kriterij
minimalnog P,rotoka od 3 m 3/s uzet u obzir. Odbacene su varijante s proizvodnim jedinicama 4x 7,5
3 3 3
m /s, 4x9 m /s, 4x1 0 m3/s, 4x11 m /s i 4x12 m /s ( Vidi prilog 7).
U ovoj projektnoj knjizi date je slijedece:
U prilogu 3 dat je projektni zadatak i njegova dopuna, a u prilogu 4 dat je pop is podloga.
U prilogu 5 datje prikaz hidroloskih odnosa koji je raden na temelju postojecih podataka do 1990.
godine bez doctatnih obrada.
Hidrogeoloski odnosi na lokaciji postrojenja dati su na temelju postojecih podataka iz raspolozivih

eleborata bez posebnih obrada, u prilogu 6.
U prllogu 7 obrazlozene su osnovne varijante tehnickih rjesenja elektrane koja su analizirana u

poglavlju 8 za rekonstrukciju stare elektrane i u prilogu 9 za izgradnju nove podzemne elektrane.
Sve varijante obradene su i troskovno.
Usporedba varijanti i odabir velicine izgradnje data je u prilogu 10.
U knjizi HE Miljacka - Odabrano tehnicko rjesenje rekonstrukcije prikazano je odabrano tehnicko

rjesenje rekonstrukcije HE Miljacka koje je odabrano nakon provedenog izbora velicine izgradnje.
t · -: ~
v
...
~ Vrsta Projekt Knjiga Prilog 003
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 1 List 1

Dio gradevine
Knjiga IZBOR VELJCINE IZGRADNJE
Prilog PROJEKTNI ZADATAK
Zvonimir
Sever dlpl. lng. ~~'""·
Ovtaitenl inlenjer gracfevlnmtva
~ Elektroprojelct d.d. -Zagreb
br. 66
Zvonimir
Sever dlpl. lng. gr..,,
Ovtalteni lnlenjer gratlevlnarstva
~ Elektroprojelct d.d. -Zagreb
~ br.66

,...a
~ elektroprojekt dodo
Vrsta Projekt Knjiga Prilog 3
·zagreb Y1 E98o00o01 G01 o0 ! List 2
,.,..~,
(<o·::':i
·-.
Sadriaj
List
3.1 OPCENITO ....... .... .. ... 0000 00 oo oooo oo oooo ooooooo 000.00000 0 ......... . oooo ooo oo ........... 0000 00 0 ......... 3
3.2 PROJEKTNI ZADATAK. .... ooooo ...o.. ..... o. ooooooo oooooo oooo oooo oooo oooo .oo.. .... o..... o... o..... 3
3.2.1 Svrha i ciljevi rekonstrukcije .... .............. .......................... .. ............. 3 0 .... .. ..
3.2.2 Varijante koncepcije rekonstrukcije .. ... ........................... .. .. .................. .. 4

3.2.3 Predmet izrade idejnog rjesenja .. ,....... ........ .................. o5 00 . . . . . . . . . . . . 00 . .. 00 . . . .
3.2.3.1 Opcenitoo ... 0 0 . . . . . . 00 . . . . . . 0 .. 0 . .. 0 ..... .o.. .. 0 o . o..

0 .. ... 0 0 5
.... .... 0 • • 0 0 0 0 .. ... 0 0 0 0 .. . 0 .. 0 0 . ....... 0 .... 0 0.
3.2.3.2 Bran a i akumulacijao 0 0 .. ..... .. .. 0 0 0 o .. .... ... 0 0 0 05 0 ....... . .. 0 .... ... ... 0 ...... 0 ... ... ...... 0 . 0 0 0 ....
3.2.3.3 Ulazni uredaj ... o..... o..ooooo .. ,o.o o.. oo.... o.... ... ...... .o.. o... o.. 5 00 . . . . . 0 . . . . . . . . . 0 0 .. .. ..... 0 .. . .....
3.2.3.4 Tunelo...... .... .. 0 .. ....... . .... 0 • ••• 0 .. 0 0 . . . . . . . . . . . . . . . 0. 5 0 . 0 ... . . 0 00 . .. 0 0 ...... ....... .. 0 ........... 0 ....... 0
3.2.3.5 Vodne komoreo................... o o.............. 0 ............. o......... oo 5 0 0 ....... ............. 0 ... 000
3.2.3.6 Strojarnica ........................... 0 o

0 ... ..... .............. . 5 . 0 0 ......................... 0 ............. 0 0
3.2.3.7 Cjevovodi, hidromehanicka oprema i turbine .. ........ ...................... .... .... 6

3.2.3.8 Generatorio o............ o....... :...... ....... o.. o...... .. ........ o.. ooooo ... o... .... o.. ooo oooo ...... oo oooo o6
3.2.3.9 Transformatori I rasklopno postrojenje ......................... ....... ........... .. .. .. 6 0
3.2.4 Procjena troskova investicije .................................................................. . 7

3.2.5 Organizacija gradenja .. ..... .... .. ............ ......... 7 0 .... .. .... .... .... ..... .. 0 ... ...... .. 0 0 .... 0
3.3 DO PUNA PROJEKTNOG ZADATKA .... .................................................... 7

3.3.1 Opcenitoo ...... ........... o 0 .. .. .... 0 0 7
0 .... . .... ... . .. .. 0 .. 0 ..... .. 0 0 ...... 0 ... 0 ............. 0 ..... 0 ... 0 . 0 00 .
3.3.2 Opseg posla ......... ............... o 8

0 .... 0 .. .. .. ...... 0 .. 0 .. 0 . 0. 0 . . . . 0 0 .. . .......... 0 .. 0 0 .. . 0 ...... .......
3.4 PRILOGO ... O.. ....... ...... .......... .. oo................ o.. ooooo ........ o.. .... .... ......... ....... o..... oo8 i 9
~... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 3
~ elektroprojekt d. d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 l List 3
i
A
, ,....
3.1 OPCENITO
Projektni zadatak za rekonstrukciju HE Miljacka zadan je u natjecajnoj dokumentaciji za izbor

izvodaca radova na izradi projekta rekonstrukcije HE Miljacka i ugovoren u ugovoru 071-GA-0302 od
svibnja 2002.godine. Taj projektni zadatak dat je u tocki 3.2.
Naknadno, projektni zadatak je dopunjen zahtjevom da se razmotri izgradnja potpuno nove

podzemne elektrane u neposrednoj blizini postojece. Projektni zadatak je sastavni dio ugovora 153-
GA-1 003 ad listopada 2003. Taj projektni zadatak dat je u tocki 3.3.
Tehnicko rjesenje rekonstrukcije stare elektrane i tehnicko rjesenje izgradnje nove podzemne
elektrane trebalo je medusobno usporediti. Na temelju te usporedbe trebalo je odrediti velicinu
izgradnje.
U okviru dopune za razmatranje izgradnje nove podzemne elektrane projektni zadatak dopunjen je i
zahtjevom da u buducoj HE Miljacka treba biti jedna proizvodna jed inica koja maze raditi s
3
minimalnim protokom od 3 m /s. Taj protok potrebno je u ljetnim mjesecima pustati kroz elektranu
radi prihranjivanja nizvodnog korita Krke. U tom periodu bioloski minimum koji se ispusta na pragu
Brljan najvecim dijelom izgubi se u podzemlju na potezu od jezera Brljan do elektrane. Takav zahtjev
postavljen je vee i prije, a odnosi se i na rekonstrukciju stare elektrane i dostavljen projektantu faxom
od 15.09.2003. (Kopija faxa data je u prilogu tocka 3.4)
3.2 PROJEKTNIZADATAK
3.2.1 Svrha i ciljevi rekonstrukcije
Hidroelektrane koriste obnovljiv izvor energije te ih je potrebno obnavljati po isteku amortizacijskog

razdoblja, a aka postoji mogucnost i poboljsati njezine nazivne parametre i tehnicke karakteristike u
skladu sa slijedecim ciljevima:
produljenje :Zivotnog vijeka objekata i postrojenja .

Osnovni cilj rekonstrukcije objekta je produljenje zivotnog vijeka elektrane njeno
osposobljavanje za slijedece amortizacijsko razdoblje.
• povecanje sigurnosti posade elektrane i stanovnika u utjecajnom podrucju

Jedan od najvaznijih ciljeva rekonstrukcije je povecanje sigurnosti osoblja elektrane i
stanovnika u okolnom podrucju sprijecavajuci iii svodeci na najmanju mogucu mjeru
mogucnost vecih kvarova iH havarija.
• povecanje stupnja zastite okolisa

Hrvatska elektroprivreda, na osnovi Temeljnih nacela poslovne politike HEP-a u zastiti
okolisa, ukljucuje problematiku zastite okolisa u svoju strategiju, cuva biolosko-ekoloske
i druge prirodne kvalitete okolisa provodeci mjere zastite flare i faune, te prirodne i
kulturno-povijesne bastine, pa je zastita okolisa jedan ad vaznijih ciljeva rekonstrukcije
elektrane.
• povecanje pouzdanosti i raspolozivosti elektrane

Jedan ad glavnih ciljeva rekonstrukcije je povecanje pouzdanosti i raspolozivosti
- elektrane, sto znaci smanjenje rizika stetnih dogadaja koji uzrokuju znacajne popravke,
gubitak proizvodnje i gubitak snage, a troskovi popravka kao i gubitka proizvodnje
smanjuju korist.
• povecanje energetske ucinkovitosti i smanjenje gubitaka

U hidroenergetskom sustavu postoje razliciti vidovi gubitaka koje treba analizirati u
razradi idejnih rjesenja rekonstrukcije. Hidraulicki gubici koji se pojavljuju na sustavima
e':·~~ hidraulickih strojeva, tunelima i cjevovodima nazvani gubicima pada. Gubici
~ procjedivanja i isparavanja u akumulacijama.Tehnicko-tehnoloski gubici koji se
pojavljuju u agregatima i elektricnim strojevima, a uljecu na stupanj korisnosti agregata
~ elektroprojekt d. d.· zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 ! List 4
i
te gubici zbog ogranicenja kao sto su ogranicenja prijenosne mreze iii potkapacitiranosti
hidroenergetskih objekata. Jedan od ciljeva rekonstrukcije je smanjenje gubitaka.
• otklanjanje projektantskih i konstruktivnih pogresaka

Nedovrsenosti i neuskljadenosti projektnih rjesenja, pogreske koje su nastale prilikom
razrade konstruktivnih elemenata potrebno je otkloniti projektom rekonstrukcije
elektrane.
• modernizacija postrojenja
Projekt rekonstrukcije treba imati za cilj modernizaciju postrojenja to jest uskladiti
rjesenja 5 onim sto je danas kvalitetnije i jeftlnije za odrfavanje i vodenje pogona.
• povecanje snage i proizvodnje

Povecanje snage i proizvodnje je jedan od vaznih ciljeva rekonstrukcije koji 5e postize
vecim stupnjem korisnosti agregata, boljim koristenjem hidropotencijala, povecanjem
instaliranog protoka iii izravnanjem vodnog vala.
• smanjenje troskova odrfavanja

Jedan od ciljeva rekonstrukcije je smanjiti potrebne radove i ucestalost zastoja i
odrfavanja, a time smanjiti rizik i troskove odrfavanja.
3.2.2 Varijante koncepcije rekonstrukcije
Rekonstrukcija podrazumjeva obnovu objekta i po5trojenja koja moze znacajno promijeniti znacajke
elektrane s ciljem produljenja zivotnog vijeka, povecanje 5nage i proizvodnje i/ili uz moguce dodatno
povecanje snage i proizvodnje. Provodi 58 kroz zamjenu postojecih postrojenja novima boljih
tehnickih znacajki, kroz uklanjanje ogranicenja u radu , modernizaciju postrojenja i rekonstrukciju
gradevinskih objekata.
Projektant je duzan obraditi dvije koncepcijske varijante:
- varijanta minimalne rekonstrukcije

Ova varijanta podrazumjeva rjesenje minimalno potrebne rekonstru~cije gradevinskih objekata
zadrfavajuci nazivne parametre elektrane (iii se mjenjaju ali tada kao posljedica tehnickih i
tehnoloskih poboljsanja) uz potrebno varijantiranje opreme koja se zamjenjuje (broj cjevovoda,
snaga I broj agregata, varijante rasklopnog postrojenja ... ). U varijanti lllinimalne rekonstrukcije
potrebno je analizirati i uskladiti postojece nesuglasje izmedu nazivnih parametara hidraulickog
sustava i nazivnih parametara opreme, prvenstveno nazivnih parametara agregata. (koncesija --
3 3
koristenje voda iz Brljanskog jezera je 30 m /s, nazivni'protok tunela 24 m /s, a agregata 3 x 8 m . ..,
3
te 6 m /s agregata br.2 .)
- varijanta s povecanom installranom protokom

Na osnovi hidroloskih i geoloskih podloga projektant je duzan analizirati povecanje instaliranog
protoka, predloziti optimum, te u skladu s tim analizirati rje~enja rekonstrukcije gradevinskih objekata
i varijante nove opreme, uz zad..Zavanje razine gornjeg vodnog Ilea i donjeg vodnog lica kao sto su i
dan as.
Analizirati mogucnost rekonstrukcije takvog obima da se postojeci tunel sa slobodnim vodnim licem
predvidi kao tlacni tunel, te u skladu 5 tim analizirati rjesenja rekonstrukcije gradevinskih objekata i
varijante nove opreme, uz zad..Zavanje razine gornjeg vodnog lica i donjeg vodnog lica kao sto su i
danas.
()
,.~ Vrsta Projekl Knjiga Prilog 3
... elektroprojekt d. d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 ~ List 5
,....·.. '
6···"
·.·.··1~
3.2.3 Predmet izrade idejnog rjesenja
3.2.3.1 Opcenito
Hidroelektrana Miljacka je izgradena i «zivi» s okolinom vee 100 godina. Sastavni je dio Nacionalnog
parka Krka pa zahtjeva jednaku (iii vecu) paznju i brigu kao i ostali sudionici zivota u Parku.
Specificnost polozaja ovog objekta u Nacionalnom· parku «Krka» zahtjeva i dodatno definiranje
opsega i granica projekta. Gornja granica je kota jezera Brljan. Podizanje gornje kate i povecanje
akumulacije uzrokovalo bi promjene u okolini. Za takav zahvat bilo bi tesko dobiti dozvole. Donja
granica je izlazna gradevina za koju vrijedi isto. Unutar objekta projektant je slobodan i duzan
varijantirati s ciljem maksimalne korisnosti hidroenergetskog objekta a s minimalnim i ne bitnim
uljecajem na okolis.
U razradi idejnog rjesenja projektant je duzan uzimati u obzir Zakon o zastiti okolisa, deklaracije o
zastiti okolisa, Zakona o zastiti prirode, Zakona o zastiti spomenika kulture te pravilnike koji su
proizasli iz spomenutih zakona. lsto taka i zakone, pravila struke koji vaze za ovakove objekte.
3.2.3.2 Brana i akumulacija
Ovisno o varijantnim rjesenjima potrebno je predvidjeti sanaciju postojeceg praga pa do izgradnje

novog. Objekt za kontinuirano ispustanje bioloskog minimuma predmet je posebnog projekta.
3.2.3.3 Ulazni uredaj
Varijantna rjesenja sa povecanim instaliranim protokom, imati ce za posljedicu izmjenu postojeceg

ulaznog uredaja, dovodnog tunela, vodnih komora i brzotoka. U tom slucaju potrebno je razmotriti
nova rjesenja ovih objekata te analizirati cijelokupni dovodni sustav, u funkciji tehnickog, tehnoloskog
i ekonomskog optimuma. Rjesenje ulaznog uredaja ovisiti ce o varijantama rjesenja rekonstrukcije.
3.2.3.4 Tunel
Tunel predvidjeti sa oblogom u svim varijantama bilo da je pod tlakom iii sa slobodnim vodnim licem.
Ovisno o usvojenoj koti uspora, te gubitku proizvodnje za vrijeme gradenja razmotriti mogucnost
izgradnje novog dovodnog tunela. Takoder razmotriti varijantu bez vodnih komora poglavito vanjskih
(. preljevnih vodnih komora cime bi se eliminirao brzotok.
£)
3.2.3.5 Vodne komore
Danasnje vanjske preljevne vodne komore izbjeci ovisno o rjesenju dovodnog tunela iz vise razloga:
radi se o zidanim objektima,

eliminacijom ovakvih vodnih komora eliminira se i brzotok,
smanje se rizici u pogonu.
3.2.3.6 Strojarnica
Kod usvajanja instaliranog protoka, broja i rasporeda strojeva u strojarnici posebno obratiti paznju na
mogucnost izvedbe difuzorskog dijela i odvodnog kanala. S obzirom da se radi o starom zidanom
objektu kod izmjena u strojarnici predvidjeti takova projektna rjesenja gdje se nece traziti upotreba
eksploziva iii je svesti na najnuznije dok je upotreba bilo kakvog kemijskog sredstva upitna.
Uvidom u dokumentaciju iz razdoblja obnove ( 1952. - 1956.) nastojati raspored i broj proizvodnih
jedinica prilagoditi postojecim gabaritima taka da gradevinski radovi budu minimalni.
Kao i kod organizacije gradenja tako i kod rjesenja pojedinih objekata i objekta u cjelosti potrebno
je posebnu paznju posvetiti ogranicenjima koja proizlaze iz Prostornog plana Nacionalnog parka
4# elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E96.00.01 G01.0 List 6
Krka, Narodne novine br. 1/90. Tehnick_im i organizacijskim rjesenjima nastojati sto manje utjecati na
okolis.
3.2.3.7 Cjevovodi, hidromehanicka oprema i turbine
Na osnovi abrade raspolozivih padlaga, analize velicine instalirane pratake, a u skladu sa zadanim
kancepcijskim varijantama, projektant ce analizirati kaka nazivne parametre taka i broj cjevavada i
agregata.
Temeljem abrade svih pastajecih i svih patrebnih podlaga, projektant je duzan panuditi rjesenja
pavecanja instalirane pratake, te njenag privada na turbine buducih agregata.
Od rjesenja se acekuje da bude elasticna, optimalna i ekanamsko kod koristenja raspolazivih

protaka kraz hidralosku gadinu.
Uravnatezenje braja agregata, njihave snage, kaa i svih pamacnih sustava i pagana astavlja se
projektantu u zadatak.
(
~ 3.2.3.8 Generatori
Generatare treba predvidjeti taka da u svakam slucaju magu prenijeti radnu snagu praizvedenu na
turblnama te odgavariti na patrebe mreze za reaktivnam energijam iii regulacijam napona.
Kancepciju lezajnag i asavinskag sklapa prilagaditi rjesenjima turbine i mogucnostima unutar
gradevinskih abjekata. Uljne i rashladne sustave projektirati s abzirom na zahtjeve zastite okolisa.
Odabiru generatorskog napana posvetiti pasebnu paznju imajuci u vidu magucu faznost
rekanstrukcije i magucnast paralelnog rada novih i pastajecih strajeva.
Za svaku varijantu koncepcije rekonstrukcije hidroelektrane Miljacka prajektant je duzan predvidjeti

aptimalnu kambinaciju generatorskih jedinica imajuci u vidu ·elasticnost pastrojenja kad koristenja
raspolazivih protoka kroz hidrolasku godinu.
Analiza rjesenja broja i raspareda strojeva u strojarnici treba obratiti pazornast na mogucnosti
temeljenja apreme. Takader u analizi svake varijante patrebna je uklju6iti sustav uzbude, kocenja
(mehanicki i elektricki) i hladenja kao i spajne vodove.
3.2.3.9 Transformatori i rasklopno postrojenje
Transformatori
Generatorske transfarmatare treba predvidjeti taka da mogu prenijeti aktivnu i reaktivnu snagu te
Uskladiti napone generatara i mreze, elektroenergetskog sustava.
U analizi izbara naponskih razina primara i sekundara transformatora prajektant treba analizirati
varjante prikljucka na 110 kV mrezu.
Ovisno o koncepcijskim varljantama projektant je duzan analizirati rjesenja s blokom generator-

transformatar i rjesenjem s generatorskim rasklopnim postrojenjem odnosno brojem i velicinom
transformatora. S obzirom na smje~taj transformatora, projektna rjesenja rashladn ih i uljnih sustava
raditi u skladu s zahtjevima za~tite okoli~a.
Rasklopno postrojenje
Postojece rasklopno postrojenje je po svom projektantskom rjesenju zastarjelo te zahtjeva

koncepcijski novo postrojenje. Projektant treba ovisno o varijantnim rjesenjima predvidjeti
mogucnosti ugradnje suvremene opreme u zgradi strojarnice.
"'..a
~ elektroprojekt d. d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
! List
!
3
7
_. ..
( ·, )
< ..I 3.2.4 Procjena troskova investicije
Troskovi rekonstrukcije su zbroj kapitalnih ulaganja i ostalih troskova. Kapitalna ulaganja su izravna
ulaganja u opremu i gradenje, nepredvideno ulaganje, eskalacije neizravna ulaganja i kamate.
lzravna ulaganja ukljucuju ulaganja u opremu, materijal, demontiranje, pripremu gradenja, gradenje,
montazu te ispitivanje i pustanje u pogon.
Nepredvideno ulaganje su predvidanje nepreciznosti u procjeni izravnih ulaganja te razni
neocekivani troskovi. lznose do 20% iznosa izravnih ulaganja, a predmet su analize studije
izvodljivosti i nije ih potrebno iskazivati u idejnom rjesenju rekonstrukcije s varijantama.
Ostali troskovi (troskovi izgubljene energije i snage, skolovanja osoblja, troskovi odri.avanja u
trajanju rekonstrukcije .. .) predmet su studije izvodljivosti i nije ih potrebno iskazivati.
Projektant je obvezan procijeniti troskove rekonstrukcije te ih iskazati za sve varijante. Potrebno je
troskove iskazati za svaki dio gradevine iii postrojenja. Procijenjeni troskovi koristit ce se kao
podloga za studiju izvodljivosti.
3.2.5 Organizacija gradenja
Organizaciju gradenja postaviti taka da izvodenje bude u fazama kako bi elektrana i u vrijeme
radova proizvodila u mjeri koliko je to moguce. U tom smislu prilagoditi tehnicka rjesenja i razraditi
takvu organizaciju radova take da elektrana ne stoji vise od 6-8 mjeseci, to jest da nakon tog
vremena proradi barem jedna proizvodna grupa. Takoder voditi racuna da taj zastoj obuhvati susni
period godine.Sastavni dio organizacije gradenja je i vremenski plan gradenja.
Kako se HE Miljacka nalazi u podrucju Nacionalnog parka Krka kod razrade organizacije gradenja
za varijante idejnog rjesenja rekonstrukcije potrebno je posvetiti posebnu paznju ogranicenjima koja
proizlaze iz odredbi Prostomog plana Nacionalnog parka Krke, Narodne novine br. 1/90.
Za razradbu organizacije gradenja odnosno povecanje protocnosti dovodnog tunela koristiti
postojeca napadna mjesta na dovodnom tunelu. Pristupne putove ovim mjestima treba predviditi
taka da sto manje degradiraju okolis. Deponiju viska iskopa predvidjeti na udaljenosti do 20 km. Kod
razrade dinamike gradenja razraditi takva projektna rjesenja da hidroelektrana sto manje bude van
pogona kako bi gubitak na proizvodnji bio sto manji.
3.3 DOPUNA PROJEKTNOG ZADATKA
3.3.1 Opcenito
Projektnim zadatkom za izradu idejnog rjesenja · rekonstrukcije HE Miljacka zadano je rjesavanje

rekonstrukcije postojeceg postrojenja s time da se ujedno razmotri povecanje instaliranog protoka.
Kao jedan od limitirajucih uvjeta bio je da se izgled postojeceg postrojenja, prvenstveno strojarnice
ne smije bitno izmijeniti. Strojarnica je stara oko 100 god ina i predstavlja jed an od najljepsih primjera
industrijske arhitekture s pocetka 20. stoljeca. Zbog toga rekonstrukcija postojece strojamice
predstavlja vrlo slozen i skup zahvat s rizicima koji se u ovom trenutku ne mogu u potpunosti
sagledati. Osim toga i rekonstrukcia vodnih komora predstavlja dosta slozen zahvat skopcan s
dodatnim rizicima.
Varijante tehnickih rjesenja rekonstrukcije HE Miljacka razmatrane su 22.05.2003. na zajednickom

sastanku u Splitu. Nakon provedene diskusije predlozeno je da se izradi varijanta nove podzemne
elektrane u neposrednoj blizini postojece s time da se pojedini njezini dijelovi lociraju u postojecoj
strojarnici. Za opredjeljenje u korist izgradnje nove elektrane iznesena su dva bitna razloga:
• Ocjena da izgradnja nove elektrane ne bi bila skuplja od rekonstrukcije postojece elektrane,

odnosno da bi valorizirajuci potencijalne rizike koji se javljaju kod rekonstrukcije stare
izgradnja podzemne elektrane bila jeftinija.
• lzbjegao bi se period od oko 2 godine koliko stara elektrana ne bi mogla raditi za vrijeme
njezine rekonstrukcije. U slucaju izgradnje nove elektrane stara bi prakticki cijelo vrijeme
mogla raditi.
"'..a
Vrsta
Y1
Projekt
E98 .00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
! List
I
3
8
/""·""'
(.:.: '}
· .J Varijanta podzemne elektrane posluzila bi za usporedbu s postavljenim rjesenjima rekonstrukcije
postojece elektrane.
3.3.2 Opseg posla
U okviru posla treba obuhvatiti slijedece:
• Elektranu smjestiti u potpunosti u podzemlje

• Rasklopno postrojenje i komandu staviti u postojece prostorije u strojarnici
• Energetsko povezivanje strojarnice i rasklopnog postrojenja varijantno razmotriti kroz novi
energetski tunel iii kroz pristupni tunel i staru strojarnicu
• lzostaviti zasunsku komoru na tlacnom cjevovodu
• Razmotriti da se proizvodna jedinica za bioloski minimum smjesti u postojecu strojarnicu
varijantno i kao replika postojece proizvodne jedinice
3 3
• Tehnicko rjesenje postaviti za varijante Q 1= 30 m /s i 48m /s,
• Kruna brane (praga) na Brljanu mora ostati ista
• Voditi racuna da elektrana mora kontinuirano raditi protocno ispustajuci uvijek kroz turtMU
3
bioloski minimum od 3 m /s.
• Troskovno valorizirati sve varijante
Projekt izraditi na nivou idejnog rjesenja.
Kod postavljanja tehnickog rjesenja voditi racuna da se objekt nalazi u nacionalnom parku i da se
gradevinski zahvati na povrsini svedu na minimum, uvazavajuci pri tome zahtjeve zastite prirode.
Napomena:
=
U projektnom zadatku stajalo je da za novu elektranu treba razraditi rjesenja samo za 0 1 30 m /s i
3
3
48m /s . Medutim u postupku odreclivanja velicine izgradnje ,a zbog usporedbe tehnickih rjesenja
rekonstrukcije stare elektrane i nove podzemne, bile je QOtrebno za novu elektranu razraditi
3 3 3
tehnicka rjesenja i za 0 1= 36 m /s , 42m 3/s, 52 m3/s i 60 m /s. Zahtjevana varijanta Q1= 48 m /s
3
morala je , zbog nepovoljne knfiguracije strojeva vezano za zahtjev minimalnog protoka od 3 m /s,
biti izostavljena.
3.4 PRILOG
U prilogu na slijedecoj stranici data je kopija taxa. sa zahtjevom da elektrana mora kontinuirano raditi
3
protocno ispustajuci uvijek kroz turbinu bioloski minimum ad 3,0 m /s.
( . . ··~
'-J
""..a
4JJ# elektroprojekt d. d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
Ii List
3
9
(.. .:..
- ~,:
.··
1~/09 2003 14 : 13 FAI +l85223~02J8 Ia! OOJ
15 -09- 20il3
Jt HEP PRDlZVIJOIIJU"'.
SEKTORZA HJDROELEKTRANE
~fh '1:l1 .
- ·-· ---·-
,
Profzvoclno ~drucle HE .Jug
Pogon HI! na Krki
pp 1 Oklai. 22303 Okla]
MB: 1843983
il' 0221330 215 0 0221330 216
Telefaks poruka
Za: Mr. Sever
'
u Poduzece: ElEKTROPROJEKT
Telefon:
Telefaks: 01161 52 685
Od; Ka)o KrstuJovic dJpl. ing.,

Datum: 15. 09. 03.
Ul<up. strana ukljuc. ovu: 1
Predmet: ldejno rje!lenje rekonstrukcije HE Mlfjacka
Na Va5e tratenje a sukladno s8Stanku u Splitu odrhnom 16. 07. 2003. minimalni protuk u (j~:uwm
periodu kroz turbinu jest 1m3/sec. \aj minimalci protok t:eba uzcti u obzir kod odredivanja snegc
turbine odnosno de.tinir.mja varijanti agregata.
Co:PPHEnJG
M. Zec dipl. ing..
tLAM, MI:.P GRUPE
~ ---·~
~
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ! List

Dio gradevine
~(
~
Prilog POD LOGE
Zvonimir
Sever dlpl. lng. grid.
Ovl~l<ni lrd<nj<r graclcvlnarstva
~ Elektroprojtlct d.d. -Zagreb
. br. 66
Zvonimir
Sever dlpl. lng. grid.
Ovt~t<ni lnfenj<r grdevlnamva
. , . . , . . Elektroprojelct d.d. - Zagreb
br. 66

"'..a
4JJ# elektroprojekt d odo ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98 o00o01
Knjiga
G01 o0
Prllog
! List
4
2
Sadi'Zaj
List
4.1 POP IS PODLOGAOO 00 00 00 oooooooo o ·oooooo . . . . . . . . . 00 . . . . . . . . . 00 00 o .oo 00 0 0 00 . . 0 00 0000 . .. oo 00 00 • 00 00 oo• 00 0 3
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 List 3
( ...
'·.......· 4.1 POPIS PODLOGA
Pri izradi idejnog rjesenja varijanti rekonstrukcije HE Miljacka, koristene su slijedece podloge:
• HE Manojlovac 2- ldejni projekt. Geoloske podloge. lnstitut za geol. istr., Zagreb (Fritz, F.,
Pavicic,A., Renic, A. & Kapelj, J.; 1981 .)
• Osnovna geoloska karta, List Knin s Tumacem. Sav. geol. zavod , Beograd (Grimani, 1.,
Sikic, K. & Simunic; 1966.)
• Osnovna geoloska karta, List Drnis s Tumacem . Sav. geol. zavod, Beograd (lvanovic, A.,
Sikirica, Markovic, S. & Sakac, K.; 1972.)
• Kontrolni proracun tlacnog cjevovoda Manojlovac- glavni projekt, Elektroprojekt; 1952 .
• He Manojlovac - glavni projekt rekonstrukcije cjevovoda II gornja stalna tocka, oslonci,
'
zatvaracnica, rekonstrukcija vodne komore, Elektroprojekt; 1952 .
.
• HE Manojlovac- Uredenje strojarnica - glavni projekt, Elektroprojekt; 1953 .
• HE Manojlovac- Temelji agregata 3 i 4, pod strojarnice i rekonstrukcije zida - glavni projekt,

Elektroprojekt; 1953.
• HE Manojlovac - Temelji agregata 1, pod strojarnice i rekonstrukcije zida - glavni projekt,
Elektroprojekt; 1953.
• HE Manojlovac- Strojarnica elektromasinski dio - glavni projekt, Elektroprojekt; 1953 .
• HE Manojlovac- Temelji agregata 1 - glavni projekt, Elektroprojekt; 1953 .
• HE Manojlovac- Elektrostrojarski dio- adaptacija- izvedbeni projekt, Elektroprojekt; 1953 .
• HE Manojlovac- Rasklopno postrojenje 10, 10 i 5 kV- tekst i nacrti, Elektroprojekt; 1952 .
• HE Miljacka - Odvodni kanal za preljevne vode - glavni projekt, Elektroprojekt; 1956 .
• HE Miljacka- Rekonstrukcija ulaznog uredaja- glavni projekt, Elektroprojekt; 1957 .
• HE Miljacka- Rekonstrukcija ulaznog uredaja--dodatak-glavni projekt, Elektroprojekt; 1958

fj "'' • HE Miljacka - ldejno rjesenje- Hidroloska obrada malih voda na stepenici, Elektroprojeki,
1994.
• Produljivanje nizova dnevnih protoka i hidrolosko bilanciranje HE Golubic, HE Miljacka i HE

Jaruga, lnstitut za elektroprivredu i energetiku d.d.; 1998.
• izvjestaj o geoloskim podlogama za rekonstrukciju HE Miljacka, 02 Consult Zagreb: 2002.
( ·:.·;
~
,...a
~ elektroprojekt d.d . ·zagreb
Y1 E98.00.01 G01.0 l List
(-"""~~
.··

Dio gradevine
Prilog HIDROLOSKI ODNOSI
Zvonimir
Sever dlpl. ing. grad.
Ovlaittni inztnjtr gradtvinarstva
~ Elektroprojekt d.d. -Zagreb
~ br.66
lzradio prof. Ranko Zugaj, dipl.ing.gracl
Glavni projektant Zvonimir Sever, dipl.ing .grad.
Zvonimir
Sever dlpl. lng. grool.
Ovlaltenl inienjer gruclevlnarrtva
A " ' Elektroprojekt d.d.- Zagreb
br. 66

Jl"..a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 5
~ elektroprojekt d. d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 2
Sadr:Zaj
List
5.1 UVOD ................................................................................................... ... .... 3

5.2 PROTOCI KRKE ZA IDEJNO RJESENJE HE MILJACKA....... .......... ...... 5
~-
(j
,...a
.... elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta Projakt Knjiga Prilog 5
()
_.,.. Y1 E98.00.01 G01.0 ! Ust
I
3
5.1. UVOD
Za HE Miljacka na Krki mjerodavni su protoci u profilu Marasovine. Za hidroloski

profil Marasovine na Krki postoje neprekinuti nizovi srednjih dnevnih protoka u 21-
godisnjem razdoblju od 1963. do 1983. godine i ti su podaci za ovaj izvjestaj preuzeti iz
Banke hidroloskih podataka (BHP) Dri.avnoga hidrometeoroloskog zavoda (DHMZ) RH:
U elaboratu: "Produljivanje nizova dnevnih protoka i hidrolosko bilanciranje HE

Golubic, HE Miljacka i HE Jaruga", lnstitut za elektroprivredu i energetiku d.d., Zagreb,
1998., niz srednjih dnevnih protoka Krke u profilu Marasovine produljen je nakon
(' _ provedene korelacijske analiza na temelju·podataka iz profila Ma~anovici koji se nalazi na
...__'/
Krki tri kilometra uzvodno od profila Marasovine. Oba su profila prikazana na situaciji sliva
Krke na slici 1.
...
~ Vrsta Projekt Knjiga Prilog 5
41# elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 I Ust 4
Slika 1 - Situacija sliva Krke
TUHAf OZHAKA :
' VODOKAI
t LIHHIGRAF
e M£TEOROloSKA STANIU
• POSTOJEtA HE
0 s 10 15 20 2Skm
SLJV KRKE
I"'..a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 5
~ elektroprojekt d. d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 !! List 5
5.2 PROTOCI KRKE ZA IDEJNO RJESENJE HE MILJACKA
Na osnovi zajednickih parova vrijednosti srednjih dnevnih protoka Krke u profilima

Marjanovici i Marasovine iz razdoblja njihova zajednicka rada (1980.-1983.) definirana je
zakonitost veze koja je mjerodavna za produljivanje niza srednjih dnevnih protoka Krke u
profilu Marasovine na temelju podataka iz profila Marjanovici:
koef. korelacije: r = 0,992
Na ovaj je nacin niz srednjih dnevnih protoka Krke u profilu Marasovine produljen do
I 1990. godine, pa je prema tome kronoloski slijed dnevnih vrijednosti protoka od 1963. do
J 1990. dug ukupno 28 godina.
Obzirom na cinjenicu da je u Hrvatskoj razdoblje nakon 1980. godine susnije u

odnosu na razdoblje do 1980. godine, ispitana je homogenost niza srednjih godisnjih
protoka ukupnoga razdoblja. Rezultati ispitivanja homogenosti su pokazali da se niz
srednjih godisnjih protoka Krke u profilu Marasovine u razdoblju (1981.-1990.) ne uklapa u
ukupni niz (1963.-1990.). (Prema primijenjenom Wicoxonovu testu U =2,97? 1,96 =Ua).
Zbog toga raspolozive srednje protoke Krke u profilu Marasovine treba razmatrati u dva
odvojena niza: prvi od 1963. do 1980. i drugi od 1981. do 1990. godine.
Na slici 2 su dani hidrogrami srednjih godisnjih protoka Krke u profilu Marasovine od

1963. do 1980. godine sa srednjom vodom: SQ = 25,0 m3/s i od 1981. do 1990. godine sa
srednjom vodom: SQ =19,4 m3/s.
Na slici 3 su prikazani hidrogrami srednjih dnevnih protoka Krke u profilu

Marasovine u razdobljima od 1963. do 1980. i 1981. do 1990. godine.
Na slici 4 su dane krivulje trajanja protoka Krke u profilu Marasovine za razdoblja od

1963. do 1980. i od 1981. do 1990. godine koje su definirane na temelju vrijednosti
srednjih dnevnih protoka.
0·
Q (m3/s)
..... ..... 1\) 1\) (,)
0 c.n _o c.n 0 (]1 0
IJ,)
_c.n
0 0 0 00 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
1962
1962
1963
1964
1964
1965
19~6
1966
1967
1968
1968
1969
1970
1971
{-)
1971
1972 I I!
!
i I I
5
1973 I i i ::0
0
I i
1973
1974 I
I
I
I
''
G')
~
s:
1975 I I
I II en I
-t 1975
cg 1976 I II ::0
m
0
z
E: 1977
!
I '
I iI
~
=
G')
1977
1978 I' i !
0
0
1979 .I (i).
z
1979
j
l I
I
I
:
=
"'0
t ::0
1980 I I ! 0
I -i
1981 I
0
1981
I I : 0
~
1982
1983
I
!
II i
l
i
;
I
gJI •
)
1984 !
!
l G>
1984 I
1985 i
.!
:
~
1986
1986
I
I'
l
-
:::0
3(,)
1987 I i
~
1988
1988
1989
1990
1990
1991 L__ I i
~--·- -----··- -
aUJfiOSBJBIN n1y0Jd n 9)!J)I B)jO}OJd 4!fU~Jp06 4!fUpaJS JWBJ60JP!H - ~ B'f!IS
t
9 IS!1 1 o·~o~ ~0"00"963 ~A
qaJ6ez. ·p·p •>taroJdoJPiala _..
s lloi!Jd E!ll!(ll)l ptafoJd l!l$.1.1\
...~
Q (m3/s)
0) co
~
0
.... ~
9
0
0
0
0
·o
_o
0
"'
0
·o
_o
0
0 0 0 0 0 0
I
I
~
-
~I
:I:
, -{
~ 0 /
::::0
0
'o (j)
..: C/)
I -+ 0
~ ~
+ ~ en::::0
-=---~ -t 3 m
0
z
~
'
...1. c...
l I 0
'- z
m
I
<
z
iJ
: : ::::0
0
-i
0
(')
l
......l I
t
-!-
·o66~- · ~e6~! ·oe6~-·£96~
nflqopzeJ n 8U!/\OSEUI311\1 ni!!OJd n 8>1J)I B>IOlOJd LJ!U/\eup LJ!fUp8JS !WBJDOJP!H - £ B)I!IS
L
g
IS!l
60J!Jd
o · ~oD
e6![U>4
WOO'Il63
lli8[0Jd
~A
ejSJA
q<:u6ez • ·p·p PtaroJdoJplata
. ...
~
...
,.~ Vrsta Projekt Knjlga Prilog 5
.,. elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 l Ust 8
Slika 4 - Krivulje trajanja protoka Krke u profilu Marasovine u razdobljima 1963.-1980. I

1981 .-1990. (preuzeto iz knijge "Produljivanje nizova dnevnih protoka i hidrolosko
bilanciranje HE Golubic, HE Miljacka i HE Jaruga; lnstitut za elektroprivredu i energetiku").
50.0 -·----
45.0
~0 .
35.0 • . ·· ·- .... . .. . .
:30.0 - · - - ·- - ·..
20.0 ·.:.. .__ .. ____ :..._ __ ....;.-+- --t- -
10.0 -:-- - - ---- -- ;

5.0 ----- --·---·-. - ... .... .
----~----
.L.---+---·i --
,
.
~. . --t-! .
.- -
Tri . !--i . ---·- ·
0.0 =--·
o
..,-.. --~w. . ...,-....·.,......;..-~"'T""/........r-~-r-- L~-r-:---+-
~ ~ oo
~ ro
. •
~
. - J~
~ ~ 100
TRA.IAN..I I! ('JI.)
b) KRIVULJA TRA.JAN.JA SREDN.JIH DNEVNIH PROTOKA

50.0 .. --- · - · - · ·- - - ~~DOBL.Jl!! 1981·199~--- · - ·-··- ..··-· _ ............ _ .. _ _ _ ,
J i ' l
-45.0 ·-· .. .
.......;-·---- -r-·
'
! Vodoto~ : KRKA j
+----+t-'Y....
.Ad....st.L:I.-MARAi"so.._v,._a..,N""e '-+---+-- ·--i
!
35.0 .:.·-·-· -~----+----t----+----+---+---+----1---i------:
.,i' 30. 0 -~- ·· - · --~-!----+---+----l----ii----1---+---7---j
.! ·
20.0 ====~=~~~~~~~~=~~ 0
. ~- - - -- ~-~- -- ~
''
-- -- -
15.0 _ ___ __ .....,;_ _ _,__-+-----'-+---!
5.0 .: _. I
O.D . .. '""'·-.......-...-+,"'T""'r-r-.,.......f-r-......,....,.,_,,-,-......,..""T";-,.....,......,-.-+-r...,......,r-r-+-r-r-,.......-1-r-.-T"'T'-f-,............-·.-·f- ·r-~
o ro ~ - ~ ~ oo ~ ~ oo oo ~
TRJUAN.JB C%)
Hrvatska elektroprivreda za definiranje proizvodnje elektriene energije na

e·-). hidroelektranama tezi obuhvatiti podatke srednjih dnevnih protoka u 50-godisnjem
~
razdoblju od 1951. do 2000. godine.
r..a
Y1 E98.00.01 G01.0 I List 9
'
U profilu Marjanovici na Krki - preko kojega su produljivani nizovi protoka u profilu

Marasovine - u BHP postoje srednji dnevni protoci do lipnja 1991. te u razdoblju od 1998.
do 2000. godine. (Prekid u mjerenjima od srpnja 1991. do prosinca 1997. bio je zbog
Domovinskoga rata.)
Na Krki nizvodno od razmatranih profila postoji hidroloski profil Skradinski buk gornji za
koji u BHP postoje vrijednosti srednjih dnevnih protoka za cijelo 50-godisnje razdoblje od
1951. do 2000. Uvodenje podataka prikupljenih u ovome profilu u hidrolosku analizu imalo
bi smisla, ukoliko bi se ustanovila korelacija s profilom Marasovine, pa bi tako bilo moguce
definirati vrijednosti srednjih dnevnih protoka Krke u profilu Marasovine u razdoblju od
1951 . do 2000. godine.
Za potrebe ovog elaborata koristen je niz srednjih dnevnih protoka 28 godisnjeg razdoblja
od 1963. do 1990. uzet kao jedinstveni hidroloski niz i koji je bio podloga za bai:darenje
modela proizvodnje energije u datom razdoblju, te na take bai:darenom modelu, podloga
za hipoteticke proizvodnje koje bi se ostvarile na istome nizu uz razlicite instalirane
protoke na elektrani (prilozi 8.11 i 9.13).
r..a
Y1 E98.00.01 G01.0 j List

Dio gradevine
Prilog HIDROGEOLOSKI ODNOSI
Zvonimir
Sever dlpl. llog. grod.
OvlaUeni inienjer gr31fevinarstva
-~ Elektroprojekt d.d.- Zagreb
~ br.66
lzradio dr. Renato Buljan, dipl.ing.geol.
Glavni projektant Zvonimir Sever, dipl.ing.graa.
Zvonimir
Sever dlfll. lng. grad.
CMalteni lnien)er gradmnanlvl
~ clelctroprojekt d.d.- Zagreb
br. 66
., .
0 '

,..,.. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6
- - elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E96.00.01 G01.0 [ List 2
0
Sadr:Zaj
List
6.1 UVOD .......................................................................................................... 3
6.2 STRUKTURNO-TEKTONSKE ODLIKE PROSTORA................................ 5
6.3 GEOLOSKE ZNACAJKE PROSTORA...................................................... 7
6.4 GEOLOSKE ODLIKE PODRUCJA OBJEKATA HE MILJACKA.............. 9
6.5 ZAKLJUCNE NAPOMENE......................................... .. ............... ............. .. 12
0
~
.,..... elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
~ List
i
6
3
® 6.1 UVOD
Za potrebe izrade idejnog projekta rekonstrukcije HE Miljacka, izgradene 1906. godine na rijeci Krki
15 km nizvodno ad Knina, potrebno je izvrsiti geoloske istrazne radove koji ce predstavljati
geolosku podlogu projekta.
Cilj istraznih radova je uociti hidrogeolosku i inzenjerskogeolosku problematiku hidrotehnickih

objekata hidroelektrane. Za zadovoljavanje tog cilja bilo je potrebno prikupiti podatke o
hidrogeoloskim znacajkama i strukturno-tektonskim odlikama sireg podrucja prostora razmatranja,
zatim na temelju postojece dokumentacije naciniti preglednu geolosku kartu uzeg podrucja
razmatranja u mjerilu 1:5000 i odgovarajuci geoloski profil duz dovodnog hidrotehnickog tunela, a
vazno je osvrnuti se i na hidrogeoloske znacajke prostora akumulacije Brljansko jezero kao i na . . o :'>
taka rijeke Krke nizvodno ad pregradne brane do strojarnice hidroelektrane.
Morfoloski sire podrucje razmatranja predstavlja krski ravnjak izgraden od karbonatnih i karbonatno
klasticnih naslaga mezozojske i tercijarne starosti i razlicitih naslaga kvartara koje se nalaze u
podlozi tokova rijeka Krke i Zrmanje i u manjim krskim poljima. Rijeke su erodirale svoja korita u
krski ravnjak u fermi kanjona sa strmim stijenkama.
Kod izrade geoloske podloge projektu rekonstrukcije HE Miljacka koristena je Osnovna geoloska
karta RH, mjerila 1:100.000, List Knin (Grimani i dr., 1966) i List Drnis (lvanovi6 i dr., 1972) s
tumacima, koja predstavlja najkompleksniju geolosku kartu sireg podrucja hidroelektrane. Na
temelju tih listova Osnovne geoloske karte i uz brojne detaljne hidrogeoloske, inzenjerskogeoloske
i geotehnicke istrazne radove nacinjena je geoloska podloga idejnog projekta HE Manojlovac 2
(Fritzidr., 1981).
l.~~
~~
U tom izvjestaju nalaze se prakticki svi poznati i registrirani hidrogeoloski podaci o prostoru
podrucja razmatranja. Prilikom izrade geoloske karte i uzduznog geoloskog profila duz dovodnog
hidrotehnickog tunela nacinjena je dopunska obrada podrucja pomocu dostupnih stereoparova
aerofotosnimaka.
Podrucje objekata HE Miljacka u potpunosti je izgradeno od sedimenata gornjoeocenske-

donjooligocenske starosti koji su poznati i u literaturi opisani pod nazivom Promina naslage. To su
karbonatno-klasticne naslage zastupljene vapnenackim konglomeratima, laporovitim i pjeskovitim
vapnencima i laporima. Vazna odlika im je vertikalna i lateralna izmjena navedenih litoloskih
cia nova.
0
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 Ii List 4
0
Promina naslage u nacelu su dobro slojevite sto je u podrucju objekata hidroelektrane uocljivo.
One po svom litoloskim sastavu i manifestacijama na povrsini ne predstavljaju tipican krski okolis.
Dijelovi terena izgradeni od lapora i laporovitih vapnenaca cesto su na povrsini pokriveni tankim
deluvijalnim naslagama (1~2 m) koje se koriste za poljoprivrednu djelatnost, osobito vinogradarstvo.
U kanjonu rijeke Krke na Promina naslagama istalozene su sedrene kvartarne naslage debljine 40-
70 m, a na njima se nalazi rijecni iii jezerski glinovito prasinasti nanos debljine 10-20 m. Duz
bokova kanjona Krke nalaze se sipari od krsja okolnih stijena s glinovitim primjesama.
( .
b
0
~ ....
.,; elektroprojekt d. d. ·zagreb
Y1 E96.00.01 G01 .0 j list 5
C• .r)
6.2 STRUKTURNO-TEKTONSKE ODLIKE PROSTORA
Odnosi naslaga i ocrti rasjeda na povrsini ukazuju kako su glavne strukturno-tektonsko znacajke
sireg podrucja razmatranja reversno navlacni pripovrsinski tektonski pokreti. Priblizno 11 km
uzvodno od pregradnog mjesta akumulacije Brljansko jezero nalazi se, brazdi, regionalni rasjed
poznat u literaturi pod imenom Unsko-Kninski rasjed .
On predstavlja tektonski kontakt dolomitnih i vapnenackih, djelomicno nepropusnih naslaga jurske

starosti reversno pomaknutih, izdignutih na kronostratigrafski mlade vapnenacke naslage
gornjokredne starosti.
U sirem prostoru razmatranja nalazi se znatan broj rasjeda iz zone, iii pratecih Unsko-Kninskom
rasjedu s nagibom rasjedne plohe u smjeru sjeveroistoka. Jedan od tih rasjeda iz zone regionalnog
rasjeda pruza se izmedu akumulacije Brljansko jezero i Bilusica buka, 2 km uzvodno od
pregradnog praga akumulacije duz kojeg su gornjokredi vapnenci reversno izdignuti na mladi
karbonatno-klastican slijed gornjoeocensko-donjooligocenske formacije Promina naslaga.
Spomenuti markantni rasjedi su rubni rasjedi struktura regionalnog strukturnog sklopa s tzv.
dinaridskim pravcem pruzanja, SZ-JI. Rasjedi od sekundarnog znacenja u strukturnom sklopu su
dijagonalnog pruzanja na reversno navlacne strukture. U podrucju razmatranja generalnog su
pruzanja, domiriantno istok-zapad, a rijede sjever-jug. Ti dijagonalni rasjedi u strukturnoj rasclambi
dijele strukture na strukturne blokove i dalje strukturne blokove na strukturne podblokove.
Sekundarni rasjedi pruzanja istok-zapad su dominantni i najvazniji rasjedi u prostoru gdje s

smjesteni objekti HE Miljacka. Duz njih su bore podrucja istrazivanja (antiklinalnih i sinklinalnih
formi) po pruzanju znatno rascjepkane, degradirane. U bokovima kanjona Krke dobra su uocljive
brojne rasjedne plohe i zone pukotina, pretezno strmo do subvertikalno polozene u prostoru, ali i uz
znatnu ucestalost blaze nagnutih rasjednih ploha diskontinuiteta generalno nagnutih u smjeru
sjeveroistoka. Strukturno-tektonske odlike podrucja razmatranja ukazuju kako je prostor izlozen
kompresiji koja se manifestira tangencijalnim, dominantno reversno navlacnim pomac.ima stijenske
mase u smjeru jugozapada.
,....a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6
-.. elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 ; List 6
I
lzvor ZRMANJE
5 10 km
A
N
I •
320
E,OI
( '
Stika 1. Geoloska skica sireg podruCja razmatranja
Tumac oznaka:
1) propusne karbonatne naslage
2) djelomicno nepropusne karbonatno-klasticne naslage
3) uglavnom nepropusne klasticne naslage
4) geoloske granice
5) oznaka kronostratigrafske pripadnosti naslaga
6) reversni rasjed
7) paleotok Zrmanje
j ;'"')
v
,._..
.,. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6
elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E96 .00.01 G01 .0 •j L"lSI 7
('';.,
6.3 GEOLOSKE ZNACAJKE PROSTORA
Kod tumacenja hidrogeoloskih znacajki podrucja krsa, dominantnu i presudnu ulogu imaju litoloski
sastav i raspored zastupljenih naslaga, prostorni strukturni sklop i stupanj njihove tektonske
destrukcije.
U sirem podrucju HE Miljacka, uz dominantno zastupljene dobra vodopropusne karbonatne

naslage, za razvoj hidrogeoloskih znacajki vrlo vazan je Unsko-Kninski rasjed. Duz tog regionalnog
rasjeda nalazi se paleotok rijeke Zrmanje koja je u geoloskom vremenu bila pritoka rijeke Krke kod
Ocestova-Marjanovica torina (Fritz, 1972) prije nego je, nakon sedimentacije laporovito-glinovitih
naslaga tijekom pliocena i sredneg pleistocena, probil.a sebi tok prema zapadu kroz Mokra pr " '-
Ervenik-Zegar-Obrovac-Novigradsko more i dalje kroz kanjon ispod Maslenickog mosta prema jugu
do Jadranskog mora koje predstavlja konacan recipient za vode iz karbonatnog zaleda (u to
vrijeme razina mora je bila za stotinjak metara niza nego danas).
Dio toka Zrmanje uzvodno od Prevjesa-llica stanova i danas tece duz spomenutog Unsko-
Kninskog rasjeda, a laporovito-glinovite naslage su u najvecem dijelu erodirane i danas se nalaze
samo kao erozijski ostaci na niz mjesta duz njezinog toka. Od mjesta gdje je Zrmanja napustila
svoj paleotok prema Krki i skrenula tok prema zapadu danas se nalazi niz panora, osobito u dijelu
toka od Mokrog polja do Ervenika. Duz tog dijela toka u najsusnijim godinama Zrmanja presusi.
Njezino korito je tada suho sve do stalnog izvora Crno vrelo koji se nalazi oko 4 km uzvodno od
Zegarskog polja. Zrmanja nama izvora uzvodno od Crnog vrela sve do izvora Kapiteljica kod
mjesta Zrmanja (Fritz, 1967).
Duz taka rijeke Krke nizvodno od Knina sve do izvora Miljacka, priblizno 100 m uzvodno od
strojarnice HE Miljacka, nama stalnih izvora (Fritz, 1968). U tom dijelu taka Krke nalazi se vise
panora i sufozija, ali za razliku od Zrmanje, Krka nikad ne presusi. Nakon izgradnje HE Miljacka u
3
korito rijeke Krke na temeljnom ispustu se ispusta oko 1,5 m /s vade za bioloski minimum dijela
taka nizvodno od pregrade na Brljanskom jezeru do izdasnog izvora Miljacka. Prema usmenoj
predaji djelatnika hidroelektrane, prilikom potpunog ispusta vade iz akumulacije u vrijeme
hidroloskog minimuma (ljeti), za 2 dana se saturiralo podzemlje duz taka rijeke vodom i nakon toga
je sva voda ispustena na brani dotekla koritom Krke do strojarnice hidroelektrane. To ukazuje na
cinjenicu kako u tom dijelu toka Krke nema ozbiljnijih zona poniranja kojima bi se voda
permanentno gubila u podzemlju. Tu konstataciju je potrebno ispitati.
Obzirom da prostor razmatranja gornjih tokova rijeka Krke i Zrmanje izgraduju propusne
karbonatne naslage, za pretpostaviti je kako doline rijeka nisu erozijske baze za okolne podzemne
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 . i List 6
I
()
vode i da je razina vode u podzemlju niza od korita rijeka, te da su te rijeke u gornjim dijelovima
toka, uslijed istalozenih vododr:Zivih glinovitih kvartarnih naslaga i sedre u dnima tokova "visece" u
odnosu na razine podzemne vode u tom prostoru. Ta pretpostavka je i dokazana tijekom istraznih
radova za HE Manojlovac 2 na lokaciji Bilusica buk. Razina vode u podzemlju je 70-90 m niza od
korita rijeke Krke.
Prema dosad poznatim i ukratko opisanim hidrogeoloskim znacajkama prostora razmatranja i

rasporedu vodnih i speleoloskih objekata, sve oborinske vode u spomenutom dijelu sljevova rijeka
Krke i Zrmanje, zajedno s vodama koje poniru u koritu Zrmanje uzvodno od Mokrog polja i u koritu
Krke uzvodno od izvora Miljacka, poniru do pribli:Zno opisanih dubina, stapaju se na istoj razini u
podzemlju i otjecu do izvora Miljacka. Razina podzemne vode u podrucju razmatranja je znatno
niza od svih objekata HE Miljacka, osim strojarnice.
r,.a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 6
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 I Ust 9
6.4 GEOLOSKE ODLIKE PODRUCJA OBJEKATA HE MILJACKA
Svi objekti HE Miljacka izvedeni su u sedimentnim naslagama koje stratigrafski pripadaju

gornjoeocenskim-donjooligocenskim Promina naslagama. Te naslage su promjenjivog karbonatno-
klasticnog sastava, zastupljene vapnenackim konglomeratima, laporovitim i pjeskovitim
vapnencima i laporima u vertikalnoj i lateralnoj izmjeni. Odlika im je i generalno gledano dobra
uslojenost. Velik dio podrucja duz dovodni hidrotehnicki tunel pokriven je tankim naslagama
humusa s velikim udjelom uklopaka vapnenaca koje predstavljaju povrsinski trosni dio Promina
naslaga. Taj tanki humusni pokrivac maskira strukturne elemente naslaga u podini kroz koje je
tunel izbijen.
Na temelju postojece dokumentacije i raspolozivih stereoparaova aerofotosnimaka izradena J8

pregledna geoloska karta podrucja objekata HE Miljacka u mjerilu 1:5000 i odgovarajuci geoloski
profil. Podrucje razmatranja predstavlja blago borane (sinklinale iii antiklinale) Prominske naslage
dinaridskog pravca pruzanja koje su znatno tektonski deformirane rasjedima i zonama pukotina
dominantnog pruzanja istok-zapad. Slabije zastupljeni i od sekundarnog znacenja su rasjedi i zone
pukotina pruzanja sjever-jug. Zbog toga bore su najcesce reducirane iii prosirene u zoni rasjeda,
tektonski razlomljene u strukturne blokove i strukturne podblokove.
Dovodni hidrotehnicki tunel pru:Za se generalno okomito na prui.anje zastupljenih naslaga i vecinu
zona pukotina i rasjeda sto je povoljno za njegovu rekonstrukciju. Du:Z tunela sustav diskontinuiteta
iz strukture koji predstavljaju plohe slojevitosti (SS) je subhorizontalan iii blagog kuta nagiba.
Sustav diskontinuiteta paralelan kliva:Zu osne ravnine (OR) zastupljenih struktura je strmo do
subvertikalno polozen u prostoru, generalnog prui.anja sjeverozapad-jugoistok. Treci sust....
diskontinuiteta iz strukture, koji su uocljivi u svim karbonatnim naslagama, je okomit na os
strukture (.l.b) i strmo do subvertikalno polozen u prostoru, generalnog pravca pruzanja
sjeveroistok-jugozapad. Ucestalost navedenih sustava diskontinuiteta iz strukture nije poznata iz
postojece dokumentacije, ali je vai.na jer udaljenost izmedu diskontinuiteta odreduje velicinu
blokova stijenske mase u tunelu. Zbog suQhorizontalno polozenih ploha slojevitosti, a strmo do
subvertikalno ploha paralelnih klivazu osne ravnine strukture i ploha okomitih na ravninu strukture,
kod rekonstrukcije tunela postoji realna mogucnost ispadanja blokova stijenske mase iz nadsvoda
tunela, dok zbog spomenute orijentacije diskontinuiteta u prostoru opasnost je mala od
odsklizavanja iii ispadanja duz stijenki diskontinuiteta iii prevrtanja stijenske mase u bokovima
tunela.
Dio tunela izbijen u slijedu naslaga izgradenih od cvrsto vezanih konglomerata je po svojim
geotehnickim odlikama pogodan za rekonstrukciju, osim duz zona ispresijecanih rasjedima i
,...a
Y1 E98.00.01 G01.0 I List
;
10
pukotinama, ali kako su ti diskontinuiteti uglavnom okomitog pruzanja na os tunela, te oslabljene

zone ce biti duljina do 10 m. U ovom slijedu naslaga moguce je ispadanje blokova stijenske mase
iz nadsvoda tunela.
Dio tunela izbijen u slijedu naslaga od laporovitih i pjeskovitih vapnenaca s proslojcima

vapnenackih konglomerata i lapora je osjetljiv zbog higroskopskih lapora koji u prisutnosti vlage
bubre, .stoga ih je u tijeku rekonstrukcije potrebno zastititi. Taj problem ce biti povremeno prisutan
duz citavog tunela, u dionicama duljine i nekoliko desetaka metara, maksimalno 50 m.
Hidrogeoloske znacajke duz nivelete dovodnog tunela vezarie su uz hidrogeoloske znacajke sireg
prostora razmatranja. Rijeka Krka uzvodno od izvora Miljacka nije erozijska baza za okolne
podzemne vode. Razina vode u podzemlju je 70-90 m nize od korita rijeke Krke sto znaci da je
niveleta hidrotehnickog tunela visoko iznad razine podzemne vade. Duz cijelog dovodnog tunela ne
prijeti opasnost od prodora podzemne vade koja bi mogla ugroziti radove tijekom rekonstrukcije, iii
potopiti tune!. Tijekom radova potrebno je voditi racuna o procijednim vodama i to samo poslije
intenzivnih kisa u trajanju 2-3 dana.
Duz dionica tunela u laporima ne ocekuju se procjedne vade, ali na kontaktu vodonepropusnih
lapora i vodopropusnih vapnenaca moguci su koncentrirani tokovi procjedne vade. Ti eventualni
dotoci ce biti kapaciteta uglavnom ispod 1 1/s.
Procjedne vode skupljene u tunelu ponirat ce u podinu tunela u neposrednoj blizini pojave, tako da
nece biti problema s njenom odvodnjom. Ono na sto treba reagirati je zastita higroskopnih
laporovitih dionica tunela koje je potrebno tijekom rekonstrukcije sto prije zastititi.
Podrucje akumulacije Brljansko jezero izgradeno je u bokovima kanjona Krke od dobra uslojenih
Promina naslaga. U dolini Krke preko Promina naslaga istalozena je sedra debljine preko 40 m
(podaci iz istraznih busotina pregradnog mjesta kod Bilusica buka za potrebe projekta HE
Manojlovac 2). Na sedrenim naslagama nalazi se kvartarni rijecni i jezerski nanos od gline s
proslojcima prasinaste gline iii praha, debljine preko 10 m. Ako ce se tijekom rekonstrukcije
hidroelektrane povisiti kota uspora brane (preljevni prag visine 1,15 m) koja tvori akumulaciju
Brljansko jezero, vaznu za dnevno izravnavanje protoka i usmjeravanje toka vode prema ulaznoj
gradevini dovodnog hidrotehnickog tunela, upitna je vododrtivost bokova akumulacije izgradenih
od tek djelomicno nepropusnih Promina naslaga. S dizanjem kote uspora rast ce gubici iz
akumulacije, a time i obujam sanacije.
~....
.._ elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0 I
Prilog
List
6
11
Rijeka Krka u dijelu toka od pregradne brane akumulacije do strojarnice HE Miljacka visinsku
razliku od 106 m svladava preko 4 sedrenih slapista: Brljana, Manojlovca, Rosnjaka i Miljacke.
Prilikom sanacije hidroelektrane vazno je osigurati dovoljan protok vode za opstanak biocenoze
koja se u tom dijelu toka rijeke nalazi, za bioloski minimum. U tom dijelu toka Krke nema izvora, a
razina vode u podzemlju je duboko ispod korita rijeke kojoj vododf'Zivost glinenih kvartarnih naslaga
u dnu osigurava tok. Voda koja ponire u koritu rijeke Zrmanje nikako se ne moze pojaviti, nego se
stapa s vodom u podzemlju i vjerojatno istjece na izvoru Miljacka u razini strojarnice HE Miljacka.
Za bioloski minimum tog dijela taka Krke voda ce se morati ispustati na brani akumulacije Brljansko
jezero.
0
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 12
r··..·.
/" ....
p~·:·"..
6.5 ZAKLJUCNE NAPOMENE
• Svi objekti HE Miljacka izvedeni su u Promina naslagama. Te naslage su karbonatno

klasticnog sastava zastupljene vapnenackim konglomeratima, laporovitim i pjeskovitim vapnencima
i laporima u vertikalnoj i lateralnoj izmjeni. Odlika im je u nacelu dobra uslojenost.
• Odnosi naslaga i ocrti rasjeda na povrsini ukazuju kako su glavne strukturno-tektonske

znacajke podrucja razmatranja reversno navlacni pripovrsinski tektonski pokreti.
• Prominske naslage dinaridskog pravca pruzanja u podrucju objekata su znatno tektonski

deformirane rasjedima i zonama pukotina dominantnog pruzanja istok-zapad.
• Pruzanje dovodnog hidrotehnickog tunela je generalno okomito na pruzanje zastupljenih

naslaga i vecinu zona pukotina i rasjeda sto je povoljno za njegovu rekonstrukciju.
• Dio tunela izbijen u slijedu naslaga izgraaenih od cvrsto vezanih konglomerata je po

svojim geotehnickim odlikama pogodan za rekonstrukciju, osim duz zona ispresijecanih rasjedima i
pukotinama, ali kako su ti diskontinuiteti uglavnom okomitog pruzanja na os tunela, te oslabljene
zone ce biti duljine do 10m.
• Dio tunela izbijen u slijedu naslaga od laporovitih i pjeskovitih vapnenaca i lapora je

osjetljiv zbog higroskopskih lapora koji u prisutnosti vlage bubre, stoga ih je u tijeku rekonstrukcije
tunela potrebno zastititi.
• Razina podzemne vode u podrucju razmatranja je znatno niza od svih objekata HE

Miljacka, osim strojarnice.
• Duz cijelog dovodnog hidrotehnickog tunela ne prijeti opasnost od prodora podzemne

vode koja bi mogla ugroziti radove tijekom rekonstrukcije iii potopiti tunel.
• Ako ce se tijekom rekonstrukcije hidroelektrane povisiti kota uspora brane, upitna je

vododr:Zivost bokova akumulacije izgraaenih od tek djelomicno nepropusnih Promina naslaga. S
dizanjem kote uspora rast ce gubici iz akumulacije, a time i obujam sanacije.
• U dijelu toka rijeke Krke od pregradne brane akumulacije do strojarnice HE Miljacka

razina podzemne vode je duboko ispod korita rijeke, stoga se veda koja ponire u koritu rijeke
Zrmanje nikako ne moze pojaviti u koritu rijeke Krke. Za bioloski minimum tog dijela toka Krke voda
ce se morati ispustati na brani akumulacije Brljansko jezero.
~...a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 007
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 !I List 1
0
Dio gradevine
Prilog VARIJANTE TEHNIGKIH

RJESENJA
Projektant mr.sc. Vedran Juric, dlpl.lng.gra<1.

W:wvv:
·········V··:...~.: ............. .
lzradio mr.sc. Vedran Juric, dipl.ing.grad. ~

........ .................. ..
Kontrolirao Zeljko Pavlin, dipl.ing.grad. u :.
................... .....
Zvonimir
-Sever dlpr. rng. gr..,.
Ovl:rittni ln1enju gradevtnarrtva
Elektroprojelct d.d.- lagrdl
.A' br. 66
f ' ..,
~

,,...
.., elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 j
Prilog
List
7
2
Sadi'Zaj
List
7.1 OPCENITO ..................................................................................... 3

7.2 REKONSTRUKCIJA STARE ELEKTRANE.................................. 5
7.3 NOVA PODZEMNA ELEKTRANA. ................................................ 7
( ;
IJ
{:' -'~·.;
~
,._..
.., elektroprojekt d .d. • zagreb
Y1 E98.00.01 G01 .0 l list 3
;
( :>)
7 VARIJANTE TEHNJCKIH RJESENJA
7.1 OPCENITO
Rekonstrukciji HE Miljacka, na razini ove dokumentacije, pristupilo se je na nacin da su za

pojedinu velicinu izgradnje (instalirani protok elektrane) razradene varijante tehnickih rjesenja
unutar tehnickih cjelina koje cine elektranu, tako da su sve tehnicke cjeline medusobno
uskladene te dimenzionirane na zadani instalirani protok elektrane, te povezane u cjelinu cine
jednu varijantu rekonstrukcije za daljnju usporedbu.
U tim razmatranjima kretalo se od velicine izgradnje Qi=30 m3/s na vise, odnosno od cinjenice
da postojeca elektrana ima instalirani protok i koncesiju na 30 m3/s sto je polazna pozicija i
referentna velicina izgradnje i u odnosu na buducu rekonstrukciju. S druge strane, razmotrene
..L su mogucnosti povecanja velicine izgradnje, ito, kako slijedi u nastavku, koje se mogu ostva
fa rekonstrukcijom postojece (stare) elektrane, te izgradnjom potpuno nove elektrane, s
podzemnom strojarnicom uz sadasnju elektranu.
Postojece stanje elektrane istrazeno je i prezentirano kroz pojedine podloge i projektnu zadacu,
te je uzeto u obzir pri koncipiranju nacina ostvarenja varijanti rekonstrukcije postojece elektrane.
Hidroelektrana Miljacka, pri postavi varijanata za usporedbu, najprije je razlozena na pojedine ·
tehnicke cjeline, za kaje je praucen nacin rekanstrukcije uz potrebna svajstva i dimenzije za
svaku pajedinu velicinu izgradnje. Na taj nacin se stekaa uvid u mogucnosti i raspan kaji se
maze pastici unutar pajedinih tehnickih cjelina, sta je bila padlaga za farmiranje konzistentnih
varijanti na razini citave elektrane, sastavljenih ad prethodna razradenih i medusobna
uskladenih tehnickih cjelina.
Tehnicke cjeline obradene u varijantama rekonstrukcije su:
A1 Dovodni sustav:
A.1 Hidrogradevinski dia

ulazna gradevina,
davadni tunel,
vadna komora,
zasunska komara,
tlacni cjevovodi.
A.2 Hidramehanicka aprema

na ulaznaj gradevini (resetka, segmentni zatvaraci)
na vadnim i zasunskim kamarama (gredne zapornice, leptirasti zatvaraci)
f ··~·':
~
J"'..a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 7
.., elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 4
0
8/ Strojarnica
8.1 Hidrogradevinski dio
8.2 Elektrostrojarski dio

proizvodne grupe (turbina + generator)
8.3 Hidromehanicka oprema

na strojarnici (predturbinski i difuzorski zatvaraci)
C/ Odvodni sustav:
C.1 Hidrograaevinski dio

odvodni rukavac elektrane od izlaza vade iz difuzora do spoja rukavca s Krkom,
odnosno odvodni tunel za podzemnu strojamicu
D/ Rasklopno postrojenje (110 i 10 kV)
0.1 Gradevinski dio
0.2 Elektrotehnicki dio (transformatori, VN i SN polja, kabelske veze)
E/ Uredaji upravljanja
upravljanje i nadzor temeljen na distribucijskom informacijskom sustavu
(omogucava funkcije upravljanja, nadzora, zastite i mjerenja u elektrani)
F/ Pomocna oprema elektrane

sva prateca oprema za potrebe vlastite potrosnje, istosmjerni napon, tlacni zrak,
rashladnu vodu, odvodnju, uljno gospodarstvo, uzemljenje i gromobran, klimatizaciju i
ventilaciju, protupozarnu zastitu itd.
Tehnicka rjesenja rekonstrukcije HE Miljacka prikazana u ovoj projektnoj knjizi su, u nacelu,
razradena unutar dvije zasebne koncepcije:
koncepcija koja se odnosi na rekonstrukciju postojece (stare) elektrane,

koncepcija koja razmatra izvedbu potpuno nove elektrane s podzemnom strojarnicom
uz postojecu elektranu.
U nastavku je obrazlozeno na koji nacin su formulirane varijante rekonstrukcije u obje navedene

koncepcije.
,...,
...
Y1 E98 .00.01 G01 .0 j List 5
7.2 REKONSTRUKCIJA STARE ELEKTRANE
Rekonstrukcija stare elektrane je razmotrena u dvije grupe varijanti.
U prvoj, uzimane su uvijek cetiri iste proizvodne jedinice, s time da su po velicini najmanje
3
razmotrene jedinice one od 7,5 m /s nazivnog protoka (vidi tablicu 7.2.1 u nastavku). Buduci da
3
HE Miljacka ima koncesiju na instalirani protok od Qi=30 m /s, u tablici 7.2.1 kao i u daljnjoj
razradi i tehnickim rjesenjima datim uovom projektu, nuzno se prikazuju proizvodne jedinice
3 3
nazivnog protoka 7,5 m /s kada su cetiri iste. Razlika medutim od 0,5 m /s do proizvodnih
jedinica od 8,0 m3/s, koje su stvarno obradene u projektu, nicim ne remeti izbor velicine
izgradnje, a takoder ne utjece na konacne troskovnicke prikaze.
Medutim, na taj nacin ne bi bio ispunjen uvjet prema kojem je potrebno kontinuirano preko
strojeva preraditi raspolozivi hidroloski dotok i za vrijeme malih voda. Nairne, zbog osigurar ·
nizvodnih uvjeta tecenja na Krki, nisu dopusteni diskontinuiteti u radu elektrane za malih voda u
vidu intervalnog akumuliranja i potom vrsnoga rada. Kako su minimalni dnevni dotoci Krke na
3
hidroloskom profilu Marasovine reda velicine 4,5-5,0 m /s, dok istodobno vazeci uvjet ispustanja
bioloskog minimuma na pregradi Brljan iznosi 1,5 m 3/s, to je potrebno osigurati na profilu
elektrane malu proizvodnu jedinicu koja moze preraditi na svom tehnickom minimumu
3
raspolozivu vodu u iznosu od oko 3,0 m /s. Kod postavljanja ovog kriterija uzet je u obzir
dosadasnji rezim rada HE Miljacka kod malih protoka u proteklom periodu eksploatacije, te
potreba da se u susnim ljetnim mjesecima osigura dotok na nizvodne dijelove Nacionalnog
parka Krka.
3
Radi toga proizlazi nuznim imati u varijanti rekonstrukcije jednu jedinicu od 6 m /s, ukoliko se
pretpostavi da minimalni protok s kojim ta proizvodna jedinica moze raditi ne bude manji od 50%
nazivnog protoka. Time je formirana i druga grupa varijanata, u kojoj svaka varijanta ima jednu
proizvodnu jedinicu od 6 m3/s nazivnog protoka, i po tri vece proizvodne jedinice (vidi tablicu
7.2.2. u nastavku).
T a bl"ICa 7.2 .1 - Re kenst ru kcua .. t'.1

.. s are eIektrane: prva grupa varuan
3 3 3 3 3
Q 1=30 m /s Q1=36 m /s Q1=40 m /s Q1=44 m /s Q 1=48 m /s
4 x 7,5 m~/s 4 x 9,0 m~/s 4 x 10,0 m~/s 4x 11,0 m~/s 4 x 12,0 m../s
(horizontalne (vertikalne (vertikalne (vertikalne (vertikalne
jedinice) jedinice) jedinice) jedinice) jedinice)
RS.30-GI-TC4 RS.36-GI-TC4 RS.40-GI-TC4 RS.44-GI-TC4 RS.48-GI-TC4
RS.30-GI-TC2 RS.36-GI-TC2 RS.40-GI-TC2 RS.44-GI-TC2 RS.48-GI-TC2
RS .30-T-TC4 RS.36-GII-TC4 RS.40-GII-TC4 RS.44-GII-TC4 RS.48-GII-TC4
RS.30-T-TC2 RS.36-GII-TC2 RS.40-GII-TC2 RS.44-GII-TC2 RS.48-GII-TC2
RS.36-T-TC4 RS.40 - T - TC4 RS.44 - T - TC4 RS.48-T-TC4
RS.36-T-TC2 RS.40 - T - TC2 RS.44 - T - TC2 RS.48-T-TC2
Legenda nomenklatura varijanti- Primjer: RS.30- GI - TC4

gdje je: RS ......... rekonstrukcija stare elektrane
30 .......... velicina instaliranog protoka (velicina izgradnje) u m3/s
0
,.....
. , elektroprojekt d .d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0 ~
Prilog
List
7
6
GI... ....... gravitacijski jedan dovodni tunel (u slucaju "Gil" bila bi dva gravitacijska tunela, au
slucaju oznake "T" tlacni tunel)
TC4 ...... cetiri tlacna cjevovoda (u slucaju oznake "TC2" radi se o dva tlacna cjevovoda)
Kako je vidljivo, varijante su u prvoj grupi ostvarene na nacin da su za svaku pojedinu velicinu
izgradnje elektrane, definirane proizvodne jedinice te svi elementi dovodnog sustava sukladno
mogucnostima obnove. Pri tome se je doslo do spoznaje o ogranicenju smjestaja pojedinog tipa
i velicine proizvodne jedinice u staru (postojecu i obnovljenu) strojarnicu. Taka npr. najveca
3
horizontalna jedinica koju je moguce ugraditi u staru strojarnicu je ona od 8 m /s, dok se za vece
nazivne protoke mora prijeci na vertikalnu proizvodnu jedinicu. No, i tu je ustanovljeno
ogranicenje prema kojemu u staru strojarnicu nije moguce ugraditi vecu vertikalnu jedinicu od 12
3
m /s nazivnog protoka.
Sto se dovodnog sustava tice, razmatrane su varijante s jednim obnovljenim gravitacijskim

dovodnim tunelom, zatim s dva gravitacijska tunela (obnovljen postojeci + dodatni novi), te s
tlacnim dovodnim tunelom. Na dovodni tunel kao tehnicku cjelinu, uvijek se veze pripadna
ulazna gradevina te vodna komora. No, zasebno od toga , mogu se razmotriti varijante s dva iii
cetiri tlacna cjevovoda. Varijante tehnickih rjesenja iz tablice 7.2.1 tehnicki te troskovnicki su
obradene u prilogu 8 (REKONS}RUKCIJA STARE ELEKTRANE).
U svim varijantama, u osnovi, radovi na zgradi strojarnice i rasklopnim postrojenjima su vrlo

slicni.
2 2 - Rekonstru kCIJa
T a bl'tea 7.. .. s are eIe ktrane: d ruga Jrupa van]an
.. ti
3 3 3
0;=30 m /s 0 1=36 m /s 0 1=42 m /s
3 x 8,0 m~/s + 1 x 6,0 m,/s 3 x 10,0 m,/s + 1 x 6,0 m,/s 3 X 12,0 m /S + 1 X 6,0 m,/s
0
(horizontalne jedinice) (vertikalne jedinice) (vertikalne jedinice)

RSK. 30--GI-TC4 RSK.36-GI-TC4 RSK.40-GI-TC4
RSK.30-T-TC4 RSK.36-GII-TC4 RSK.40-GII-TC4
RSK.36-T-TC4 RSK.40-T-TC4
U ovoj, drugoj grupi varijanti, oznake varijanti slijede istu nomenklaturu kao i kod prve grupe, s
time da oznaka "RSK'' ima znacenje:
3
RSK ... .. .. rekonstrukcija stare elektrane uz zahtjevani kontinuirani rad od min 3,0 m /s
Varijante iz tablice 7.2.2, takoder su, tehnicki i troskovnicki, obradene u prilogu . 8

(REKONSTRUKCIJA STARE ELEKTRANE). Vidljivo je kako u drugoj grupi varijanti nema onih
koje bi uzele u obzir dva tlacna cjevovoda, jer je troskovnicka razlika neznatna na razini citave
investicije, a tehnicki gledano varijante sa zasebnim dovodom na svaku proizvodnu jedinicu
bolje su sa stanovista elasticnosti rada i odrtavanja cjevovoda.
~ ...
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 !
Prilog
List
7
7
7.3 NOVA PODZEMNA ELEKTRANA
Razmatrajuci varijante rekonstrukcije stare, postojece elektrane HE Miljacka, ukljucujuci

promjene proizvodnih grupa te temeljitu obnovu gradevinskih objekata, prvenstveno strojarnice i
dovodnog sustava, sagledana su tehnicka ogranicenja i troskovi na razini idejnih rjesenja
varijanti rekonstrukcije. Slijedom ovih rezultata, pokazalo se kako vrijedi razmotriti i izvedbu
potpuno nove, podzemne strojarnice uz postojecu elektranu, s pripadnim novim dovodnim i
odvodnim sustavom, te time uvesti novu elektranu kao konkurentan koncept u sklopu zamisli
rekonstrukcije HE Miljacka.
Zamisao izvedbe potpuno nove, podzemne elektrane interesantna je iz vise razloga koji bi ju
ucinile konkurentnom u odnosu na rekonstrukciju postojece HE Miljacka, u slucaju da su
troskovi realizacije slicni odnosno pribliznog reda velicine.
( '
£f,\
ey Prije svega, nova strojarnica dopusta elasticniji raspored kao i ugradnju vecih proizvodn"in
jedinica u odnosu na mogucnosti unutar stare strojarnice. Time se otvara citav niz varijanti
tehnickih rjesenja realizacije pojedine velicine izgradnje koje nisu bile ostvarive unutar stare
3
strojarnice. Na primjer, kako je vee receno, u staru strojarnicu ne maze ici veci stroj ad 12 m /s
zbog postojecih ogranicenja, dok je to u slucaju nove elektrane moguce pa su ostvarive i ukupno
vece velicine izgradnje elektrane.
Osim toga, moguce je uz novu strojarnicu odrtati i dio stare u funkciji proizvodnje gdje bi se
smjestile male proizvodna jedinice, sto je interesantno sa stanovista ocuvanja i odr.Zavanja stare
strojarnice u funkciji proizvodnje.
Nova strojarnica koncipirana je kao podzemna, sto je osobito pogodno u sredini Nacionalnog
parka Krka, gdje bi utjecaj na krajolik bio minimalan i potpuno podreden zahtjevima ocuvanja
prirodnih parametara.
Za gotovo sve vrijeme izvedbe nove podzemne elektrane, stara elektrana bi bila u proizvodnj.,
izuzev razdoblja od oko 6 (10) mjeseci potrebnih za obnovu i prikljucenje novog rasklopnog
postrojenja. Ova· cinjenica doprinosi konkurentnosti izvedbe podzemne elektrane, jer bi u slucaju
rekonstrukcije postojece elektrane, a ovisno ad opsega rekonstrukcije, proizvodnja energije bila
obustavljena na duze razdoblje negoli u slucaju izvedbe nove podzemne elektrane. Planovi
. organizacije gradenja su u prilozima 8.12 i 9.14, a vrednovanje neproizvedene energije u vrijeme
rekonstrukcije izvrseno je u sklopu priloga 10.
U tablici 7.3.1 dane su varijante tehnickih rjesenja nove podzemne elektrane koja su obradena
tehnicki i troskovnicki u prilogu 9 (NOVA PODZEMNA ELEKTRANA). Kao sto se vidi pritom su
obuhvacene slijedece velicine izgradnje: Q1 =30, 36, 42, 52 i 60 m3/s, i to uvijek na nacin da
3
postoji barem jedna mala jedinica od 6 m /s, koja maze biti smjestena u novoj iii staroj
strojarnici. Prema tome, u ovoj grupi varijanti uzet je u obzir uvjet o prethodno obrazlozenom
tehnickom minimumu (vidi tocku 7.2).
{;:... ,
~~
II"..a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 7
.., elektroprojekt d .d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 List 8
3 1 - Nova po dzemna e Ie ktrana: vanjante t ehniC

Ta br1ca 7.. . "k'h . ~ enja
I rje .
3 3 3 3 3
01=30 m /s 0 1=36m /s 0 1=42 m /s 0 1=52 m /s 01=60 m /s
3 3 x 10,0 m"/s + 3 3 3
3 x 8,0 m /s + 1 3 x 12,0 m /s + 1 x 2 x 20,0 m /s + 2 x 2 x 24,0 m /s + 2 x
3 1 x 6,0 m3/s 3 3 3
x 6,0 m /s 6,0 m /s 6,0 m /s 6,0 m /s
(vertikalne
(vertikalne jedinice) (vertikalne jedinice) (vertikalne jedinice) (vertikalne jedinice)
iedinice)
NP.30- MJS NP.36- MJS NP.42- MJS NP.52- MJS NP.60- MJS
NP.30- MJN NP.36- MJN NP.42- MJN NP.52- MJN NP.60- MJN
Legenda nomenklatura varijanti- Primjer: NP.30- MJS

gdje je: NP .... ..... n o~a podzemna elektrana
30 .......... velrcina instaliranog protoka (velicina izgradnje) u m%
MJS .... .. male jedinice u staroj strojarnici
MJN ...... male jedinice u novoj strojarnici
.-</ ·
f''-
r
I
.
0 .
,.
...
411# elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
. Prilog
1 List
008

Dio gradevine
Prilog REKONSTRUKCIJA STARE

ELEKTRANE

Davor Pavlovic, dipl.ing.el. .......... .. ........... ..1.~:/1
mr.sc. Vedran Juric, dipl.ing.graC. . . . . .f!JJ!!i. :. . . . .
lzradio Zvonimir Sever, dipl.ing.grad. .. ····.. f ·-:A Jr.:.·..... . . . .··r...... ..! ..
~6.-/7
........ . ~:;;~- ......... ..
mr.sc. Vedran Juric, dipl.ing.grad. ···· ·· ··· v~r.~.: .... ......... .
Kontrolirao Zeljko Pavlin, dipl.ing.grad. . ... ~= . . . .

Dragan Orlovic, dipl.ing.el. . . &..~.-.(.< . .
Zvonlmir
Sever dlpl. log. 9 ,..,_
Ovl~tenl htlenjcr groacvlnu 11tva
gp-"" Elektropro}!kt d.d, -Zagreb
{'~::· 1 br. 66
'-a..)

,....., elektroprojekt d.d. • zagreb
Y1 E98.00.01 G01.0 j List 61
C3.a Cetiri tlacna cjevovoda
Gravitacijski dovodni tunel: duljina cjevovoda L=162,0 m

(
~ Tlacni dovodni tunel: duljina cjevovoda L=181,4 m + prijelazni dio izmedu vodne i
~ zasunske komore Lp=38,0 m
C3.b Ova tlacna cjevovoda
Tlacni dovodni tunel: duljina cjevovoda L=181,4 m + prijelazni di,O izmedu vodne i
zasunske komore Lp=38,0 m
vt.'-'.~
C 1.b Ova tlacna cjevovoda
Gravitacijski dovodni tune!: duljina cjevovoda L=162,0 m
Tlacni dovodni tune!: duljina cjevovoda L=181,4 m + prijelazni dio izmedu vodne i
C2
Tlacni dovodni tunel: duljina cjevovoda L=181 ,4 m + prijelazni dio izmedu vodne i
C2.b Ova tlacn a cjevovoda
..,
"'..a elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
J List
008
59
0.
8.3.4.4 Ova cjevovoda za razlicite protoke
Odabrane su dimenzije za varijante dovoda s 2 tlacna cjevovoda prema slijedecoj tablici:
Qi (mJ/s) Oc (mJ/s) D (mm)

30 15 2100
36 18 2250
40 20 2350
44 22 2450
48 24 2550
8.3.4.5 Varijante tehnickih rjesenja
Duzine cjevovoda proizlaze ovisno ad dispozicije citave varijante. U nacelu se razlikuju varijante
dovoda s gravitacijskim i tlacnim tunelom jer su tlacne varijante polozene dublje, te postoji
prijelazni tlacni cjevovod ad vodne do zasunske komore. lsto taka, za instaiir<:mi protok ad 30
3
m /s zadrtava se horizontalna as turbine pa je privod ad cjevovoda na turb.inu dispozicijski
3
smjesten kao i do sada. Za ostale instalirane protoke (36, 40, 44, 48 m /s) as turbine je
vertikalna i dovod na turbinu se spusta u odnosu na danasnju dispoziciju. Debljine limova
pr,eliminarno su odabrane na osnovu iskustva i provjere maksimalnih tlakova od _vodnog udara iz
hidraulickog proracuna, i iznose u prosjeku 20- 25 mm u donjem dijelu cjevovoda.
'
Slijedi prikaz varijanti tehnickih rjesenja tlacnih cjevovoda za razlicite instalirane protoke.
( ·;
C 1.a Cetiri tlacna cjevovoda
~
....
,..., elektroprojekt d .d. • zagreb
Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 58
(?)
·'-"
8.3.4 TLACNI CJEVOVODI
8.3.4.1 Opcenito
Na HE Miljacka postoje 4 tlacna celicna cjevovoda svijetlog otvora 0=1600 mm i duljine 168m.
Cjevovodi su zavarene izvedbe iz limova osim cjevovoda br. 2 koji je djelomicno zavarene
(1952.) a ostali dio zakivene izvedbe (1906.). Oni su sidreni u betonske blokove i oslonjeni na
betonske nosace s kruznim jastukom ad celicnog lima (rekonstrukcija iz 1977.). Cjevovodi su
polozeni pod kutom ad cca 38°. Svijetli otvor se ad 1600 mm reducira na 11 00 mm pred
kuglastim zatvaracima agregata 1,3 i 4 te turbine br.2. Debljina celicnih limova stijenki cjevovoda
je varijabilna te iznosi ad 18,1 mm i 19,6 mm u donjem dijelu do debljina ad 8,2 mm i 10,4 mm u
gornjem dijelu.
8.3.4.2 Osnovne varijante
U svim razmatranim varijantama rekonstrukcije HE Miljacka predvidena je ugradnja novih tlacnih

celicnih cjevovoda.
Razmotrene su za svaki instalirani protok dvije varijante tlacnih cjevovoda:

dovod do strojarnice kroz 4 tlacna cjevovoda
dovod do strojarnice kroz 2 tlacna cjevovoda
Dimenzije tlacnih cjevovoda orjentacijski se definiraju izrazom za odabir optimalnog promjera

cjevovoda, koji stavlja u odnos protok i pad, a proizasao je iz optimalizacije pdnosa tehnickih i
ekonomskih parametara tlacnih cjevovoda:
D =fZH·Q:
opt
Dopt optimalan promjer tlacnog cjevovoda (m)

3
Qc instalirani protok po pojedinom cjevovodu (m /s) = Q;/4 iii Q;/2
H neto pad (m) = 102,00 m
8.3.4.3 Cetiri cjevovoda za razlicite protoke
Odabrane su dimenzije za varijante dovoda s 4 tlacna cjevovoda prema slijedecoj tablici:
Qi (m"/s) Oc (m"/s) D(mm)

30 7,5 1600
36 9 1700
40 10 1750
44 11 1850
48 12 1900
,...,.
Y1 E98.00.01 G01.0 i List 57
;
()
8.3.3.6 Troskovi gradenja
Troskovi gradenja svih varijanti vodnih komora procjenjeni su u prilogu 8.1 0.
8.3.3.7 Analiza i zakljucak
U ovom prilogu sagledane su tehnicke karakteristike pojedinih tipova vodnih komora na nacin
kako bi se dobili svi elementi potrebni za odredivanje troskova izgradnje istih. Na osnovu
izracunatih troskova izgradnje koji su prezentirani u prilogu 8.1 0, u iducoj tablici svrstane su one
vodne komore koje se za danu velicinu izgradnje (instalirani protok) mogu realizirati s najmanjim
troskovima izgradnje. Puna valorizacija u smislu tehnicko-gospodarske usporedbe pojedinih
varijanti dana je u prilogu 10.
J,· R.br.
3
a,(m /s)
Vodne komore za Vodne komore za
gravitacijski tunel tlacni tunel
1. 30 I.1b,I.1c, I.1d III.1
2. 36 I.2b,I.2c,I.2d III.2
3. 40 I.3, II.3 III.3
4. 44 !.4, II.4 III.4
5. 48 I.S, II.S III.S
'/
,. )
'
~"Th
v
,....., elektroprojekt d.d . • zagreb
Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 55
Vodne komore uz tlacni tunel
Za vodne komore koje pripadaju varijantama tlacnog tunela, preliminarni hidraulicki proracun
(prilog 8.2) dao je za razlicite instalirane protoke slijedece dimenzije novih vodnih komora:
0; (m"'/s) Hk (m) F (m•) V1 (m"') V2 (m")

30 42,5 28,26 1201,05 847,80
36 42,5 33,16 1409,30 989,10
40 42,5 38,46 1634,55 1130,40
44 42,5 44,15 1876,38 1271,70
48 42,5 50,24 2135,20 1413,00
Hk visina osnovne cilindricne komore do preljevne kate 212,50 mn.m.
'
F povrsina osnovne cilindricne komore
V1 volumen osnovne cilindricne komore od dna do preljevne kate
V2 volumen donje komore
Oonja horizontalna komora kruznog je poprecnog presjeka promjera 6,0 m, dvodijelna je, te je
asimetricno postavljena u odnosu na osnovnu vertikalnu komoru na slijedeci nacin. U svim
varijantama duljina horizontalnog dijela donje komore prema postojecem tunelu iznosi 10 m, dok
duljina horizontalnog dijela donje komore na drugu stranu varira s varijantom instaliranog
protoka. Ove mjere donje komore kao i promjeri osnovne cilindricne komore po varijantama dani
su slijedecom tablicom:
0; (m;,/s) 01 (m) 02 (m) L1 (m) L2 (m)

30 6,0 6,0 10 20
36 6,5 6,0 10 25
40 7,0 6,0 10 30
44 7,5 6,0 10 35
48 8,0 6,0 10 40
I
01 promjer osnovne vertikalne cilindricne komore

02 promjer donje horizontalne komore
L1 duljina prvog dijela horizontalne komore (prema postojecem tunelu)
L2 duljina drugog dijela horizontalne komore
,...,... elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
j List
008
55
0
..............
8.3.3.4 Vodna komora za tunel pod tlakom
Za dovodni tunel pod tlakom, izvodi se jednostruka cilindricna komora 5 prigusivacem na spoju s
dovodnim tunelom. Visinska dispozicija tunela kod tlacnih varijanata je takova da se moze
izvesti komora visine oko 40 m, 5 preljevnom kotom na 212,50 mn .m. Medutim i kod najvise
amplitude podizanja vade u komori, voda do5ize razinu oko 207 mn.m. taka da preljev ima
krajnje zastitnu funkciju, odno5no za nagli ispad elektrane pri koti u akumulaciji Brljan od 187
m.n.m. preljev na komori ne bi se aktivirao. Ovo znaci da ovakva komora moie funkcionirati
i za vise razine u akumu/aciji od dosadasnjih.
Za vodostaje u akumulaciji izmedu 185 i 187 mn.m., te pri odgovarajucim gubicima u tlacnom
tunelu, vodostaj u komori pri stacionarnom rezimu elektrane s instaliranim protokom kretao bi se
okvirno izmedu 181 i 183 mn.m. To je srazmjerno nisko u odno5u na visinsku dispoziciju tunela
ciji strop je na spoju s komorom na koti cca 170 mn.m., pa bi uz uobicajeno primjerenu povrsinu
komore doslo do uvlacenja zraka u dovod pri do5izanju donje amplitude pri naglom ispadu
elektrane. Stoga je odluceno postaviti horizontalne donje komore koje rjesavaju ovaj problem.
Donje komore su svijetlog promjera 6,0 m (od 172 do 178 mn.m.) a5imetricno postavljene na
uspravni cilindar osnovne komore, sto je dispozicijski uvjetovano polozajem postojeceg starog
gravitacijskog tunela kojemu se pri izvedbi tlacne varijante ne bi smjelo previse pribliziti.
8.3.3.5 Varijante tehnickih rjesenja
Vodhe komore uz gravitacijski tunel
Za otvorene vodne komore koje · pripadaju varijantama gravitacij5kog tunela, preliminarni

hidraulicki proracun (prilog 8) dao je za razlicite in5talirane protoke 5lijedece dimenzije novih
vodnih komora:
Qi(m'l/5) Hk (m) F (m') V(m~)
30 3,0 2x140 2x420=840

36 3,0 2x160 2x480=960
40 3,0 2x180 2x540=1080
44 3,0 2x200 2x600=1200
48 3,0 2x220 2x660=1320
Hk vi5ina komore
F povrsina komore
V volumen komore
...
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
~ List
008
54
Ukoliko postoji prigusivac, amplitude oscilacija u komori bit ce manje u odnosu na slucaj bez
prigusivaca, no isto tako prigusivac ce povecati amplitude tlakova u tunelu.
Od cilindricne komore Uednostruke iii rasclanjene) po tipu se nacelno razlikuje diferencijalna

(Johnsonova) komora koja se sastoji od unutrasnjeg i vanjskog cilindra koji su u hidraulickoj
komunikaciji. Ova komora je interesantna kod dugackih tunela gdje treba kompenzirati vrijeme
potrebno za akceleraciju vode u tunelu , te takoder smanjiti oscilacije u komori, ali i oscilacije
tlaka u tunelu. Za razliku od utjecaja samoga prigusivaca, kod diferencijalne komore djelovanje
unutrasnjeg cilindra je takovo da smanjuje oscilacije tlaka u tunelu.
Kod cilindricne komore uvijek treba paziti i na problem stabilnosti oscilacija, sto je potrebno
osigurati ne samo u slucaju npr. naglih ispada elektrane, vee i kod regulacije protoka na turbini u
cilju odrianja konstantne snage. Ova se osigurava potrebnom minimalnom povrsinom komore
~f: sto je obradeno u hidraulickom racunu u prilogu 8.2.

{&
8.3.3.3 Otvorene vodne komore za tunel s gravitacijskim tecenjem
Za sve varijante gravitacijskog dovodnog tunela vodna komora je istoga tipa kakvog su
postojece komore na HE Miljacka. Dovodni tunel se pri svojem kraju racva na dva dijela, od
kojih svaki zavrsava u jednoj vodnoj komori na koje su naslonjene zasunske komore, gdje iz
svake nastavljaju po dva tlacna cjevovoda prema strojarnici. Svaka vodna komora je visine cca
2
3,0 m i povrsine cca 140 m , sto osigurava volumen vode od cca 420 m3 kod vodostaja na
3
preljevnoj koti (182,60 mn.m.). Obje komore prema tome imaju volumen od oko 840 m .
Evakuacija preljevne vode iz obiju komora vrsi se zajednickim otvorenim brzotokom.
Postojece komore dobro ispunjavaju dvije osnovne funkcije:

pri naglom rasterecenju elektrane brzo se aktivira preljev na koti 182,60 mn.m
zasticujuci tako tuner od porasta razine vade i prekomjernog valovanja u njemu, te
pri ulasku u pogon postojece komore osiguravaju dovoljni volumen vade u pocetku
pokretanja mase u tunelu, kako ne bi doslo do uvlacenja zraka u tlacni cjevovod.
Stoga su koncepcijski komore ovoga tipa potrebne i za vece instalirane protoke, ukoliko se
ostaje pri gravitacijskom tunelu. Kod rekonstrukcije elektrane predvida se uklanjanje postojecih
· starih komora te izvedba novih na is tom mjestu. Postojeci brzotok bi se takoder uredio i nakon
rekonstrukcije ostao u funkciji.
,..,... elektroprojekt d .d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
j List
008
53
()
8.3.2.7 Troskovi gradenja
Troskovi gradenja svih varijanti dovodnih tune Ia procjenjeni su u prilogu 8.10.
U ovom prilogu sagledane su tehnicke karakteri5tike pojedinih tipova dovodnih tunela na nacin
kako bi 5e dobili svi elementi potrebni za odreaivanje troskova izgradnje i5tih. Na o5novu
izracunatih troskova izgradnje koji 5U prezentirani u prilogu 8.10, u iducoj tablici 5vrstani su 011i
tuneli koji se za danu velicinu izgradnje (in5talirani protok) mogu realizirati 5 najmanjim
troskovima izgradnje. Puna valorizacija u smi5lu tehnicko-go5podarske U5poredbe pojedinih
varijanti dana je u prilogu 10.
3
R.br. Qi(m /s) Gravitacijski tunel Tlacni tune I
1. 30 I.1b III.1
2. 36 I.2b III.2
3. 40 !.3 III.3
4. 44 I.4 III.4
5. 48 I.5 III.5
Napomena: varijante 1.1 a i 1.2.a iako su po troskovima izgradnje najjeftinije, ne ulaze u daljnju valorizaciju jer
postojecu oblogu tunela treba svakako urediti.
8.3.3 VODNE KOMORE
8.3.3.1 Opcenito
Tip vodne komore koji se primjenjuje nacelno zavi5i od toga je li dovodni tunel gravitacij5ki iii
tlacni. U tom smislu razradene 5U vodne komore prezentirane u na5tavku.
Na kraju gravitacij5kog dovodnog tunela, potrebno je koncipirati vodnu komoru tako da ni pod
kojim pogon5kim uvjetima tunel ne doae pod tlak, te da sprijeci prekomjerno valovanje u tunelu
pri nestacionarnim rezimima elektrane. Ovo se postize prikladnim odabirom volumena vodne
komore. Medutim, cesto bi zahtjev zastite gravitacijskog tunela iziskivao u tom smislu prevelike
spremnike vodne komore, te se radi toga ovaj tip vodne komore uobicajerio radi 5 preljevom,
cija kota se odabire sukladno uvjetima zastite tunela. Rezultirajuca vodna komora stoga je
obicno plitka i siroka, upravo onakva kakva je izvedena na HE Miljacka.
Na kraju tlacnog dovodnog tunela obicno se izvodi vodna komora cilindricnog oblika. lako se
radi u osnovi o jednostrukoj cilindricnoj komori, ovisno o zahtjevima pogona, ova vodna komora
moze biti i.zvedena kao rasclanjena - s donjom iii gornjom komorom (iii s obje) s prstenom itd.,
zatim s preljevom iii bez njega, s prigusivacem na spoju s dovodnim tunelom itd.
,.....,. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
.., elektroprojekt d.d .• zagreb Y1 E98 .00.01 G01.0 List 52
Velicina 3
0;=40 m /s
izgradnje
Oznaka grupe
varijanti
I II III
Opis grupe
Jedan gravitacijski tune! Ova gravitacijska tunela Tlacni tune!
varijanti
II.3- obnovljeni postojeci

1.3- novi tune!, obloga tunel22 m3/s + novi tunel III.3 - tlacni tune! oblozen
3
mlazni beton 18 m /s; sve obloga .betonom u oplati
mlaznim betonom
Velicina 3
0;=44 m /s
izgradnje
Oznaka ·grupe
I II III
varijanti
Opis grupe
varijanti
II.4 - obnovljeni postojeci

I.4 - novi tunel, obloga tunel 22 m 3/s + novi tunel 111.4 o tlacni tune! oblozen
mlazni beton 22 m3/s; sve obloga betonom u oplati
mlaznim betonom
Velicina 3
0;=48 m /s
izgradnje
Oznaka grupe
I II III
varijanti
Opis grupe
varijanti
Il.5 - obnovljeni postojecl

3
1.5- novi tune!, obloga tune! 22 m /s + novi tune! 111.5 : tlacni tune! oblozen
3
mlazni beton 26 m /s; sve obloga betonom u oplati
mlaznim betonom
.··.
C :•
....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
List
008
51
8.3.2.6 Varijante tehnickih rjesenja tunela za razlicite protoke
Tehnicka rjesenja dovodnih tunela prezentirana u predhodnim poglavljima rekapitulirana su u

slijedecim tablicama.
REKAPITULACIJA VARIJANATA TEHNICKJH RJESENJA DOVODNIH TUNELA
Velicina 3
Q,=30 m /s
izgradnje
Oznaka grupe
I II III
varijanti
Opis grupe
Jedan gravitaeijski tune! Ova gravitacijska tunela Tlacni tunel
varijanti
I.1 a - postojeci u stijeni, III.1 - tlacni tune! oblozen

produbljen za 45 em betonom u oplati
<I) I.1 b - postojeci, produbljen
c
(1]
55 em, obloga mlazni Tehnicko rjesenje s dva
:~ beton gravitaeijska tunela za
(1]
> !.1 e- postojeci, predubljen velicinu izgradnje 30 m 3/s
"0
0 75 em, obloga belen u nije razmatrane
0..
oplati
!.1 d- nevi tune!, eblega
mlazni belen
Velicina 3
Q,=36 m /s
izgradnje
Oznaka grupe
I II III
varijanti
Opis grupe
Jedan gravitacijski tunel Ova gravitacijska tunela Tlacni tunel
varijanti
I.2a - postojeci u stijeni , III.2- tlacni tunel eblozen

11.2 - obnovljeni postojeci
produbljen za 95 em betonom u oplati
tunel22 m3/s +nevi tunel
3
<I) I.2b- pestojeci, produbljen 14 m /s; sve obloga
'E(1] 100 em, obloga mlazni mlaznim betonom
=c
(1]
beton
> I.2c- postojeci, predubljen
"0
0 125 em, ebloga beton u
0..
eplati
I.2d - novi tunel, obloga
mlazni beton
,.....,. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
.., elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 List 50
eA
~· j
III.4 Q1=44 m 3/s

Novi tlacni tune/ obloien betonom u oplati 30 em
Manningova hrapavost n=0,015
Pad traseJ=J,Oo/.. , Duljlna L=1530 m, Energetski gubitak=3,74 m za Q=44 m 3/s
Povrsina A=13,43 m 2, Hidraulii:ki radijus R=0,99 m
"'
N
~~--------3_.1_
0 __________~
3.56
III.5 Qi=48 m 3/s

Novi tlacni tune/ ob/oien betonom u oplati 30 em
Pad trase J=3,0%o, Duljina L=1543 m, Energetski gubitak=3,77 m za Q=48 m 3/s
Povr5ina A=14,30 m 2 , Hidraulli:ki radijus R=1,02 m
1 '.
'k1 -k
t T
I
!
~--------~.-r~--------~~
-~------~-~--------~~
....
,..
. , elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
List
008
49
()9
.
III.2 0 1=36 m 3/s

3
Pad trase J=3,0%., Duljina L=1530 m, Energetski gubitak=3,85 m za Q=36 m /s
2
Povrsina A=11 ,43 m , Hidraulicki radijus R=O, 91 m
( '
"'N
2.81
~----~------~~
~---------3~.2~6--------~~
III.3 0 1=40 m 3/s

3
Pad trase J=3,0%., Duljina L=1530 m, Energetski gubitak=3,6B m za Q=40 m /s
2
Povr5ina A=12,59 m , Hldraulicki radijus R=0,96 m
-r
~f~--------~
3~2~--------~,~~
-~------------r.4i· ·-- -- - · - ~-{-

,..... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
.., elektroprojekt d .d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 List 48
r,
\:-.1
8.3.2.5 Jedan dovodni tunel za tecenje pod tlakom
3
Obradene su varijante s potkovastim tlacnim dovodnim tunelom za sve protoke od 30 m /s do
3
48 m /s. Kruzni presjek iste povrsine je neznatno hidraulicki povoljniji, no za odrtavanje je
pogodniji potkovasti oblik. Detaljnija usporedba tehnologije i troskova izvedbe kruznog i
.
potkovastog presjeka, te troskova odrtavanja moze se napraviti ukoliko se odabere tlacna
varijanta dovodnog tunela, no za sada to sigurno ne utjece na ocjenu tlacne varijante u odnosu
na gravitacijsku.
U ovim varijantama novi tlacni tunel preuzima cijeli protok, dok se postojeci tunel napusta,
jednako kao i vodne komore. Novi tlacni tunel ima stropnu kotu ulaza na 174,60 mn.m ., duzinu
trase 1530 m, sto uz uzduzni pad od 3,0 %o daje stropnu kotu izlaza pred vodnom komorom od
170,00 mn.m.
Visinska dispozicija· tlacnog tunela uvjetovana je slijedecim okolnostima na njegovom uzvodnom

i nizvodnom kraju. Na uzvodnoj strani potrebno je osiguranje nadtlaka na ulaznoj gradevini od
nekoliko metara i pri najnizoj radnoj koti u akumulaciji (cca 185,00 mn.m. sto ovisi od
hidraulickih uvjeta na propustu bioloskog minimuma), dok je na nizvod-hoj strani potrebno
uskladiti visinu trase tunela i nastavnog tlacnog cjevovoda, te tipu i velicini vodne komore za sve
pogonske uvjete. Predpostavljena trasa tlacnog dovodnog tunela u prezentiranim varijantama
znaci ukopavanje od oko 12 m u odnosu na trasu postojeceg gravitacijskog tunela.
U nastavku je dan prikaz tehnickih karakteristika tunela grupe varijanti III.
3
1!1.1 a,=30 m /s
Nov/ tlacnl tune/ obloien betonom u oplatl 30 em
Pad trase J=3,0o/oo, Duljina L=1530 m, Energetski gubi~k=3,89 m za Q=30 m /s
3
2
Povrsina A=9,93 m , Hidraulicki radijus R=0,85 m
II .4 0 1=44 m 3/s
3 3
Obnovljeni postojeci tune/22 m /s + Novi tune/ 22 m /s
Novi tunel, oblozen mlaznim betonom 15 em
3
Omu"'22 m /s
Pad J=2,57%o, Duljina L=1537 m, Energetski gubitak=3,95 m
Povr-Sina A::8,53 m 2 , Hidraulicki radijus R=0,79 m
...-:
'
I, 2.56
1
2.79
+-
1, ~
1 1
3
11.5 Q 1=48 m /s
3
Obnovljeni postojeci tune/ 22 m 3/s + Novi tune/ 26 m /s
3
Omax"'26 m /s
f ". Pad J=2,57%o , Duljina L=1537 m, Energetski gubitak=3,95 m
)J Povrsina A=9,93 m 2 , Hldraulicki radijus R=0,85"'
I
l ;:·.\
~ ,~~--------~~~------~~
~?~------~2.9 ~
,.._.. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
.., elektroprojekt d .d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 46
3
II.2 91=36 m /s
3 3
Obnov/jeni postojeci tune/22 m /s + Novi tune/14 m /s
3
Omax"'14 m /s
Pad J=2,57"/oo, Duljina L=1537 m, Energetski gubitak=3,95 m
Povrsina A=5,91 m 2, Hldraulicki radljus R=0,66 m
.,....
d
r=6.00m
..,
0 I
: 0=9.02m
2
1 A=5 .91m
I
I
~I
2.31
1
....,('-----2.55
-- - - - - , 1..I....
-
11.3 Ql=40 m3/s

3 3
Obnov/jeni postojeci tune/22 m /s + Novi tune/18 m /s
3
Omax"'18 m /s
Pad J=2,57"1oo, Duljina L=1537 m, Energetskl gubitak=3,95 m
Povrsina A=7,34 m 2 , Hldraulicki radijus R=0,73 m
0 -A<-·-·.. . ... "267 "'" . --· ·-·--·--r-

I
II"..a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
.., elektroprojekt d .d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 l List 45
8.3.2.4 Ova dovodna tunela s gravitacijskim tecenjem
U ovim varijantama postojeci tunel sa zatecenim gabaritom se ureduje oblogom mlaznim

3
betonom sto rezultira fiksnom propusnom moci od 22 m /s, i kao takav zadrt.ava se u funkciji.
Pored toga, izvodi se novi tunel oblozen mlaznim betonom te dimenzija i adekvatne propusne
moci obzirom na ciljani instalirani protok.
3
Ove varijante obradene su za protoke vece iii jednake 36 m /s. Nairne, analizirajuci najmanje
gradevinske dimenzije pogodne za izvedbu novoga tunela dobila se je propusna moe takvoga
3 3
tunela od 14 m /s, sto uz postojeci od 22 m3/s daje ukupno 36 m /s. Prema tome, varijanta II.1
ne postoji (za 30 m 3/s).
U nastavku je dan prikaz tehnickih karakteristika tunela grupe varijanti II.
3
Postojeci tune/, ureden i obloien mlaznim betonom- propusna moe 22 m /s
Cmax"'22 m 3/s
Pad J=2,48o/oo, Duljina L=1589 m, Energetskl gubltak=3,95 m
Povrsina A=8,40 m 2 , Hidraulicki radijus R=0,76 m
.,...
'l)
I
ft I
I '.
i_f
~
...~ ·. // ...~~
'6'> ' . ·• v:
·...I
(!
I !
0=10.98m
I A=8.40m2
l
' '
I ·::.
0
.. I
I \~
1 0
podlozni beton
o. rsf-,~"--1.----~3j,-":!
_J+J-----H-o: 15
11'-k------------~+J----------~~
r..:--,.,
v
Novi tune/ ob/oien mlaznim betonom 15 em

3
Omax"'48 m /s
Pad J=2,57"/oo, Duljina L=1537 m, Energetski gubitak=3,95 m
0
0
N
0
co
N
0=14.33m
A=15.95m 2
3.15
3.37
j::'c·~.
~
,._..
Y1 E98.00.01 G01.0 List 43
c~
~-~· ...
v •
3
1.3 Q,=40 m /s
Novi tune/ obloien mlaznim betonom 15 em
3
Omax"'40 m /s
Mannlngova hrapavost n=0,017
Pad .7=2,57"/oo, Duljina L=1537 m, Energetski gubitak=3,95 m
2
Povr5ina A=13,61 m , Hidraullcki radljus R=1,02 m
/
.· ____ ______ __..______ ____ __
I
I
·:
0=13.31m
A=13.61m 2
I
2.94 _]._
~---------------,
L 3.16
1
3
1.4 Q1=44 m /s
Novi tune/ obloien mlaznim betonom 15 em
3
Omax""44 .m /s
Mannlngova hrapavost n=0,017
Pad .7=2,57%., Duljina L=1537 m, Energetski gubitak=3,95 m
2
Povr5ina A=14,76 m , Hldraullcki radijus R=1,08 m
I
I
;~,
Fs-:ee~ l,'
I •.
0=13 . 72~
A=14.73m
... -,·,-: ..
~-~-~
~ 3.04
+---·---n·~t""-------r
,..A
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
List
008
42
I.2c Postojeci tune/ obloi.en betonom u oplati 30 em, produbljen za 125 em

3
Omax"'36 m /s
Pad J=2,4Bo/oo, Duljlna L=1589 m, Energetski gubitak=3,95 m
2
Povr5ina A=10,58 m , Hidraullcki radijus R=O,BS m
0
(")
Oi
I
I 4-~ ,
I ...,. ,
~ }/
I 0=12.41m
1 A=10.58m2
0.3Q_f- -{•- - - ----'3---'.0:..:2.:C_ _ __ + -~30

3.61
I.2d No vi tune/ obloien mlaznlm betonom 15 em

3
Omax"'36 m /s
Pad J=2,57%o, Ouljina L=1537 m, Energetski gubitak=3,95 m
2
Povrsina A=12,52 m , Hidraullckl radljus R=1,00 m
1
0=12.71 m2
A=12.52m
"~ . .~. ' .·.. · ;.. . ~ ~
{ ·~
'"-.J Z.84
~{~--------~3.01 ~-----~
,.....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
List
008
41
0
1.2a Postojeci tune/ u stijeni, produb/jen za 95 em
3
amu"'36 m /s
Pad J=2,48o/oo, Duljina L=1589 m, Energetski gubitak=3,95 m
Povr5ina A=13,54 m2 , Hidraulicki radljus R=0,97 m
0=13.95m
I A=13.54m2
I ,.._
,.._
I C'i
1
- - - ....... _-- rI __.-.- 1
I 1 I
IL _ _ _ _ _ _ _ l _______ JI
I
3.61
I.2b Postojeci tune/ obloien mlaznim betonom 15 em, produbljen za 100 em

3
amox"'36 m /s
Pad J=2,48o/oo, Duljina L=1589 m, Energetski gubitak=3,95 m
2
Povrsina A=11,69 m , Hidraulicki radijus R=0,90 m
,.( .
}j
A=11 .69m2
0=12.99m
tf
I
--T
d
~~') o.r!ri'-1 ------3:~.:3~-~~---------..~~t.'->~'-fe:1s
JL-"
~
.., elektroprojekt d .d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 List 40
1.1c Postojeci tune/ obloien betonom u oplati 30 em, produb/jen za 75 em

3
Qmax"'30 m /s
Pad J=2,48%., Duljina L=1589 m, Energetski gubitak=3,95 m
Povrsina A=9,08 m2, Hidraullcki radijus R=O,BO rn
I
I
·~ I ~~~
~ .. I t:.·
~· · ~
C') Oi
..; ..;
I 0=11.41m
I A=9.08m2
1
I
·' /
___ _ !__ _ _
k.:/ 1 . /;1
L~ ~::.:. ·'""' ~ ...-~.1.~ ~ :-"- :~ ~-~ -~~ +
I ol
C')
ci
0.3~ 1 3.02 1 1 0.30
1 ~--------~------~r-~
~------------3~·~
61~----------~}
1.1 d No vi tune/ obloien mlaznim betonom 15 em

3
Qmax"'30 m /s
Pad .5'=2,57%., Duljina L=1537 m, Energetski gubitak=3,95 m
+!
I
~
rI
+-
I
I '·.
I
r
l
~-
2.67 ,~
() -1'-----~
:ts ----+
,.,..
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
List
008
39
()
!.1 a Postojeci tune/ u stijeni, produbljen za 45 em

3
Omox"'30 m /s
Pad 5'=2,48%., Duljina L=1589 m, Energetski gubitak=3,95 m
Povrsina A=11,74 m2, Hldraulicki radijus R=0,91 m
N
<0
..;
0=12.96m
A=11.74m2 .....
N
N
'
---~---~---""---
~------- + -------~
I
l
3.61 1
~-------------------------,
1.1 b Postojeci tune/ obloien mlaznim betonom 15 em, produbljen za 55 em

3
Om..r30 m /s
Pad J =2,4Bo/oo, Duljina L=1589 m, Energetski gubitak=3,95 m
Povrsina A=10,21 m2, Hidraulickl radijus R=0,84 m
It)
fT :I II
I
•• J
.'+
A=10.21m2
0=12.10m
f '·J.. . _
"""
.,...
,..
elektroprojekt d.d . • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0 ~
Prilog
List
008
38
(. )
../
Varijante dovodnog tunela razlucene su za svaku velicinu izgradnje prema tipu tunela, odnosno
nacinu ostvarenja propusne moci. Pri tome se razlikuju osnovne tri grupe varijanata:
I JEDAN DOVODNI TUNEL S GRAVITACIJSKIM TECENJEM

II OVA DOVODNA TUNELA S GRAVITACIJSKIM TECENJEM
III JEDAN OOVODNI TUNEL ZA TECENJE POD TLAKOM
Unutar svake grupe varijanata razmotrene su slijedece velicine izgradnje, odnosno instaliranog
protoka elektrane, te nacini abrade tunelskog presjeka:
3
1.. ... .... .. 0=30 m /s a .. .........postojeci tunel, prokopan u dnu za odredeni kapacitet
3
2 ... ........ 0=36 m /s b......... ..postojeci tune I oblozen mlaznim betonom (torkretom)
3
3 ........ ...0=40 m /s c ......... .. postojeci tune! oblozen betonom u oplati
3
4 .. ... ... .. .0=44 m /s d........... novi gravitacijski tunel oblozen mlaznim betonom
3
5 .... .... ... 0=48 m /s
Unutar svake grupe varijanata (I,II iii III) i pripadne velicine izgradnje (1 ,2,3,4, iii 5) razmotreni
su tipovi tunela prema nacinu ostvarenja propusne moci obzirom na presjek, vrstu obloge i
mogucnost izvedbe tunela. To cini podvarijante oznacene slovima "a", "b", "c", itd. Prema tome
sustav oznacavanja pri varijantiranju dovodnog tunela dodjeljuje pojedinom tehnickom rjesenju
oznaku slijedeceg tipa: I.1 .a
, gdje je I grupa varijanti (u ovom slucaju s jednim gravitacijskim tunelom)
3
1 pripadna velicina izgradnje (u ovom slucaju 30 m /s)
a podvarijanta tehnickog rjesenja presjeka, obloge i izvodenja tunela
8.3.2.3 Jedan dovodni tunel s gravitacijskim tecenjem
3
Za protok od 30 m /s razmatran je postojeci tunel koji se produbljuje, s varijantiranjem obloge
(ostaje u stijeni iii se ablaze mlaznim betonom, odnosno glatkim oplatnim betonom), te jedan
novi tune! oblozen mlaznim betonom u kojem slucaju bi se napustio postojeCi tunel.
3
Za protok od 36 m /s radi se o postojecem tunelu koji se produbljuje, s varijantiranjem obloge
(ostaje u stijeni iii se ablaze mlaznim betonom, odnosno glatkim oplatnim betonom), te je
obradena usporedna varijanta s novim tunelom uz napustanje staroga tunela.
3
Za protoke od 40, 44 i 48 m /s radi se uvijek o novom tunelu oblozenom mlaznim betonom uz
3
napustanje staroga tunela . Nairne, postojeci tunel za protoke iznad 36 m /s zahtijeva znatne
radove na povecanju protocnog profila koji su s ekonomskog stanovista nekonkurentni novom
tunelu, a s tehnicko-geoloskog stanovista skopcani s nepredvidivim problemima stabilnosti
stijenske strukture.
U nastavku je dan prikaz tehnickih karakteristika tunela grupe varijanti I.

~~ Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
.., elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 j List 37
3
Propusna moe ovoga tunela iskustveno se procjenjuje na oko 24 m /s, sto je potkrijepljeno i
hidraulickim racunom iz priloga 8.2 gdje je pokazano da se maksimalna protocnost ostvaruje
kada je slobodno vodno lice dvadesetak centimetara is pod najvise tocke svoda tunela.
Kod gravitacijskog tunela propusna moe uvjetovana je povrsinom i oblikom presjeka, uzduznim
padom trase te hrapavoseu stijenki. Medutim njegova energetska efikasnost, kod jednolikog
tecenja, je uvijek ista za isti uzduzni pad, odnosno ostvareni hidraulicki gubici u takvom tunelu
jednaki su za svaki protok ukupnoj uzduznoj denivelaeiji pocetka i kraja tunela. Ovo znaci da
zagladivanjem obloge i poveeanjem povrsine presjeka tunela mozemo utjecati na njegovu
propusnost, ali ne i na njegovu energetsku efikanost koja je zadana ukupnom denivelacijom
trase. Utjecaj dispozicije tunela na hidraulicke gubitke je prema tome takav da je vazna samo
ukupna denivelacija pocetka i kraja tunela.
, .. \ S druge strane, kod tlacnoga tunela hidraulicki gubiei linearno su proporeionalni duzini tunela, a
ne zavise od njegova uzduznog pada trase. Drugim rijecima, pad trase i pad piezometarske linije
nije podudaran i maze se znatnije razlikovati. lsto tako, gubiei rastu s kvadratom protoka, pa
njegova energetska efikasnost nije ista u cijelom radnom podrucju. Za propusnu moe tunela
prema tome, osim povrsine presjeka, vazna je i njegova duzina, zatim hrapavost stijenki, oblik
presjeka, jer svi ovi parametri utjecu na brzinu vade odnosno na pad piezometarske linije.
U sklopu razmatranih tehnickih rjesenja tunela prikazanih u nastavku, mogu se izdvojiti tri
osnovna tipa obloge:
iskop u osnovnoj stijeni,
obloga stijenki tunela mlaznim betonom debljine 15 em, te
obloga stijenki tunela armirano-betonskom oplatnom konstruk9ijom debljine 30 em.
Procjenjene Manningove hrapavosti pritom iznose:
Manningova
Tip obloge tunela
hrapavost
lskop u osnovnoj stijeni oko 0,020
Mlazni beton 0,016-0,017
Beton u oplati 0,014-0,015
Propusna moe, u odnosu na vrstu abrade stijenki, u nacelu se povecava zagladivanjem stijenke,
!"JO istodobno tome treba prilagoditi i povrsinu presjeka. Drugim rijecima zagladivanje u cilju
povecanja propusnosti nije svrsishodno ukoliko to ima za posljedicu neadekvatno smanjenje
presjeka. lsto taka, kod tlacnog tunela energetska efikasnost tunela zavisi od hrapavosti stijenki,
dok to nije slucaj kod gravitacijskog tunela. lz ovog razloga je evidentno da je glada. stijenka
energetski probitacnija kod tlacnog negoli kod gravitaeijskog tunela.
•.·
()' ~
...
,...., elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
GOLO
Prilog
j List
008
36
0. -·: -"
8.3.1 UVOD
U ovom prilogu prezentirana su tehnicka rjesenja dovodnog sustava, kojega su glavne

komponente koje se mogu razmatrati kao mecJusobno usklacJene gradevinsko-hidraulicke
cjeline:
dovodni tunel,
vodna komora,
tlacni cjevovodi.
Tehnicka rjesenja komponenti dovodnog sustava su varijantirana obzirom na:

osnovna dva vida ostvarenja dovoda vode do vodne komore na HE Miljacka - tj.
gravitacijski i tlacni dovodni tunel, te na
velicinu izgradnje, odnosno vrijednost instaliranog protoka elektrane.
Hidraulicki proracuni, koji tvore jednu od podloga za pojedina tehnicka rjesenja, prvenstveno ll ·
pogledu dimenzija pojedinih komponenti sustava, izvrseni su za sve ovdje prezentirane varijante,
prema opisanom u prilogu 8.2.
8.3.2 DOVODNI TUNEL
...................... 8.3.2.1 Opcenito
Postojeci tunel na HE Miljacka je gravitacijski, duzine 1589 m te uzduznog pada 2,48 %o.
Povrsina poprecnog presjeka prosjecno iznosi oko 10,3 m2, sirine u dnu oko 3,6 m a prema vrhu
zasvoaen polumjerom cca 1,9 m. lskopan je u stijeni i djelomicno oblozen opekom, no
srazmjerno je grube povrsine procjenjene Manningove hrapavosti n=0,02.
POPRECNI PROFIL
POSTOJECE STANJE
I
I
\ I
~ ' I
·~
I
...~
I
I P=10.33m2
I
I
.....
C .
,....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
! List
008
35
0
Sad..Zaj
List
8.3.1 UVOD ...... ..... .. .... ................ ......... ....... ............... ....... .. ............... ...... 36
8.3.2 DOVODNI TUNEL ... ................... ........................................... ..... .. .. 36

8.3.2.1 Opcenito .................................... .............................................. ...... 36
8.3.2.2 Osnovne varijante ...................... .. ... ... ..................................... ..... 38
8.3.2.3 Jedan dovodni tunel s gravitacijskim tecenjem .......... ........ ...... 38
8.3.2.4 Ova dovodna tunela s gravitacijskim tecenjem .. ......... .............. 45
8.3.2.5 Jedan dovodni tunel za tecenje pod tlakom ........ ...................... 48
8.3.2.6 Varijante tehnickih rjesenja za razlicite protoke ... ..................... 51
8.3.2.7 Troskovi gradenja ................... .... ................ .. ........... ..................... 53
8.3.2.8 Analiza i zakljucak .... ............................ ........ ................................ 53
8.3.3 VODNE KOMORE ......... ... ....................... ..... ..... .. ... .. .. .. .................. 53
8.3.3.1 Opcenito ... .............. ......... ... ...... .... .. ......... ......... ..... .. ............ .. ... ... .. 53
8.3.3.2 Osnovne varijante .... .... .................... ... ........ .... .. .... .... ................. .. 54
8.3.3.3 Otvorene vodne komore za tunel s gravitacijskim
tecenjem ...................... ....................................................... .... ....... 54
8.3.3.4 Vodna komora za tunel pod tlakom ....... .... ................................. 55
8.3.3.5 Varijante tehnickih rjesenja .................. ..... ... ............ ........... ........ 55
8.3.3.6 Troskovi gradenja .............................. ......... ... ... ... ..... ................... .57
8.3.3.7 Analiza i zakljucak .................................................................. ...... 57
8.3.4 TLACNI CJEVOVODI. ............... ............................ .... ......... ..... ....... 58

8.3.4.1 Opcenito .... ... ....... ...................... ... ... .. ... ... ........... .... ....................... 58
8.3.4.2 Osnovne varijante ...... .... .. ........ ...... .............................................. 58
8.3.4.3 Cetiri cjevovoda za razlicite protoke ...................................... .... 58
8.3.4.4 Ova cjevovoda za razlicite protoke .. ....... .. ....... ................... ........ 59
8.3.4.5 Varijante tehnickih rjesenja .................... ............ ......................... 59
8.3.4.6 Troskovi gradenja ................................ .......... .. ..... .... ........... ....... .. 63
8.3.4.7 Analiza i zakljucak ...................................... ........ .......................... 64
-·
0 ..)
,....,. Vrsta Projekt Knjlga Prilog 008
.., elektroprojekt d .d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 34
8.3 DOVODNI SUSTAV

,......
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
j List
008
33
8.2.4.2 Ova tlacna cjevovoda
Parametri tecenja i linijski gubici u slucaju dva cjevovoda dani su u slijedecoj tablici, gdje protok
po pojedinom cjevovodu iznosi Q;/2:
OVA TLACNA CJEVOVODA

Qi L n D A. c E v
2
v /2g ~h
3 Darcy- aps.hrapavost
(m /s) (m ) Manning (m) Chezy (mm)
(m/s) (m) (m)
Weisbach
30,00 162,00 0,0110 2,10 0,0118 81 ,65 0,19 4,33 0,96 0,87
36, 00 162,00 0,0110 2,25 0,0115 82,60 0,18 4,53 1,05 0,87
40,00 162,00 0,0110 2,35 0,0113 83,20 0,18 4, 61 1,08 0,85
44, 00 162,00 0, 0110 2,45 0,0112 83,78 0,17 4, 67 1,11 0,82
48, 00 162,00 0,0110 2,55 0,0110 84,34 0,16 4, 70 1,13 0,79
U slucaju tlacnog dovodnog tunela, duljina tlacnih cjevovoda je 181,40 m + prijelazni dio izmedu
vodne i zasunske komore ad 38,0 m. Svi parametri tecenja su isti kao i prezentirani u gornjim
tablicama, jedino su linijski gubici u tom slucaju povecani za cca 10 em na osnovnom cjevovodu
(razlika izmedu duljine 162m i 181,4 m).
If' . ~
~ . ,•:
~
..,
~..a
elektroprojekt d.d . • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
j List
008
32
e
.
Tlacni cjevovodi za sve instalirane protoke razmatrani su u dvije osnovne varijante:
cetiri tlacna cjevovoda,

dva tlacna cjevovoda.
Dimenzioniranje cjevovoda je prezentirano u prilogu 8.3. Za svaki instalirani protok i varijante

cjevovoda odredeni su parametri tecenja i linijski gubici u cjevovodima prema Darcy-
Waisbachovoj formuli :
'Arc Darcy-Weisbachov koef. linijskog gubitka u tlacnom cjevovodu

LTC duzina tlacnog cjevovoda
D promjer tlacnog cjevovoda
v brzina vode u tlacnom cjevovodu
Duzina tlacnog cjevovoda za varijantu s gravitacijskim dovodnim tunelom nesto je kraca nego u
slucaju tlacnog dovodnog tunela, vidi takoder prilog 8.3. U nastavku se daju rezultati proracuna
gubitaka u tlacnim cjevovodima za razlicite instalirane protoke. Nacelne dimenzije cjevovoda su
takoder provjerene i na vodni udar, te u tom smislu zadovoljavaju.
8.2.4.1 Cetiri tlacna cjevovoda
Parametri tecenja i linijski gubici u slucaju cetiri cjevovoda dani su u slijedecoj tablici, gdje protok
po pojedinom cjevovodu iznosi 0 1/4:
CETIRI TLAGNA CJEVOVODA

o, L n D A. c E v v2/2g llh
3 Darcy- aps.hrapavost
(m /s) (m) Manning (m) Chezy (m/s) (m) (m)
Weisbach (mm)
30,00 162,00 0,0110 1,60 0,0129 78,03 0,23 3,73 0,71 0,93
36,00 162,00 0,0110 1,70 0,0126 78,83 0,22 3,97 0,80 0,97
40,00 162,00 0,0110 1,75 0,0125 79,21 0,22 4,16 0,88 1,02
44,00 162,00 0,0110 1,85 0,0123 79,95 0,21 4,09 0,85 0,92
48,00 162,00 0,0110 1,90 0,0122 80,30 0,21 4,23 0,91 0,95
....
'~ ....\ ......-'
HE MILJACKA • VODNA KOMORA I DOVOD POD TLAKOM za Qi=JO nits

Oscilacije u vodnoj komori za ulazak u puni pogon kroz 60s, 1\=185,0 mn.m.
c~
-CD
188,00 .- .
-""
CD
"0"'
"'C
186,00 -' -·""

0""'
-
CD
184,00 \ I ~
a.
a.
•
\ 1/ \
N
Ill
co
i- <n
-:- 182,00
/ 0"
~
f
~ I
E;
I
c
-
e
... J 1\\ 1-Vodna kornOn.
v
s:: 180,00 -< (il
<
I
_. o;
178,00
\ v
i'-
' 1"\
m
<D "1J
/
CJ) .,
0 .9.
0 (J)
~ ~
~
176,00
.. v
174,00
' r-
0Gl
~
2.
"
g·
o ~ ~ oo oo 100 1~ 1~ 1~ 100 ~ m ~ ~ ~ ~ m ~ ~
0 l»
vrijeme (s)
r "1J
(i)' ::::!.
..... 0
10
0
w
....
0
CJ)
,..-...,, .-.\
I
...
~-'
(~
3
HE MILJACKA - VODNA KOMORA I DOVOD POD TLAKOM za Qi=JO m /s
3
Oscilacije u vodnoj komori za ulazak u puni pogon kroz 60s a,.= 0 -> 30 m /s, hA=185,0 mn.m.
-....=""
(1)
(1)
45,00 .. ...0
40,00
"C
.2.
...
~"'
~
35,00
/ (1)
....=""
/ '~ v __ ~
a.
v
0.
·-
30,00
I v •
"
N
) ~ ./ co
Q)
25,00 (il
.-
!- 20,00
1/ ,I t:r
-·-
E
/
/
J
~
Q
a
-.§.
15,00
10,00 vI T
-< iil
..... iii
<
I /
V~v
5,00
0,00
~ - m
(0
0>
"tJ
...
V1c
. 0
~ ~ R. D~ ~2 00 -<D ·
<4
p Ep 80 11 ~0 1 0 1 0 1 ISO . 21 0 2 0 2 0~ II""' \I'\ ...
...,. ~ J. 0 3~ 0
•
0
.....
;><"
.....
...,.....,.
-
-5,00
~ """' """
-10,00
'-r--.
G> ;:><;
0 .2.
~ (()"
-15,00 0 Ill
vrljeme (s)
r -o
(ij" :2:
..... 0
(Q
0
(>) 0
0 CD
.......,..-
-. --../ '
...
c~
HE MILJACKA - VODNA KOMORA I DOVOD POD TLAKOM
Oscilacije u vodnoj komori za naglo rasterecenje (Qi=30 rd/s), hA=185,0 mn.m.
CD
208,00
206,00
204,00
202,00
/_ ~
. .-
-"
CD
"0"'
"'C
I \ / :"-
-·"
""'
0
-
200,00
198,00 I \ I \ CD
196,00 II \
194,00 ~ I \ a.
192,00 1 \ I a.
190,00 I \ I 1 •
188,00 I _l I \ N
Ill
186,00 I \ I \ <0
<D
184,00 I \ I \ C"
ec 182,oo ,I 1
\
II \
\
180,00
\ r=--vodnakomoral
- --
E 178,00
--: 176,00
.c: 174,00
~
"-
_.,. /_ r....... ........
<
-< ..,!!!.
172,00 ~-
......
170,00 "'
168,00
166,00
164,00 m
<D "(]
162,00 co
.
..,
0
0 ....
0 CD
160,00 • ';>;
~ ~
158,00
156,00
154,00
152,00
150,00 G> :A
0 2 .
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360
~ ce·
0 "'
vrljeme (s)
r "0
en· ~.
- 0
cc
0
1\) 0
CD 0>
!- .
HE MILJACKA- VODNA KOMORA I DOVOD POD TLAKOM

(~
Oscilacije u vodnoj komori za naglo rasterecenje
3
= 30 -> 0 m /s, hA=185,0 mn.m. ar
CD
35,00
·30,00
-· " ~" ' - ·--
I
-
"C
CD
.0.......
...
\, -· 0
25,00
\ 1/ \
~~
- CD
.....
a.
20,00
15,00 v r'\\ I '\r' I

I
!l)
a.
•
N
- 10,00 V\ I J" \ J
(C
m
IJ
..,..!
-a I \ \ I
'I
I\ ' ~ I
~
E 5,00
·-- 0,00
>)
V.. '~ < I 0 0 .\ . ' .. . . . ' .. / ' . '. I I I I .I.. .. .\ .... \ .. . ... ~ · .. V. -- a
<
-E
N
-5,00
20 4 ep ~ 0 10 1,k/1 0 10 1( ~ 2( 0 2, ,o 2 0 \( ~0 2 0 j0 3 0 3< 0 3E60 ~ !a
"'
\
-I I
- v \ \
""'-IfI
-10,00
-15,00 \
\
' v \
\ I
I
~
m
CD
(X)
0
0
.
~
.Q.
-"""
"U
~
!D
-20,00
I
-25,00 \ / ~
-30,00 ""'"" -- --
G)
0
=-
0
;;-;
2.
<0'
"'
vrijeme (s)
r -u
~ 5=
(Q
0
N 0
(X) (X)
....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
: List
008
27
,r
r .
'. ·-·~ :
gdje se, uz vee objasnjene oznake, dodaje:
Frh povrsina komore prema D.Thomi

Hsr bruto pad
Rezultati analiza stabilnosti oscilacija, odnosno minimalnih povrsina vodne komore za razlicite
instalirane protoke, dani su u slijedecoj tablici (pri cemu je uzet bruto pad od 111,0 m):
Thoma Vo g t
e (za min
Oo A L ~ho Vo min FTh 1,5 Frh min DvK
FTh)
3 (m2) (m) (m) (m/s) (m2) (m2) (m) (1)
(m /s)
30,00 10,00 1588,9 4,00 3,00 17,03 25,54 5,70 53,5

f ·,
36,00 12,00 1588,9 4,00 3,00 20,44 30,65 6,25 53,5
JJ 40,00 13,00 1588,9 4,00 3,08 23,29 34,93 6,67 53,5
44,00 14,50 1588,9 4,00 3,03 25,26 37,90 6,95 53,5
48,00 16,00 1588,9 4,00 3,00 27,25 40,87 7,22 53,5
gdje je je DvK adekvatan promjer cilindricne vertikalne komore. Dobivene minimalne vrijednosti
povrsina komore pomnozene su s faktorom sigurnosti 1,5 (uobicajena vrijednost za obicnu
cilindricnu komoru}, iz cega su proizasle dimenzije promjera komore. Ovo se prvenstveno
odnosi na komoru za varijante dovodnog tunela pod tlakom, te su odabrane dimenzije vertikalne
cilindricne komore u prilogu 8.3 sukladno ovima koje osiguravaju stabilne oscilacije.
8.2.3.1 Otvorene vodne komore za gravitacijski dovod
Kako je potanje objasnjeno u prilogu 8.3, kod gravitacijskog dovoda koriste se plitke i siroke
vodne komore dimenzionirane taka da zastite dovodni tunel ad dolaska pod tlak i prekomjernog
valovanja. Te komore su na HE Miljacka preljevne za sve varijante instaliranog protoka, s
preljevnom kotom 182,60 mn.m. Po naglom rasterecenju preljev se vrlo brzo aktivira i evakuira
vodu u brzotok. Volumen komora je dovoljno izdasan za uobicajene rezime opterecenja
odnosno ulaska u pogon. Tehnicka rjesenja ovih komora prezentirana su u prilogu 8.3.
8.2.3.2 Komore za tlacni dovod
Ovdje je za razlicite instalirane protoke proracunata vertikalna cilindricna komora , kojoj je

dodana pri dnu horizontalna donja komora radi sprijecavanja uvlacenja zraka u dovod pri
dosizanju donje amplitude oscilacija pri naglom rasterecenju. lsto tako, donja komora olaksava
ulazak elektrane u pogon. llustracija ponasanja ovih komora dana je slijedecim prikazima za
3
instalirani protok 30 m /s. Slicni rezultati, uz uvazavanje dimenzija prezentiranih u prilogu 8.3
( ~· .. ispitanih ovim proracunima, dobiju se i za ostale instalirane protoke.

\....~ ..
....
,..
Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 26
Ulazak elektrane u pogon obicno nije kritican dogadaj jer se rezim ulaska uvijek maze prilagoditi
svojstvima dovodnog sustava, no sustav je ipak potrebno dimenzionirati i provjeriti na neke
uobicajene rezime opterecenja. Cesto puta se pri koncipiranju mjerodavnog dogadaja za
provjeru dovodnog sustava superponiraju rasterecenja i opterecenja sustava u narocitim
kombinacijama i kronoloskim slijedovima koje izazivaju najnepovoljnije odzive sustava.
Pri prvom koncipiranju svake komore potrebno je izracunati minimalnu povrsinu vodne komore ·
koja ispunjava uvjet stabilnosti oscilacija. Nairne, oscilacije do kojih dolazi pri svakoj promjeni
protoka na turbinama (promjeni opterecenja) pod utjecajem inercijskih sila, bivaju prigusene u
vremenu radom sila trenja. Zahtjev za odrianjem konstantne snage proizvedene na agregatu
rezultira potrebom regulacije protoka na privodu turbine. Nairne pri bilo kojoj promjeni protoka iii
tlaka u ispred i iza turbine, vrijednosti neto pada, protoka i koeficijenta iskoristenja trebaju biti
prilagodene proizvodnji energije konstantne snage. Svaka promjena protoka na turbini,
medutim, proizvodi promjenu razine u vodnoj komori (praznjenje iii punjenje), a radi toga st
povecanje protoka uvijek proizvodi snizenje neto pada i obrnuto, pocetna oscilacija u komori ima
tendenciju amplifikacije. Da to ne bi rezultiralo progresivnom oscilacijom, povrsina komore mora
biti dovoljno velika kako bi otpori strujanju umirili pocetnu oscilaciju. Drugim rijecima potrebno je
odrediti minimalnu pcwrsinu vodne komore pri kojoj ce svaka oscilacija ostvarena u pogonu biti -
stabilna.
Za odabir kriterija provjere stabilnosti oscilacija koristi se parametar Vogt-a:
5 parametar Vogt-a
L duzina dovodnog tunela (m)
2
A povrsina dovodnog tunela (m )
tl g
F
akceleracija sile teze (m/s
povrsina vodne komore (m 2)
2
)
Vo brzina vade u tunelu za stacionarni protok (m/s)

LJ.ho hidraulicki gubici u sustavu tunel-komora za stacionarni protok (m)
Ukoliko je vrijednost parametra Vogt-a u granicama E>40, moguce je upotrijebiti kriterij

stabilnosti oscilacija prema D.Thomi, a kada je vrijednost parametra Vogt-a 20<E<40 koristi se
kriterij Jaegera. U svim slucajevima razmatranih vodnih komora na HE Miljacka udovoljen je
kriterij E>40, pa su minimalne povrsine komore odredene prema kriteriju D.Thome:
..,
r"..a
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0 j
Prilog 008
25
e
List
8.2.3 VODNE KOMORE
Diskusija o tipu vodne komore nalazi se u prilogu 8.3. Ovdje ce se ukratko izloziti postavke
hidraulickog proracuna oscilacija masa u sustavu dovodni tunel - vodne komore za slucaj
nestacionarnog rezima protoka uvjetovanog regulacijom na turbini.
Dvije su osnovne jednazdbe koje opisuju pojavu oscilacija u vodnoj komori, i koje su rijesene
numerickom integracijom.
Dinamicka jednadzba ( 1):
(1)
hA .. .... .. ... ......... kota u akumulaciji

hK ...... .. ... ..... .. .. kota u vodnoj komori
~hDr...... .. ........ gubitak trenja u dovodnom tunelu
L/g ·dv/dt.. ..... .. dio kineticke energije utrosen na ubrzanje mase vode u osciliranju
Jednadzba kontinuiteta (2):
dz
Q-Qr -Qp =F· dt (2)
Q... .................protok u dovodnom tunelu- vodnoj komori

Qr.................. protok na turbini
Qp......... ............protok na preljevu vodne komore
F .... .. ... .. .. .. ... .. povrsina vodne komore
dzldt ... ........ .... brzina oscilacija u vodnoj komori
Vodna komora regulira protok i vodostaj (tlakove) u dovodnom tunelu pri nestacionarnim
promjenama protoka u sustavu. Ova su osnovna dogadaja na elektrani gdje treba uociti ulogu
vodne komore:
naglo rasterecenje turbine (ispad elektrane s mreze)
pogonski rezim opterecenja turbine (ulazak elektrane u sustav)
Za slucaj naglog ispada elektrane, privodno kolo turbine se brzo zatvori (red velicine nekoliko
sekundi), te voda koja se po inerciji jos krece u tunelu u nizvodnom smjeru, ulazi u vodnu
komoru i puni ju do gornje amplitude vodostaja, nakon cega slijedi kretanje vode uzvodno u
tunelu uz spustanje razine vode u komori do donje amplitude. Broj ciklusa i vrijeme proteklo do
konacnog smirivanja moze biti znatno. Ukoliko je komora preljevnog tipa, obicno se preljev
aktivira pri prvoj amplitudi a moguce je i u jos nekoliko iducih. Na ovaj nacin komora stiti dovodni
tunel od prevelikih tlakova, ne samo u apsolutnim vrijednostima vee osobito od nepovoljnih
prevelikih oscilacija tlakova (tlak/podtlak) koje bi u tunelu bile znatno izrazenije kada ne bi bilo
vodne komore.
A
~ ~
A..
~ ' . 0. .
HE MILJACKA - TLACNI DOVODNI TUNEL, var 111.5 (~

A=l4,30 m 2 , L=1530 m, n=O,OlS
(1)
Dijagram linijskih gubitaka (1)
:::-:'"
.,......
0
4.00 .,
"C
0
..._,
3.50 L (1)
:::-:'"
......
a.
/
/ a.
3.00 v N
•
Ill
2.50 /
/ (Q
co
-§.
0'
v
2.00 -· - -····· .. . -···
v
/
v · - 1-- - - 1-- ---
..s:::::::
<j
1.50 /
v -<
~
<
Cil
iii
1.00 ll>t""'
vv
,..---- v
m
<D 'U
a>
v
~
' 0
00 -(1) ·
0.50 .
0
7'
(-...- v
~
H--
~
0.00
!-----' I -- I
G) ~
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 0
:-" fO'
0
2.
II>
3
Q (m /s)
r 'U
rn· ~.
~ 0
<C
0
N 0
~ (X)
(~
(') ~
'--;-'
~'
'<;'"'
· 'I~:,)
'
HE MILJACKA - TLACNI DOVODNI TUNEL, var 111.4

2
c~
A=l3,43 m , L=1530 m, n=O,OlS
CD
Dijagram Iinijskih gubitaka
-
CD
.....
~
0
"C
4.00 ~
......
0
3.50
~V
/
-
CD
.....
a.
a.
•
3.00
v N
v
Ill
(Q
ro0"
- 2.50
§. 2.00 /_
v
v/
J:
<l . <
~ ~
1.50 Q)
v v
I
/
1.00
~ ""'
m
CD
())
"tl
.,
~
. 0
00 ,...
-<II·
0.50 _.- ~
.
~ -
~
0.00
0 2 4
-
6
~~
8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44
l
G)
0
:-
?\
.a.
c,C"
0 Q)
3
Q (m /s)
c
(/)
"tl
~
- 0
10
0
IV 0
(;.) (JI
""=· ~
~ .~
.a_,
!tc.Jl '\l . ·
HE MILJACKA - TLACNI DOVODNI TUNEL, var III.3

2
(~
A=12,59 m , L=1530 m, n=O,OlS
(t)
Dijagram linijskih gubitaka (t)
....
A
0""
4.00 "C
3.50 /
-·....
""0
(t)
A
v a.
3.00 / -
a.
•
/
N
Q)
<0 ..,
(1)
2.50 /
-g
CJ
/
2.00 ~V -
..J::
<1 v
1.50 / j
<
.,~
/
/
/
1.00 ,....... I
m
~ I "U
.....- ....---
to
.0> 0~
00 -CD-
0.50
~
. ··· ~-
,
~ -
'A
0.00
0 2 4 6
--
8
~~
10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40
· -
G)
~ (0
.
~:
:A
0 .,
3
Q (m /s)
,- "U
en· ~.
- 0
(0
0
N 0
N 0>
~
~)
~~
....... ~-- ·CD
HE MILJACKA - TLACNI DOVODNI TUNEL, var 111.2

2
(~
A=ll,43 m , L=l530 m, n=O,OlS
Dijagram linijskih gubitaka -
CD
-"
CD
""'S
0
"'0
4.50
-·"
""'S
0
4.00
3.50 -
··-- --· - r---. ··- r - · ·----- - ...
/
-
1/ I
-
CD
c.
c.
N
•
Ill
<0
e
3.00
/ v !
Cil
cr
-
~
2.5o
/
v
2.00
1.50 /
v ~ ~
<
OJ
1.00 / v m
CD "tJ
~
(X) ....
6 .2.
,...-CD
-~
0.
....
0
0.50 1-"
j...--- l..---
0.00 I _.....- ~
I
G) 7\
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 0
~
0
2.
cO'
OJ
3
Q (m /s)
r "tJ
(ii' :::::!.
- 0
UJ
0
N 0
.... (X)
A_ •"~
~..
.. :: I
0 '~r -. -..::.J
HE MILJACKA- TLACNI DOVODNI TUNEL, var 111.1 (~

A=9,93 mZ, L=l530 m, n=0,015
CD
Dijagram linijskih gubitaka
-
CD
,.....
" "I
0
"'0
4.50
-·
""I
0
-
.. CD
,.....
4.00
3.50 / a.
a.
/v N
Ill
(0
•
3.00 -,
CD
0"
E 2.5o /
-
..c: //
<l 2.00
1.50 /
v -< iil
.... iii
<
v
1.00 /
/ m
<D -o
~
--
.0> 0-
~
0 ~.
0 co
.0.... "'
-
0.50 ~'""'
......- ~-----
I
0.00 - - -
G) 2"'.
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 0
~
0
us·
Q)
3
Q (m /s) r -o
c;;· :!.
- 0
co
0
N 0
0 <»
"'..a
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
j List
008
19
8.2.2.2 Tlacni dovodni tuneli
3
Za varijante instaliranog protoka elektrane od 30,36,40,44 i 48 m /s analizirani su takoder
dovodni tuneli pod tlakom potkovastog poprecnog presjeka. Svi varijantirani tuneli prezentirani
su u prilogu 8.3. U ovom slucaju predpostavljena je betonska obloga u oplati Manningove
hrapavosti 0,015. Novi beton ukoliko je izvedba kvalitetna vjerojatno je nesto gladi, no nakon
stanovitog vremena eksploatacije ova hrapavost je prilicno realna.
Za tlacni tunellinijski gubitak racuna se prema Darcy-Weisbachovoj formuli:
Mz -A. _Lor.~
- DT 4R 2g
Aor Darcy-Weisbachov koef. linijskog gubitka dovodnog tunela

\ . Lor dui.ina dovodnog tunela
~
R hidraulicki radijus poprecnog presjeka tunela
v brzina vode u tunelu
Koeficijent linijskog gubitka A, moze se povezati u podrucju turbulentnog rezima s Manningovim

koeficijentom hrapavosti n, Chezyevim koeficijentom brzine C iii pak s apsolutnom hrapavoscu
stijenke provodnika e, slijedecim izrazima:
2
2
A.= 124,58 · n A.= 1
~4R
1,14-2·log ~ ]
4
(
Ovo je narocito pogodno radi stjecanja uvida u vrijednosti razlicitih parametara za jedan te isti
provodnik spomocu kojih se mogu izracunati linijski otpori, odnosno gubici. Primjerice, za tunel
povrsine cca A=10 m2 i hidraulickog radijusa cca R=0,9 m, dobiju se slijedeci odnosi izmedu
navedenih parametara:
n A. e(mm) c
0,015 0,019 2,7 65
Ostvarene brzine u tunelima za instalirane protoke u stacionarnom rei.imu krecu se od 3,0 do

3,5 m/s.
Dijagrami linijskih gubitaka varijanata tlacnih tunela za razlicite instalirane protoke dani su u
nastavku.
f·:·-.:.;~
v
0. "'·
~ ~ -:_)
I ' o
liE MILJACKA- DOVODNI TUNEL var 1.5 - PROTOCNA KRIVULJA

Novi gravitacijski tunel, torkret c~
2
A=l5,95 m , H=4,60 m, b=3,15 m, n=O,OI7, Qm..=SI,SO m3/s CD
-"
CD
5.00
..,
0
"C ..,
4.50 _i
-· 0
-"
CD
~
~ 0.
4.00 r---- t--
v
~ r--
0.
0
~ •
3.50
.: /" w
N
. .... ·r
v v (0
ro0'
~----- -~- v
----
3o00 ~
~
J--
e- 2.50 \ . -
l ... A
: OoH~
i ...
r I
v v
J: ~
--
+---· 0 --
+- ---=--t <
I j !a
--
2.00
"'
v V'
1050 ~
v v m
v
CD "0
(X)
-
0 -0
~
0
1.00
v v I
0
~
0
-
CD
"'
Oo50 / -+- . ·-r--- r-
~~
I l
i ?\
I Gl ::I
OoOO ~ ;zs:
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 0
"'
3
Q (m /s)
.....
c ~
~
0
10
0
~ 0
(X) CX>
c'""' :
~'.......
~
c'. ·~
'·~ :; ]
BE MILJAOO- uOvoDNI TUNEL var 1.4- PROtoi':NA KRrVvLJAI

Novi gravitacijski tunel, torkret
(~
2
A=l4,76 m , H=4,42 m, b=3,04 m, n=O,Ol7, Qmax=48,21 m 3/s Cl)
Cl)
5.00 0
"
.-+
""t
"0
""t
0
4.50 "-•
Cl)
~
I
1--D "
.-+
4.00 1--
3.50 r -
-
.
6JZ)
. .
0
vv
/ 0.
0.
•
N
-~,
L--- v (Q
Ill
...,
: . . /
/ CD
0'
3.00 1-
\ : :'>::~ ~
.. ~
.5.. 2.50 ·-
"
--t
- - ,.,.- v
J:
v v-
------
<
2.00 I -<
~
Cil
iii
~~
~
1.50
v
v
v v
m
(£) 'U
CD ~
00 .2.
1.00 - . (J)
,..
v
v
~ ~
0.50 •/ .
0.00 1/i
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18
I
20 22 24 26 28 30 32 34
I
36 38 40 42 44 46 48 50
(;)
~
0
;:;o;;
.2.
.a·
Ql
Q (m 3/s)
....
c ~
~
15
<Q
-
-..J
0
0
CD
(50
C..·
~ (!A. . ~ ·~)
-- ------ - --- · ---~

--
L (~
CKA - DOVODNI TUNEL var 1.3 - PROTOCNA KRIVULJA
~=13,61 m , H=4,25 m, b=2,94 m, n~0,017, Qmax=43,28 m3/s
-
1
CD
CD
~
4.50 ....r+
-
0
"C
....
4.00 )
7
-· 0
CD
~
3.50
~~ v
/v r--t
r+
a.
a.
3.00
'
:
' .
....
.
-. /
v •
N
w
<s::l
@
~·»~ J ...-- ~ 0"
g
.:=
2.50
l
i: """\U""'
----
L---
- L.----
2.00
....-- l.---""' ---- - <

...-< iilor
1.50
_,.. ~
.......
~
~
m
<D "'0
!=" ~
1.00 0 .2
v / 0 <1> '
I
I
•
~ -
";<"
0.50 / ·-- ·- · J__ -f-
0.00
1/v I
I I
I
I
I I
Q
~ "'
.a.
.c·
0 Ill
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44
3
Q (m /s)
.....
~ ~
0
(Q
...
Ol
0
0
Cl>
~
~l
\.,.5
,,.._
Q""' ",
.. . '
' ~
~-- \~~:~)
--
HE MILJACKA- DOVODNI TUNEL var 1.2d- PROTOCNA KRIVULJA
A~l2,52 ml, H=4,07 m, -b~~~~~~ :~,011, Qm..=38,69 m ~s
3
:J (~
(t)
-
(t)
4.50
.",
0
.,
"'C
4.00 -·" 0
-
b-. (t)
3.50 p z:~~ -- ~
,_;;
..., I
I Jl 0.
0.
•
:
- -·· ·· ··.\: •.•••••••• ·_-·
- vv
I ./
w
N
3.00 ' . / v (Q
.....
~.;:.J•
CD
vv I l 0"
\ - 1!
1' vv v...-
2.50
, - -------.- v-
§.
.c.
2.00
-+ I I I J.---j--'v..-- <
1
: ~ I1 1...--r i T I
1~ ~ ~
Ill
1.50
; ~v
1.00 wtr m
<D
00
.
00
-o
...
0
-CD -
IIJH11111 1
• ;«"
0
~
-
0.50
0.00 vl/
I
i- i
I
I I I I I I II I I I It ~ G)
~ "'
.2.
ce·
Ill
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40
3
Q (m /s) ···-·
c: ~
!e. 0
<0
-
U1
0
0
0>
r::
~~ · ~'
A
~.,-_ CD
·--· -··-· _ ,. ---J·

L c~
MILJACKA- DOVODNI TUNEL var 1.2c- PROTOCNA KRIVULJA
Po~tojeci p;esj~k produ~ljen za 1~5 em, beto~ka obl~ga
A-10,58 m , H=4,41 m, b-3,02 m, n-0,014, Qm..-36,41 m /s CD
-"
CD
4.50
.,
0
I "C .,
-·" 0
4.00
~ \
--~
VL - CD
0.
~r ~,
3.50 0.
__..-VV •
N
Ill
1 ......-~
(Q
3.00 1- •!
, ...._.. .......-r ""
CD
r-- r { ------f---- t-:' V-

0'
r-- ~ l ~ r ~ -~ v
2.50 1
g - .
- ,
' ve-- -
~ ~ ~ ~ ~
2.00 r-- - ~ ~v -< iii
iil
<
~
1 I ~V __. r·-
1.50
. . . . v~ .--v -·· m
CD "0
·--
CD
. 0~
1.00 0
.0
~
,..
~.
(I)
0.50
V
V e-- .
I
- -j
- -r II' -
I ........ I
! '
' I '
0.00 lL v '
i
l Q
0
~
;;>\
2.
<0'
Q)
0 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 0
3 ....
Q (m /s)
r
~- ~
0
<C
0
~ 0
~ CD
A . '~
'-'
I
~ . ,';' ~·\ . · -· ~.)
[HE MILJACKA- DOVODNI TlJNEL -~ar 1.2b- PROTOCNA KRIVULJA c~

i Postojeci presjek produbljen za 100 em, torkretiranje
2
A=l1,69 m , H=4,16 m, b=3,31 m, n=O,Ol7, Q.,,.=36,03 m3/s ro
ro
.,"
IJI
f""P
4 50 0
' I I I I l [ I [ I I I I I I I I I I I I I I I I 1 I I I I I I I I I I I .,
"C
4.00 ~---~-
I
u_ ~
+-- , 1 1 -·" 0
ro
f""P
0.
3.50 1---+-- I I I I I I 1-·~~4-+-+-+-~~_,~-+-+-r-r-r~~~
0.
,-
N
Ill
wm
3.00 ~ I fJ g '- (Q
I
ro0"
....
2.50 1---+--
{r--,,--~------
(@lfd&l'..".!lhnn
§:
.I:
2.00 ~
a~ r- -~
.-..H-----'n:!::!!___ h'oiS;i
,
U-HI -< (;;<
..... iii
1.50 I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I
m
<D 1J
1.00 ~-~~~~~+-----:~-+--+--+-+----+--+--+--+-+--+--+-+-+-+-+--+--+--~+--+--l-l-l--l--l--1--11--11--11--1----j 60 ~-
-
<1>
. 7<'
~
0.50 1·-
I
t-·
l Cl
;>\
::>
0.00 I I I I I I I I I I I I I I 1 1 1 0 ;g:
.....
0 Cll
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38
3 .....
Q (m /s)
r
!e.: 0~
<0
0
..... 0
w
"'
··~
0.. '•
~
~r~·
n . ~· ~j)
HE MILJACKA- novODN.-TUNEL var 1.2a- PROTOCNA IffiiVUWAI

Postojeci presjek produbljen za 95 em
(~
A=l3,54 mz, H=4,11 m, b=3,61 m, n=0,02, Qmax=36,01 m3/s (t)
(t)
.....
';'\
....
4.50 0
"C
....
4.00 ..... ......
0
(t)
......
.....
';'\
v
3.50 ,_____ 1-
3.00 ,_____ 1-
(\! I
I
I
I 0<1U&n
....,s..Q
~
~.
v v
---
vv
v v
./
N
Ill
<0
a.
a.
@
•
I
v 0"
v v
I ~
2.50 1--1- { I ----- --~ --,--- I
.s t_______ l _______ l v v v
J:
2.00 I - - 1-
I
101 vv <
v vv j ~
II>
1.50 I I v v
vv
I--'
v v m
<S:J
CD
.
"tJ
~
0
1.00 -- f--
v v v I--' 00
.
~ -
-CD·
"""
0.50 /
- i
I/~
I
0.00 I i .I' l i II I
Q
~
0
A
:::1
6II>'
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38
3 .....
Q (m /s)
f'
"tJ
:J.
0
cQ
0
....
N
0
CD
C. .... . ~·\
., .
)
( -'' ·
;~
~~ :.:.~-/)
. c~
t:
ACKA- DOVODNI TUNEL var I.ld -· PROTOi':NA KRIVULJAI
2
A=10,96 m , H=3,80 m, b=2,67 m, n=0,017, Qmax=32,37 m 3/s (1)
4.00 -"'
(1)
""'I
0
"C
UJ~~~~++trHitt-linlT -·"'
""'I
........ ~ 0
/vv -
(1)
3.50 +---1-+--t--i·---l+
) --t---r-
3.00
r--
, .
1 t(T ~
.
......'\{.... . . '
I~ -~---""----------
v _.. . .
a.
a.
N
w
co
•
___...v
-,
~ C1)
-~
2.50 . 1 cr
- f 1 _ ___..-
+ . :' j .!.~ - ....- i/'"" _ ..
I.c. 2.oo 1
- ' - ' vV v J -<

<
1.50
v....- ~
iil
Q)
v.........- vv J
1.00
- m
<D
():)
0
•0
-o
~
.Q.
-"'
;-<"
0.50 ~v
____..v +~~~+-T-11
.I ...
__ - --H I
~
0.00 V!V I ' C)

0
~
::>"
2 .
<0'
Ill
0
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35
3 .....
Q (m /s)
r
~ ~
0
(Q
0
~ 0
~
(J)
C:. ~ ·f···)
~
I •
·~·.If
~ o~tojeci ~re~ek prod~bljen ~5 beto~ka obl~ga

KA- DOVODNI TUNEL var I.lc- PROTOCNA KRIVULJA
· - · -····
A-9,08 m , H-3,91 m, b=3,02 m, n-0,014, Qm•.-30,10 m Is

-------- --- -
za em,
-
-----
·--
j c~
Cl)
Cl)
3.50
"
r-+
0""''
3.00 -
I
_,b. ~~ . ..
k D
"C
""'0 '
.......
Cl)
"a.
r-+
/
~
/ a.
/
..,.... / •
2.50 ·- ~ ~ - - ·- - -· N
I...,....,., y (0
I»
~
1-
I
v v (i)
o-
2.00 -·- { --,---L-----
I ~I
~·......_.;~ t - - · . - ............
v
-§. I !}
v v
= ~
J:;
""'-t ,.. +-OlD
............
~
v <
1.50 ,..,...,..... -< (il
~ iii
~
/
vv
1.00
m
/ -o
/
v <0
CD
0
0
.
~
.2.
<V
7<"
v 0 ~
v:
~
0.50 ·-
!
0.00
I
I
l l i G)
0
~
;:>\
a.
.a·
II)
0 0
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
3 . .. . f .
Q (m /s)
r- ~
~ 5'
co
0
0
0 CD
C:.
IS\ .
\_ ~~- ~ j ·.;.:: J
...., .
._/. ~ ' ~-·
~
HE MILJACKA • DOVODNI TUNEL var 1.1 b - PROTOCNA KRIVULJA

Postojeci presjek produbljen za 55 em, torkret
<~
2
A=l0,21 m , H=3,71 m, b=3,31 m, n=O,Ol7, Qmu=30,42 m 3/s co
4.00 ' -"'

co
..,
0
..,
"C
I 0
........
co
-"'
'i!
3.50 1----+ I c
3.00 1--t--
/~
[) a.
a.
•
....,~ I
~ ~ N
w
<0
Oo121am I
Cil
2.50 1- -T- r-- - ~-+--~ ~ --+--4--4--4--4-~--~--~~--~-t~~-+--+--+--+-~--4--1
0'
-----t~- ---~ ~
i ·~'2JuUZl22ll'J:JUT..)jjlJZ}
I
I.c 2.oo 1-----+- 0.1S
H
331
161
H
'II
0.15 d
4-~~~- · +-- --~-~~--~~--~~~~~~
<
~ ~
Ill
1.50 ~-r--+--+--4--4--~--~~--~-+--+--+~~-4--4-~--~~~~--~~--~-+--+--+--+--4--+--4--4-~--~
m
1.00 ~-+--+--4--4-~~~~~~--+--+--4--4--4-~--~--~~--~~--~-+--+--+--+--4--4--4--4-~--~--~~ <0
~
"0
a
8 (ii'
...
.0 ""
-
0.50 +· I I I I I I I I I I I I I I I I I -r---;
G)
;,.;;
0.00 I I ' I J I J I I J I I I J I J I
~
2.
.o·
Ill
0 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 0
3
Q (m /s)
o•ou
c:
!!!. ~
c8
0
<D 0
CD
r-· ; (/'
...
~ ·~
:;_~;;_..,
jiiEMn..AcKA- DOVODNI MELva. l.!a - PROTOCNA -KRIVULJAI

[ Postojeci presjek produbljen za 45 em
c~
2 . 3
1 A=ll,74 m , H=3,62 m, b=3,61 m, n=0,02, Qmax=30,01 m Is (t)
-
L ·- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
(t)
~
' "'I
4.00 0
"0
'"'I
-·
0
-
(t)
3.50 ['--...
~
v a_
3.00
(( I
I
I
I
: ::~.~ ...,..- vv
v v
/
a_
Sl
<0
•
ro0"
2.50 I
t I
I- -- ---~- - ----
~-------+-------~
I
~
~
~
I
I
L.--- I
:[ 2.00 -t ... v -- I - -
.1:
/ v <
~ -< iil
iii
~ ~
1.50 ~ I
.........
v v
1.00
v
vv m
<D "U
v
Q) ...,
0 ~.
v v 0
.
0
~
CD
"""
-
0.50 ./
·-
v I
II
0.00 I/ I I ---
(;)
~
::>'>
::>
;B'
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 0
"'
3 .....
Q (m /s)
c ~
~
5'
(Q
0
Q) 0
"'
....
,..
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0 !
Prilog
List
008
7
c~
( :·-:.·-·.
-~ ...
Hidraulicki linijski gubitak u tunelu kod gravitacijskog jednolikog tecenja jednak je padu
slobodnog vodnog lica koji je ujedno jednak i uzduznom padu same trase tunela. Na postojecem
tunelu HE Miljacka taj pad je 2,48 %o, a duljina tunela 1589 m, sto daje ukupnu denivelaciju trase
izmedu pocetka i kraja. tunela od 3,95 m. Prema tome, za svaki protok u postojecem tunelu
hidraulicki linijski gubitak bit ce 3,95 m. Protocna krivulja postojeceg tunela dana je dijagramom
8.2 .2.1 .
Kako bi se odredila propusna moe tunela za pojedine vrste obloge i velicine poprecnog presjeka
izvrseni su kompletni hidraulicki proracuni jednolikog gravitacijskog tecenja za sve tunele
prezentirane u prilogu 8.3.
Hrapavosti prema Manningu za pojedine vrste obloge procjenjene su prema tablici:
j Manningova
Tip obloge tunela
_) hrapavost
lskop u osnovnoj stijeni oko 0,020
Mlazni beton (torkret) 0,016-0,017
Beton u oplati 0,014-0,015
Ostvarene brzine u tunelima za instalirane protoke u stacionarnom rezimu krecu se od 3,0 do

3,5 m/s.
HE MILJACKA - DOVODNI TUNEL

POSTOJECI PRESJEK - PROTOCNA KRIVULJA
2 3
A=10,27 m , H=3,16 m, b=3,59 m, n=0,020, Cmax=24,73 m /s
3,40
-· 3,20 I I I I I I I I I I I I I
r--.....
I ,.: 3,00 - POPRECNI PROFIL
J
) 2,80 t-
2,60 t-
POSTOJECE STANJE
_..1-..
I
I ....v
v
2,40 t-
. . . .v
~
2,20 t-
2,00 - ·~ I . . . .v
~ v
I 1,8o ~ I
I .......-
/
.s::. 1,60 - l
P• IO.)lm2
""
I
1,40 -
I
1,20 -
. 1
1,00 t-
..................
0,80
/
v
0,60
0,40
v
0,20
v
0,00 lL
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
( '" ......
Q (m 3/s)
"-'' Dijagram 8.2.2.1
....
,..., elektroprojekt d.d. • zagreb
Y1 E98.00.01 G01 .0 ~ List 6
(~-,,
...;'
8.2.1 UVOD
U ovom prilogu izvrsene su osnovne hidraulicke analize komponenata dovodnog sustava:
dovodnog tunela,
vodnih komora, i
tlacnih cjevovoda.
Odvodni rukavac iza turbina do rijeke Krke, osim hidraulicki, potrebno je obraditi i hidroloski jer
je pod utjecajem vodostaja i protoka u rijeci Krki. Za odabranu varijantu tehnickog rjesenja
rekonstrukcije potrebno je u idejnom projektu precizno odrediti zakon donje vade. To ce, uz
program koristenja akumulacije, i detaljnu analizu svih hidraulickih gubitaka, omoguciti i konacan
proracun padova elektrane.
Za svaku komponentu dovodnog sustava izvrseni su hidraulicki proracuili· izvomo za 5 varijan •.

3
instaliranog protoka elektrane (30,36,40,44,48 m /s), kako bi se doslo do dimenzija dijelova
3
sustava i tehnickih rjesenja prezentiranih u prilogu 8.3. Naknadno formirana varijanta od 42 m /s
tehnicki i troskovnicki se odgovarajuce maze pribliziti dimenzijama sustava za susjedne
3
izracunate vrijednosti (40 iii 44 m /s). U nastavku su sazeto dana nacela hidraulickih racuna i
rezultati koji ilustriraju ponasanje sustava za pojedine varijante.
8.2.2 DOVODNI TUNEL
8.2.2.1 Gravitacijski dovodni tuneli
U gravitacijskom dovodnom tunelu ostvaruje se tecenje sa slobodnim vodnim licem. Pravilnom

dispozicijom i dimenzijama vodne komore, u stacionarnom pogonu osigurava se ujedno i
jednoliko tecenje u tunelu. Jednoliko tecenje opisano je Manningovom formulom i jednadzbom
kontinuiteta:
Q=v·A
v brzina jednolikog tecenja u tunelu (m/s)

R hidraulicki radijus poprecnog presjeka tunela (m)
I uzduzni pad trase tunela
3
Q protok u tunelu (m /s)
2
A povrsina zauzetog presjeka tunela (m )
,.....
.., elektroprojekt d.d . • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0 !
Prilog
List
008
5
Sadri:aj
List
8.2.1 UVOD .... ...................... ....... .... ........ ..................... ........ ....... ........... . 6
8.2.2 DOVODNI TUNEL .............. ...... ............... .............. .................. .. .... . 6

8.2.2.1 Gravitacijski dovodni tuneli ..................... ............................. ... .... 6
8.2.2.2 Tlacni dovodni tunell .. ......... ............... .. ......... ..................... ... .... ... 19
8.2.3 VODNE KOMORE ... .. ..... .......... ........................ .. ......... .... .. .... ... ......25
8.2.3.1 Otvorene komore za gravitacijski dovod ......... .......................... 27
I
8.2.3.2 Komore za tlacni dovod ... ............................................. ............... 27
J
8.2.4 TLACNI CJEVOVODI ....... ...................... ........................ ............... .32
8.2.4.1 Cetiri tlacna cjevovoda .................... .. ................ .. ........................ 32
8.2.4.2 Ova tlacna cjevovoda ..................... ........ ......... ........................ ..... 33
'.
0
.., elektroprojekt d.d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 4
8.2 HIDRAULICKE ANALIZE
0
,....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
j List
008
3
8.1 OPCENITO
Rekonstrukcija stare elektrane podrazumijeva slijedece aktivnosti vezane na postojecu

elektranu HE Miljacka:
zamjenu proizvodnih grupa,
zamjenu hidromehanicke opreme,
zamjenu rasklopnog postrojenja,
zamjenu pomocne opreme,
zamjenu ureclaja upravljanja,
prilagodbu, zamjenu iii obnovu graclevinskih komponenti dovodnog sustava, strojarnice i
odvodnog sustava iii, u pojedinim varijantama, izvedbu novih hidrograclevinskih
komponenti (npr. kod varijanti s tlacnim dovodnim tunelom).
Kako je receno u prilogu 7, u ovom prilogu razmatraju se dvije grupe varijanti:

3 3 3
varijante 5 cetiri iste proizvodne jedinice (4x7,5 m /s, 4x9 m /s, 4x1 0 m /5, 4x11 m3/s
3
4x12,0 m /s),
3
varijante 5 jednom manjom jedinicom od 6,0 m /5 i tri preo5tale vece jedinice (3x8
3 3 3
m3/s+6,0 m /s, 3x10 m /s + 6 m /s, 3x12 m3/5 + 6,0 m3/s).
Na ovaj nacin je rekonstrukcijom stare elektrane, sa stanovista dimenzija ugradnje vecih jedinica
3
(najvise do 0=12,0 m /s po jedinici) moguce obnovom po5tici instalirani protok elektrane do 48,0
3 3
m /s ukoliko se ugrade cetiri iste jedinice, odnosno do 42,0 m /s ukoliko se ispuni uvjet za
3 3
jednom manjom jedinicom od 6,0 m /5 koja moze preraditi 3,0 m /s na 5vom tehnickom
minimumu.
Rekonstrukciji HE Miljacka, na razini ove dokumentacije, pristupilo se je na nacin da su za

pojedinu velicinu izgradnje (instalirani protok elektrane) razraclena pojedina tehnicka rjesenja
rekonstrukcije pojedinih sastavnica elektrane, taka da su sve tehnicke cjeline meclusobno
usklaclene te dimenzionirane na zadani in5talirani protok elektrane.
U nastavku su na taj nacin, prema sadrtaju ovog priloga, obraclene sve sastavnice elektrane,
cijom rekontrukcijom se postize zadana velicina izgradnje obnovljene elektrane, odnosno ukupni
instalirani protok. Kod toga preljevni prag nije po5ebno obraclivan nego su troskovi sanacije
preljevnog praga i ciscenja akumulacijskog jezera Brljan obuhvaceni troskovno u ukupnoj cijeni
sanacije. Na preljevnom pragu se vee izvodi temeljni ispu5t za propustanje bioloskog minimuma
koji nije predmet ovoga projekta.
.
0.
~ -
...
~
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 j
Prilog
List
008
2
Sadi'Zaj
List
8.1 OPCENJTO .............. ............................. ....... ....................... .. ......... . 3
8.2 HIDRAULICKE ANALIZE .. .. .......... .... ... ... ... .................................. .. 4
8.3 DOVODNI SUSTAV.......................................... ........... .................. 34
8.4 PROIZVODNE GRUPE............................ ............ .......................... 65
8.5 RASKLOPNO POSTROJENJE .... ........... .... .................................. 87
8.6 URE£>AJI UPRAVLJANJA. ............... .. ............... ............................ 96
8.7 HIDROMEHANJCKA OPREMA........... ............. .. ............ ... ... ..... ... . 101
8.8 POMOCNA OPREMA ... .......... .... ..... ..... ........... ..... ...... ................... 110
8.9 STROJARNJCA ..................................... ......... ................................ 120
8.10 TROSKOVI GRADENJA............................................................... . 126
8.11 PROIZVODNJA ..... ........... .................. .... ......... ....... ........ ..... ........... 146
8.12 ORGANIZACIJA GRADENJA I VREMENSKI PLAN .. ............... .... 153
8.13 ZAKLJUCNA RAZMATRANJA ............................................... .......160
: ..-.. ~
~
....
Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 62

/ ...
Tlacni dovodni tunel: duljina cjevovoda L=181,4 m + prijelazni dio izmedu vodne i
C4.b Ova tlacna cjevovoda
.-
( :
d Gravitacijski dovodni tunel: duljina cjevovoda L=162,0 m
··~
~
Tlacni dovodni tunel : duljina cjevovoda L=181 ,4 m + prijelazni dio izmedu vodne i
,...,
...
Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 63
CS.a Cetiri tlacna cjevovoda
( Tlacni dovodni tune!: duljina cjevovoda L=181,4 m + prijelazni dio izmedu vodne 1
~
~ zasunske komore Lp=38,0 m
CS.b Ova tlacna c!evovoda
Tlacni dovodni tune!: duljina cjevovoda L= 181 ,4 m + prijelazni dio izmedu vodne i
9.4.4 Troskovi gradenja
. .
Troskovi gradenja svih varijanti tlacnih cjevovoda procjenjeni su u prilogu 8.10
~~)
~
,...,... elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
~ List
008
64
(),
U ovom prilogu sagledane su tehnicke karakteristike tlacnih cjevovoda na nacin kako bi se dobili
svi elementi potrebni za odredivanje troskova izgradnje istih. Troskovi izgradnje koji su
prezentirani u prilogu 8.10 nacelno pokazuju da su varijante s dva tlacna cjevovoda jeftinije od
odgovarajucih varijanata s cetiri tlacna cjevovoda za oko 20%, sto je logicno. Medutim te razlike
nisu odlucujuce za odabir koncepcije dovoda, jer varijante s cetiri cjevovoda omogucuju
elasticniji pogon.
Cjevovodi su u svakom slucaju (bez obzira radi li se o cetiri iii dva tlacna cjevovoda}
dimenzionirani na nacin da su za puni protok hidraulicki linijski gubici oko 1,0 m, te su u tom
smislu podjednako energetski efikasni. Jedino su u slucaju dovodnog tunela pod tlakom gubici
nesto veci jer postoji prijelazni dio cjevovoda izmedu vodne i zasunske komore duljine 38 m. •
I vrijednosti tlaka uslijed vodnog udara podjednake su u oba slucaja jer su promjer cjevovoda i
protok u svim varijantama tako uskladeni da rezultiraju podjednakim rezultatima za
nestacionarni pogon.
( '
-. ,J
,.....
.._. elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjlga
G01.0
1
Prllog
i List
008
65
8.4 PROIZVODNE GRUPE
C::-c.,
~
,...a
-- elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta Projekt Knjiga
1
Prilog 008
Y1 E98.00.01 G01.0 : List 66
6.._::--:·:-c)
-~
.........-:,
5adi'Zaj
List
8.4.1 UVOD ........................................... .... ... ........... .... ... ........ ...... ..... ..... 67
8.4.1.1 Postojece stanje ...... ........................... .. .... ..... .......................... .... 67
8.4.2 IZBOR BROJA, TIPA I VELICINE PROIZVODNIH

GRUPA............................... ................................ .. ................. .. ...... 68
8.4.2.1 Opcenito ................. .............. ........ ............................... ..... ..... .... ... 68
8.4.2.2 Broj proizvodnih grupa ...... .. ........ .. .............. ............................ .. . 69
.. 8.4.2.3 Velicina i tip proizvodnih grupa ........................................... ....... 70
~ 8.4.2.4. Osnovni podaci proizvodnih grupa .............. ...................... .. ...... 71
8.4.2.5 5tupanj korisnosti i rezim rada elektrane ............... ............ ....... 78
8.4.2.5.1 Krivulje stupnja korlsnosti .............................................. ... .... .. .. . 78
8.4.2.5.2 Rezim rada elektrane ............................................... .. ...... .. .......... 78
8.4.2.6 Troskovi proizvodnih grupa ........................................................ 83 .
8.4.2.7 Analiza i zakljucak ....... ......... ...................................... ,................. 86
5KICE
51.1 Dimenzije Francis turbines horizontalnom osovinom
51.2 Dimenzije Francis. turbines vertikalnom osovinom
51.3 Dimenzije difuzora (Francis turbine s vertikalnom
osovinom)
51.4 Osnovne dimenzije sinkronog generatora s vertikalnom
( ·: osovinom
);j 51.5 5tupanj korisnosti turbine, n =500 min" 1
51.6 5tupanj korisnosti turbine, n =600 min" 1
51.7 Korisnost generatora i transformatora
,.~,·,..,,
v
,......... elektroprojekt d.d. ·zagreb
l
Prilog 008
Y1 E98.00.0 1 G01 .0 1 List 67

F)
~~·.:)
8.4.1 UVOD
8.4.1.1 Postojece stanje
HE Miljacka je smjestena na rijeci Krki oko 15 km nizvodno od grada Knina. Objekti HE

Miljacka (prethodno pod imenom HE Manojlovac) izgradeni su 1906 godine.
Uzvodno od slapa Brljan izvedena je pregrada visine 1,15 m, te je tako dobivena

akumulacija Brljan koja sluzi za djelomicno dnevno izravnanje protoka kroz elektranu.
U lijevom baku pregrade izveden je temeljni ispust radi ispustanja bioloskog minimuma.
Derivacijskim tunelom gravitacijskog tipa, kapaciteta 24 m3/sek, voda se vodi u dvije vodne
komore.
lz svake vodne komore izlaze po dva (2) tlacna celicna cjevovoda kojima se voda dO\
do pojedine turbine u strojarnici.
Ulazna gradevina je opremljena s dvije grube zastitne resetke, te s dva segmentna

zatvaraca (po jedan za svako protocno polje) s elektromotornim pogonima.
Zasunska komora je opremljena utorima za postavljanje zastitnih grednih zapornica.
Na pocetku tlacnih cijevovoda, u prostoru zasunskih komora, smjesteni su leptirasti (pred-)

zatvaraci s rucnim pogonom, te leptirasti zatvaraci s automatskim pogonom. Zatvaraci su
promjera 1600 mm, a ugradeni su i obilazni vodovi (by-pass) promjera 200 mm s rucnim
zasunom i elektrohidromehanickim ventilima.
U svakoj od dvije zasunske komore postavljene su i lancane dizalice na rucni pagan.
lz svake vodne komore voda se do strojarnice vodi s po dva (2) celicna tlacna cjevovoda
duzine po 168m, svjetlog promjera 1600 mm, uz redukciju na 1100 mm pred kuglastim
trubinskim zatvaracima. Pred ulazima u turbine ugradeni su kuglasti zatvaraci svjetloa
otvora 1100 mm.
U strojarnici su ugradene cetiri (4) proizvodne grupe. Turbine br. 1, 3 i 4, protoka po 8,0
m3 /s, snage po 6,70 MW, 500 min·\ proizvod su "Litostroj" Ljubljana. Generatori su snage
po 6,40 MW, napona 6,3 kV, 50 Hz proizvodnje "R. Koncar" - Zagreb.
Navedeni strojevi ugradeni su u periodu ad 1952. do 1956. god. (nakon rekonstrukcije).
Proizvodna grupa br. 2 je ana ugradena 1906. god., a kasnije djelomicno rekonstruirana.
Protok ave ·turbine je 6,0 m3/s, snag a 4,50 MW, 420 min'1 , a povezana je s generatorom
snage 4,40 MW, napona 6,3 kV, 50 Hz, proizvod tvornice "Ganz"- Madarska.
Za transport opreme u strojarnici je ugradena mosna dii:alica nosivosti 320 kN, raspona
11,0 m.
U elektrani je izveden i rashladni sustav koji se sastoji ad dvije (2) bunarske vertikalne
crpke, dobave 50 1/s kod visine (napora) ad 20m. Ugradene sui potrebne drenazne crpke.
~:-·:·:~
~
..... elektroprojekt d. d.· zagreb Y1 E96.00 .01 G01.0
i
! List 68
Postojeca rasklopna postrojenja:
Generatorski napon je 6,3 kV kod sva cetiri generatora.

Glavni prijenosni napon je 30 (35) kV te 10 kV.
Generatori su spojeni u bloku s odgovarajucim ucinskim transformatorima (cetiri bloka
6,3/35 kV) .
Za napajanje 10 kV mreze ugradena su tri (3) transformatora 30/10,5 kV.
Postrojenja 30(35) I 10 kV izvedena su u "klasicnoj fermi", s dvostrukim sabirnicama, a
smjesteni su u zatvorenom prostoru u prigradenom objektu uz strojarnicu.
lz elektrane se energija transportira sa cetiri (4) dalekovoda napona 30 (35) kV i s tri (3)
dalekovoda napona 10 kV.
Vlastita potrosnja elektrane (0,4 kV) se napaja iz postrojenja 10 kV preko transformatora

snage 250 kVA.
Upravljanje uredajima elektrane predvideno je lokalno s nivoa proizvodnih jedinica, te iz

centralne upravljacke prostorije (komande). Uz uredaje upravljanja predvideni su i potrebni
uredaji za zastitu pojedinih dijelova opreme, a predvidena je i odgovarjuca signalizacija kao
i mjerenje potrebnih velicina.
Dio upravljacke opreme novijeg je datuma u modernoj izvedbi.
Rekonstrukcija i modernizacija opreme elektrane izvedena je u periodu od 1952. do 1956.

god. Proizvodne grupe 1, 3 i 4 su zamjenjene novim strojevima,a grupa 2 je samo
"dotjerana".
Prilikom ove rekonstrukcije izvedena sui postrojenja 35, 10 i 6 kV.
Godine 1996. i 1997. izraden je kapitalni (generalni) remont proizvodnih grupa i ostale
vitalne opreme elektrane.
Elektrana je automatizirana i nadzirana procesorom (osim sinkronizacije).
( ;
17)
8.4.2 IZBOR BROJA, TIPA I VELICINE PROIZVODNIH GRUPA
8.4.2.1 Opcenito
U skladu s "Projektnim zadatkom" razmotrit ce se oprema elektrane za ukupni protok od

3 .
30, 36, 40, 44 i 48 m Is.
Kako se radi o postojecoj elektrani (u "nacionalnom parku") dimenzije objekata su

definirane i prakticki su vrlo malo mogu mijenjati (dubina).
,..~ Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb !
Y1 E98.00.01 G01 .0 ! List 69
U prilozenim tablicama dani su podaci za razlicite izvedbe velicine proizvodnih grupa.
Osvrt na postojece stanje glavne opreme:
lz izvjestaja o stanju opreme elektrane (1999. - 2000. god.) kao pregledom stanja
gradevinskih radova i opreme u elektrani maze se zakljuciti slijedece:
Proizvodne grupe nisu najbolje odabrane. Uz upotrebu horizontalne osovine turbine su

smjestene previsoko (obzirom na nivo donje vode), a generatori prenisko (obzirom na
najvisi nivo donje vode).
lz izvjestaja o pregledu opreme vidi se da turbine cesto rade u podrucju kavitacije sto je
izazvalo ostecenje rotora turbina, koji su danas u vrlo losem stanju. Kavitacijom su osteceni
i zastitni obruci na turbinskim poklopcima kao i labirintni prstenovi difuzora.
Kod najviseg nivoa donje vode prostor ispred generatora je potopljen, te su citav ovaj
( prostor i oprema smjestena u ovom prostoru, bitno ugrozeni od vlage, a rad u o\ 1
i6-~ prostoru opasan je za radno osoblje.
~
Smanjenje kavitacije i popratnih vibracija proizvodnih grupa, osoblje elektrane postizavalo

je ubacivanjem elemenata grednih zapornica na ispustu (podizanje nivoa donje vode).
Upotrebom proizvodnih grupa s horizontalnom osovinom, bolja situacija maze se dobiti

samo smanjenjem snage proizvodne grupa (manji protok Q) iii smanjenjem broja okretaja
grupe sto meautim daje teze (i skuplje) i glomaznije strojeve.
8.4.2.2 Broj proizvodnih grupa
Uzevsi u obzir prethodno receno, a razmatrajuci i krivulju trajanja protoka, moze se

zakljuciti da broj proizvodnih grupa u elektrani nece biti ni veci ni manji od danas ugradene
cetiri (4) grupe.
f ) Veci broj grupa od cetiri sigurno nije ekonomicno rjesenje, a nije ga moguce niti izvest;
~ zadanom prostoru.
Manji broj grupa od cetiri, a za ukupni protok naveden projektnim zadatkom, trazi vece
strojeve kako po dimenzijama tako i po tezini, a zadani prostor to ne dopusta.
Cetiri proizvodne grupe daju dovoljnu elasticnost u pogonu i dobro "pokrivaju" krivulju
trajanja protoka, a mogu zadovoljiti i zelju za nesto vecom iskoristivosti protoka.
,.__. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
Y1 E98.00.01 G01.0 l List 70
0.. 8.4.2.3 Velicina i tip proizvodnih grupa
Velicina proizvodnih grupa limitirana je definiranim prostorom, uvjetima kavitacije, a

donekle i uredajima za dizanje i transport. Moguca je izvedba proizvodnih grupa s
horizontalnom osovinom (kao i kod vee ugradenih strojeva) a is vertikalnom osovinom.
Jedan od bitnih elemenata koji mogu utjecati na broj i veliCinu proizvodnih grupa je svakako
moguca pojava kavitacije, a koja moze ugroziti dijelove opreme, posebno rotor turbine.
Kod izbora turbine bitni su podaci:
broj okretaja n (min- 1)

specificni broj okretaja ns (min- 1)
usisna visina hs (m)
Prema novijoj literaturi moderni strojevi (turbine), kod pada od cca 100 m, trebali bi biti
=
izvedeni za specificnu brzinu ns 200 do 230 min-1 •
Medutim usisna visina h5 je preko koeficijenta kavitacije (o) funkcija specificne brzine:
hs =f (o • H)~ CJ =f (ns)
Veca specificna brzina daje veci faktor kavitacije o i time trazi vece potapanje turbine. Ovo
ukazuje na primjenu vertikalne osovine kod vecih turbina (preko 8,0 m3/s). Kod izvedbe s
vertikalnom osovinom turbina se moze spustati prema potrebi ali opet uzevsi u obzir
mogucnosti (i ekonomicnost) izvedbe uz postojeci objekt strojarnice.
lzvedba s horizontalnom osovinom limitirana je prakticki na maksimalni protok od Omax =

8,0 m3/s. lzvedba za veci protok po turbini zahtjeva vecu usisnu visinu (hs). a to znaci
spustanje osovine grupe, sto dovodi generator u prostor ispod maksimalne donje vode (u
podrucje moguceg potapanja), sto iz razloga sigurnosti nije preporucljivo.
Kod proizvodne grupe s horizontalnom osovinom ne bi trebalo spustati razinu osi grupe
{
ispod one tocke kod koje bi donja tocka generatora bila ispod nivoa maksimalne donje
vode.
Prema tomu prvi zakljucak bio bi: ako se upotrebi grupa s horizontalnom osovinom. u obzir
=
dolazi samo izvedba s cetiri (4) proizvodne grupe s najvecim protokom od Q 8,0 m3/s po
turbini, odnosno ukupno s 4 x 8 = 32 m3/s.
Sve cetiri grupe mogu biti s jednakim turbinama, odnosno za jednaki instalirani protok.
Prednost ovakove izvedbe je u nesto nizoj cijeni (isti rezervni dijelovi, jednakom projektu i
sl.). Ovo sve vrijedi i za pripadajuci generator.
Moguca je izvedba i sa upotrebom 2+2 turbine (dvije vece i dvije manje grupe) iii s 3+1 (tri
vece i jedna manja grupa). Kod toga pod vecom grupom mislimo na onu definiranu
protokom (Qi = 8,0 m3/s) danim u uvodu.
Prednost izvedbe s jednom iii dvije manje jedinice je u boljem pokrivanju krivulje trajanja
protoka u predjelu malih protoka.
"'..a
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
f
Prilog
i List
008
71
~
~::::;;
Prednost izvedbe s jednakim jedinicama je, osim prethodno navedenog, i u boljem
koristenju protoka za vrijeme vecih dotoka.
Krivulja trajanja srednjih dnevnih protoka za razdoblje 1981 . do 1990. god. pokazuje da je
protok od oko 5 m3/s osiguran u trajanju od 100 % vremena, a protok od 7,50 m 3/s u
trajanju od oko 92 % vremena.
Minimalni dozvoljeni protok (Omin) turbine iznosi oko 50 % od Qi. Za predvidenu turbinu Qi =
8 m 3/s minimalni protok maze biti i oko 40 % Qi sto iznosi:
I
Omin =0,40 X Qi =0,40 X 8,0 =3,20 m3/s,

ali koji nije povoljan i treba ga izbjegavati.
Minimalni dotok od 5,0 m3 /s zadovoljava rad proizvodne grupe na donjoj granici uz bioloski
minimum od oko 1,50 m3/s.
(
~ Buduci da se radi o razmatranoj krivulji "srednjih dnevnih protoka", ne znaci da ipak nece
~
biti kracih perioda kad proizvodne grupe nece (iz sigurnosnih razloga) moci raditi. Gubitak
je ipak zbog manje iskoristivosti turbine kod manjih protoka.
Protok veci od 30 m 3/s (3x8,0+1x6,0 m3/s) raspoloziv je prema krivulji trajanja protoka oko
16 % vremena. U tom periodu gubi se energija razlicita (manja) od Qi ked vecih proizvodnih
grupa.
Kod izvedbe 2+2 grupe ovaj je gubitak naravno dvostruki, a dobitak kod malih dotoka je
minimalan.
Kod izvedbe s proizvodnim grupama vecim od Qi =8,0 m /s (9,0 do 12,0 m /s) manja
3 3
proizvodna grupa vise dolazi do izrazaja.
Prema ovim razmatranjima o izboru tipa proizvodnih grupa proizlazi i drugi zakljucak. Za
intstalirani protok veci od 8,0 m 3/s predvidaju se grupe s vertikalnim osovinama.
Ako se pouzdano zeli koristiti i dotok Q =

3,0 m 3/s, tada "mala jedinica" treba l.
=3
= =
predvidena za Q 6 m /s (Omin 0,5 x 6 3,0 m3/s).
8.4.2.4 Osnovni podaci proizvodnih grupa
U prilozenoj tablici i odgovarajucim nacrtima (skicama) dani su osnovni podaci proizvodnih

grupa (turbina i generatora), odredenih na osnovi iskustvenih podataka u vee izvedenim
objektima, kao i raspolozivih podataka dobivenih od proizvodaca opreme, a koristena je i
raspoloziva strucna literatura.
Osnovni podaci kao i glavne (karakteristicne) dimenzije naznacne na slikama dane su u

prilozenim tablicama.
Navedeni podaci osnovna su podloga za odredivanje gradevinskih dimenzija strojarnice,

montaznog prostora, te za definiranje nosivosti dizalice i potrebne visine dizanja.
v
£., ~
,._.. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
Y1 E98.00.01 G01.0 1 List 72
CJ..
~j
Tab. 8.4.2.1 Osnovni podaci turbina
Jedinica NAZIVNI PROTOK TURBINE Qtn (m"/s)

PODATAK
mjere 6 8 9 10 11 12 10 6
'
Netto padovi:
Minimalni Hmin m 100 100 100 100 100 100 100 100
Maksimalni Hmax m 105 105 105 105 105 105 105 105
Konstrukcijski Hk m 102 102 102 102 102 102 102 102
Snaga turbine:
Minimalna Ptmin MW 2,30 3,10 3,40 3,80 4,20 4,60 3,80 2,30
Nazivna P'" MW 5,64 7,52 8,46 9,40 10,34 11 ,28 9,40 5,64
Maksimalna Ptmaks MW 5,80 7,80 8,70 9,70 10,70 11,60 9,70 5,80
Brzina vrtnje:
I.'\ '
Nazivna (sinkrona) nn: min- 1 500 500 600 600 500 500 500 600
Specificna ns: m-kW 120 130 170 180 160 170 150 145
Pobjeg n,: min 845 855 1074 1086 880 890 875 1038
Potopljenost turbine:
Thoma faktor a: 0,064 0,072 0,105 0,114 0,100 0,105 0,088 0,084
Usisna visina h5 : m +3,47 +2,65 -0,71 -1,63 -0,20 -0,71 +1 ,00 +1,43
Masa turbine Mt: t 35 40,5 36 37,5 39 42 38 30
Predturbinski zatvarac
Promjer: m 1,00 1,10 1,20 1.25 1,30 1,40 1,25 1,00
Masa zatvaraca: t 5,0 5,2 5,8 6,6 7,4 8,5 6,6 5,0
Polozaj osovine: horiz. horiz. vert. vert. vert. vert. vert. vert.
Tab. 8.4.2.2 Dimenzije FRANCIS turbina
Jedinica mjere NAZIVNI PROTOK TURBINE Qtn (m"/s

(' : DIMENZIJE
j 6 8 9 10 11 12 10soo
Polozaj osovina hor. hor. vert. vert. vert. vert. vert.
Promjer rotora m 1,04 1,08 1,05 1,08 1,21 1,25 1'17
Turbina
Spiral a
A m 1,05 1,10 1113 1119 1 28 1,35 1,23
B m 1,64 1,66 1,49 1,51 1,74 1,78 1,73
c m 1,98 2,01 1,85 1,94 2,18 2,24 1,97
D m 1,58 1,59 1,45 1,49 1,69 1,70 2,12
E m 2,00 2,03 1,89 1,93 2,18 2,25 1,64
F m 2,09 2,14 1,83 1,84 2,16 2,18 2,12
L m 0 96 1,00 1 01 1,05 1,15 1,20 1110
M m 0 62 0,65 0,65 065 0,73 0,75 0,70
Difuzor
N m 3,38 3,40 2,89 3,02 3,39 3,44 3,39
s m 6,24 6,37 5,46 5,51 6,53 7,25 6,44
R m 1,66 1,62 1,52 1,51 1,75 1,81 1,76
z m 3.08 3,13 2,94 3,18 3,45 3,50 3 30
r-·~"1:. = 3
Dimenzije za proizvodnu jedinicu Q 6 m /s vertikalne izvedbe nisu prikazane, jer se one malo
3
'-# razlikuju od a= 8 m /s i jedinica se sigurno "uklapa" u predvideni prostor.
,......
~ elektroprojekt d. d.· zagreb
Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 73
Za racunom dobivene i u tablicama prikazane podatke turbina, a na osnovu iskustvenih

podataka o vee izvedenim generatorima i podataka od proizvodaca R. Koncar, odredeni su
osnovni podaci za sinkrone generatore s vertikalnom osovinom. Za "male" proizvodne
jedinice uzet je relativno visok napon statorskog namota obzirom na snagu generatora,
kako bi se u daljnjem toku analiza omogucila usporedba i varijante prikljucka generatora na
postrojenje generatorskog napona preko generatorskih prekidaca. Kao i kod turbina
navedene dimenzije generatora osnovna su podloga za odredivanje gradevinskih dimenzija
bloka strojarnice, montai:nog prostora kao i pristupnih puteva, te za definiranje nosivosti
glavnih dizalica.
Tab.8.4.2.3 Podaci sinkronih generatora
~edinica NAZIVNI PROTOK TURBINE Qtn (m"'/s)

PODATAK
mjere 6 8 9 10 11 12 10 6
Napon
Nazivni Un kV 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5 10,5
Regulacija % 5-7,5 5-7,5 5-7,5 5-7,5 5-7,5 5-7,5 5-7,5 5-7,5
Frekvencija f Hz 50 50 50 50 50 50 50 50
Brzina:
Sinkrona ns min- 1 500 500 600 600 500 500 500 600
Pobjeg n1 min- 845 855 1074 1086 880 890 875 1038
Broj pari polova 12 12 10 10 12 12 12 10
Snaga :
Nazivna P_11_ MW 6,00 7,90 8,90 9 90 10,90 11 90 9,90 6,00
Maksimalna Pmeks MW 6,10 8,20 9,20 10,20 11,30 12,20 10,20 6,10
Faktor snage cos fi 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85
Zamasna masa GD;.c tm:.: 24 39 24 27 40 45 35 23
Masa g_eneratora t 35 42 36 42 52 56 48 34
Osnovne dimenzije (_horizontalni tip generatora)
Promjer rotora D m 1,80 2,00 1,80 1,85 2,10 2,10 2,10 1,70
Promjer pJasta B m 4,0 4,20 4,50 5,00 5,20 5,30 5,10 4,00
Visina plasta L m 2,30 2,30 2,30 2,40 2,50 2,50 2,5 2,30
Polozaj osovine horiz. horiz. vert. vert. vert. vert. vert. vert.
Osnovne dimezlje (vertikalni tip generatora)
D m 2,50 2,53 2,60 2,70 2,90 3,00 2,80 2,60
8 m 3,40 3,50 3,60 3,70 3,90 4,00 3,80 3,60
L m 3,10 3,15 3,25 3,30 3,50 3,60 3,30 3,20
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb i
Y1 E98 .00.01 G01 .0 i Llst 74
c B
n
0
'
( ~;,
~
0
0
I.I'I
(/)
~::.-:-:-,
~ Slika 1. Dimenzije Fancis turbine s horizontalnom osovinom
~....
.., elektroprojekt d. d.· zagreb
Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 75

0
(
@J
0 £
Slika 2. Dimenzije Fancis turbine s vertikalnom osovinom

~....
__. elektroprojekt d.d. ·zagreb
i
Prilog 008
Y1 E98.00.Q1 G01.0 i List 76
0
I R
(\
~
T
v
¢
....,__ T - - - - - i l
~--------s -------4·
Slika 3. Dimenzije difuzora (Fancis turbine s vertikalnom osovinom)

~....
.., elektroprojekt d.d. ·zagreb
'
Prilog 008
Y1 E98.00.01 G01 .0 ! List 77
t_
~
Slika 4. Osnovne dimenzije sinkronog generatora s vertikalnom osovinom

,...,.. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
.._. elektroprojekt d.d. ·zagreb !
Y1 E98.00.01 G01 .0 ! List 78
Tab. 8.4.2.4 Ucinski transformatori
MASA PRIBLIZN E DIMENZIJE

PROTOK (MAX) SNAGA PRENOSNI
JEONOG
TURBINA TRANSFORM. OMJER ~IRINA VIS INA DUZINA
3 TRANS F.
(m /s) (MVA) (kV) (m) (m) (m)
(t)
4 X 8 (4 X 7,5) (4 X) 10,0 10,5/121 21 3,0 4,0 4,40
4x9 (4x)11,0 10,5/121 21 3,0 4,0 4.40
4 X 10 (4 X) 12,0 10,5/121 22 3,0 4,0 4,60
4 X 11 (4 x) 13,3 10,5/121 22 3,0 4,0 4,60
4 X 12 (4 X) 14,4 10,5/121 23 3,0 4,0 5,00
3x8+1x6 3 X 10,0 + 1 X 7,2 10,5/121 21 3,0 4,0 4.40
3x10+1x6 3 X 12,0 + 1 X 7,2 10,5/121 22 3,0 4,0 4,60
3x12+1x6 3 X 14,4 + 1 X 7.2 10,5/121 23 3,0 4,0 5,00
8.4.2.5. Stupanj korisnosti i rezim rada
8.4.2.5.1 Krivulje stupnja korisnosti
Za turbinu su, na osnovi raspolozivih dijagrama slicnih objekata i onih dobivenih od

proizvodaca opreme, definirani odgovarajuci stupnjevi korisnosti. Na prilozenim
dijagramima stupanj korisnosti dan je kao funkcija protoka kroz turbinu
Vrijednosti protoka Q kroz turbinu dane su na apscisi u relativnim veliCinama to jest u

postocima nazivnih vrijednsoti protoka turbine.
Za generatore i transformatore, na prilozenim dijagramima, dan je prikaz stupnja korisnog

djelovanja kao funkcije snage:
(
jj
. i to za nazivni faktor snage
cos fi = 0,85
Vrijednosti snage na apscisi dane su u postocima nazivnih vrijednosti snage generatora,

odnosno transformatora.
8.4.2.5.2 Rezim rada elektrane
HE Miljacka raditi ce u protocnom radu . Akumulacija Brljan moze posluziti za djelomicna

dnevna izravnanja i posebno moze pomoci kod minimalnih dotoka, ali vecim od bioloskog
minimuma. Kako je prethodno navedeno kao minimalni protok kroz turbinu uzeto je 50% od
instaliranog protoka turbine (Q 1j). Veci proizvodaci turbina daju danas podatak i nizi od 50%,
ali ga treba uzeti s dozom opreza. Zahtjeve treba postaviti u natjecajnoj (tenderskoj)
A.
'\i. J:~
~ ~~ ,~:!""'\
·.;J
Slika 5. Stupanj korisnosti turbine n=500 min·1 t~

CD
-"
CD
96
..,
0
~5
..,
"'0
__... -·"
0
94
93
92 /
v
/ .
,/
/"'
r---
- -
CD
0.
0.
N
Ill
.
co
...,
91 / ([)
cr
/
90 /
v
-...
~ 89
as 88
w 87 · /'
/
/
/
/
-<
~ "'iii~
/
86 L
m
85 / g~ '"0
.Q.
84 /
/ •
0
~ -
<1>
"
/
83 /
/
82 L 0~ "'
~:
81 / I .
0
<0
Ql
80 r- -o
40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 en·
-
~
0
<0
Qt (%)
0
---.1 0
<D Cl>
,....
'
l
Prilog 008
0·- Y1 E98.00.01 G01.0 List 80
LO
0
I
v ~
0
0
~
1/ 1.0
0'>
0
0'>
r
~
l.l)
co
'7
c
.E i\
0 1\ 0
0
(!)
\ co
II
c
Q)
f\ l.l)
c
:0
....
.....
:::l
·~
1/)
0
\
f\ 1\
\
f'o.~
oO
f'o.
--
c
1/)
·;::
0
1\
.::&:. 1\ l.l)
(0
'C
(1J
c. 1\
:::l
_.
(/) \ 0
(0
<0 \
r· (1J
1\
$} ~
(/)
\. 1.0
l.l)
\
\ 0
\ 1.0
1\
1\
\ ~
1'-
~
~ 0
ov
~~~~~o;~~~S;~~~~ co co co C\J ~
(%) Bl3
)
G.
.·~
0)
s>
~
\J.. ,' ~ :_.·'7")
Lt
(~
(1)
Slika 7. Korisnost generatora i transformatora (1)
"..,0
r+
..,
"C
1 0
"'-•
(1)
1 I I I ...-=:-:::-1-- -
0.99
_j_
--==-I-" -------::,...-- GENERA TOR j

"
r+
a.
~,_
,---fi'RANSFORMATOR a.
- - /,... 1 .
0.98 N
w
7 ~ <0
-,
CD
CT
0.97 I .V
_0.96
I ~ -
- / 7 -
-.....
~
0
cu 0.95
I
-<
~
~
rn
iii
w 0.94 / ·
~ I - m
<0 \)
0.93 c;g ...,
~~~=t~'~==~===l=====t~==~====~====t=:::='t=:=~'====
I - 0
~
0
~
0
-
(D'
,..
0.92
L III I I I . I I I
0.91
G) 7\
0_. "'
"::;
. <0
0 Ill
0.9
0 20 40 60 80 100 ,... \)
ur 2:
p (o/o) - 0
CQ
0
0> 0
_. 011
. - elektroprojekt d.d. ·zagreb
E98.00.01 G01.0
J
i List 82
Y1
dokumentaciji, kao slijedecoj fazi rada na tehn. dokumentaciji. Naravno da ovaj podatak
treba osigurati garantiranim podacima u ugovoru.
i,
r....a
~
Prilog 008
Y1 E98.00.01 G01.0 l List 83

r-· ~
\:-·
. . . ....j
8.4.2.6 Troskovi proizvodnih grupa
3
1. Proizvodna grupa za 0=6,0 m /sek KOLICINA CIJENA (kn)
1.1 Francis turbina nazvine snage P1n=5,64 MW kod

Hn= 102 m i 0 10=6,0 m3/sek, n=500 min-1, kompletno
s digitalnim regulatorom, ostalom pomocnom
opremom i rezervnim dijelovima, transprotom
opreme, montazom i ispitivanjem.
komplet 1
1.2 Trofazni sinkroni generatori nazivne snage 6,00 MW,
10,5 kV, cos fi = 0,85, n=500 min·\ sa statickim
samouzbudnim sustavom, s automatskim digitalnim
regulatorom napona i pomoc. transform . za napajanje
uzbude i elektr. kocenja, sa zvjezdistem i gen.
izvodima i s postrojenjem gen. napona (iz
samostojecih blokova), srezerv. dijelovima i ostalom
pomocnom opremom, s transportom, montazom i
ispitivanjem.
komplet 1
Proizvodna grupa za 0=6m 3/sek

(turbina i generator) - UKUPNO komplet 1 10,402.000,00
2. Kao poz. 1, turbina snage Ptn =7, 52 MW kod H=1 02

m i 0=8,0 (7,5) m3/sek, n=500 min-1 komplet 1
Generator (kao u poz. 1) nazivne snage 7,90 MW,

n=500 min- 1 komplet 1
Proizvodna grupa za 0=8,0 (7,5) m 3/sek (turbina i

generator) - UKUPNO komplet 1 11,715.000,00
(Napomena: ista cijena odnosi se i na proizvodnu
grupu Q = 7,5 m 3/s)
3. Kao poz. 1. turbina snage 8,46 MW kod H=1 02 m i

0=9,0 m 3/sek, n=600 min-1 komplet 1
Generator nazivne snage 8,9 MW, n=600 min-1 komplet 1
Proizvodna grupa za 0=9,0 m3/sek

4. Kao paz. 1. turbina snage 9,40 MW kod H=1 02 m i

0=1 0 m3/sek, n=600 min- 1 komplet 1
Generator nazivne snage 9,90 MW, n=600 min- 1 komplet 1

3
Proizvodna grupa za 0=1 0 m /sek n=600 min-1
,.....
Y1 E98.00.01 G01.0 l List 84
(:·~
·~· ·
.:...
5. Kao poz. 1. tu rbina snage 10,34 MW kod H=102 m i
Q=11 m 3/sek n=500 min· 1 komplet 1
'
Generator nazivne snage 10,90 MW, n=500 min·1 komplet 1
___________________________ _________,..____
Proizv. grupa za Q=11 m3/sek n=500 min·1 -UKUPNO komplet 1 13,215.000,00
6. Kao poz. 1. turbina snage 11,28 MW kod H=102 m i

Q=12 m 3/sek, n=500 min·1 komplet 1
Generator nazivne snage 11 ,90 MW, n=500 min· 1 komplet 1

-------------------- ------ -
Proizv. grupa za Q=12 m3/sek n=500 min· 1 -UKUPNO komplet 1 14,250.000,00
/,
7. Kao poz. 4. turbina snage 9,40 MW , n=500 min·1 komplet 1
\;)
Generator nazivne snage 9,30 MW, n=500 min' 1 komplet 1
------------------------------
Proizv. grupa za Q=10 m 3/sek n=500 min·1 -UKUPNO komplet 1 12,489.000,00
8. Kao pozicija 1. turbina snage 5,64 MW, n=600 min., komplet1
Generator nazivne snage 6,00 MW, n=600 min·1 komplet1
Proizv. grupa za Q=6 m3/sek, n=600 min· 1 -UKUPNO komplet 1 9,582.000,00
OPREMA ELEKTRANE:
1. Proizvodne grupe
4x8 m3 /sek, n=500 min·1 komplet 1 46,866.000,00
~ '
Horizontalna izvedba
{
~· 2. Proizvodne grupe
4x9 m3 /sek, n=600 min·1 komplet 1 43,120.000,00
Vertikalna izvedba
3. Proizvodne grupe
4x1 0 m3/sek, n=600 min·1 komplet 1 47,610.000,00
Vertikalna izvedba
4. Proizvodne grupe
4x11 m3/sek, n=500 min· 1 komplet 1 52,860.000,00
Vertikalna izvedba
5. Proizvodne grupe
4x12 m 3/sek, n=500 min·1 komplet 1 57,000.000,00
Vertikalna izvedba
6. Proizvodne grupe
e 4x1 0 m 3/sek, n=500 min· 1

Vertikalna izvedba
komplet 1 49,956.000,00
E98.00.01
i
Y1 G01.0 I List 85
r.: .·:.. ..·

7. Proizvodne grupe
3x8+1x6 m3/sek, n=500 min-1 komplet 1 45,547.000,00
horizontalna izvedba
8. Proizvodne grupe
1
3x10 m 3 /sek, n=600 min- (Vertikalna izvedba) komplet 1 46,109.500,00
+1 x6 m /sek, n=SOO min-1 (Horizontalna izvedba)
3
9. Proizvodne grupe
3x12 m 3 /sek, n=SOO min- 1 (Vertikalna izvedba) komplet 1 53,152.000,00
+1 x6 m 3/sek, n=SOO min- 1 (Horizontalna izvedba)
NAPOMENA: Troskovi opreme su iskazani u kunama (kn) u odnosu 1 €= 7,5 kn.

Troskovi transporta, transportnog osiguranja, montaze i ispitivanja i pustanja
u pogon uracunati su u cijene u iznosu od cca 25%.
,...,... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 006
Y1 E98.00.01 G01.0 i List 66
Q.
.
Razmotrena je upotreba proizvodnih grupa prema zahtjevu projektnog zadatka, kao i

razlicite kombinacije ovih proizvodnih grupa. Tako je razmotrena izvedba rekonstrukcije
elektrane kako je dato u prethodnoj tocki pod naslovom "Oprema elektrane".
lzvedbe s 3x8+1x6 m3/sek i 4x8 m3/sek odnosno 4x7,5 m3/sek kao sto je obrazlozeno u toe.
5 Priloga 007, predvidaju se s horizontalnim osovinama. To daje slicno rjesenje s vee
izvedenom postojecom elektranom. Zbog toga je ovakva izvedba u pogledu troskova
najprihvatljivija, a daje i najlaksu izvedbu gradevinskih radova , pa trazi i najmanje vremena
za izvedbu.
Sva rjesenja s proizvodnim jedinicama vecim od Q=B m3/sek moguce je izvesti samo s
vertikalnom osovinom (obzirom na kavitaciju i druge uvjete).
Razmatrane izvedbe s vecim brojem okretaja (vise od n=SOO min-1) traze vece dubine
potapanja turbine (hs) sto gradevinske radove cini vrlo slozenim i skupim.
lzvedba za veci protok turbine Q=10 m3/sek i vece znacajno su slozene za izvedbu obzirom
na velicinu elemenata proizvodne jedinice i zadane gabarite strojarnice (prostor za smjestaj
strojeva, potrebna visina dizanja i najvece tezine za dizanje i sl.).
t?~
~
Jl"..a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
.._. elektroprojekt d.d. ·zagreb
E)
L
Y1 E98.00.01 G01.0 l List 87

. "j
.-•
8.5 RASKLOPNO POSTROJENJE
r· :.,
·v
- - elektroprojekt d. d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 88
!
Sadr:Zaj
List
8.5 RASKLOPNO POSTROJENJE ...... ................................. ........... .. 89
8.5.1 OSNOVNA SHEMA ELEKTRANE ................. ................. ........... ... 89
8.5.2 RASKLOPNA POSTROJENJA VISOKOG NAPONA...... ... ... ... ... 92

8.5.2.1 Postrojenje 110 i 10 kV ........ .................................... .... ................ 92
8.5.2.2 Troskovi opreme rasklopnih postrojenja visokog napona ...... 93
8.5.2.3 Analiza I zakljucak ........ .......................................................... ...... 95
SKICE
Sl. 8 Osnovna jednopolna shema, izvedba A

Sl. 9 Osnovna jednopolna shema, izvedba B
()
--.....
Jffl- ·.
,...-6 Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
. - elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 89
:
8.5. JEDNOPOLNA SHEMA ELEKTRANE I RASKLOPNA POSTROJENJA V.N.
8.5.1 OSNOVNA SHEMA ELEKTRANE
Danas u HE Miljacka postoje dva prijenosna napona 35(30) kV i 10 kV.
lzgradena su cetiri 35 kV dalekovoda: dva za vezu na TS Lozovac, a po jedan za TS Knin i

TS Drnis.
Elektrana je 10 kV vezama povezana s TS Prom ina i TS Bukovica.
Obzirom da se obnavlja TS 35/10 kV Oklaj nece biti potrebe za 10 kV prijenos iz HE

Miljacka.
U mrezi 11 0 kV predvidaju se uskoro veze TS Drnis - TS Bilice i TS Drnis - TS Konjsk.o.

Po uspostavi navedenih veza bile bi logicno da se i HE Miljacka poveze s energetskom
mrezom putem 110 kV napona, pa napon 35 kV nebi bio vise potreban. Zbog toga je ovim
projektom predvidena veza elektrane na EES s dva 110 kV dalekovoda. Vee izgradeni
stupovi , koji danas nose mrezu 35 kV uradeni su za napon prijenosa 110 kV, sto ce smanjiti
troskove predvidenih veza 110 kV na EES. Aka se usvoji napon 110 kV kao prijenosni
napon tad a jos treba razmotriti nacin veza proizvodnih jedinica elektrane s EES.
Predlozene su dvije moguce izvedbe kao najpovoljnije:
A Veza proizvodne jedinice preko ucinskog blok transformatora na sabirnice 110

kV, te veza na EES s dva DV 11 0 kV. Svaki od ova dva dalekovoda bio bi
dimenzioniran za prijenos ukupno proizvedene snage elektrane.
B. Veza proizvodnih jedinica na sabirnice generatorskog napona 10 kV, te veze

na EES putem dva ucinska transformatora.
Kako i u ovom slucaju smatramo opravdanim dimenzioniranje svakog voda za prijenc

d ':.
~ ukupno prolzvedene snage elektrane, treba razmotriti da li i ucinske transformatore
dimenzionirati na isti nacin. Na 110 kV strani ovih transformatora predvidena je meduveza
koja mora omoguciti prijenos ukupno proizvedene snage elektrane u 110 kV mrezu putem
jednog dalekovoda.
Aka se svaki transformator 10/110 kV dimenzionira za prijenos ukupne proizvedene snage

elektrane to bi omogucilo nesmetan rad elektrane i u slucaju kvara jednog transformatora iii
kvara na jednom DV 11 0 kV.
Aka se, medutim, ovi transformatori dimenzioniraju za polovicnu maksimalnu snagu

elektrane, u tom slucaju kvar na jednom transformatoru smanjuje mogucnost prijenosa u
EES. Kvar na jednom dalekovodu nebi onemogucio prijenos ukupne snage proizvodnih
grupa.
Kvar na transformatoru nije take cesti slucaj, a obzirom da se radi o vee postojecem
objektu, gdje bi transport i smjestaj velike jedinice (40 do 60 MVA) predstavljao problem,
odbacuje se ova varijanta i predvida se ugradnja transformatora koji bi pokrivali snagu (2 )
dvije proizvodne grupe (20, 25 iii 31,5 MVA).
~
A; ~ tm'\
:.. ..,'::}
~; "~....
t~
TS DRNIS
-CDCD
".........0
"0
....
t ~-
CD
110 kV; 50 Hz t 0,4 kV; 50 Hz
".....
0.
0.
N
.
w
<0 ...,
4x 10 MVA 1 MVA Cl>
'CT
iii 4 x (12,5 iii 16) MVA
DG
160kVA
(250 kVA) -< II>::;:
....
Q)
4 X 10 (4 X 10 (11; 12; 14 iii 15) MVA
11; 12; 14 iii 15) MVA
m
-a
IZVEDBA ZA Q = 4 x 8 (9; 10; 11 iii 12) m3 /sek <0
5» a
IIi Q = 3 x 8 (10 iii 12) m 3/sek + 1 x 6 m 3/sek 0
0
.
~
-Cll ·
...."
GLAVNE SABIRNICE SU 110 kV (+10 kV)
Q :;o<\
0 .a.
~ us·
0 Ill
Stika 8. Osnovna jednopolna shema - tzvedba A
r "tl
u;· 2:
.... 0
(Q
0
<0 0
0 Cll
,:
\;.J ~·
•... ·~1 ••
~
~
~}
t~
TS DRNIS -
(1)
(1)
""'""'0
r+
+ l( +110kV;50Hz "C .,
2x20MVA
(2x25 MVAili
DG
160kVA
(250kVA) -·""'
0
(1)
r+
2x31,5MVA) a.
a.
+
I N
Ill
10 kV; 50 Hz
* 0,4 kV; 50 Hz (Q
...,
CD
0"
1 MVA
-< ~
.... "'
iii
4 x 10 (11; 12; 14 iii 15) MVA
ill 3 x 10 (12 iU 15) MVA + 7,2 MVA
m
CD "tJ
<:X> ~
6 .Q.
IZVEDBA ZA Q= 4 x 8 (9; 10; 11 iii 12) m /sek

iii 3 x 8 (10 iii 12) rnlsek + 1 x 6 m1sek
0
•
~ -
(I)
><"
GLAVNE SABIRNICE 10(20) kV

G> ;:>;;
0
~
.a
Q;
0 Ill
Stika 9. Osnovna jednopolna shema - lzvedba B
r "tJ
iji " ~
- 0
(Q
0
CD 0
.... Cl>
,...a
E98.00.01 G01 .0 I L' 92
Y1 ~ 1St
€.·:.~
··:-,
·>"
8.5.2 RASKLOPNA POSTROJENJA VISOKOG NAPONA
8.5.2.1 Postrojenje 110 i 10 kV
Visokonaponsko postrojenje 110 kV predvideno je kao metalom oklopljeno postrojenje,

izolirano sumpornim heksafluoridom (GIS-SF6). Ovo ce postrojenje biti smjesteno u
prigradnji strojarnice, gdje je dan as smjesteno postrojenje 35 .i 10 kV.
Postrojenje ce se smjestiti u prizemlju, a izvedba trazi znacajnije promjene gradevinskog

objekta.
Znatno vise prostora trazi izvedba s 110 kV sabirnicama (blokovi generator-transformator),

dok je znatano lakse smjestiti znacajno manje postrojenje kod izvedbe sabirnica 10 kV i
dva mrezna transformatora za vezu s EES.
U slucaju da se predvidi generatorski napon 10 kV kao sabirnicki napon, postrojenje ce se

izvesti oklopljenim sklopnim blokovima i s izvlacnim vakuum prekidacima.
Predvida se smjestaj i 10 kV postrojenja u navedenoj prigradnji, na mjestu danasnjih

postrojenja 35 i 10 kV.
Postrojenja 11 0 i 10 kV biti ce izvedena s jednim sistemom sekcioniranih sabirnica.
lz 10 kV postrojenja u elektrani dan as se napajaju vodovodna crpna postrojenja. Ova se

postrojenja mogu napajati i iz postojecih stanica Oklaj i Kistanje, pa bi 10 kV postrojenje u
elektrani sluzilo samo za interne potrebe elektrane, ali je moguce i napajanje vanjskih
objekata.
Ovim je projektom ipak predvidena jedna 10 kV veza na TS Oklaj.
,#(.• - ~- U daljnjoj fazi projektiranja (idejni projekt i natjecajna dokumentacija) treba zahtjevati
~- y' ponudu najmodernljih izvedbi postrojenja 11 0 i 10 kV.
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0
!
j List 93
8.5.2.2 Troskovi opreme rasklopnih postrojenja visokih napona

KOLICINA CIJENA(kn)
IZVEDBA (VARIJANTA) A- Sabirnice 110 kV
A1 lzvedba s blok transformatorima 10 MVA.
1. Blok transformator 10 MVA 10,5/121 kV, YNd5,

O~N . ~m4
2. Rasklopno postrojenje 10 kV u GIS izvedbi, s

pripadajucim ureaajima (4 BT+2 DV + 1 VP+1 Se +
2 M) sa svim spoj~vima i pomocnim uredajima. komplet 1
24,315.000,00
Uz dodatak za prijevoz i montazu (15 %) Ukupno 27,960.000,00
A2 lzvedba s blok transformatorima 12,5 MVA.,

10,5/121 kV
1. Blok transformator 12,5 MVA 10,5/121 kV kom 4
2. Rasklopno postrojenje 110 kV kao kod izvedbe A 1. komplet 1
24,555.000,00
A3 lzvedba s blok transformatorima 16 MVA, 10,5/121

kV
1. Blok transformator 16 MVA, 10,5/121 kV, YNd5,

ONAN kom 4
2. Rasklopno postrojenje 110 kV kao kod izvedbe A 1. komplet 1
24,810.000,00
A4 Rasklopno postrojenje 10 kV .
1. Transformator 10/0,4 kV, 400 kVA kom 2
2. Postrojenje 10 kV od sklopnih blokova. komplet 1
1,267.500,00

,.,..
._ elektroprojekt d.d. ·zagreb
I
Prilog 008
Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 94
NAPOMENA: Ova je postrojenje (A4) prakticki jednako za sve varijantirane velicine

izvedbe A
Sumarni troskovi rasklopnih postrojenja visokih napona.
lzvedba A
Ukupni troskovi Ukupni troskovi

Za protok Q Blok transformator
RP 110 kV RP 110 i 10 kV
(m 3/sek) (MVA) .
(kn_)_ (kn)
4 X 8,0 (4 X 7,5) 4 X 10,0 27,960.000,00 29,422.500,00
4 X 9,0 4 X 12,5 28,237.500,00 29,700.000,00
4 X 10,0 4 X 12,5 28,237.500,00 29,700.000,00
4 X 11,0 4 X 16,0 28,530.000,00 29,092.500,00
4 X 12,0 4 X 16,0 28,530.000,00 29,092.500,00
3x8+1x6 4 X 10,0 27,960.000,00 29,422.500,00
3x10+ 1 x6 4 X 12,5 28,237.500,00 29,700.000,00
3x12+ 1 x6 4 X 16,0 28,530.000,00 29,092.500,00
IZVEDBA (VARIJANTA) B
KOLICINA CIJENA(kn)
B1 lzvedba s mreznim transformatorom 20 MVA
1. Mrezni transformator 20 MVA 10,5/121 kV, YNd5,

ONAN kom 2
2. Rasklopno postrojenje 110 kV u GIS izvedbi, s

pripadajucim uredajima (2 MT+2 DV + 1 SEK+ 2M)
sa svim spojevima i pomocnim uredajima. komplet 1
15,682.500.00
Uz dodatak za prijevoz i montazu (15%) Ukupno 18,037.500,00
82 lzvedba s mreznim transformatorom 25 MVA,

10,5/121 kV
1. Mrezni transformator 25 MVA, 10,5/121 kV, YNd5,

O~N ~m2
2. Rasklopno postrojenje 110 kV, GIS kao kod izvedbe

B 1. komplet 1
16,180.200.00
Uz dodatak za prijevoz i montazu (15%) Ukupno 18,607.500.00
'f .-,
".J
"'..a
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 I
Prilog
List
008
95
83 lzvedba s mrezmm transformatorom 31,5 MVA,

10,5/121 kV
1. Mrezni transformator 31,5 MVA, 10,5/121 kV, YNd5,

ONAN kom 2
2. Rasklopno postrojenje 11 0 kV, GIS kao ked izvedbe

81. komplet 1
16,674.600.00
Uz dodatak za prijevoz i montai:u ( 15%) Ukupno 19,177.500.00
84 Rasklopno postrojenje 10 kV. komplet 1 2,520.000,00
Uz dodatak za prijevoz i montai:u (15%) Ukupno 2,895.000.00
NAPOMENA: Postrojenje 10 kV prakticki je jednako za sve uporedbene (varijantirane)

velicine izvedbe 8
Sumarni troskovi rasklopnih postrojenja visokih napona.
lzvedba 8
Mrei:ni Ukupni troskovi Ukupni troskovi

Za protok Q
transformator RP 110 kV RP 110 i 10 kV
(m 3/sek)
( MVA) lknj l kn)
4x8,0(4x7,5) 2 X 20,0 18,037.500,00 20,932.500,00
4 X 9,0 2 X 25,0 18,607.500 00 21,502.500,00
4 X 10,0 2 X 25,0 18,607 .500,00 21 ,502.500,00
4 X 11 ,0 2 X 31 ,5 19,177.500,00 22,072.500,00
4 X 12,0 2 X 31 ,5 19,177.500,00 22,072.500,00
3 x8+1x6 2 X 20,0 18,037.500,00 20,932.500,00
3 x10 + 1 x 6 2 X 25,0 18,607.500,00 21 ,502.500,00
3 x12 + 1 x 6 2 X 31,5 19,177.500,00 22,072.500,00
NAPOMENA: Troskovi opreme su iskazani u kunama u odnosu 1 € =7,5 kn .

Obj e razmatrane izvedbe (A i B) predstavljaju uobicajena i dobra rjesenja. lzvedba 8 s

dva mrezna transformatora ekonomski je povoljnija. lake ked izvedbe 8 imamo manju
rezervu u transformatorima , to kod ovog objekta ne predstavlja veci problem, jer elektrana
radi veci dio vremena s manjom snagom I uz dozvoljeno preopterecenje transformatora
moguce je raditi sa samo jednim transformatorom (oko 90% vremena) .
Prema tome moze se zakljuciti da izvedba 8 s osnovnim postrojenjem 10 kV ima malih

prednosti pred izvedbom A
.f'~-~
v
r....a
~ elektroprojekt d.d.
·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 ! List 96
8.6 UREDAJI UPRAVLJANJA
t-···,-5
'-::,.,;
.,_ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0
I
f List 97
Sad..Zaj
List
8.6.1 KONCEPCIJA UPRAVLJANJA... ........ ....... ....... ..................... .. .... 98
8.6.2 ZASTITA........ .................................................... ...... .... ......... .. .. ..... 99
8.6.3 MJERENJA I REGISTRACIJA .................... ........... ..... .. .. .............. 99
8.6.4 UREDAJI UPRAVLJANJA, ZASTITE I MJERENJA

TROSKOVI UREDAJA ................... ......... ........ ........... ........ ...... ..... 99
8.6.5 ANALIZA I ZAKLJUCAK. .. .. ........ ...... ........... ........................... ...... 100
(;-
..... elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 1 List 98
8.6.1 KONCEPCIJA UPRAVLJANJA
Predvida se koncepcija upravljanja i nadzora, koja u sebi integrira slijedece funkcije:
- Automatsko upravljanje procesom

- Prikupljanje podataka iz procesa
- Obrada prikupljenih podataka u formi pogodnoj za nadzor procesa
- Protokoliranje prikupljenih podataka
- Rad s nadredenim centrom.
Predvideni sustav upravljanja omogucit ce:
- Lokalno, rucno upravljenje

- Lokalno, automatsko upravljanje
- Daljinsko rucno i automatsko upravljanje.
U elektrani glavna funkcijska grupa je jedna proizvodna jedinica (turbina - generator, s

pripadajucom opremom).
Procesna stanica proizvodne jedinice treba obavljati najmanje slijedece funkcije:
- Automatsko pokretanje i zaustavljanje proizvodne grupe (START -STOP sekventni

program)
- Alarmna signalizacija
- Temperaturni nadzor i zastita
- Regulacija hladenja proizvodne grupe
- Upravljanje postavnim velicinama radne i Jalove snage
- Prikupljanje i predobrada informacija radi lokalnog i centralnog prikaza
- Pridjeljivanje vremena promjene stanja signala radi centralne kronologije
- Razni proracuni (ekonomicnost i sl.)
- Komunikacija s operaterskom stanicom, procesnim stanicama drugih funkcijskih grupa
~- ·.
iii vlastitim podredenim procesnim stanicama
)/
- Prikaz stanja procesa i prihvat komanda s lokalnog operaterskog panela.
Operaterske stanice objedinjuju sve funkcije centraliziranog nadzora i upravljanja, a kao

glavni mediji, kojim se operater slu:Zi pri radu koriste se ekrani u boji i tastature.
lzlazni podaci, koji su rezultat prikupljanja i obrade podataka, daju se na pisacima u obliku
lista, protokola iii kopija ekranskih prikaza i izvjestaja. Svi podaci koji se odaberu,
dugotrajno se pamte na magnetskom mediju radi arhiviranja i naknadne analize. Svakoj
proizvodnoj grupi, zajednickim pomocnim pogonima, rasklopnim postrojenjima,
pripadajucim pogonima hidromehanicke opreme, treba predvidjeti po jednu procesnu
stanicu (srednje) procesna snage.
,.
~
....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 i
Prilog
List
008
99
0
8.6.2 ZASTITA
Zastitni releji ce biti numericke tehnologije. Suvremeni numericki zastitni releji integriraju u
sebi niz zastitnih funkcija koje se realiziraju programima.
Zastitu turbine predvidjeti u okviru sustava nadzora, kontrole i mjerenja (vibracije,

temperatura lezajeva, indikacija protoka, kontrola broja okretaja proizvodne grupe i sl.). s
pripadnim turbinskim procesorskim jedinicama.
Elektricka zastita generatora ugraditi ce se UZ pripadajuce generatore (redundantna

izvedba). Treba predvidjeti najmanje slijedece funkcije zastite:
- Prekostrujna zastita generatora

- Termicka zastita generatora
- Prenaponska zastita generatora
- Diferencijalna zastita generatora i proizvodne grupe
- Zastita od nesimetrije generatora
- Zastita od zemljospoja statora i rotora generatora
- Zastita krugova uzbude i automatske regulacije napona generatora.
Kod rasklopnog postrojenja 110 kV predvidjeti uobicajenu zastitu polja dalekovoda,

transformatora i spojnog polja. To su termicka zastita transformatora , Buchholz-relej,
zastita od preopterecenja te usmjerena impendantna zastita blok-transformatora,
distantna zastita , prekostrujna j zamljospojna zastita
Numericki releji zastite trebaju biti tako opremljeni (hardware i software) da memoriraju
podatke potrebne za naknadnu analizu prorade, te da se mogu komunikacijski povezati s
racunalom radi iscitavanja zabiljezenih podataka i daljinskog parametriranja.
8.6.3 MJERENJA I REGISTRACIJA
Mjerenje i registraciju elektricne energije treba izvesti prema "Tehnicki uvjeti za mjern
opremu na obracunskom mjernom mjestu u prijenosnoj mrezi".

TROSKOVI UREDAJA
KOLICINA CIJENA(kn)
1. Radna procesna stanica proizvodne jedinice s
elektronickom i termickom zastitom komplet 4
2. Procesorska stanica RP 110 kV komplet 1
3. Procesorska stanica vlastite potrosnje komplet 1
4. Sustav mjerenja i registracije radne i jalove elektr.

energije u vodnim poljima 110 kV te u poljima
transformatora komplet 1
Ukupno 13,748.000.00
NAPOMENA: Troskovi opreme su iskazani u kunama u odnosu 1 € = 7,5 kn .

Odgovarajuci uredaji za upravljanje, zastitu i mjerenja biti ce locirani neposredno uz
odgovarajuci sticeni uredaj, a u prostoriji danasnje centralne komande (prigradnja uz
strojarnicu) predvida se i ugradnja uredaja nove centralne komande.
Koncepcija upravljanja, nadzora, zastite i mjerenja u elektrani temeljena je na danasnjem

nivou uredaja ove vrste. Kako ova vrst tehnike pokazuje brzi trend napretka, kod daljnjeg
projektiranja treba voditi racuna o izvedbi najmodernijih uredaja ove vrste. Troskovi
uredaja upravljanja, zastite i mjerenja prakticno su isti za sve razmotrene izvedbe
(varijante ).
,l .
)t
,.._... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
... elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0
.j List 101
8.7 HIDROMEHANICKA OPREMA
0
,....
Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 102
A
t~::.·,;
Sadr2:aj
List
8.7.1 OPCENITO.............. ... ......... .:.............................. .......................... 103
8.7.2 OPREMA ULAZNE GRADEVINE ................................................. 104

8.7.2.1 Prijedlog izvedbe (rekonstrukcije) ............. ......... .......... .............. 104
8.7.2.1.1 Rekonstrukcija postojeceg dovodnog ~unela .......... ................. 104
8.7.2.1.2 lzvedba s dva dovodna gravitacijska tunela ............................. 104
8.7 .2.1.3 lzvedba s jednim novim dovodnim tunelom s gravitacijskim
tecenjem ........ ............ .... ... ...................... ................... ... ................. 104
8.7.2.1.4 lzvedba s tlacnim dovodnim tunelom ........................................ 104
8.7.3 · -HIDROMEHANICKA OPREMA VODNE I ZASUNSKE

KOMORE ............ .......... .......................................... ...... ................. 105
8.7.3.1 Prijedlog izvedbe ............................... .. ................... ..... ................. 105
8.7.4 HIDROMEHANICKA OPREMA STROJARNICE ....... ................... 106

8.7.4.1 Predturbinski zatvaraci .............. ... ......... .. ..................... .. .. .... ..... .. 106
8.7.4.2 Difuzorski zatvaraci.. ................. .... ............... ........ ...... ............. .... 106
8.7.5 TROSKOVJJZVEDBE HIDROMEHANICKE OPREME ................. 107

8.7.5.1 Ulazni uredaj ......................................................................... ........ 107
8.7.5.2 Vodna komora .... .. .. .................. ...... .. ....................... ...... ...·........ .... 107
8.7.5.3 Zasunska komora .... .... ............ .. .... ............... .......................... .... .. 107
8.7.5.4 Strojarnica ............ ..... ....... .. ........ .............. .............. ....... .... ...... ..... 108
8.7.5.5 Troskovi HMO uz tlacni dovodni tunel ...................................... 108
8.7.5.5.1 Ulazna gradevina ............ ............... ......... ......... ............... ........... ... 108
~ -. ' 8.7.5.6 Ukupni troskovi HMO ....... .. .. ............................................ ............ 109
8.7.6 ANALIZA I ZAKLJUCAK .... .. ............... .................................. ....... 109
~7.\\
~
(-,·~}
....
"'..a elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
.l Prilog
List
008
103
-
8.7.1 OPCENITO
U postojecoj elektrani Miljacka ugradena je slijedeca oprema:
a) Temeljni ispust na pregradi Brljan

klizna zapornica
b) Ulazni uredaj
gruba resetka
segmentni zatvaraci (2 kom)
c) Vodne komore (2 kom)

servisni gredni zatvaraci (2x4)
fina resetka s plovcima za umirenje vrtloga
zastitna mreza
mjerac nivoa vode u komorama
d) Zasunske komore (zatvaracnice)

predleptirice 5 rucnim pogonom (4 kom)
leptirasti zatvaraci s elektrohidraulicnim pogonom (4 kom)
obilazni vodovi (by-pass) <t> 200 mm (4 kom)
vodovi za odzracivanje cjevovoda (4 kom)
e) Strojarnica
kuglasti predturbinski zatvaraci
gredni zatvaraci difuzora
Prema jednoj od predlozenih izvedbi dimenzije dovodnih organa, u osnovi, se nebi

mjenjali, pa bi i hidromehanicka oprema (HMO) bila u principu, jednaka, odnosno slicna
onoj postojecoj.
lzmjena se predvida u strojarnici, gdje bi se umjesto kuglastih ugradili leptirasti

predturbinski zatvaraci (zbog poznatih prednosti u odnosu na kuglaste zatvarace).
Kod izvedbe proizvodnih jedinica s vertikalnom osovinom (za protok po jedinici veci
Q=8 m3/sek), predvidena je ugradnja difuzorskih zatvaraca (tablastih zatvaraca), koji bi bili
na dohvatu glavnoj dizalici u strojarnici.
Prema alternativnoj izvedbi ne bi se ugradila cetiri (4) tlacna cjevovoda (za svaku
proizvodnu jedinicu posebni tlacni cjevovod), vee samo dva (2), odnosno po jedan
cjevovod s odgovarajucom racvom za dvije proizvodne jedinice.
Predturbinski zatvaraci i u ovoj su alternativi jednaki onima kod izvedbe cetiri cjevovoda,
ali se bitno mjenja oprema u zasunskoj komori (dva para zatvaraca umjesto cetiri, tezi
elementi za dizanje i sl.).
Rad automatskih zatvaraca u zasunskoj komori i predturbinskih zatvaraca u strojarnici

mora se uklopiti u sekventni program rada proizvodnih grupa.
Rekonstrukcija postojeceg dovodnog tunela predvida se za protok do 36 m 3/sek (4x9

m3/sek). Ako se usvoji protok veci od 36 m3/siek (do razmatranog ukupno Q = 48 m3/sek),
predvida se dovod vode do vodne i zasunske komore pomocu dva (paralelna) dovodna
tunela, od kojih bi jedan bio rekonstruirani postojeci dovodni tunel (za kapacitet Q 22 =
=
m3/sek) dok bi se za visak protoka (do Q 48 m3/sek) gradio novi dovodni tunel.
,...,... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98 .00.01 G01 .0 i List 104
Takeder se razmetrile napustanje stareg tunela i gradnja novog za ukupni instalirani

protok.Naravno da to definira i odgevarajucu HMO na ulaznom uredaju.
Dimenzije ovih tunela dane su u gradevinskom dijelu projekta.
8.7.2 OPREMA ULAZNE GRADEVINE
8. 7 .2.1 Prijedlog izvedbe (rekonstrukcije)
8.7.2.1.1 Rekonstrukcija postojeceg dovodnog tunela
Za instalirani protok do 36 m3 /sek, u slucaju odabira, moguce je kao dovodni tunel koristiti
postojeci, ali rekonstruirani tunel.
Opis hidromehanicke opreme ulaznog uredaja kao i ocjena stanja ove opreme vidljiv je iz
dokumentacije "Snimka i ocjena stanja strojarske HMO - HE Miljacka", (03.2000. god.
autor G. Lausic dipl.ing. - PP HE Jug- Split). Oprema ulazne gradevine sastoji se od dvije
grube celicne resetke dimenzija 7700 x 4800 mm smjestene pod kutom od 75° ispred
segmentnih zatvaraca (2 zatvaraca). Prema navednom izvjestaju glavna oprema ulazne
gradevine u dobrom je stanju i maze se prihvatiti i za daljnji rad (uz neophodno
odr:Z.avanje).
Resetke se ciste rucne, sto je nepovoljno posebno za dijelove resetke pod vodom .
U daljnjoj fazi projektiranja mogu se traziti i ponude za izvedbu automatske cistilice resetki.
lzveden je i uredaj za mjerenje razine vode u akumulaciji i treba ga ukljuciti u program
racunala.
8.7.2.1.21zvedba s dva dovodna gravitacijska tunela
Za protok od Q = 36 m 3/sek i veci, u slucaju odabira, meguca je izgradnja i drugog

(paralelnog) dovodnog tunela. Prema tom rjesenju postojeci tunel bi se osposobie za protek
= =
Q 22 m3/sek, a za ostatak pretoka (do Q 48 m /sek) gradie bi se nevi paralelni devedni
=
tunel (za Omax 26 m3/sek) . Za evaj drugi dovedni tunel izgradie bi se i nevi ulazni uredaj,
keji bi bie epremljen slicnem epremem kao sto je en a na pestejecem ulaznom uredaju.
8. 7.2.1.3 lzvedba s jednim novim dovodnim tune toms gravitacijskim tecenjem
= =
Za sve ispitane preteke od Q 30 m 3/sek do Q 48 m 3/sek, u slucaju edabira, meguca je
izgradnja novog gravitacijskeg tunela, u kejem slucaju bi se stari posve napustio. Za evaj
nevi devodni tunel izgradie bi se i novi ulazni uredaj, keji bi bio opremljen slicnem epremom
kao ste je ona na pestojecem ulaznom uredaju.
8.7.2.1.41zvedba s tlacnim dovodnim tunelom
Kod izvedbe s tlacnim dovodnim tunelom ulazni uredaj opremljen je finem ulaznom
resetkem i tablastim zatvaracem s hidraulickim pegonom.
U vodnoj komori nema hidromehanicke opreme. U zasunskoj komori predvidena je

e · ~~ ugradnja leptirastih zatvaraca kae kod izvedbe s gravitacijskim edvodnim tunelom, a ovisno
v i 0 broju tlacnih cjevovoda (dva iii cetiri).
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 105
r !;
~::· : . ,
.
8.7.3 HIDROMEHANICKA OPREMA VODNE I ZASUNSKE KOMORE
8. 7 .3.1 Prijedlog izvedbe
Osnovna izvedba predvida dvije vodne komore (i dvije predkomore), pa se i dovodni tunel
racva u dva dovoda.
U betonskoj oblozi racve, na ulazu u predkomoru, izvedeni su utori za postavljanje

revizionih grednih zapornica. U svakoj vodnoj komori su predvidena (i izvedena) po cetiri
(4) reviziona zatvaraca dimenzija 2200 x 3760 mm. Ovakova izvedba postoji kod izvedene
vodne komore a na isti nacin ova izvedba vrijedi i za razmatrane izvedbe (varijante) od 32
do 48 m3/sek. Prostori predkomora razgraniceni su od vodnih komora zastitnom celicnom
resetkom dimenzija 10900 X 4400 mm, postavljenom pod kutom od 70°. Resetke stite
cjevovode od upada stranih tijela, a koja je propustila gruba resetke na ulaznoj gradevini.
Ove se resteke Ciste rucno grabljama. Uz dobru antikorozivnu zastitu ave resetke mogu
posluziti u daljnjem radu i za sve predvidene izvedbe .
.l '
~ Za umirenje taka vade predvidene su horizontalne resetke na vodnim komorama. Ove su
resetke izvedene iz zatvorenih AI profila. Na svakoj komori postavljaju se po dvije resetke,
ovjesene iznad ulaznih grla cjevovoda . Ove su resetke kod izvedenih vodnih komora u vrlo
losem stanju, pa se predvida izvedba novih resetki pogodnih za sve razmatrane izvedbe
(varijante). lspred ulaza su postavljene fine resetke.
U prostoru vodne komore ugraden je vodomjer razine, od kojeg se elektr. signal vodi u
SCAD-u. Ovaj uredaj zadovoljava za sve razmatrane izvedbe. Kod izvedenog objekta
izgradene su dvije (odvojene) zasunske komore, svaka sapo dva tlacna cjevovoda za vezu
s proizvodnim grupama u strojarnici.
Razmatrane su izvedbe s po cetiri (4) tlacna cjevovoda za protok od 32 do 48 m 3/sek, a

razmatrane su i izvedbe s dva tlacna cjevovoda odgovarajuCih dimanzija za iste protoke.
U zasunskim komorama ugradititi ce se za svaki cjevovod leptirasti zatvaraci i to za svaki

cjevovod:
rucni zatvarac (predleptirice)

automatski zatvarac odgovarajuceg promjera.
lzvedba s tlacnim tune/om
Kod izvedbe dovodnih tunela pod tlakom izvedba ulaznog uredaja vodne i zasunske
komore bitno se mjenja. Oprema u strojarnici se ne mijenja. Na ulazu se predvida fina
resetka dimenzija 7000 x 7200 mm, te vozni tablasti zatvarac visine 5000 mm isirine 4000
mm. Predviden je hidraulicki pogon ovog zatvaraca, a u zatvaracnici se predvida mosna
dizalica nosivosti 200 kN .
U" vodnoj komori nije predvidena nikakva hidromehanicka oprema u slucaju tlacnog tunela .
. Zasunska komora nece se mnogo mijenjati u odnosu na onu predvldenu uz gravitacione
tuenele. Hidromehanicka oprema, ovisno o broju tlacnih cjevovoda, odgovarati ce onoj
predvidenoj za izvedbu s gravitacionim tunelom(ima) .
,....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
!
~
Prilog
List
008
106
( ·)
8.7.4 HIDROMEHANICKA OPREMA STROJARNICE
8. 7 .4.1 Predturbinski zatvaraci
Na tlacnim cjevovodima, ispred turbina, predvida se ugradnja prdturbinskih zatvaraca. Kod

izvedenog objekta ugradeni su kuglasti predturbinski zatvaraci.
Prilikom rekonstrukcije predvida se ugradnja leptirastih predturbinskih zatvaraca. Ovi su

zatvaraci laksi i jeftiniji od adekvatnih kuglastih zatvaraca i danas se ugraduju i kod znatno
vecih pritisaka (padova). Uz zatvarace teba predvidjeti i odgovarajuce demontazne
prirubnice.
Kod svih predvidenih izvedbi ovi su leptirasti zatvaraci na dohvatu glavnog krana u
= 3
strojarnici. U slucaju da se kod izbora velicine izgradnje prihvati protok od Qi 30 m /sek,
postojeci zatvaraci ne moraju se odmah mijenjati, dok se za cetvrtu proizvodnu jedinicu
j • (proizvodna jedinica br. 2) predvida uz novu jedinicu i novi predturbinski zatvarac.
' 8. 7.4.2 Difuzorski zatvaraci
Kod ukupnog protoka od Q = 36 m 3/sek do Q = 3

48 m /sek predvidaju se proizvodne
jedinice s vertikalnim osovinama, te izvedba difuzora klasicne izvedbe.
U ovim slucajevima predvidena je ugradnja difuzorskih zatvaraca (voznih iii kliznih) na

onom dijelu difuzora koji omogucuje dostupnost glavnog krana u strojarnici do difuzorskog
zatvaraca.
Osnovne dimenzije difuzorskih zatvaraca za razne izvedbe prikazane su u tablicama u

daljnjem tekstu.
Q
,....,.. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ! List
!
107
8.7.5 TROSKOVIIZVEBE HIDROMEHANICKE OPREME
KOLICINA CIJENA (kn)

8.7.5.1 Ulazni uredaj
- Gruba zastitna resetka dim. 7700x4800 mm 2

- Segmentni zatvarac 7,5x4,0 m, radius 7,0 m,
rucno i elektricko pokretanje 2
- Mjerac razina ekumulacije s elektr. uredajem
za prijenos signala 1
Troskovi HMO ulaznog uredaja ukupno 1,658.000,00
NAPOMENA:Oprema postojeceg ulaznog uredaja zadovoljava i uz normalno odriavanie

moze se koristiti. Kod izvedbe dva ulazna uredaja navedena cijena odgovara jedn
uredaju.
8.7.5.2 Vodna komora ( R)

- Fine resetke 10.900x4.400 mm 4
- Revizioni gredni zatvaraci 2200x3760 mm 4
- Horizontalne resetke od AL profila (32 m2) 4
- Mjerac razine s el. kontaktom 2
Troskovi HMO vodne komore ukupno 3,323.000,00
Ukupno (poz. 5.1 i 5.2) 4,981.000,00
8. 7 .5.2 Zasunska komora
Tablicni prikaz leptirastih zatvaraca- izvedba sa 4 cjevovoda
GLAVNI + POMOCNI UKUPNI TROSKOVI

3 PROMJER
Q (m /sek) ZATVARAC ZATVARACA
<t> (m)
( komada_l ( kn)
6,0 ( 7,5 iii 8,0) 1,00 ( 1,05 iii 1,10) 4+4 1,650.000
9,0 1,15 4+4 2,010.000
10,0 1,20 4+4 2,370.000
11,0 1,25 4+4 2,730.000
12,0 1,30 4+4 3,090.000
,.A Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
- - elektroprojekt d.d .• zagreb Y1 I. E98.00.01 G01.0 ! List 108
Tablicni prikaz leptirastih zatvaraca- izvedba s 2 cjevovoda
GLAVNI + POMOCNI UKUPNI TROSKOVI

3 PROMJER
Q (m /sek) ZATVARAC ZATVARACA
<1> (m)
( komada) ( kn)
6,0 ( 7,5 iii 8,0) 1,40 ( 1,45 iii 1,50) 2+2 1,815.000
9,0 1,60 2+2 2,170.000
10,0 1,65 2+2 2,560.000
11,0 1,70 2+2 2,950.000
12,0 1,75 2+2 3,340.000
NAPOMENA:
Troskovima su obuhvaceni i svi pipadajuci pomocni uredaji (obilazne cijevi, uredaji
za dizanje i sl.).
8.7.5.4 Strojarnica
Tablicni prikaz difuzorskih zatvaraca, voznih iii kliznih, s vodilicama (za Qi = 6,0; 7,5 iii
8,0 m 3/sek nema difuzorskih zatvaraca- proizvodne jedinice su horizontalne)
UKUPNA
3 POVRSINA
Q (m /sek) KOMADA CIJENA
(mz)
(kn)
9,0 2,50 4 129.000
10,0 2,70 4 144.000
11,0 3,50 4 201 .000
12,0 3,85 4 216.000
NAPOMENA:
t.() Predturbinski zatvaraci ukljuceni su u troskove proizvodnih jedinica.
8.7.5.5 Troskovi HMO uz tlacni dovodni tunel
8.7.5.5.1 Ulazna gradevina

- Fina resetka 7200x7000 mm 1
- Vozni tablasti zatvarac 5000x4000 mm, s
tracnicama i hidraulickim uredajem 1
- Mosna dizalica 1
- Mjerac razine 1
Troskovi HMO ulazne gradevine - UKUPNO 1,523.000,00

,.A
41# elektroprojekt d. d.· zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
I
j
Prilog
list
008
109
(:1
,,.;
8.7.5.6 Ukupni troskovi HMO
BROJ ULAZNI VODNA + UKUPNA

01nst DIFUZOR
3 ZASUNA URE£>AJ ZASUNSKA CIJENA
(m /sek) 3 ( 103 x kn)
( kom.) ( 10 x kn) ( 103 x kn) ( 103 x kn)
30
4 - 3.323 + 1.650 - 4.973
2 - 3.323 + 1.815 - 5.138
4 1.658 3.323 + 2.010 129 7.120
36
2 1.658 3.323 + 2.170 129 7.280
4 1.658 3.323 + 2.370 144 7.495
40
2 1.658 3.323 + 2.560 144 7.685
4 1.658 3.323 + 2.730 201 7.912
44
2 1.658 3.323 + 2.950 201 8.132
4 1.658 3.323 + 3.090 216 8.287
48
2 1.658 3.323 + 3.340 216 8.537
NAPOMENE:
- Troskovi opreme su iskazani u kunama (kn) u odnosu 1 € 7,5 kn =
=
- Za 01 30 m 3/sek predvideno je da se ulazni uredaj ne mijenja u varijanti "Jedan
dovodni gravitacijski tunel"
=
- Za Qi 30 m 3/sek (odnosno do 32 m 3/sek) treba dodati trosak ulaznog uredaja u visini
3
1.658 x 10 kn za varijante "Jedan dodatni dovodni gravitacijski tune I" kao i za "Jedan
novi dovodni tlacni tunel".
8.7.6 ANALIZA I ZAKLJUCAK
Ovim projektom predvideno je da se dio hidromehanicke opreme, koja je u dobrom stanju;

zadovoljava uslovima rada, koristi i nakon predvidene rekonstrukcije. To ce naravno ovisit. .
o vremenu kad ce do rekonstrukoije doCi i stanju opreme i.J tom vremenu. Uz dobra
odrtavanje hidromehanicka oprema ima dugi zivotni vijek.
(. :::,~
v
411# elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 110
8.8 POMOCNA OPREMA

,....
~ elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
! List
008
111
Sadr2aj
List
8.8.1 VLASTITA POTROSNJA ELEKTRANE.. .... ....... ... ... ... ......... ..... ... 112
8.8.2 ISTOSMJERNI NAPON ... ....... .... ... ..... .. ... ......... ............................. 112
8.8.3 TLACNI ZRAK ...... .. ... ........ .... .......... .. ..... ................................ ....... 113
8.8.4 RASHLADNA VODA ........ ............... ...... .... ......... ..... ...................... 113
8.8.5 SUSTAV ODVODNJE VODE ........ .... .. .............. ..... ...... .... ............. 113
8.8.6 ULJNO GOSPODARSTVO ...... ....... .. ........ .. ... ...... .... .. .. ...... ..... ... ... 113
8.8.7 UZEMLJENJE I GROMOBRANI... ............................................. ... 113
~
8.8.8 KLIMATIZACIJA I VENTILACIJA.......... .................................. ..... 114
8.8.9 RASVJETA I UTICNICE......... ............. ................ ...... .. ...... .. ..... ..... 114
8.8.10 UREDAJI ZA GASENJE POZARA.. .... .... .. .......................... ......... 114
8.8.11 KA~ELI. .... ... ...... .... ..... ... ... .... ..... ...... .... ............... ......... ... ..... .......... 114
8.8.12 UREDAJI ZA TRANSPORT OPREME ..... .. ... .. ............................ .. 115
8.8.13 TROSKOVI POMOCNIH UREDAJA........ .. ............................ .. ... .. 115
8.8.14 ANALIZA I ZAKLJUCAK. .... .... .. ....... ....... ..... ............. .............. ... .. 119
0 '
.}
~..a Vrsta Projekt Knjiga
.! Prilog 008
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98 .00.01 G01.0 List 112
(0
· ·~
8.8.1 VLASTITA POTROSNJA ELEKTRANE
Predvideno je da se postrojenje 0,4 kV vlastite potrosnje elektrane napaja iz:
postrojenja 10 kV u elektrani
postrojenja 10 kV distribucijske mreze
diesel proizvodne grupe.
Ukupna vrsna prividna snaga vlastite potrosnje ocjenjuje se s = 400 kVA. pa se prema
tomu predvidaju odgovarajuci transformatori vlastite potrosnje.
Za napajanje kriticnih potrosaca, a za slucaj nestanka napona na sabirnicama 0,4 kV

vlastite potrosnje, predvida se ugradnja diesel proizvodne jedinice.
Kod nestanka izmjenicnog napona na sabirnicama vlastite potrosnje predvida se

automatski start diesel proizvodne jedinice.
Diesel mora ompguciti i startanje jedne osnovne proizvodne jedinice u elektrani ..
Za napajanje vlastite potrosnje predvidaju se dva ucinska transformatora (u svakoj sekciji

sabirnica po jedan).
U normalnom pogonskom rezimu ukljucena su oba transformatora, svaki na svojoj sekciji

sabirnica. U slucaju nestanka napona na jednom transformatoru automatski se iskljucuje
njegov prekidac, te preosatli transformator preuzima napajanje obje sekcije sabirnica.
U slucaju nestanka napona na oba transformatora, nakon vremenskog zatezanja,

ukljucuje se diesel proizvodna grupa koja preuzima napajanje kriticnih potrosaca.
8.8.2 ISTOSMJERNI NAPONI
Za potrebe upravljanja, zastite i signalizacije kao i nekih drugih pomocnih uredaja potreban
je u elektrani istosmjerni napon.
Predvida se napon 220 V= (dva sustava).
Za uredaje telekomunikacija u komandi je potreban zasebni sistem 48 V=.
Slog ispravljac- akumulatorska baterija predvidaju se u "full -float" spoju, a kapacitet

baterija treba osigurati osnovnu potrosnju za period od cca 5 sati rada.
U elektrani treba ugraditi moderni sustav istosmjernog napona s baterijama zatvorene

izvedbe (bez otvorenog zracenja). ·
Sustavi istosmjernog napona smjestiti ce se u posebnu prostoriju, neposredno uz prostoriju

komande (na katu prigradnje).
0
"'..a
.,; elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
f List
008
113
c·
I
)
J
" 8.8.3 TLACNI ZRAK
Tlacni zrak je u elektrani potreban za mehanicko kocenje generatora, te za servisne

potrebe (pneumatski alat, ciscenje utora vodilice i pogon zatvaraca i sl.).
Za navedene svrhe potrebana su dva kompresora (100% rezerva) koji ce se smjestiti u

posebnu prostoriju uz glavne proizvodne grupe. Uz svaki kompresor se predvida i
odgovarajuci spremn lk zraka.
8.8.4 RASHLADNA VODA
Rashladna voda je potrebna za hladenje generatora, lezajeva i regulacionog ulja. Opskrba

rashladnom vodom predvida se iz postojeceg gravitacijskog cjevovoda izmedu izvora
Miljacke i strojarnice (izvedba 2000~te godine). Kao rezervu treba ipak predvidjeti jednu
crpku za vodu (zahvat iz donje vode).
Smjestaj uredaja rashladne vade previda se u posebnoj prostoriji uz proizvodne jedinice.
8.8.5 SUSTAV ODVODNJE VODE (DRENAZA)
Sustav odvodnje vade predvida se radi prihvacanja procjednih veda koje se javljaju zbog
eventualnih havarija, prodora donje vade u prostore opreme, te za praznjenje cjevovoda i
pomocnih traktova turbine prilikom remonta te kontrole i radova u pomocnim traktovima.
Predvida se izvedba bunara za odvodnju vade. Procjedna voda sakupljati ce se sistemom

kanala i cijevi u sabirni bunar (iii donju vodu) gdje se provodi separacija ulja od vade, a
cista se voda, nakon toga, odvodi u bunar odvodnje. Svi protocni traktovi povezati ce se
cijevima (zahvati na najnizim tockama) u bunar.
U bunaru ce se smjestiti uronjena bunarska crpka dovoljnog kapciteta za praznjenje

bunara. Predvida se i automatsko praznjenje bunara (upravljanje davacem nivoa).
8.8.6 UljNO GOSPODARSTVO
U okviru elektrane se ne predvida zasebno uljno gospodarstvo. Prilikom radova, ulje ce se

pohranjivati u pokretne plasticne spremnike i transportirati izvan elektrane.
Buduci se elektrana nalazi u nacionalnom parku posebnu paznju treba obratiti otpadnim
tekucinama.
8.8.7 UZEMLJENJE I GROMOBRAN
Prilikom rekonstrukcije elektrane i ugradnje nove opreme, treba osigurati sve potrebne
spojeve kako bi se potpuno zastitilo osoblje i oprema.
Kvalitet i otpor glavnog uzemljivaca (postojeceg) treba ispitati i po potrebi provesti potrebne
mjere i dopunske radove da se osigura kvalitetna zastita.
._ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 114
!
Posebno treba provjeriti veze na hidromehanicku opremu i cjevovode, te kontrolirati otpor

uzemljenja na svim pristupacnim mjestima.
Gromobransku zastita objekata treba takoder provjeriti i po potrebi dopuniti iii popraviti kako
bi se odgovarajuce zastitilo osoblje i oprema.
8.8.8 KLIMATIZACIJA I VENTILACIJA
U prostoriji komande predvida se klimatizacija fiksnim iii pokretnim uredajem za

kondicioniranje zraka.
8.8.9 RASVJETA I UTICNICE
U sklopu elektrane i objekata koji pripadaju sustavu elektrane, treba predvidjeti sve
potrebne preinake na sustavu rasvjete i uticnica, obzirom na predvidene gradevinske
izmjene i izmjenjeni polozaj opreme. Sve nove instalacije i dopune postojecih instalacija
rasvjete i uticnica treba izvesti u skladu s postojecim propisima i praksom.
8.8.10 UREDAJI ZA GASENJE POZARA
U sklopu elektrane treba predvidjeti i upotrebu pokretnih protupozarnih uredaja (boce,

kontejneri za gasenje). Ove uredaje treba smjestiti na odgovarajucim mjestima, a treba
upotrebiti odgovarajuce medije za gasenje.
Automatski uredaji za gasenje pozara se ne predvidaju.
8.8.11 KABELI
.J
Svi energetski i signalni kabeli dimenzionirati 6e se i biti ce polozeni u skladu s postojecim

propisima i odgovarajucim "Tehnickim uvjetima".
Kabeli ce se polagati uglavnom na kabelskim policama (iii u posebnim kanalima).
Vodici kabela biti 6e aluminijski iii bakreni s plasticnom izolacijom (zasticenom od

glodavaca).
t- ~·~e.
~
J"..a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
'i List 115
i
8.8.12 UREDAJI ZA TRANSPORT OPREME
Za transport opreme do elektrane koristiti ce se postojece saobracajnice. Ne predvidaju se

tereti koji bi zbog profila iii tezine transportnih komada opreme trazili preinake prometnica,
mostova iii nadvoznjaka.
Za transport u prostoru strojarnice predvidena je odgovarajuca mosna dizalica. Nosivost

dizalice mora odgovarati najtezem elementu opreme (rotor generatora). Posojecu kransku
stazu treba prokontrolirati i po potrebi preinaciti. Postojecu mosnu dizalicu moguce je
dotjerati u koliko njena nosivost odgovara najtezem komadu za transport.
Odgovarajuci uredaji za dizanje predvidaju se u postrojenju.110 kV te u objektima

hidromehanicke opreme.
8.8.13 TROSKOVI POMOCNIH UREDAJA
8.8.13.1 Vlastita potrosnja elektrane

KOLICINA CIJENA(kn)
1. Ormari glavnog razvoda 0,4 kV zajednicke i kriticne
vlastite potrosnje s kompletnom opremom. komplet 1
2. Ormari podrazvoda epee i kriticne potrosnje s

opremom. komplet 1
3. Zidni ormarici raznih tipova i velicine podrazvoda

0,4 kV za rasvjetu, ventilaciju, grijanje i sl. komplet 1
4. Stabilna diesel proizvodna jedinica 160 MVA,

3x231/400 V, 50 Hz, zracno hladenje, sa svim
pomocnim uredajima. komplet 1 ·
Ukupno 1,920.000,00
8.8.13.2 lstosmjerni napon
1. Sustav istosmjernog napona 220 V, kompletno s

modularnim ispravljacem , aku-baterijom i svim
pomocnim uredajima. komplet 1
2. Sustav istosmjernog napona 48 V kompletno kao u

poz.1 komplet 1
Ukupno 1,725.000,00
8.8.13.3 Uredaji tlacnog zraka
Uredaji za proizvodnju i distribuciju tlacnog zraka

s odgovarajucim kompresorima ostalom
opremom. komplet 1 900.000,00
- - elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 i: List 116
8.8.13.4 Uredaji rashladne vode
Kompletiranje postojeceg cjevovoda od izvora

Miljacke, te ugradnje crpke za rashladnu vodu u
strojarnici s pokretnim uredajima za automatski
rad i svim pomocnim uredajima. komplet 1 1,650.000,00
8.8.13.5 Sustav odvodnje vode
a) za proizvodne jedinice s horizontalnom

osovinom komplet 1 300.000,00
b) za proizvodne jedinice s vertikalnom

osovinom komplet 1 750.000,00
8.8.13.6 Uljno gospodarstvo plasticni kontejneri

pomocna oprema komplet 1 7.500,00
8. 8.13. 7 Uzemljenje i gromobran
Kontrola i dopuna postojeceg sistema

gromobrana i uzemljenja komplet 1 375.000,00
8.8.13.8 Ventilacija , klimatizacija i grijanje
Pokretni uredaj za kondicioniranje zraka u

upravljackoj prostoriji, ventilatori i grijaca tijela. komplet 1 75.000,00
8.8.13.9 Rasvjeta i uticnice
a) lzvedba s proizvodnim grupama s

horizontalnom osovinom komplet 1 375.000,00
b) lzvedba s proizvodnim grupama s
vertikalnom osovinom komplet 1 750.000,00
8.8.13.1 0 Uredaji za gasenje pozara
Poketni uredaji za gasenje pozara komplet 1 375.000,00
8.8.13.11 Elektricki kabeli

IZVEDBAA
10 kV veze generatori - transformatori komplet 1

10 kV veze pomocnih uredaja proizv.
jedinice i sl. komplet 1
,
.....~
~
Pocincane kabelske police komplet 1
Ukupno 4,882.500,00
,.....
-... elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
! List
008
117
I
IZVED8A 8
Veza generator- sabirnice 10 kV komplet 1

Veza postrojenje 10 kV- transformatori komplet 1
Picincane kabelske police komplet 1
Ukupno 5,032.500,00
IZVED8AA i 8
kabeli10 kV
kabeli 1 kV
kabeli signalni
pocinc. kabelske police
Ukupno 2,077.500,00
lzvedba A ukupno (sa prijevozom, montazom i carinom) 6,960,000,00
lzvedba 8 ukupno (sa prijevozom, montazom i carinom) 7,110.000,00
8.8.13.12Uredaji za transport opreme
Za transport opreme u strojarnici predvidena je

mosna dizalica raspona 11,0 m, nosivosti 300
kN, za upravljanje s poda strojarnice. Obzirom
na predvidenu nosivost dizalica zadovoljava za
proizvodne jedinice sa Q=8 (7,5), 9 i 10 m3/sek
(Q=1 0 m3/sek uz n=600 min"1 ) izvedbu s Q=11 ,
12 i 10 m3/sek (Q=10 m3/sek uz n=500 min"1 )
dizalica mora imati nosivost cca 400 kN. U
prostoru postrojenja 11 0 kV predvida se
izvedba mosne dizalice nosivosti 50 kN,
raspona 7,50 m.
Troskovi izvedbe dizalice

Za izvedbe za Q=8, 9 i 106 oo m3/sek
- dizalica u strojarnici komplet 1
- dizalica za postrojenje 11 0 kV komplet 1
Ukupno 2,160.000,00
Za izvedbe za Q=11, 12 i 10500 m3/sek

.,. Ukupno
0 ' 2,895.000,00
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 I List 118
NAPOMENE:
- Troskovi izvedbe pomocnih uredaja elektrane pretezno su jednaki iii se vrlo malo
razlikuju kod svih razradenih izvedbi (varijanta). Neki uredaji ovise o tipu proizvodnih
jedinica, pa je tako i specifrcirano.
- Troskovi opreme su iskazani u kunama u odnosu 1 € = 7,5 kn.
8.8.13.13Ukupni troskovi pomocnih uredaja
IZVED8A TROSKOVI (kn)
a) lzvedba A, horizontalna osovina, jedinice za

0=8 m 3/sek komplet 1 16,822.500,00
b) lzvedba A, vertikalna osovina, jedinice za
,- Q=9 i 10 m 3/sek
c) lzvedba A, vertikalna osovina, jedinice
0=11 i 12 m 3/sek
d) lzvedba 8, horizontalna osovina jedinice
0=8 m3/sek
za
za
komplet 1
komplet 1
komplet 1
17,647.500,00
18,382.500,00
16,980.000,00
e) lzvedba 8, vertikalna osovina, jedinice za
Q=9 i 10 m3/sek komplet 1 17,805.000,00
f) lzvedba 8, vertikalna osovina, jedinice za
0=11 i 12 m 3/sek komplet 1 18,540.000,00
iJ·
)
,.
~
...
elektroprojekt d. d. · zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
l
Prilog
1 List
006
119
Kao pomocni uredaji elektrane obuhvaceni su:
vlastita potrosanja elektrane (0,4 kV)

istosmjerni naponi 220 i 48 V
uredaji tlacnog zraka
uredaji rashladne vode
sustav odvodnje vode (drenaza)
uljno gospodarstvo
uzemljenje i gromobran
ventilacija, klimatizacija i grijanje
rasvjeta i uticnice
uredaji za gasenje pozara
kabelske veze
uredaji za transport opreme
Troskovi ovih uredaja ocjenjeni su prema slicnim izvedenim (iii onima u izvedol)
objektima. Kod toga je uzeto u obzir da se postojeci uredaji (danas ugradeni u elektrani)
nece moci upotrebiti nakon predvidene rekonstrukcije elektrane. Uzeto je u obzir da su
troskovi pomocnih uredaja za razlicite velicine izgradnje (za razliciti protok Q m3 /sek) vrlo
slicni. Razlike su iskazane kod stavke odvodnja vode (drenaza) za objekte s horizotalnom
iii vertikalnom osovinom, zatim kod kabelskih veza obzirom na izvedbu A iii 8 rasklopnih
postrojenja 110 i 10 kV. Nadalje razlike su iskazane kod uredaja za transport obzirom da
je kod vecih protoka potrebna veca nosivost glavne dizalice (nosivost za 0=8, 9 iii 10
min 3 /sek predvida se 300 kN a za veci protok, predvida se nosivost od 400 kN. 0
prijed logu za izbor velicine izgradnje nije moguce odlucivati dok se ne odrede troskovi
gradevinskh radova i ne utvrdi vrijednost dobivene energije.
-... elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 120
I
8.9 STROJARNICA
-- 'r
€{.
-·
)
<Itt# elektroprojekt d. d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 ~ List 121
i
Sadriaj
List
8.9.1 UVOD ....... ....... ....... ... .................. ... .... .. ... .... ...... ... ..... ... ... 122
8.9.2 VARIJANTE TEHNICKOG RJESENJA
REKONSTRUKCIJE STROJARNICE... .... ...... ........... ........ .... ... .... 122
~
~
Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 122
8.9.1 UVOD
Strojarnicu HE Miljacka cine slijedece tehnoloske cjeline:
hala strojarnice s cetiri agregata,

komandni prostor s pogonskim i pomocnim prostorima,
montazni prostor s mosnom dizalicom,
rasklopno postrojenje.
Zgrada je gradena uglavnom ad kamena u vapnenom mortu, a pustena je u pogon 1906. godine.
Zgrada ima ablik slava L . Duzina zgrade je Gka 72 m, najveca sirina aka 33m , najmanja oko 17,5
m, a visina aka 19,5 m. Hala strojarnice u kajoj se nalaze agregati dugacka je aka 55,5 m, a siraka
ako 17,5 m.
U razdablju ad 1952. ad 1956. izvrsena je veca rekonstru kcij a elektrane. Tom prllikom ugradena su
3
tri nova stroja nazivnag protaka 8 m3/s dok je jedan stari straj nazivnag protoka 6 m /s rekon struiran.
Za potrebe ugradenje navih strojeva djelamicna su rekanstruirani temelji dok je stari stroj ostaa na
~~ · temljima ad apeke odnasno kamena u cementnom martu.
r Kod strojarnice u najlasijem stanju su temelji zgrade, a djelomicna i temelji proizvodnih grupa.
Vidljiva su astecenja na podrumskim (temeljnim) zidovima, ostecenja na zidovima a i svodovima
difuzara i odvodnih kanala. Ploca na ulazu u strojarnicu poddimenzonirana je i buduci da ne moze
primiti teske terete u podrumu je poduprta drvenim poduporama.
U nekoliko zadnjih godina izveden je niz sanacijskih radava na strojarnici ciji je osnovni cilj bio da se
zaustavi daljnje propadanje zgrade. Medutim asnovni problemi vezani uz temelje nisu rjesavani.
Opcenito moze se reci da je stanje strojarnice kao konstrukcije prilicno lose. Obzirom da se radi o
gradevini staroj aka sto godina, i.lpitna je njezina stabilnast u uvjetima djelovanja potresa.
U okviru rekonstrukcije elektrane predvida se ugradnja novih agregata, sustava upravljanja i

pomocne opreme, te izgradnja novog rasklopnog postrojenja. Sve to zahtjeva i temeljitu gradevinsku
rekonstrukciju strojarnice.
8.9.2 VARIJANTE TEHNICKOG RJESENJA REKONSTRUKCIJE STROJARNICE
Kao sto je uvodno spomenuta u prilogu 7, u akviru izbara velicine izgradnje razmatrano je sest
varijanti instaliranog protaka HE Miljacka. Razmatrane su slijedece varijante instaliranog protoka
elektrane:
3
• Q1= 30 m /s
3
• Q1= 36 m /s
3
• Q1= 40 m /s
3
• Q1= 42 m /s
3
• Q1=44 m /s
3
• Q 1= 48 m /s
3
Kod toga varijanta Q1 = 30 m /s predstavlja potpunu abnavu elektrane s postajecim instaliranim
pratokom.
Svaka od navedenih varijanti instaliranog protoka zahtijeva i odgovarajuce gradevinske zahvate u

strojarnici, prvenstveno u njezinom temeljnom dijelu.
Osnovni uvjet kod postavljanja tehnickih rjesenja strojarnice u gradevinskom smislu bio je da se njen
ff-.:c., vanjski izged treba u potpunosti sacuvati i da se ne smiju mijenjati njene vanjske dimenzije. Nairne
0 zgrada strojarnice je veoma uspjesan primjer industrijske arhitekture pocetka 20. stoljeca i kao takva·
simbol je HE Miljacka i okolnog krajolika.
._ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 123
Kao sto je u uvodu receno u okviru rekonstrukcije elektrane predvida se ugradnja novih agregata,
su5tava upravljanja i nadzora, pomocne opreme, te izgradnja novog rasklopnog postrojenja.
U gradevinskom smislu predvidaju se 5lijedeci glavni zahvati:
• Rekon5tukcija temejja agregata i temelja zgrade strojarnice

• Rekonstrukcija difuzorskog dijela strojarnice
• Rekonstrukcija prostora komande
• Ugradnja raskolopnog postrojenja SF6 u prostor danasnjeg
• Rekonstrukcija pomocnih prostora, krova, uredenje fasade
Tehnicko rjesenje rekonstrukcije temelja agregata i difuzorskog dijela ovisi o instaliranom protoku
3
elektrane. Za instalirani protok Q1= 30 m /s predvidene su turbine s horizontalnom osovinom. Prema
3
proracunima turbine s horizontalnom osovinom mogu 5 primijeniti do instaliranog protoka od 32 m /s.
Predvideno je da dna izlaznog dijela ostane prakticki na istoj koti. Medutim potrebno je potpuno
zamijeniti i rekonstruirati temelje agregata. lskop i uklanjanje postojecih temelja ugrozlio bi stabilnost
zidova strojarnice. Zbog toga potrebno je prethodno osigurati temelje zidova strojarnice ·
urusavanja. U tu svrhu predvida se izgradnja armiranobetonske dijafragme uz temelje unutar ha1e
strojarnice te njeno sidrenje tijekom radova na iskopu. ( Vidi nacrt br 12)
3
Za instalirane protoke vece od 32 m /s predvidena je ugradnja agregata 5 vertikalnom osovinom. To
izi5kuje odgovarajuci polozaj turbine u odnosu na donju vodu elektrane. U tom smislu treba u
odnosu na postojece stanje spustiti i dno difuzora odno5no ukopati se ispod danasnjeg dna od 1,23
-3,86 m. ( Vidi nacrt br 12) Dubine ukopavanja za razlicite nazivne protoke turbine i razlicit broj
okretaja turbine u odnosu na postojece stanje su 5lijedece:
Dubin a
Nazivni protok lnstalirani protok ukapanja u
Broj okretaja
turbine elektrane odnosu na
postojete stanje
mJ/5 a/min m"ls m
9,0 600 36 2,94
10,0 600 40 3,86
10,0 500 40 1,23
11 0 500 44 2,43
12,0 500 48 2,94
Kod ukopavanja kao osnovni problem postavlja se osiguranje stabilnosti temelja zidova strojarnice
od urusavanja u fazi iskopa. Zbog toga je za osiguranje stabilosti predvidena izgradnja armirano
betonske dijafragme uz zidove u hali strojarnice te njezino sidrenje u okolnu stijenu u fazi iskopa.
Predviden je fazni iskop i kao dodatno osiguranje za ukrucivanje dijafragme izvedba poprecnih
dijafragmi, taka da se za gradevnu jamu temelja svakog agregata izgradi posebna kazeta. Kazete se
ne kopaju istovremeno. Nakon st0 je jedna kazeta iskopana betoniraju se temelji za agregat koji
dolazi u tu kazetu, ugraduje difuzor. i td. Nakon toga iskapa se slijedeca i betoniraju temelji agregata,
ugraduje difuzor i tako redom do posljednje cetvrte. Na taj nacin izbjegava se da temelji cijele hale
strojarnice istovremeno budu osigurani jedino s dijafragmama.
Kod rekonstrukcije komande u odnosu na postojece stanje u gradevinskom smislu ne predvidaju se

veci zahvati. Predvideno je u slucaju potrebe izmicanje pregradnih zidova, te unutarnje arhitektonsko
rjesenje prostorija komande. Predvida se takoder rjesavanje zastite od buke i vibracija od rada
strojeva koja se prenose na pod komande.
t-=7:~:
v
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 l List
' 124
()
Rasklopno postrojenje predvideno je u izvedbi SF6 varijantno sa sabirnicama 10 kV iii 11 0 kV.
Rasklopno postrojenje smjestit ce se u zgradu strojarnice na mjestu danasnjeg. U postojecem
objektu treba djelomicno ukloniti podnu plocu prvog kata buduci da novo SF6 postrojenje treba vecu
visinu. Osim uklanjanja ploce prvog kata na tom dijelu zgrade treba izvrsiti gradevinske zahvate
vezane za ukrucenje konstrukcije zgrade, ucvrscenje nekih njenih dijelova te taj dio arhitektonski
urediti.
Na ostalim dijelovima zgrade strojarnice predvideno je izvedba ukrucenja na djelovanje seizmickih

utjecaja, rekonstrukcija krova, uredenje fasade, uredenje pomocnih prostorija.
Razmatrane varijante hale strojarnice oznacene su na slijedeci nacin:
Proizvodne Oznaka varijante

lnstalirani protok
jedinice tehnickog rjesenja
3
m /s
30 4x7,5 m3/s s,
36 3
4x9 m /s s2
40 4x10 m3/s s3
44 3
4x11 m /s s4
48
3
4x12 m /s Ss
3 3
30 3x8 m /s + 6 m /s Ss
3 3
36 3x1 0 m /s + 6 m /s Sr
3 3
42 3x12 m /s + 6 m /s Ss
Varijante S1-S5 odbacene su i nisu usle u konacnu usporedbu tehnickih rjesenja. Razlog za to je
dopuna projektnog zadatka (vidi prilog br. 3) u kame je postavljen zahtjev da elektrana mora
3
kontinuirano raditi protocno ispustajuci uvijek kroz turbinu bioloski minimum od 3,0 m /s. Zbog toga
3
su predvidene proizvodne jedinice s instaliranim protokom od 6,0 m /s koje kod rada sa 50%
kapaciteta mogu propustiti 3,0 m3/s.
Za samu halu strojarnice gdje su smjesteni agregati, te za komandu i pomocne prostorije nisu
razmatrana alternativna rjesenja za pojedini instalirani protok. Buduci da se odustalo od varijanti s
dva velika i jednim malim agregatom, odnosno dva velika i dva mala agregata, za svaki instalirani
protok razmatrana je samo jedna varijanta. Treba naglasiti da se od kombinacija s razlicitim
agregatima odustalo i zbog toga sto bi u tom slucaju trebalo izvesti daleko vece gradevinske zahvate
na strojarnici. To se prije svega odnosi na izmicanje izlaznih kanala i promjenu njihovih dimenzija,
sto bi zahtijevalo vece zahvate na konstrukciji zgrade u predjelu temelja. Rusenje starih ciglenih
svodova izlaznih kanala i izvodenje novih, ozbiljno bi narusilo izvorni izgled strojarnice.
Za rasklopno postrojenje razmatrane su za svaki instalirani protok dvije varijante tehnickog rjesenja.
Varijante se razlikuju jedino po vrsti sabirnica. Varijantno se predvidaju sabirnice1 0 kV iii 110 kV.,
dok se postrojenje predvida u izvedbi SF6. U gradevinskom smislu varijante se neznatno razlikuju.
Detalji o opremi vezanoj uz rasklopno postrojenje dati su u tocki 8.5
0
.,_ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 125
\F1
·,.::-!
Razmatrane varijante rasklopnog postrojenja oznacene su na slijedeci nacin :
INSTALIRANI
VARIJANTA RASKLOPNO POSTROJENJE
PROTOK
RP 1.1 SF6110 kV, SABIRNICE 10 kV
3
RP 1.2
30 m /s SFS 110 kV, SABIRNICE 110 kV

3
RP2.2
36 m /s SF6110 kV, SABIRNICE 110 kV

3
RP3.2
RP4.1 SFS 110 kV, SABIRNICE 10 kV

3
RP4.2

3
RP5.2
t
Varijante 1.1, 2.1, 3.1, 4.1 i 5.1 oznacavaju rasklopno postrojenje sa sabirnicama 10 kV, a varijante
1.2, 2.2, 3.2, 4.2 i 5.2 oznacavaju rasklopno postrojenje sa sabirnicama 110 kV.
Troskovi gradenja dati su u prilogu 8.1 0.

..,. elektroprojekt
r:,.
{;f )
"'""" d.d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 1 List 126
8.10 TROSKOVI GRA£>ENJA
t'-:_:.~
~
...
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
~ List
008
127
Sadi'Zaj
List
8.10.1. OPCENIT0 ....... ... ........ ............. ...................................................... 128
8.10.2 TROSKOVI TEHNOLOSKIH CJELINA......................................... 129
8.10.3 TROSKOVI VARIJANTI .................................... .......... ........ .......... . 132

8.10.3.1 Troskovi odbacenih varijanti.. .......................................... ...... .. .. 132
8.10.3.2 Troskovi varijanti koje su prihvacene za daljnju
obradu za odabir velicine izgradnje ............................. .. .. .. ........ 140
8.10.4 ZAKLJUCAK ..... .............. ... .................... .......... .............................. 145
p~
"V
,...,.... elektroprojekt d .d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
~ List
008
128
c·-:- ··:.~
.• .·
8.10.1 OPCENITO
Troskovi gradenja iskazani su po pojedinim tehnoloskim cjelinama kako slijedi:
• Dovodni tunel ( tunel, ulazna gradevina I vodne komore)

• Tlacni cjevovodi i zasunske komore
• Strojarnica
• Rasklopno postrojenje
Za svaku od navedenih tehnoloskih cjelina izracunati su troskovi gradenja po varijantama kako

je to navedeno u predhodnim poglavljima. Svi troskovi gradenja dati se tabelarno. U tablicama
su razd vojeni troskovi gradenja za pojedine objekte koji su obuhvaceni u tim tehnoloskim
cjelinama te troskovi elektrostrojarske I hidromehanicke opreme. Posebno su iskazani I troskoci
rusenja gradevina i demontaze opreme starog postrojenja (vidi tablice na slijedecim
stranicama).
Na temelju dobivenih rezultata najpovoljnija rjesenja uzeta su u obzir kod formiranja varijanti
[
\-o-4 rjesenja rekonstrukcije HE Miljacka.
!17
Kako je receno u prilogu 7 razmatrane su dvije grupe varijanti:

varijante s cetiri iste proizvodne jedinice u strojarnici :
• 4x7,5 m /s
3
=30 m3/s
3 3
• 4x9,0 m /s= 36 m /s
3 3
• 4x10,0 m /s= 40 m /s
• 4x12,0 m3/s= 48 m3/s
3
varijante s jednom jedinicom od 6,0 m /s i tri preostale vece jedinice :
•
3
3x8 m /s + 6,0 m /s
3
=30 m /s
3
3 3 3
• 3x10 m /s +6,0 m /s = 36 m /s
3 3 3
• 3x12 m /s + 6,0 m /s= 42 m /s
U okviru dopune projektnog zadatka zatrazeno je da u buducoj HE Miljacka treba biti jedna
3
proizvodna jedinica koja maze raditi s minimalnim protokom od 3,0 m /s. Takav zahtjev bitno je
izmijenio vee postavljena tehnicka rjesenja strojarnice koja su na nacrtima oznacena sa
simbolima S 1-S5 kod kojih su u strojarnici bile predvidene po cetiri jednake proizvodne jedinice.
Ta tehnicka rjesenja strojarnice su odbacena, a razradena su nova tehnicka rjesenja strojarnice
3
sa jednom proizvodnom jedinicom od 6,0 m /s i tri preostale vece jedinice.
U ovom poglavlju prikazani su troskovi varijanti rjesenja koje su u konacnici prihvacene u

konacnoj analizi za odabir velicine izgradnje u prilogu 10, kao i troskovi onih varijanti koje su
morale biti odbacene.
,...,..
.., Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
elektroprojekt d.d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 129
(;)
8.10.2 TROSKOVI TEHNOLOSKJH CJELINA
Troskovi pojedinih tehnoloskih cjelina dati su tabelarno na slijedecim stranicama.
HE MILJACKA
TABLICE TROSKOVA VARIJANATA REKONSTRUKCIJE PO TEHNICKJM CJELINAMA
1. TEHNOLOSKA CJELINA: OOVODNJ TUNELI
(ulazna gradevina+tunel+vodna komora+hidromehanicka oprema ulazne gradevine i vodne komore)
·c:
Ill-"' Varijanta Uklanjanje i
Vodna
~~0 tehnickog demontaza Ulazna gradevina Tunel
komora
HMO Ukupno
<IIQ. ~esenja postrojenja
E
(m"/
(kn) (kn) (kn) (kn) (kn) (kn)
s)
Tehnicki
1.1a neprihvatljiva
I.1b 268.000,00 973.000,00 15.757.000,00 3. 701.000,00 3.323.000,00 24.022.000,00
30 I.1c 268.000,00 973.000,00 21 .272.000,00 3.701.000,00 3.323.000,00 29.537.000,00
I.1d 268.000,00 973.000,00 19.696.000,00 3. 701.000,00 4.981 .000,00 29.619.000,00
III.1 268.000,00 6.740.000,00 27.742.000,00 7.768.000,00 4.981 .000,00 47.499.000,00
Tehnicki
I.2a ne prihvatljiva
I.2b 268.000,00 973.000,00 18.915.000,00 3.701 .000,00 4.981 .000,00 28.838.000,00
I.2c 268.000,00 973.000,00 23.076.000,00 3. 701.000,00 4.981.000,00 32.999.000,00
36
I.2d 268.000,00 973.000,00 23.644.000,00 3.701 .000,00 4.981 .000,00 33.567.000,00
II.2 268.000,00 1.135.000,00 25.062.000,00 3. 701.000,00 4.981.000,00 35.147.000,00
III.2 268.000,00 7.080.000,00 30.361 .000,00 8.422.000,00 4.981.000,00 51.112.0( 0
"~'i
1.3 268.000,00 1.114.000,00 25.324.000,00 3.701.000,00 4.981 .000,00
-
35.388.000,00
40 II.3 268.000,00 1.250.000,00 26.514.000,00 3. 701.000,00 4.981 .000,00 36.714.000,00
III.3 268.000,00 7.461 .000,00 32.380.000,00 8.590.000,00 4.981 .000,00 53.680.000,00
1.4 268.000,00 1.255.000,00 26.590.000,00 3.701.000,00 4.981 .000,00 36.795.000,00
44 11.4 268.000,00 1.375.000,00 28.105.000,00 3.701.000,00 4.981.000,00 38.430.000,00
III.4 268.000,00 7.805.000,00 33.675.000,00 9.619.000,00 4.981 .000,00 56.348.000,00
1.5 268.000,00 1.350.000,00 28.185.000,00 3.701.000,00 4.981 .000,00 38.485.000,00
48 II.5 268.000,00 1.420.000,00 29.510.000,00 3. 701.000,00 4.981.000,00 39.880.000,00
III.5 268.000,00 8.100.000,00 35.359.000,00 10.139.000,00 4.981 .000,00 58.847.000,00
Napomena : Opis varijanti tunela dat je na tabelama u prilogu 8.3
~:::.~,~
v
,....
..., elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
~ List
006
130
£)
to:)
2. TEHNOLOSKA CJELINA : TLACNI CJEVOVODI

(tlacni cjevovodi+zasunske komore+hidromehanicka oprema zasunskih komora)
lnstalirani Varijanta Uklanjanje i

protok Tlacni Zasunske
tehnickog demontaza I HMO Ukupno
Q; cjevovodi komore
rjesenja postrojenja
(m~/s) (kn) (kn) (kn) (kn) (knl
C1 .a · 4.910.000,00 24.999.000,00 900-.000,00 1.650.000,00 32.459.000,00
30
C1.b 4.910.000,00 19.325.000,00 900.000,00 1.815.000,00 26.950.000,00
C2.a 4.910.000,00 26.587.000,00 900.000,00 2.010.000,00 34.407.000,00

36
C2.b 4.910.000,00 20.871.000,00 - 900.000,00 2.170.000,00 28.851 .000,00
C3.a 4.910.000,00 27.390.000,00 900.000,00 2.730.000,00 35.930.000,00

40
C3.b 4.910.000,00 22.050.000,00 900.000,00 2.560.000,00 30.420.000,00
C4.a 4.910.000,00 28.760.000,00 900.000,00 2. 730.000,00 37.300.000,00

44
C4.b 4.910.000,00 23.373.000,00 900.000,00 2.950.000,00 32.133.000,00
C5.a 4.910.000,00 29.623.000,00 900.000,00 3.090.000,00 38.523.000,00

48
C5.b 4.910.000,00 24.424.000,00 900.000,00 3.340.000,00 33.574.000,00
Napomena: Varijante tehnickog rjesenja s podoznakom "a" podrazumijevaju 4 tlacna cjevovoda, a varijante
tehnickog rjesenja s podoznakom "b" podrazumijevaju 2 tlacna cjevovoda
.., elektroprojekt d .d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 l List 131
3. TEHNOLOSKA CJELINA: STROJARNICA

(gradevinski dio+proizvodne grupe+hidromehanicka
oprema+upravljanje+pomocna oprema)
lnstali
Uklanjanje i
ran i Varija Gradevinski Proizvodne Pomocna
protok nta
demontaza
dio grupe
HMO Upravljanje
oprema
Ukupno
postrojenja
Q;
(m~/s) (kn) {kn)_ (kn) (kn) (kn)
30 S1 4.310.000 10.930.000 46.860.000 . 13.748.000 16.980.000 92.828.000
36 S2 4.310.000 11.184.000 46.109.500 129.000 13.748.000 17.805.000 93.285.500
40 S3 4.310.000 12.310.000 49.956.000 144.000 13.748.000 17.805.000 98.273.000
44 S4 4.310.000 12.930.000 52.860.000 201 .000 13.748.000 18.540.000 102.589.000
48 S5 4.310.000 13.641 .000 57.000.000 216.000 13.748.000 18.540.000 107.455.00C
30 S6 4.310.000 10.930.000 45.547.000 . 13.748.000 16.980.000 91.515.000
36 S7 4.310.000 11.184.000 46.109.500 129.000 13.748.000 17.805.000 93.285.500
42 SB 4.310.000 12.310.000 53.152.000 201.000 13.748.000 18.540 .000 102.261 .000
4. TEHNOLOSKA CJELINA: RASKLOPNO POSTROJENJE

(gradevinski radovi+elektrostrojarska oprema)
lnstaliran Varijanta Uklanjanje i

GracJevinski Elektrostrojarska
i protok tehnickog demontaza Ukupno
radovi oprema
Q; rjesenja postrojenja
(m~/s) (knJ. (kn) jknl (kn)
RP1.1 1.055.000,00 852.000,00 20.933.000,00 22.840.000,00
30
RP1.2 1.055.000,00 710.000,00 20.933.000,00 22.698.000,00
RP2.1 1.055.000,00 852.000,00 21 .503.000100 23.410.000100

36
RP2 .2 1.055.000100 710.000,00 21.503.000100 23.268.000100
RP3.1 1.055.000100 852.000100 21 .503.000100 23.410.000100

40
RP3 .2 1.055.000100 710.000100 21.503.000,00 23.268.000100
RP4.1 1.055.000100 852.000100 22.073.000100 23.980.000100

44
RP4.2 1.055.000100 710.000100 22.073.000100 23.838.000,00
RP5.1 1.055.000100 852.000100 22.073.000100 23.980.000100

48
RP5 .2 1.055.000100 710.000,00 22.073.000100 23.838.000,00
Napomena: Varijante 1.1 2.1 3.1, 4.1 i 5.1 oznacavaju rasklopno postrojenje sa sabirnicama 10 kV,a
I I
varlj ante 1.2 I 2.2, 3.2, 4 .2 i 5.2 oznacavaju rasklopno postrojenje sa sabirnicama 110 kV
~:~::.;.~
~
,...,... elektroprojekt d .d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
~ List
008
132
{:}).
8.10.3 TROSKOVI VARIJANTI
U oviru pregleda troskova varijanti tehnickih rjesenja rekonstrukcije HE Miljacka najprije su dati
troskovi varijanti koje su nakon dopune projektnog zadatka odbacena.
8.1 0.3.1 Troskovi odbacenih varijanti
Troskovi odbacenih varijanti prikazani su na nacin da su posebno prikazane najjeftinije varijante

za svaki instalirani protok,a posebno najskuplje. Posebno unutar svake varijante prikazane su
tehnoloske cjeline koje su uzete kod formiranja te varijante.
A. Najjeftinije varijante
.( . lnstalirani protok Q=30 m 3/s
)J
1. TEHNOLOSKA CJELINA
a) Postojeci gravitacijski tune! oblozen mlaznim betonom+ulazna gradevina+vodna
komora+hidromehanicka oprema (varijanta tehnickog rjesenja 1.1b).
Ukupno: 24.022.000,00
2 .TEHNOLOSKA CJELINA
b) Tlacni cjevovodi+zasunske komore+hidromehanicka oprema (varijanta tehnickog
rjesenja C1.b)
Ukupno: 26.950.000,00
c) Strojarnica (gradevinski radovi+proizvodne grupe+hidromehanicka
oprema+upravljanje+pomocna oprema) (varijanta tehnickog rjesenja S 1)
Ukupno: 92.828.000,00
d) Rasklopno postrojenje ( gradevinski radovi+elektrostrojarska oprema ) (varijanta
tehnickog rjesenja RP 1.1)
Ukupno: 22.840.000,00
Sveukupno: 166.640.000,00 kn
3
lnstalirani protok: Q=36m /s
a) Postojeci gravitacijski tunel oblozen mlaznim. betonom+ulazna gradevina+vodna
Ukupno: 28.838.000,00

rjesenja C2.b)
Ukupno: 28.851 .000,00
...
,...., elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00 .01
Knjiga
G01 .0 !
Prilog
list
008
133
Ukupno: 93 .285.500,00
Ukupno: 23.410.000,00
Sveukupno: 174.384.500,00 kn
3
a) Novi gravitacijski tune! oblozen mlaznim betonom+ulazna gradevina+vodna
komora+hidromehanicka oprema (varijanta tehnickog rjesenja 1.3 ).
Ukupno: 35.388.000,00
rjesenja C3.b)
Ukupno: 30.420.000,00
Ukupno: 98.273.000,00
4 . TEHNOLOSKA CJELINA
Ukupno: 23.410.000,00
Sveukupno: 187.491.000,00 kn
3
a) Novi gravitacijski tunel oblozen mlaznim betonom+ulazna gradevina+vodna
Ukupno: 36.795.000,00
rjesenja C4.b)
Ukupno: 32.133.000,00
J"'..a
Ukupno: 102.589.000,00
Ukupno: 23.980.000,00
Sveukupno: 195.497.000,00 kn
3
lnstalirani protok: 0=48m /s
(
Ji 1. TEHNOLOSKA CJELINA
a) Novi gravitacijski tuner oblozen mlaznim betonom+ulazna gradevina+vodna
Ukupno: 38.485.000,00
rjesenja C5.b)
Ukupno: 33.574.000,00
Ukupno: 107.455.000,00
'.J Ukupno: 23.980.000,00
Sveukupno: 203.494.000,00 kn
c-~·'"'!:.
~
Ill"..a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
.., elektroprojekt d.d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 ~ List 135
n··-.
I
Rekapitulacija najjeftinije varijante
3
lnstalirani protok (m /s) Varijanta Ukupni trosak (kn) Odnos cijena (%)
30 Opis vidi str.132 166.640.000,00 100
36 Opis vidi str. 132 174.384 .500,00 105
40 Opis vidi str.133 187.491 .000,00 113
44 Opis vidi str.133 195.497.000,00 117
48 Opis vidi str. 134 203.494.000,00 122
Napomena:
Opis pojedinih varijanti, odnosno pripadajucih tehnoloskih cjelina koje su uzete kod sastavljanja
varijanti dat je na str. 008/132-134.
,....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
List
008
136
@~
.,. ... /
B. Najskuplje varijante
3
a) Tlacni tune! oblozen betonom u oplati +ulazna gradevina+vodna

I
Ukupno: 47.499.000,00
rjesenja C1 .a)
Ukupno: 32.459.000,00
Ukupno: 89.828.000,00
Ukupno: 22.840.000,00
Sveukupno: 192.626.000,00 kn
lnstalirani protok: Q=36m 3/s
a) Tlacni tunel oblozen betonom u oplati+ulazna gradevina+vodna
komora+hidromehanicka oprema (varijanta tehnickog rjesenja 111.2).
Ukupno: 51 .112.000,00
rjesenja C2.a)
Ukupno: 34.407.000,00
Ukupno: 93.285.500,00
0
,....,. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
., elektroprojekt d .d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 137
E")
\:._'.'/
Ukupno: 23.410 .000,00
Sveukupno: 202.214.500,00 kn
Jnstalirani protok: Q=40m 3/s
a) Tlacni tunel obloien betonom u oplati +ulazna gradevina+vodna
Ukupno: 53.680.000/".
2. TEHNOLOSKA CJELJNA
rjesenja C3.a)
Ukupno: 35.570.000,00
Ukupno: 98.273.000,00
Ukupno: 23.410.000,00
Sveukupno: 210.933.000,00 kn
3
a) Tlacni tunel oblozen betonom u oplati +ulazna gradevina+vodna
Ukupno: 56.348.000,00
rjesenja C4.a)
Ukupno: 37.300.000,00
Ukupno: 102.589.000,00
E71:"\
~
,...,
..... elektroprojekt d.d. • zagreb
Y1 E9B.00.01 G01 .0 ~ list 138

Ukupno: 23.980.000,00
Sveukupno: 220.217.000,00 kn
3
a) Tlacni tunel oblozen betonom u oplati +ulazna gradevina+vodna
Ukupno: 58.847.000,00
rjesenja C5 .a)
Ukupno: 38.523.000,00
Ukupno: 107.455.000,00
Ukupno: 23.980.000,00
Sveukupno: 228.805.000,00 kn
,...
.., elektroprojekt d .d . • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
~ List
008
139
,r . . .
t;;;)
Rekapitulacija najskuplje varijante
3
lnstalirani protok (m /s) Varijanta Ukupni trosak (kn) Odnos cijena (%)
30 Opis vidi str.136 192.626.000,00 100
36 Opis vidi str.136 202.214.500,00 105
40 Opis vidi str.137 210.933.000,00 110
44 Opis vidi str.137 220.217.000,00 114
48 Opis vidi str.138 228.805.000,00 119
Usporedba najjeftinijih i najskupljih varijanata
3
lnstalirani protok (m /s) Varijanta Najjeftinija varijanta Najskuplja varij~nta Odnos cijena (%)
vidi
30 Napomenu 166.640.000,00 192.626.000,00 116
vidi
36 Napomenu 174.384.50_0,00 202.214.500,00 116
vidi
40 Napomenu 187.491 .000,00 210.933.000,00 113
vidi
44 Napomenu 195.497.000,00 220.217.000,00 113
vidi
48 Napomenu 203.494.000,00 228.805 .000,00 112
Napomena:
Opis pojedinih varijanti, odnosno pripadajucih tehnoloskih cjelina koje su uzete kod sastavljanja
varijanti dat je na str. 008/136-138.
,.....
Vrsta
Y1
Projekt
E98 .00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
j List
008
140
8.10.3.2 Troskovi varijanti koje su prihvacene za daljnju obradu za odabir velicine izgradnje
lnstaliran i protok: Q=30m 3/s
Varijanta (RSK30-Gis- TC4)
a) Postojeci gravitacijski tunel oblozen mlaznim betonom+ulazna gradevina+vodna
komora+hidromehanicka oprema (varijanta tehnickog rjesenja 1.1 b).
Ukupno: 24.022.000,00
( . rjesenja C1.a}
iJ Ukupno: 32.459 .000,00
oprema+upravljanje+pomocna oprema} (varijanta tehnickog rjesenja S 6}
Ukupno: 91 .516.000,00
d) Rasklopno postrojenje ( gradevinski radovi+elektrostrojarska · oprema } (varijanta
tehnickog rjesenja RP 1.1}
Ukupno: 22.840.000,00
Sveukupno: 170.837.000,00 kn
3
Varijanta (RSK30-Gin- TC4)
a) Novi gravitacijski tunel oblozen mlaznim betonom+ulazna gradevina+vodna
komora+hidromehanicka oprema (varijanta tehnickog rjesenja 1.1 d).
Ukupno: 29.619.000,00
b) Tlacni' cjevovodi+zasunske komore+hidromehanicka oprema (varijanta tehnickog
rjesenja C 1.a)
Ukupno: 32.459.000,00
Ukupno: 91.516.000,00
...
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
j List
008
141
tehnickog rjesenja RP 1. 1)
Ukupno: 22.840.000,00
Sveukupno: 176.434.000,00 kn
Varijanta (RSK30- T- TC4)
{ ' a) Novi tlacni tune! oblozen betonom u oplati+ulazna gradevina+vo6. _
~ komora+hidromehanicka oprema (varijanta tehnickog rjesenja 111.1 ).
Ukupno: 47.499.000,00
rjesenja C1 .a)
Ukupno: 32.459.000,00
oprema+upravljanje+pomocna oprema) (varijanta tehnickog ~esenja S 6)
Ukupno: 91.516.000,00
.( j Ukupno: 22.840.000,0
0 - -----------
Sveukupno: 194.314.000,00 kn
3
lnstaliranl protok: Q=36m /s
Varijanta (RSK36-G/s- TC4)
a) Postojeci gravitacijski tunel oblozen mlaznim betonom+ulazna gradevina+vodna
Ukupno: 28.838.000,00
2. TEHNOLO$KA CJELINA
rjesenja C2a).
Ukupno: 34.407.000,00
,._..
Y1 E98.00.01 G01.D ~ List 142
Ukupno: 93.285.500,00
Ukupno: 23.410.000,00
----------------
Sveukupno: 179.940.500,00 kn
3
Varijanta (RSK36-Gin- TC4)
komora+hidromehanicka oprema (varijanta tehnickog rjesenja 1.2d).
Ukupno: 33.567.000,00
rjesenja C2.a)
Ukupno: 34.407.000,00
Ukupno: 93.285.500,00
Ukupno: 23.410.000,00
Sveukupno: 184.669.500,00 kn
3
a) Novi tlacni tunel oblozen betonom u oplati+ulazna gradevina+vodna
Ukupno: 51.112.000,00
rjesenja C2.a)
Ukupno: 34.407.000,00
,...,
...
elektroprojekt d .d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
l List
008
143
~
Ukupno: 93.285.500,00
Ukupno: 23.410.000,00
Sveukupno: 202.214.500,00 kn

1'
@) Varijanta (RSK42-Gin-TC4)
Ukupno: 35.388.000,00
rjesenja C3.a)
Ukupno: 35.930.000,00
Ukupno: 102.261.000,0 '

Ukupno: 23.980.000,00
Sveukupno: 197.559.000,00 kn
lnstali rani protok: Q=42m 3/s
a) . Novi tlacni tune! oblozen betonom u oplati+ulazna gradevina+vodna
komora+hidromehanicka oprema (varijanta tehnickog rje~enja 111.3).
() Ukupno: 53.680.000,00
,....,. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
.., elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 144
.....
(;. _:r
--)
rjesenja C3.a)
Ukupno: 35.930 .000,00
Ukupno: 102.261.000,00
Ukupno: 23.980.000,00
Sveukupno: 215.851 .000,00 kn
Rekapitulacija najjeftinije varijante
lnstalirani protok (m 3/s) Varijanta Ukupni trosak(kn) Odnos cijena (%)
30 RSK30-Gis-TC-4 170.837.000,00 100
36 RSK36-Gis-TC-4 179.940.500,00 105
42 RSK42-Gin-TC-4 197.559.000,00 116
Rekapitulacija najskuplje varijante varijante
lnstalirani protok (m 3/s) Varijanta Ukupni tros~k(kn) Odnos cijena (%)
30 RSK30-T-TC-4 194.314.000,00 100
36 RSK36-T-TC-4 202.214.500,00 104
42 RSK42-T-TC-4 215.851.000,00 111

. , elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 145
~:.. · ....
\ o)
Usporedba najjeftinijih i najskupljih varijanata
lnstalirani Najjeftinija varijanta Najskuplja varijanta Odnos cijena

(kn) (kn) (%)
protok
30 RSK30-Gis-TC-4 170.837.000,00 RSK30-T-TC-4 194.314.000,00 114
36 RSK36-Gis-TC-4 179.940.500,00 RSK36-T-TC-4 202.214.500,00 112

-
42 RSK42-Gin-TC-4 197.559.000,00 RSK42-T-TC-4 215.851.000,00 109
8.10.4 ZAKLJUCAK
lz prikazanih troskova gradenja vidljivo je da najveci odnos izmedu najskuplje i nalieftinije

3
varijante iznosi 14% ito za instalirani protok Qli=30 m /s (varijante RSK.30-Gis-TC4/RSK.30-T-
TC4)), a najmanji odnos iznosi 9% za instalirani protok Qi=42 m 3/s (varijante RSK.42-Gin-
TC4/RSK.42-T-TC4).
Odnos izmedu najskuplje varijante Qi=42 m3/s ( varijanta RSK.42-T-TC4) koja se sastoji od
novog tlacnog tunela oblozenog armiranim betonom u oplati, cetiri tlacna cjevovoda, rasklopnc...,
postrojenja sa sabirnicom 10 kV i najjeftinije varijante Qi=30 m3/s (varijanta RSK.30-Gis-TC4)
koja se sastoji od postojeceg gravitacijskog tunela produbljenog i oblozenog mlaznim betonom,
cetiri tlacna cjevovoda, rasklopnog postrojenja sa sabirnicom 10 kV iznosi oko 26%.
t:::'l
0
,.....,
.....
elektroprojekt d .d. • zagreb
Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 146
GJ- \
t
8.11 PROIZVODNJA
,.....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 !
Prilog
List
008
147
Sadf'Zaj
List
8.11.1 MODEL PROIZVODNJE ENERGIJE .... .. .. ......................... ............ 148
8.11.2 PROIZVODNJA ENERGIJE ZA VARIJANTE

REKONSTRUKCIJE STARE ELEKTRANE ...... ....... ....... .............. 150
,...,..... elektroprojekt d.d. • zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
[ List
008
148
( ;)
8.11.1 MODEL PROIZVODNJE ENERGIJE
Proizvodnja HE Miljacka u referentnom 28-godisnjem razdoblju uzetom izmedu 01 .01.1963. i

31 .12.1990. godine (ukupno 10227 dana), rekonstruirana je na osnovu dnevnih hidroloskih
podataka s vodomjernog profila Marasovine, te podataka o proizvodnji sa elektrane.
Koristeni model proizvodnje energije zasniva se na racunu vodne bilance, te se maze obrazloziti
prema slijedecem. Pretpostavljen je nacin iskoristenja dotoka u rezimu dnevne regulacije, koji se
postize prikladnim koristenjem pripadne akumulacije. Pri tom je uzeto u obzir kontinuirano
3
ispustanje bioloskog minimuma na pregradi Brljan u iznosu 1,5 m /s. Na ovaj nacin formuliran je
raspolozivi dnevni protok za proizvodnju na HE Miljacka prema izrazu 8.11 .1.
(8.11 .1)
3
gdje je Vrasp ..... ........ raspolozivi dnevni volumen vade za proizvodnju (m )
3
OsRo ... .. ........ srednji dnevni dotok na profilu Marasovine, rijeka Krka (m /s)
3
QBM ...... .......protok ispustanja bioloskog minimuma na pregradi Brljan (m /s)
86400 ...... .. ..... broj sekundi u jed nom danu
Koji ce dio raspolozivog protoka, koji je uvjetovan hidrologijom, biti iskoristen u dnevnoj
proizvodnji bitno zavisi od instaliranog protoka elektrane Qi· Tijekom svakog sata najvise se
maze iskoristiti u proizvodnji volumen koji je jednak umnosku Or3600, te se prema tome maze
definirati moguci broj sati rada s instaliranim protokom u jednome danu izrazom 8.11.2.
T = Vrasp/Or3600 (8.11 .2)
gdje je T ................. .......broj mogucih sati rada s instaliranim protokom elektrane u jednome
danu uz raspolozivi dotok na ulazu u akumulaciju
Proizvodnja energije se sada definira kako slijedi.

Aka jeT< 24, tada je E = P·T (kWh)
Aka je T:::: 24, tada je E = P·24 (kWh)
P je snaga elektrane prema izrazu:

P =9,81·0rHn·rtA (kW)
3
gdje je Qi instalirani protok (m /s)
Hn neto pad (m)
llA ukupni koeficijent iskoristenja agregata
Za postojecu HE Miljacka i promatrano razdoblje uzeti su slijedeci parametri koristeni u modelu

proizvodnje:
3
Qi= 24 m /s
Hn= 102m
llA = 0,85
,....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 ~
Prilog
List
008
149
(~.;
.. ,
...
:; ;..
Opi5anim modelom proizvodnje energije rekon5truirana je proizvodnja HE Miljacka u razdoblju

01.01.1963. do 31 .12.1990. te je U5poredena 5 podacima o proizvodnji 5 elektrane, vidi tablicu
8.11 .1.
Tablica 8.11 .1 Model proizvodnje energije- bazdarenje na razdoblje 1963.-1990.

( 1) (2) (3) (4)
Godisnja Godisnja Razlika
proizvodnja proizvodnja modelske i
Godina
dobivena prema podacima zabiljezene
mode 1om s elektrane proizvodnje
GWh GWh %
1963 131 ,12 130,57 0,42
1964 123, 08 128,80 4,44
1965 144,56 143,10 1,02
1966 136,05 135 70 0,26
1967 125,56 131,80 4,73
1968 129,22 133,50 3,21
1969 137,09 138,40 0,95
1970 123,59 123,00 0,48
1971 111,49 110,10 1,27
1972 128;51 125,40 2,48
1973 96,90 98,30 1,43
1974 150,35 146 30 2,77
1975 124,34 123,00 1,09
1976 133,53 130,90 2,01
1977 130,90 127,90 2,35
1978 132,19 128,10 319
1979 136,10 134,50 119
1980 143,22 141.40 1,29'
1981 120,03 123,30 2,65
1982 110,95 116,00 4, 36
1983 102,27 103 60 1,28
1984 125,46 120 40 4,20
1985 92,88 95,50 2,75
1986 111,72 - 117,00 4,51
1987 103 09 112,61 8,45
1988 111,74 119,31 6,34
1989 93,99 93,21 0,84
1990 83,67 84,17 0 59
Srednja
121,20 122,00 0,65
vriiednost
Postignuto je veoma dobra podudaranje izmedu modelirane proizvodnje energije i stvarno

ostvarene proizvodnje, te je ovakav model usvojen za dalje abrade. Promjenom pojedinih
parametara u modelu (instalirani protok, bioloski minimum, pad, koeficijent iskoristenja) se za
isti hidroloski niz moze dobiti pripadna proizvodnja energije.
Napominje se kako je ovakav model proizvodnje primjenjen iskljucivo u svrhu usporedbe

proizvedene energije za razlicite velicine izgradnje HE odnosno instalirane protoke i u sebi nasi
stanovite predpostavke. Rad HE Miljacka ima svojstvena ogranicenja, kao sto je nacin koristenja
,....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
j List
008
150
akumulacije, ispustanje bioloskog minimuma na pregradi Brljan, kao i nacin kontinuiranog

prihranjivanja nizvodnog korita Krke u profilu elektrane cak i za ekstremno malih voda. Radi ovih
specificnosti koje diktiraju prakticki protocni rezim rada elektrane, instalirani protok, od svih
promjenjivih tehnickih velicina, ima daleko najdominantniji utjecaj na godisnju proizvodnju, jer
naprosto odreduje koji ce se dio dnevnog dotoka energetski preraditi a koji dio ce se preliti na
pregradi. Promjene u neto padu elektrane za pojedine protoke, posebice za slucaj varijanti s
tlacnim tunelom, iii promjene koeficijenta iskoristenja agregata u nekom radnom podrucju,
pokrivanje krivulje dotoka ukljucivanjem pojedinih proizvodnih jedinica i slicno, daleko manje
utjecu na godisnju proizvodnju.
Drugim rijecima, osim instaliranog protoka (kao najdominantnijeg tehnickog parametra), na

godisnju proizvodnju elektrane najveci uljecaj ima hidrologija Krke (kao najdominantniji prirodni
parametar), odnosno kolicina i raspored dotoka tijekom godine. Posta se je raspolagalo 28-
godisnjim hidroloskim nizom dnevnih dotoka, on je najbolje simulirao hidrologiju Krke u jednom
duzem razdoblju, a mjerodavna godisnja proizvodnja za pojedini instalirani protok dobivena je
kao aritmeticka sredina svih pojedinih godisnjih proizvodnji ostvarenih na raspolozivom
hidroloskom nizu. Na ovaj nacin uzeta su obzir oba najvaznija faktora koji utjecu na godisnju
proizvodnju elektrane: prirodni dotok i instalirani protok elektrane.
8.11.2 PROJZVODNJA ENERGIJE ZA VARIJANTE REKONSTRUKCIJE STARE ELEKTRANE
Za varijante postavljene u tocki 7.2 Rekonstrukcija stare elektrane, u tablici 8.11.2 prikazana je
proizvodnja energije u prosjecnoj hidroloskoj godini. Pritom je koeficijent iskoristivosti agregata
(proizvodne grupe) TIA postavljen prema slijedecem izrazu:
YJA = l'JT • l'JG • l'Jtr
TIT- koeficijent iskoristivosti turbine

YJG - koeficijent iskoristivosti generatora
YJtr- koeficijent iskoristivosti transformatora
U optimumu, vrijednosti pojedinih koeficijenata iskoristivosti za odabrane proizvodne grupe

(prilog 8.4) iznose YJT = 0,945 l'JG= 0,985 lltr = 0,995, sto daje TIA = 0,926. Na postojecoj staroj
elektrani prosjecni TIA s kojim radi elektrana je oko 0,85. Nove proizvodne grupe, kako je
pokazano, trebale bi imati znatno povoljniji koeficijent iskoristivosti (0,926 u optimumu), a kao
prosjecni l'JA s kojim je izracunata godisnja proizvodnja elektrane uzeta je vrijednost 0,90. Zbog
usporedbe i kvantificiranja utjecaja koeficijenta iskoristivosti na proizvodnju, vrijednosti godisnje
proizvodnje izracunate su, za razlicite instalirane protoke elektrane, sa obje prosjecne vrijednosti
koeficijenta iskoristivosti agregata- 0,85 i 0,90.
Dane vrijednosti dobivene su modelom proizvodnje energije koji je opisan u tocki 8.11.1. Nairne,
radi se o prosjecnoj godisnjoj proizvodnji energije uz dane parametre dobivenoj kao srednja
vrijednost proizvodnje za 28 godisnji hidroloski niz (1963.-1990.). Proizvodnja energije u funkciji
instaliranog protoka takoder je prikazana na dijagramima 8.11.1 i 8.11.2.
....
~
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
List
008
151
Tablica 8 .11.2 Proizvodnja energije u prosjecnoj hidroloskoj godini
3 Egad (GWh) Egad (GWh)

Qi (m /s) Index 1 Index 2
Hn=102m , l]A=0,85 Hn=102m, l]A=0,90
24,00 121,20 128,33 100 -

30,00 133,09 140,92 110 100
36,00 140,96 149,25 116 106
40,00 144,72 153,23 119 109
42,00 146,24 154,85 121 110
44,00 147,59 156,27 122 111
48,00 149,80 158,61 124 113
HE MILJACKA
Godisnja prosjecna proizvodnja energije ovisno od velicine instaliranog protoka
Hn=102 m, l]A =0,85, Q8 M=1,5 m 3/s
160
150
2
3:
~
140
130
_..-A ~
f.-- - ~~
.,. ~
0
w"' 120
v
110 -
100
~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ « ~ ~ ~
Q 1 (m 3/s)
HE MILJACKA
Godl~nja prosjecna proizvodnja energije ovisno od velicine instaliranog protoka
Hn=1 02 m, l]A=0,90, Q 8 M=1,5 m 3/s
160 .....
150
~
~
- ~
,..-
- ~
2 140
v
3:
~
~
~ 130 ~
'&
w"'
120
110
100
~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ « ~ ~ ~
... Ql (mlfs)
0.e
Dijagrami 8.11 .1 i 8.11 .2

,....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
List
006
152
Hidroloski niz dnevnih protoka na profilu Marasovine od 1963. do 1990. moze posluziti i kao
podloga izracuna st~pnja iskoristenosti prirodnog dotoka, u ovisnosti od instaliranog protoka
elektrane, ukoliko se primijeni opisani model proizvodnje energije. Na dijagramu 8.11.3 dana je
recena zavisnost. Stupanj iskoristenja definiran je kao odnos volumena vade iskoristenog u
proizvodnji i volumena vode koji je bio energetski raspoloziv, obzirom na prirodni dotok kojem je
3
oduzet ispusteni bioloski minimum od 1,5 m /s.
Dijagram 8.11 .3
..
HE MILJACKA
Stupanj iskorl~tenja dotoka prl dnevnoj regulaclji u tunkcijl instaliranog protoka elektrane
1
Dijagram dobiven obradom dnevnih dotoka u razdoblju 1963.-1990. i uz OoM=1,5 m /s
-
.1.00
~
0.90
0.80
~
v--
0.70
/
"'~ 0.60
/
-
>
~
>"'
0.50
v
/
II
0.40 /
/
0.30
0.20
/
v
L
0.10
0.00
v
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60
lnstallranl protok (m 1/s)
., elektroprojekt d .d. • zagreb Y1 E98.00.D1 G01.0 List 153
8.12 ANALIZA ORGANIZACIJE GRAf>ENJA I

VREMENSKI PLAN GRAf>ENJA
0
,......
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
List
008
154
Sadr:Zaj
List
8.12.1 OPCENIT0 ..... ........... ............ .. .............. .... ......... .... ...... ...... ........ .......... .. ..... 155
8.12.2 ANALIZA ORGANIZACIJE I TRAJANJA GRA£>ENJA TUNELA ........ .. ..... 155
8.12.3 ANALIZA ORGANIZACIJE I TRAJANJA GRA£>ENJA TLACNIH

CJEVOVODA I ZASUNSKIH KOMORA ................. ... ......... ........ .. ....... .. ..... 157
8.12.4 ANALIZA TRAJANJA GRADEVINSKIH RADOVA NA STROJARNICI ..... 157
8.12.5 ZAKLJUCAK .. .............. .......... ...... .................. ........... .................. ................ 158
( ;)
elektroprojekt d .d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 List 155
8.12.1 OPCENITO
Organizacija gradenja razmatrana je sa stanovista postavljanja takve organizacije koja bi

omoguCila da se radovi na rekonstrukciji izvode u fazama s mogucnoscu da dio proizvodnih
jedinica elektrane radi. Kljucni u tom smislu su radovi na izgradnji (rekonstrukciji) dovodnog tunela
i radovi u strojarnici.
8.12.2 ANALIZA ORGANIZACIJE I TRAJANJA GRADENJA TUNELA
Vrijeme izvodenja radova na izgradnji (rekonstrukciji) dovodnog tunela posebno je analizirano. Za

svaki tunel posebno je analiziran iskop, te ovisno o tehnickom rjesenju - oblaganje mlaznim
betonom iii izvodenje betonske obloge. U skladu s principima analize vremena gradenja za radove
na pojedinim varijantama dodjeljivani su, ovisno o problematici, odgovarajuci tezinski faktori.
Tuneli se izvode sa dva napadna mjesta. Kad je u pitanju rekonstrukcija starog tunela razmatr<
je i mogucnost aktiviranja napadnog mjesta u sredini tunela. Takav pristup trazio bi izgradnju
pristupne ceste sto bi povecalo troskove gradenja, a u pogledu skracenja roka ne bi dalo
znacajnije ustede, to tim vise sto se u daljnjim razmatranjima pokazalo da izgradnja tunela nije na
kriticnom putu . Zbog toga je ta mogucnost odbacena.
Analiza je pokazala da najkrace traju radovi na varijanti I. 1b - dokop tunela i oblaganje mlaznim
betonom za instalirani protok 30 m3/s. Radovi na toj varijanti traju oko 10,3 mjeseca. U okviru
razmatranja u obzir je uzeto i trajanje radova na ulaznim gradeyinama i vodnim komorama. Tu je
uzeto u obzir potrebno rusenje i demontaza opreme, izvedba gradevinskih radova i montaza nove
opreme.
Najdulje traju radovi na tunelu varijanta 111.1 - tunel za tecenje pod tlakom za instalirani protok 30
3
m /s. Radovi na toj varijanti trajali bi oko 20 mjeseci. U okviru razmatranja u obzir je uzeto i
trajanje radova na ulaznim gradevinama i vodnim komorama sa svim pripadajucim radovima kao i
u prethodnom odlomku (vremenski plan gradenja pojedinih varijanti dovodnih tunela dat je n"'
slijedecoj stranici).
Gradenje vodne komore za tlacnu varijantu razmatrano je u okviru gradenja tlacnog tunela, dok je
gradenje vodnih komora za gravitacijsku varijantu razmatrano u okviru gradenja zasunskih
komora.
........ .....
·"'··J.d
t~
CD
-"
CD
Varijante Protok REKONSTRUKCIJA HE MILJACKA .,

Tecenje 0
tehnickog Potrebno vrijeme gradenja za razlicite varijante tehnickog rjesenja dovodnog tunela
.,
"'0
riesenia m3/s 1 mi. L2 m .i3 mi.i4 milS mi. !6 mj.i7 mj. !8 mj.i9 mjJ10 mjJ11 miJ12 mi.i13 mi.i 14 mi.l15 mi.i 16 mi.i17 mi.l 18 mi-1 19 mi.! 20 mi.
-·"
0
-
1.1b 30 Gravit. ' I
I I ' I I
I
' I
' ' I I
CD
1.1c 30 Gravit. I
I I I
I !
I. 1d 30 Gravit. I
I
I
I
I
I I 0 ..
Ill. 1 30 Tlacno 0..
1.2b 36 Gravit. I
'
I
I
l
''
I. 2c 36 Gravit. N
' m
1.2d 36 Gravit. I
I
I
I
I
I
'
I
I
I
I
co
(1)
stari I
I I
I
I
'
I
I
I
I
I
I I
I
I
I
'' o-
11.2 36 Gravit.
novi
' ' I
I
I
I
I
I
Ill. 2 36 Tlacno
1.3 40 Gravit.
.
I I I I
stari II I
I I I
I
I
' I I I I
.
'' I
I I I I
•
40 Gravit.
r--1
I
11.3 I I
' I I I
novi
-< V>~
I
Ill. 3 40 nacno l .....

iii
1.4
11.4
44
44
Gravit.
Gravit.
stari I
I
I I
'
I
I
I
I
I I
I
I
.
I
I
I
I
I
I
I
...
novi I I
I
I
I
Ill. 4 44 Tlacno I
m
I. 5 48 Gravit.
stari
I
I
'
I
I
g~ .Q.
-u
11.5 48 Gravit.
I I
'
I
I ' '' I •
.....
0
CD
~
"'
novi I
I I '
I
I
I
I
I
Ill. 5 48 Tlacno I I
.
G) ?\
...
0
.
0
2.
-·
<0
Ill
...
r -u
(jj' ~
~ 0
<0
..... 0
(.11 0
Ol (X>
elektroprojekt d .d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 List 157
8.12.3 ANALIZA ORGANIZACIJE I TRAJANJA GRADENJA TLACNIH CJEVOVODA I ZASUNSKIH

KOMORA
Kod anallze trajanja gradenja zasunskih komora i tlacn lh cjevovoda razmatrane su tri grupe
radova :
• Rusenje i demontaza opreme
• Gradevinski radovi
• Montaza opreme
Gradenje vodnih komora ne maze se organizacijski odijeliti od gradenja zasunskih komora i

tlacnih cjevovoda , ukoliko se zeli dobiti optimalno vrijeme gradenja. Zbog toga, kod gravitacijskog
dovoda, ti su radovi medusobno uskladeni ( vidi gantogram).
Posebno su analizirani radovi na zasunskim komorama, a posebno na cjevovodima. Za pri'

zasunskim komorama predvidena je gradnja prilazne ceste sa postojece prilazne ceste elektram.
Najprije treba ukloniti postojece zasunske komore. Nakon uklanjanja zasunskih komora na
njihovom mjestu organizira se radni plato na kojemu se postavlja oprema za izvlacenje cjevovoda
(vitla i sl). U pravilu, predvideno je da se cijevi rezu na lieu mjesta i u dijelovima izvlace prema
gore na radni plato, utovaruju i odvoze. To isto vrijedi i za materijal od betonskih temelja.
Za potrebe izgradnje cjevovoda treba po trasi svakog cjevovoda postaviti tracnice po kojima ce se
na specijalnoj platformi na mjesto ugradnje spustati materijal i celicne cijevi. lzgradnja temelja i
montaza cijevi za svaki cjevovod tece paralelno.
Najprije ce se vrsiti radovi na krajnjem cjevovodu br 1, pa redom do najbli:Zeg prilaznoj cesti -

cjevovodu br.4 (iii br.2 ukoliko se odabere varijanta sa dva cjevovoda) Radovi na betonskim
blokovima ispred strojarnice i ulaznim dijelovima cjevovoda izvodit ce se sa donje prilazne ceste
iza strojarnice .
..{ -;
~ Nakon sto se zavrse cjevovodi izgradit ce se zasunske komore. Gradenje vodnih komora moglo bi
uz dobru organizaciju teci paralelno s izgradnjom cjevovoda.
Predvida se da radovi na jednom cjevovodu traju oko 5 mjeseci, a na jednoj zasunskoj komori 6
mjeseci ( vidi gantogram).
8.12.4 ANALIZA TRAJANJA GRAElEVINSKIH RADOVA NA STROJARNICI
Radovi na strojarnici analizirani su na slijedecim cjelinama:
• Radovi u hali strojarnice u kojoj su smjesteni agregati

• Radovi na komandi
• Radovi na rasklopnom postrojenju
• Radovi na zgradi strojarnice (krov, fasada, pomocne prostorije, okolis)
elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 List 158
Analiza radova pokazala je da su radovi u hali strojarnice na kriticnom putu. Zbog skucenog
prostora u hali je prakticki nemoguce organizirati radove, a da istovremeno elektrana djelomicno
radi, odnosno da rade recimo dva agregata. Elektrana bi mazda mogla djelomicno raditi sa dva
agregata u vrijeme kada se demontiraju prva dva agregata. Medutim kada pocnu garadevinski
radovi na dijafragmi, iskopi i ugradnja difuzora, novih agregata i opreme, rad elektrane je
nemoguc.
Treba imati na umu da iz strojarnice treba demontirati i izvuci oko 1.600 t opreme sto je vrlo
zahtjevan posao i isto toliko opreme dopremiti i montirati i u meduvremenu deponirati ispred iii u
strojarnici. Analiza je pokazala da bi samo radovi na demontazi i odvozenju opreme mogli trajati
oko 4 mjeseca. Ukupno trajanje radova u hali strojarnice predvideno je oko 21 mjesec. Sve to pod
uvjetom da sva oprema, prvenstveno agregati, bude na vrijeme narucena i isporucena (vidi
gantogram).
Radovi na rasklopnom postrojenju traju oko 12 mjeseci, ali oni nisu na kriticnom putu. Ostali
radovi na strojarnici mogu se uklopiti u potrebno vrijeme za radove u hali strojarnice s agregatima.
Za izvodenje radova u strojarnici bit ce potrebno zbog dovozenja velikih dijelova opreme prosiriti
postojecu pristupnu cestu. Ukoliko bi se isle na soluciju da se oprema sastavlja na lieu mjesta, u
tom slucaju vrijeme potrebno za njenu montazu i ugradnju bit ce vece. Osim toga, na platou
strojarnice i u samoj strojarnici nema dovoljno prostora za izvodenje vecih zahvata na opremi.
8.12.5 ZAKLJUCAK
Na osnovi provedene analize trajanja radova vidljivo je da su radovi u hali strojarnice na kriticnom
putu. fzvodenje tih radova zahtjeva potpun prestanak rada elektrane na najmanje 20 mjeseci. To
znaci da se unutar tog perioda mogu izvrsiti radovi i na svim ostafim objektima (vidi gantogram na
slijedecoj stranici).
Napomena:
Gantogram je izraden sa svrhom da se pokaze da su radovi na strojarnici na kriticnom putu. U

gantogramu je uzet primjer objekta s gravitacijskim dovodom i · varijante tunela za koji radovi
n~duze traju. Radovi na nekim varijantama tunela za tlacnu varijantu traju duze od radova za
gravitacijsku varijantu, ali ne duze od radova u strojarnici koja je u svim varijantama na kriticnom
putu.
,-"\
0
REKONSTRUKCIJA HE MILJACKA - VREMENSKI PLAN GRA£>ENJA
(~
GOOINAU:GRAONJE I. GODINA !I. GODINA
MJESEC 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
PRlPREMA GRAElENJA
PRJPREMA GRAflENJA TUNEI.A
1. TUNEL
IZVEDBA TUNB.A (JSI<OP I BETON) ""'"""""" CD
2. VODNA KOMORA
GRAVITACIJSKO
TECENJE
1. RuSENJE I OEMONTAZA
j2. GRAf>EVlNSKJ RADOVI
.
I
co
3.1ZASUNSKA.
fa MONTAiA OPREME
OEMONTAiA OPREI!o!E
...._
i - ""'
r+
0"""
KOMORA2 GRA£lEVINSKI RAOOV\ ! "0
UGRADNJA OPREME
.
I
. - """
3.ZASUNSKE
3.1 ZASUNSAA
KOMORA1
D!OMONTAiA OPREME I RlJS.
GRAE>EVINSKI RAOOVI
......
0
co
UGRAONJA OPREME I
4.1 CJEVOVOO
BROJ1
DEMONTAiA I RuSENJ~
TEMEWI
I
. lo- ""
r+
0..
MONTAiA CJEVO\IOOA ! 0..
4.2 CJEVOVOD
BROJ2
OEMONTAiA I RU~E
TEMEWI
..
I - N
!l)
MONTAiACJEVOVOOA
4. CJEVOVODI (Q
4.3 CJEVOVOD DEMONTAiA I ROO&IJE ! !-- ....
.
-
BROJ3 TEMEW1 I CD
rr
4,4 CJEVOVOO
BROJ4
MONTAiA CJEVOVOOA
OEMONTAZAI RUSENJE
TEMEWI
. I
MONTAiA CJEVOVOOA i
5.1 HALA 1. DEMONTAZAOPREME
STROJARNICE 2. IZGRADNJA OIJAFRAGME !
SAGREGATIMA 3. ISKOP I SIDRENJE U HAll
STROJAANta: .
I
I -< Ul~
......
4. GRAElEVINSKJ RADOYI : iii
fs. MONTAiA AGREOATA I I
5.2KOMANDA
S. ZAVR~NO UREflENJE
1. OEMONTAiA OPREME I RuS.
2. GRAElEVINSKI RAOOV1
..
i
1-
!-"'"
3. MONTAV\AGREGATA ! m
5. STROJARNICA <0
0>
"U
..,
--
5.3 RASKLOPNO 1. DEMONTAiAOPREME I !-"'" 0 .Q.
0
POSTROJENJE 2. RUSENJE i .~ "
(1)
~
3. GRAE>EVINSKJ RAOOV\ •I
• • MONTAZAOPREME
5.4ZGRAOA
S. ZA~ RAOOVI
1. KROV .
I
STROJARNICE 2. FASADA :
3. POMoCNE PROSTORIJE I
4. ZA~I RAOOV\
5.0KOl~ .
I
G)
~ 2
0
.
.o·
;>\
-
Ill
REKONSTRU1<CIJA ISKOPI ~ ~!
6. PRISTUPNA CESTA I-I _.,
. - --
CESTA NAS1PI
KOf.OIIOZNA KONSTRUKCIJA
,...... ~
r
7. PRISlUPNA CESTA ZAS
SKIM I VOONIM
REKONSTRUKCIJA
CESTA
ISKOPI
NA51PI
1111
- ~
""'""""""
I
... ~~~ - .I
~· ~
0
(.0
PIUPIU!MNI RADOVl: IZGRADIIJA

0
01 0
ORADEVINSKI RADOVI <0 0>
RADOV1 NA MOHTA%1
J"....
Y1 E98.00.01 G01.0 j List 160
8.13 ZAKLJUCNA RAZMATRANJA

,...,
... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 008
elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98 .00.01 G01.0 l List 161
(~'
'"'J
: ." ~~
U prilogu 8 razmotrena je rekonstrukcija stare elektrane Miljacka. Posebno su analizirana i

troskovno valorizirana tehnicka rjesenja pojedinih sastavnica elektrane (dovodni tunel, vodne
komore, tlacni cjevovodi, strojarnica, rasklopno postrojenje) i na temelju dobivenih rezultata
najpovoljnija rjesenja uzeta su u obzir kod formiranja varijanti rjesenja rekonstrukcije HE
Miljacka.
Kako je receno u prilogu 7 razmatrane su dvije grupe varijanti:
varijante s cetiri iste proizvodne jedinice u strojarnici :

3 3
• 4x7,5 m /s = 30 m /s
• 4x9 m3/s= 36 m3/s
3 3
• 4x1 0 m /s= 40 m /s
3 3
• 4x11 m /s= 44 m /s
3 3
• 4x12 m /s= 48 m /s
3
varijante s jednom jedinicom ad 6,0 m /s i tri preostale vece jedinice :
3 3 3
• 3x8 m /s + 6,0 m /s = 30 m /s
3 3 3
• 3x10 m /s +6,0 m /s = 36 m /s
3 3 3
• 3x12 m /s + 6,0 m /s= 42 m /s
U okviru dopune projektnog zadatka zatrazeno je da u buducoj HE Miljacka treba biti jedna
3
proizvodna jedinica koja maze raditi s minimalnim protokom od 3,0 m /s. Taj protok potrebno je
u ljetnim mjesecima pustati kroz elektranu radi prihranjivanja nizvodnog korita Krke. Takav
zahtjev bitno je izmijenio vee postavljena tehnicka rjesenja strojarnice koja su na nacrtima
oznacena sa simbolima S1-S 5 kod kojih su u strojarnici bile predvidene po cetiri jednake
proizvodne jedinice. Ta tehnicka rjesenja strojarnice su odbacena, a razradena su nova tehnicka
3
rjesenja strojarnice sa jednom proizvodnom jedinicom od 6,0 m /s i tri preostale vece jedinice.
Analiza pojedinih varijanti tehnickih rjesenja elektrane pokazala je da su troskovi izgradnje

3
najmanji za varljantu RSK.30-Gis-TC4 za Q1= 30 m /s sto ukljucuje rekonstrukciju starog tunela
i oblaganje mlaznim betonom. Najveci troskovi i zgradnje su za varijantu RSK.42-T-TC4 za Q 1=
3
42 m /s sto ukljucuje tlacni tunel i podzemnu vodnu komoru. Cijena najskuplje varijante veca je
oko 27% u odnosu na najjeftiniju.
S druge strane, prosjecna godisnja proizvodnja elektricne energije za instalirani protok elektrane
3
Qi= 42 m /s za oko 10 % je veca u odnosu na proizvodnju za instalirani protok elektrane 0 1= 30
m3/s.
Analiza organizacije gradenja pokazala je da su radovi u hali strojarnice na kriticnom putu. Zbog
skucenog prostora u hali je prakticki nemoguce organizirati radove a da istovremeno elektraha
djelomicno radi, odnosno da rade recimo dva agregata. Elektrana bi mazda mogla djelomicno
raditi sa dva agregata u vrijeme kada se demontiraju prva dva agregata. Medutim, kada pocnu
...
~
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0 I
Prilog
List
008
162
gradevinski radovi na dijafragmi, iskopi i ugradnja difuzora, novih agregata opreme, rad
elektrane je nemoguc. lzvodenje tih radova zahtjeva potpun prestanak rada elektrane na najmanje
20 mjeseci.
Troskovi izgradnje za svaku pojedinu varijantu tehnickog rjesenja elektrane, kao i vrijednost
moguce proizvodnje energije za svaki instalirani protok elektrane, te cinjenica da elektrana za
vrijeme rekonstrukcije ne moze proizvoditi 20 mjeseci uzeti su u obzir kod analiza za odredivanje
velicine izgradnje u prilogu 10.
Varijante rekonstrukcije postojece elektrane koje su temeljem razmatranja u prilogu 8 usle u

daljnja vrednovanja radi odabira velicine izgradnje, izvrsenih u prilogu 10, jesu:
~( '
v Q1=30 m /s
3
Ql=36 m /s
3
Q1=42 m /s
3
3 x 8,0 m.,/s + 1 x 6,0 m.,/s 3 x 10,0 m'/s + 1 x 6,0 m'/s 3 x 12,0 m~/s + 1 x 6,0 m~/s
(horizontalne jedinice) (vertikalne jedinice) (vertikalnejedinice)
RSK.30-Gls-TC4 RSK.36-Gls-TC4 RSK.40-Gln-TC4
RSK.30-Gln-TC4 RSK.36-Gln-TC4 RSK.40-T-TC4
RSK.30-T-TC4 RSK.36-T-TC4
t- = ~ =. ,
~
"'..a
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
j List
009
( ·...
I

Dio gradevine
Pritog NOVA PODZEMNA ELEKTRANA

·· · ·~
.......... ..................... ..
~
mr.sc. Vedran Juric, dipl.ing.grad. w.

......... .. .. .................... .
lzradio Zvonimir Sever, dipl.ing.grad. ......... ~

~~/?
Davor Pavlovic, dipl.ing.el. ........ ~;:<···· . . ..
mr.sc. Vedran Juric, dipl.ing.grad. ··········v·--:-:!.!.': ............. .

Dragan Orlovic, dipl.ing.el. :::~~:~::::
Zvonlmfr
Sever dlpl, log. 9 ,..,,
Ovta!tenl infrnjer gra4evfn1!ltva
...,< Elelrttoprojelrt d.d. - Zagreb
br. 66
Zagreb, 15. prosinca, 2003.

009
r"...a Vrsta Projekt Knjiga Prilog
.., elektroprojekt d .d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 j List 2
Sadi'Zaj
List
9.1 OPCENITO .. ......................................... ........... .................... .. ......... 3
9.2 HIDRAULICKE ANALIZE ...................................... ............... ..... ... .. 4
9.3 DOVODNII ODVODNI SUSTAV.................................................... 11
9.4 PROIZVODNE GRUPE ................................. ...... ................... ........ 15
9.5 RASKLOPNO POSTROJENJE........... .... ...... ........................ ... ..... 37
9.6 UREDAJI UPRAVLJANJA.................................................... ......... 48
9.7 HIDROMEHANICKA OPREMA............................. .......... ........... ... 53
9.8 POMOCNA OPREMA .................................................................... 60
9.9 STROJARNICA..... ....... ....................................... ........................... 70
9.10 PRISTUPNI TUNEL.. .................................................................. ... 75
9.11 ENERGETSKI SPOJ NA RASKLOPNO POSTROJENJE ............ 77
9.12 TROSKOVIIZGRADNJE....................................... ........................ 79
9.13 PROIZVODNJA ........ ....... ......... .................................................. .... 85
9.14 ANALIZA ORGANIZACIJE GRADENJA I

VREMENSKI PLAN GRADENJA.......................... .. .................. ... .. 88
9.15 ZAKLJUCNA RAZMATRANJA............................... ..... .... .............. 93

,.....,.
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 l
Prilog
List
009
3
c·.::
9.1 OPCENITO
Nova podzemna elektrana podrazumijeva izgradnju potpuno nove elektrane sa strojarnicom u

neposrednoj blizini postojece. Elektranu cine :
• dovodni tlacni tune! s ulaznom gradevinom

• vodna komora
• celicni tlacni cjevovod
• strojarnica
• odvodni tune! s izlaznom gradevinom
• pristupni tune!
• energetski tune!
• rasklopno postrojenje
• komanda
Svi dijelovi elektrane osim rasklopnog postrojenja i komande smjesteni su pod zemljom. ~
rasklopno postrojenje i komandu predvideno je isto ~esenje kao i kod varijante rekonstrukcije start::
elektrane.
Nova strojarnica zamisljena je kao podzemna, sto je osobito pogodno u sredini Nacionalnog parka
Krka, gdje bi utjecaj na krajolik bio minimalan i potpuno podreden zahtjevima ocuvanja prirodnih
parametara. lsto taka treba uzeti u obzir razdoblje gradnje, vecim dijelom kojega bi stara elektrana
proizvodila energiju, sto uz ionako srazmjemo velike troskove rekonstrukcije stare elektrane radi
njene znatne starosti i dotrajalosti gradevina, govori u prilog novoj podzemnoj elektrani.
=
Kako je receno u prilogu 7 razmatrane su su dvije grupe varijanti za Qi 30, 36, 42, 52 i 60 m /s:
3
• mala jedinica ( jedinice) od 6 m3/s smjestena u novoj strojarnici,

3
• mala jedinica ( jedinice) od 6 m /s smjestena u staroj strojarnici.
Smjestanjem male proizvodne jedinice u staru strojarnicu nastojalo se smanjiti novu strojarnicu i
u isto vrijeme revitalizirati dio stare ~trojarnice koja bi inace u slucaju izgradnje nove elektrane
prestala s radom i dijelom sluzila kao tehnicki muzej.
Ked toga su razmatrane slijedece kombinacije proizvodnih jedinica:
3 3 3
• 3 x 8,0 m /s + 6,0 m /s = 30 m /s
•
3 3
=
3 x 10,0 m /s + 6,0 m /s 36 m /s
3
•
3 3
=
3 x 12,0 m /s + 6,0 m /s 42 m /s
3
3 3 3
• 2 x 20,0 m /s + 2 x 6,0 m /s =52 m /s
3 3
• 2 x 24,0 m3/s + 2 x 6,0 m /s = 60 m /s
Kod postavljanja tehnickog rjesenja nove podzemne HE Miljacka, na razini ove dokumentacije,
pristupilo se je na nacin da su za pojedinu velicinu izgradnje (instalirani protok elektrane)
razradena pojedina tehnicka rjesenja. Kod toga su najvecim dijelom za tehnicka rjesenja
pojedinih sastavnica elektrane koristene analize iz priloga 8 za rekonstrukciju stare elektrane,
taka da su sve tehnicke cjeline medusobno uskladene te dimenzionirane na zadani instalirani
protok elektrane.
U nastavku su na taj nacin, prema sadrtaju ovog priloga, obradene sve sastavnice elektrane,
cijom rekontrukcijom se postize zadana varijanta velicine izgradnje obnovljene elektrane,
0 odnosno ukupni instalirani protok.
.., elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 l List 4
;
9.2 HIDRAULICKE ANALIZE
( .::·
\,_J
J"..a
.., elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 ~ List 5
!
.....:
Sadr:Zaj
List
9.2.1 UVOD .. ............................................................... ............................ 6
9.2.2 DOVODNI TUNEL ........................................................................ 6
9.2.3 VODNE KOMORE .......................................................................... 8
9.2.4 TLACNI CJEVOVODI... ..... ........... ..................................... ............. B
1' 9.2.5 ODVODNI TUNEL .... ....... ..... ... ... ...................................... .... .......... 9
~
( .-._:.:,.
. . •
,...,
.....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 i
Prilog
List
009
6
(.· .~ 1
., . .
9.2.1 UVOD
U ovom prilogu dane su osnovne hidraulicke analize komponenata dovodnog odvodnog

sustava:
dovodnog tunela,
vodnih komora,
tlacnog cjevovoda, i
odvodnog tunela.
U svim varijantama razmotren je tlacni dovodni tunel, pripadna vodna komora, vertikalni tlacni
cjevovod i odvodni tunel iza podzemne strojarnice do utoka u Krku.
Dio hidraulickih analiza koji je prikazan u prilogu 8.2 (rekonstrukcija stare elektrane, varijante s
tlacnim dovodnim tunelom) odgovara i za ovaj slucaj (nova podzemna elektrana), jer se u osnovi
radi o istim sastavnicama dovodnog sustava, sto se tice dovodnog tunela i vodne komore.
3
Prema tome, za dovodni tunel i vodnu komoru za protoke do ukljucivo 52 m /s (za sto se mogu
3
okvirno preuzeti vrijednosti iz hidraulickih analiza za 48 m /s) vrijede hidraulicki racuni
3
prezentirani u prilogu 8.2, dok za Qi=60 m /s je nacinjena dopuna tih analiza u ovom prilogu.
Za tlacni cjevovod su dani zasebni racuni, jer se u slucaju podzemne strojarnice uvijek radi o
jednom vertikalnom tlacnom cjevovodu od vodne komore do preturbinskih racvi.
Obzirom na dispoziciju podzemne strojarnice hidraulicki je obraden i odvodni tunel kojim se

energetski iskoristena voda vraca u Krku.
9.2.2 OOVOONI TUNEL
U prilogu 8.2 dani su hidraulicki proracuni za tlacni dovodni tunel koji pokrivaju i varijante za
3
podzemnu strojamicu. Kako je receno u uvodu, ovdje se daje dopuna za Qi=60 m /s.
Predpostavljena je betonska obloga u oplati Manningove hrapavosti 0,015.
Za tlacni tunellinijski gubitak racuna se prema Darcy-Weisbachovoj formuli:
LDT v2
tl.h =ADT · - - · -
4R 2g
A. 0 r Darcy-Weisbachov koef. linijskog gubitka dovodnog tunela

Lor duzina dovodnog tunela
R hidraulicki radijus poprecnog presjeka tunela
v brzina vade u tunelu
·-\
(J 3
. Razvoj linijskih gubitaka na tlacnom tunelu za Qi=60 m /s dan je slijedecim dijagramom .
··""!'-·
~
r---::.: ~
:~~::
~.~
HE MILJACKA- TLACNI DOVODNI TUNEL za Qi=60m3/s

2
c~
A=16,65 m , L=1530 m, n=O,OlS (t)
Dijagram linijskih gubitaka (t)
"'..,
~
0
4.50 .,
"C
......
0
(t)
4.00 - + - + -1--- I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I 1 "'
~
0.
0.
3.50 I I I -· I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I - -t---t---17"--1--- l •
N
Ill
(C
....,
3.00 I I I I I I I I I I I I I I I I I I I I <1>
0'
e 2.5o
-
..c: 2.00
<:1
i IIIIIIIIII
I I I t- <
I I I I 1Jd1 I I I I.,
-< ii)
1.50 ~-1
~
iil
I I I I I I I I I I I I I I
1.00 I I I .:-t - m
<0 "0
I .b _Q_
I --.- I
0.50 +·---1 I I I I I I I I I
I I 1 1
0
~ -"'
Cl>
0.00 I I
i
I I
I I
I
!I
!
G) ;;><;
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 0
~
2.
us·
0 "'
3
Q (m /s)
r "0
u;· ~-
- 0
10
0
-.J 0
<0
,......
Vrsta
Y1
Projekt
E98 .00.01
Knjiga
G01.0 ~
Prilog
List
009
8
9.2.3 VODNE KOMORE
Postavke hidraulickog racuna oscilacija u vodnoj komori, kao i diskusija o tipu vodne komore
nalaze se u prilozima 8.2 i 8.3.
3
Za Qi=60 m /s, na osnovu kriterija stabilnosti oscilacija (vidi prilog 8.2) , dobiva se minimalna
2
povrsina cilindricne komore od 40 m , dok uz faktor sigurnosti ad 1,5 to daje zahtjev na povrsinu
2
od min cca 60 m , odnosno minimalni promjer komore 8,75 m. Sukladno ovim minimalnim
dimenzijama, odabire se promjer uspravnog cilindra komore 0 1= 9,0 m, sto daje povrsinu
2
komore ad F=63,58 m . Osim glavne uspravne komore, i ovdje je predvidena donja horizontalna
komora cije dimenzije proizlaze iz kriterija naglog rasterecenja, u kojem slucaju ne smije doci do
uvlacenja zraka u tlacni cjevovod. Promjer donje komore je 0 2=6,0 m, a njena ukupna duljina
oko uspravnog glavnog cilindra iznosi L 1+L2=60 m.
Dijagrami oscilacija za mjerodavne rezime po naravi isti su anima prikazanima u prilogu 8.2, te
zadovoljavaju uz odabrane dimenzije komore.
Tlacni cjevovodi za sve instalirane protoke nove podzemne strojarnice dimenzionirani su za

slucaj jednog vertikalnog tlacnog cjevovoda. Promjer tlacnog cjevovoda ovisno ad instaliranog
pro taka uzet je sa slijedecim vrijednostima:
3
Qi (m /s) 0 (m)
30 2,80
42 3,25
36 3,00
52 3,55
60 3,80
.,.
....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
j List
009
9
9.2.5 ODVODNI TUNEL
Odvodnim tunelom duzine cca 150 m odvodi se voda od zavrsetka difuzorske cijevi iza turbina
do Krke.
Tune! je potkovastog poprecnog presjeka, visine 6,0m i sirine pri dnu 4,0m, iskopan u stijeni, u
kojem se ostvaruje tecenje sa slobodnim vodnim licem. Hrapavost stijenki uzeta je s
Manningovim koeficijentom 0,02 . Kota izljeva je 73,00 mn .m., a uzduzni pad tunela 0,8o/oo. Zbog
malog pada tunela denivelacija tunela na citavoj duzini iznosi 12 em, sto znaci da tune! na
pocetku ima kotu dna na 73,12 mn.m.
Hidroloski podaci s V.S.MILJACKA (kota "0" 75,02 mn.m.) pokazuju:
kotu NNV=74,51 mn.m. od 19.10.1990.

kotu \f\N=78,30 mn.m. od 23.12.1982.
Za 1999. godinu:
NV=74,80 mn.m.
SNV=75,18 mn.m.
SV=75,48 mn.m.
SW=76,01 mn.m.
W=76,99 mn.m.
Kako odvodni tune! ne bi dosao pod tlak, kota stropa tunela na mjestu izljeva je 79,00 mn.m.
Ovisno od razine Krke i radnog protoka hidroelektrane, u odvodnom tunelu ce se ostvariti iii
jednoliko tecenje sa slobodnim izljevom, iii nejednoliko usporeno tecenje. Dubina jednolikog
3 3
tecenja za npr. 50 m /s iznosi 5,50m. Za protok od npr. 60 m /s potrebno je dimenzije tunela
neznatno prilagoditi, sto se medutim troskovnicki vrlo malo odrazava.
Za dimenzioniranje tunela u visem stupnju dokumentacije (ldejni projekt) potrebno je prosirit:

hidroloske analize na datom profilu Krke (mikrolokacija usca tunela) te izvrsiti hidraulicke
proracune nejednolikog tecenja, kao i nestacionarnog tecenja u tunelu kod nagle promjene
radnog protoka (ispitivanje visine strmih valova).
Primjer protocne krivulje odvodnog tunela dan je dijagramom na iducoj stranici.
. ·;
C•
.,/
,..
....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
List
009
10
0
<:0
I
I
"'
l!)
/ ........
"'
/ '\
/ \
\ ..
\ I -
,?~ \ l
\
) 1\ ..,., 0
v
\
j
... -E
Ill
\
,.... \
Ill \
co
I Lrl v
II l!)
I ~
M
"~ 1\
· t-
< c:i 0 \
-, \
z ...J N .....
c :J 0
\
...................... 0 > c:i
II \ 0
J!.
>
c 0:
~
c:: M .§.
E \ a
I <? <z <Q
en \
' ;2 0
I
>()
..;
II
.J:J
\
; (,) I- \
! <t 0
1 .., 0::
ei \
·-
l!)
N
..J a. ~I \ --·--
:E ::c \ ~-- -·-
w N
E \ ' ·-
:::I: ,.... \
()
0
,.... N
eli \
'It
< :_.A._ 1\
~ \
\
" ,....
l!)
\
>
i\ --
-~ >~ \
/:
-••••~ ••-+ •• •••':!-- •••••••• • •• • ••• • •• r -•
,!.
.~ \ - ....
0
\ > \
I
' ~ \
y~.y v \
""' ""' \
t\ "'
I
~ ~~
r~ -
'
•
:
' ..
0
0
~
0 0 0 0 0 0 0
8 ~
0 0 0
tq
"'eLi "' 0
"'-<i 0 0 0
,.... ~
,.... "'ci 0
l J
eLi
"' "' -<i cvi cvi
(w) 4
C\i C\i c:i
.., elektroprojekt d.d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 j Ust 11
·.
(
4
~.-.~
...'
9.3 DOVODNI I ODVODNI SUSTAV

_,.,~
f :j
' - ,,..
"'""'
.., elektroprojekt d.d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 j List 12
Sadr:Zaj
List
9.3.1 UVOD ..... ... ........ ...... .. .. ........ ... ....... .............. ................................... 13
9.3.2 DOVODNI TUNEL .............. .. .. ........................................................ 13
9.3.3 VODNE KOMORE ........ .......... .. .... ............. ........ ......... ...... .............. 13
9.3.4 TLACNI CJEVOVODI... ........................................... ... ............ .. .. .... 13
9.3.5 ODVODNI TUNEL .... ......................... ....... ... ........ ..... .......... ............ 14
,...&
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01 .~
Knjiga
G01 .0 j
Prilog
List
009
13
'
()
9.3.1 UVOD
Dovodni 5Ustav po svojim glavnim komponentama, a to su:

dovodni tunel,
vodna komora,
tlacni cjevovodi,
u osnovi odgovara sustavu prikazanom u prilogu 8.3, odnosno varijanti dovoda 5 tunelom pod
tlakom.
Hidraulicki proracuni nalaze se takoder u prilogu 8.2, te su primjereno dopunjeni u prilogu 9.2.
9.3.2 DOVODNI TUNEL
Svi dovodni tuneli su pod tlakom i u betonskoj oblozi, hidraulickih i konstruktivnih karakteristik.
prema obradama iz priloga 8.3. Di5pozicijska rjesenja za varijantu podzemne strojarnice su
prikazana na nacrtima u prilogu 12.
9.3.3 VODNE KOMORE
Za dovodni tunel pod tlakom, izvodi se jednostruka cilindricna komora s prigusivacem na spoju 5
dovodnim tunelom. U donjem dijelu postoje horizontalne komore. Kompletne obrade, hidraulicke
i dispozicijske dane su u prilozima 8.2 i 8.3.
Predviden je jedan vertikalni glavni tlacni cjevovod kojim se voda dovodi do predturbinskih racvi.
Promjer tlacnog cjevovoda za pojedine instalirane protoke dan je slijedecom tablicom:
Qi (m"/s) D (m)
30 2,80
36 3,00
42 3,25
52 3,55
60 3,80
r..a
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog 009
14
/"' ~,
[ List
(::}
9.3.5 ODVODNI TUNEL
Odvodni tunel, duzine 150 m te poprecnog presjeka prema prilozenoj skici, ostvaren je iskopom
u stijeni, te sluzi za odvodenje energetski obradene vade iza turbina do utoka u Krku. Pritom je
tecenje uvijek sa slobodnim vodnim licem. Hidroloske i hidraulicke podloge dane su u prilogu
9.2. Oblikovanje i osiguranje usca tunela treba razraditi u daljem stupnju dokumentacije (ldejni
projekt).
HE MILJACKA- ODVODNI TUNEL ZA VARIJANTU S PODZEMNOM STROJARNICOM
~~~
~ : ~;
~ :
I
\
..,
.,
0
I ·.
N
'
'
-- ---- --- ---- --- T--
I
1
------ ----- ---
{;)
.J
+
I l
~----------~3~
.9~
i
6 -----------~
t
,..~
.,. elektroprojekt d.d. ·zagreb I
Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 15
9.4 PROIZVODNE GRUPE
,·:-'.<l
l -· :
,.... Vrsta Projekt Knjiga
.I Prilog 009
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 List 16
5adi'Zaj
List
9.4.1 UVOD ........ ....... .. ...... ........... .. ........... .... ... ..... ... ............... ....... ........ . 17
9.4.1.1 Opcenito ... .................... .. ...... ................. .. ............. ......................... 17
9.4.2 IZBOR BROJA, TIP A I VELICINE PROIZVODNIH

JEDINICA.... ... ....... ....... ........ .... ...... ... ....... ... .... .. ......... .. ... ... .. .. ... .... 17
9.4.2.1 Broj proizvodnih jedinica .. ................. ............. .... .. ...................... 17
9.4.2.2 Velicina i tip proizvodnih jedinica .............. .. ........... .: ................. 18
9.4.2.3 Osnovni podaci proizvodnih jedinica .......... .... ........................ .. 19
9.4.3 5TUPNJEVI KORI5N05TII REZIM RADA: ............... .................. 27
f ~r
9.4.3.1 Krivulje stupnja korisnosti... ...... .. .. ..... .. .. ..... .. ....... ... ...... .... .. .... .. 27
9.4.3.2 Rezim rada elektrane .................. ............... ... .... ........................... 27
9.4.4 TROSKOVI PROIZVODNIH GRUPA... .... .... ........... ................. ..... 34
9.4.5 ANALIZA I ZAKLJUCAK......................... ......... ............. .. ............. 36
5KICE
51.1 Dimenzije Francis turbine s horizontalnom osovinom

51.2 Dimenzije Francis turbine s vertikalnom osovinom
51.3 Dimenzije difuzora (Francis turbine s vertikalnom
osovinom)
51.4 Osnovne dimenzije sinkronog generatora s vertikalnom
~,~ osovinom
) 51.6 5tupanj korisnosti turbine, n =428 min" 1
51.9 Korisnost generatora i transformatora
u
,...a
41; elektroprojekt d.d. ·zagreb
!
Prilog 009
Y1 E98.00.01 G01 .0 l List 17
() 9.4.1 UVOD
9.4.1.1 Opcenito
Prethodno razmatrana rekonstrukcija postojece elektrane Miljacka pokazuje znacajne

slabosti i predstavlja znacajne probleme za izvedbu suvremene koncepcije elektrane,
prema zahtjevima koji se danas postavljaju.
Radi se ne samo o dotrajalosti gradevinskih objekata i ugradene opreme, sto se moze

otkloniti, nego i o ogranicenom prostoru za smjestaj vecih strojeva.
Zbog toga se prislo razmatranju izvedbe novog objekta koji omogucuje smjestaj
suvremenih strojeva uz, u ekonomskom pogledu, najprihvatljivijeg rjesenja.
Razmatrane su izvedbe s proizvodnim jedinicama za Q =8, 10, 12, 20 i 24 m 3 /s.
Obzirom na velicinu ovih proizvodnih jedinica razmatrane su i izvedbe manjih proizvodnih

jedinica koje bi koristile male dotoke za vrijeme susnih (uglavnom ljetnih) perioda, a koje
dotoke ne bi mogle iskoristiti vece jedinice. U obzir dolaze proizvodne jedinice za protok
Q ::: 6, 8 (iii 10) m3/s.
Za izbor proizvodnih jedinica (broj i velicina) znacajna je akumulacija Brljan. Prema

projektnom zadatku korisni volumen ave akumulacije iznsi 375000 m 3 , no to je vrijednost
odredena kod izgradnje prije gotovo 100 godina. "Naizgled" danas je ta akumulacija
znacajno smanjena, a kako se radi o Nacionalnom parku, ciscenje iii produbljivanje
prostora za akumulaciju treba uskladiti s nadleznostima NP Krka.
Danas elektrana radi kao protocna.
I izgradnjom nove - podzemne elektrane moguce je koristenje jedne iii dvije proizvodne
jedinice u postojecoj elektrani, ugradnjom novih strojeva iii cak rekonstrukcijom postojecih
Uedne iii dvije ad tri) sto ce svako ovisiti i o vremenu izgradnje nove elektrane.
Prigradnja uz postojecu strojarnicu elektrane u kojoj su danas smjesteni uredc..,

upravljanja, rasklopna postrojenja 6 i 35 kV te jos nekih pomocnih uredaja (radionica i sl.)
koristila bi se za istu iii slicnu namjenu i kod rjesenja s podzemnom strojarnicom.
9.4.2 IZBOR BROJA, TIPA I VELICINE PROIZVODNIH JEDINICA
9.4.2.1 Broj proizvodnih jedinica
Kako je prema krivulji trajanja srednjih dnevnih protoka vidljivo, postoje velike razlike
medu "malim" i "velikim" dotocima sto daje siroke mogucnosti za izbor strojeva.
Razmatrane su slijedece moguce izvedbe za velicine protoka od:

,...a
Y1 E98.00.01 G01 .0 I List 18
Q 3= x
3
8,0 m /s + 1 x 6,0 m3/s (ukupno 30 m3/s)
Q 3= x 10,0 m 3/s + 1 x 6,0 m 3/s (ukupno 36 m3/s)
Q =
3 x 12,0 m3 /s + 1 x 6,0 m3/s (ukupno 42 m3/s)
Q =
2 x 20,0 m3 /s + 2 x 6,0 m3/s (ukupno 52 m3/s)
Q =2 x 24,0 m3/s + 2 x 6,0 m 3/s (ukupno 60 m3/s)
i to u varijantama, da je manja proizvodna jedinica smjestena u nadzemnoj ("staroj")

elektrani, sto je u daljnjoj razradi oznacavano kao varijanta MJS, iii da je manja
proizvodna jedinica zajedno s vecim proizvodnim jedinicama smjestena u podzemnoj
("novoj") elektrani, sto je u daljnjoj razradi oznacavano kao varijanta MJN.
=
Racunato je s mogucnoscu pouzdanog rada turbina uz Q 50% Qi. Danas mnogi poznati
proizvodaci turbina ovaj minimum predvidaju s 40% Qi, ali to treba uzeti s rezervom jer je
na tom podrucju iskoristivost niska.
Zbog toga se kao "dodatna" proizvodna jedinica predvida ona za protok 50% bd Q veceg
stroja. Uz zahtjev da minimalni iskoristivi protok bude 3 m 3/s, mogu se koristiti samo
izvedbe s proizvodnom jedinicom Q 6 m3/s =
9.4.2.2 Velicina i tip proizvodnih jedinica
Kod izvedbe s osnovnim jedinicama od Q = 24 m 3/s najmanji iskoristivi protok je oko Q =

12 m3/s. Kako bi se iskoristili i dotoci manji od 12 m 3/s potrebno je ugraditi jos dvije manje
jedinice uz Q = 6 m3/s. Kod Q = 3
12 m3/s neiskoristivi dotoci bili bi oni od 6 m /s iii uz
3
bioloski minimum od 1,5 m 3/s neiskoristivo bi bile sve ispod dotoka od 7,5 m /s. Uz dvije
dodatne jedinice od po Q
3
= 6 m 3/s mogu se iskoristiti svi dotoci vee od Q =
(3,0 + 1,5)
m /s.
Kod izvedbe s dvije osnovne proizvodne jedinice od po Q =20 m 3/s treba pokriti dotoke
ispod 10 m3/s manjim proizvodnim jedinicama.
=
S proizvodnom jedinicom od Q 12, 10 i 8 m3/s mogu se iskoristiti dotoci od 6 do 4 m /s iii
3
uz dodatak bioloskog minimuma od 7,50 do 5,50 m3 /s.
Obzirom na netto pad, koji je nesto visi od 100 m, u obzir dolazi ugradnja samo Francis
turbina i sinkronih generatora s vertikalnim osovinama.
Za slucaj da se ove "male" jedinice ugraduju u novu, podzemnu strojarnicu, u obzir

dolaze, kao sto je vee navedeno, samo rjesenja s vertikalnom osovinom (manji potrebni
prostor, povoljniji nivoi smjestaja i t.sl.).
=
Za instalirani protok Q 8 iii 6 m 3/s, moguc~ je koristenje postojecih proizvodnih jedinica u
postojecoj nadzemnoj strojarnici, iii je (sto je vjerojatnije) moguce umjesto ugradenih
proizvodnih jedinica, ugraditi potpuno nove odgovarajuce. U ovom slucaju povoljnije je
odabrati proizvodne jedinice s horizontalnom osovinom. Takve su i sada ugradene, te je
zato rekonstrukcija jednostavnija i bria, a izbjegavaju se slozeni gradevinski radovi.
Obzirom na malo variranje raspolozivih padova, moguce je ove "male" jedinice koristiti i
kao dodatak kod velikih dotoka, vecih od kapaciteta "velikih" jedinica.
,.~
._ elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
I List
009
19
c-~
.···:.:,-
~ :·
9.4.2.3 Osnovni podaci proizvodnih jedinica
U prilozenim tabllcama i shemama dani su osnovni podaci proizvodnih jedinica (turbina -

generator) i odgovarajucih transformatora, odredenih na osnovi iskustvenih podatka u vee
izvedenim (iii onima u izvedbi) kao i raspolozivih podataka dobivenih od proizvodaca
opreme, a koristena je i raspoloziva strucna literatura.
Uz prilozene tablice treba koristiti i skice dane u ovom prilogu 009.
Navedeni podaci osnovna su podloga za odredivanje gradevinskih dimenzija strojarnice i

pomocnih prostora.
Napominje se da su i ostale varijante, sa samo velikim proizvodnim jedinicama

razmatrane (za iznad Q = 6 m3/s), ali su odbacene zbog uvjeta datih u projektnom
zadatku (vidjeti prilog 003, list 3/8, tocka 3.2.2), au svezi sa zahtjevom za Omin =3 m 3/s.
()
f ~:. :\.
\,...;,.)
~ elektroprojekt d.d .• zagreb
Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 20
TABLICA T.1.: OSNOVNI PODACI TURBINA
PODATAK JEDINICA NAZIVNI PROTOK TURBINE Otn (m 3 /sJ

MJERE 6 8 8 10 12 20 24
NETIO RADOVI:
Minimalni H min m 100 100 100 100 100 100 100
Maksimalni Hmax m 105 105 105 105 105 105 105
Konstrukcijski Hk m 102 102 102 102 102 102 102
SNAGA TURBINA
Minimalna Ptmin MW 2,30 3,10 3,10 3,80 4,60 7,50 9,00
Maksimalna Ptmaks MW 5,80 7,80 7,80 9,70 11,60 19,40 23,30
Nazivna Ptn MW 5,64 7,52 7,52 9,40 11 ,28 18,80 22,60
BRZINA VRTNJE
~· Nazivna (sinkrona) nn min_, 600 500 600 600 500 428 375
Specificna ns m-kW 145 130 153 180 170 180 174
Pobjeg n1 min_, 1038 855 1050 1086 890 766 660
POTOPLJENOST TURBINE
Thoma faktor o 0,084 0,072 0,091 0,114 0,105 0,114 0,103
Usisna visina hs m +1,43 +2,65 +0,72 -1,63 -0,71 -1,63 -1,12
MASA TURBINE
Masa turbine Mt t 30 40,5 34,5 37,5 42 65 75
PREDTURB.ZATVARAC
Promjer <l> m 1,00 1,10 1,10 1,25 1,40 1,70 1,90
Masa zatvaraca t 5,00 5,20 5,20 6,60 8,50 9,50 14,00
Polozaj osovine VERT. HORIZ. VERT. VERT. VERT. VERT. VERT.
Napomena: Za Q = 6 m 3/s - horizontalna izvedba, podaci su dati u prilogu 008

odnosno u tablici 8.4.2.1, kod razmatranja tocke 8.4 "Proizvodne
jedinice za nadzemnu elektranu".
£ ·:
~)
{j•.
,.
~
...
Vrsta
Y1
Projekt
E9B.00.01
Knjiga
G01.0
1
l
Prilog
List
009
21
TABLICA T.2.: DIMENZIJE FRANCIS TURBINE
DIMENZIJA JEDINICA PROTOK Q (m 3/sl

MJERE 6 8 8 10 12 20 24
POLOZAJ OSOVINA VERT. HORIZ. VERT. VERT. VERT. VERT. VERT.
PROMJER ROTORA m 0,94 1,08 0,98 1,08 1,25 1,52 1,71
DIMENZIJA SPIRALA
A m 0,96 1,10 1,01 1 '19 1,35 1,58 1,81
B m 1,40 1,66 1,42 1,51 1,78 2,19 2,43
c m 1,60 2,01 1,62 1,94 2,24 2,49 2,75
D m 1,15 1,59 1,16 1,49 1,70 2,74 3,08
E m 1,33 2,03 1,35 1,93 2,25 2,13 2,38
F m 1,75 2,14 1,79 1,84 2,18 2,77 3,04
L m 0,88 1,00 0,92 1,05 1,20 1,43 1,64
M m 0,54 0,65 0,57 0,65 0,75 0,90 1,02
DIFUZOR
N m 2,82 3,40 2,84 3,02 3,44 4,44 4 ,82
s m 5,36 6,37 5,47 5,51 7,25 8,21 9,06
R m 1,41 1,62 1,44 1,51 1,81 2,28 2,48
z m 2,63 3,13 2,67 3,18 3,50 4 ,26 4 ,79
.·:·· ..
U
~....a Vrsta Proj~kt Knjiga Prilog 009
~ elektroprojekt d.d. · zagreb '
Y1 E98 .00 .01 G01.0 ~ List 22
TABLICA T.3. : PODACI SINKRONIH GENERATORA
PODATAK JEDINICA NAZIVNI PROTOK TURBINE 0 1n 'm 3 /s)

MJERE 6 8 8 10 12 20 24
NAP ON
Nazivni Un kV 10,5 10,5 10 5 10,5 10,5 10,5 10,5
Regulacija % 5-7,5 5-7,5 5-7 ,5 5-7 ,5 5-7 ,5 5-7 ,5 5-7 ,5
Frekvencija Hz 50 50 50 50 50 50 50
BRZINA
Sinkrona nn min_, 600 500 600 600 500 428 375
Pobjeg nr min_, 1038 855 1050 1086 890 766 660
BROJ PARI POLOVA 10 12 10 10 12 14 16
SNAGA
Nazivna Pn MW 6,00 7,90 7,90 9,90 11 ,90 19,80 23,70
Maksimalna Pmaks MW 6,10 8,20 8,20 10,20 12,20 20,40 24,50
FAKTOR SNAGE cos fi 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85
ZAMASNA MASA GO~ tm~ 23 39 24 27 45 120 140
MASA GENERATORA t 34 42 36 42 56 100 130
OSNOVNE
DIMENZIJE
Promjer rotora D m 1,70 2,00 2,50 2,70 3,00 3,20 3,50
Promjer plasta B m 4,00 4,20 3,50 3,70 4,00 6,70 7,50
Visina plasta L m 2,30 2,30 " 3,20 3,30 3,60 3,60 3,80
POLOZAJ OSOVINE VERT. HORIZ. VERT. VERT. VERT. VERT. VERT.
Napomena: Podaci sinkroni generator horizontalni Q =6m 3/sins= 500 min-1 su dati u
prilogu 008, list 73, tablica 8.4.2.3
f:~ .\
v
,....
.! Prilog 009
....·..-, Y1 E98.00.01 G01.0 List 23
f.
.:-. ·
)
c B
i. "
~
w
f ""·;
~
0
0
t/)
- - - . - - · - - ·- - · - . ----f.
Slika 1. Dimenzije Francis turbine s horizontalnom osovinom

,......
!
Prilog 009
Y1 E98.00.01 G01 .0 i List 24
. - - -- ·
0
G
F
E
~I
Slika 2. Dimenzije Francis turbine s vertikalnom osovinom
,...a
Y1 E98.00.01 G01.0 i List 25
0
r R
1. , _Lj__ _i___::~L.L-d::::::---j_
~
T
v
z
v
~
._. .__ ,__ ~ I
1------ - - s - - -- --·....
Slika 3. Dimenzije difuzora (Francis turbines vertikalnom osovinom)

~ elektroprojekt d.d. ·zagreb !
Y1 E98.00.01 G01.0 i List 26
Slika 4. Osnovne dimenzije sinkronog generatora s vertikalnom osovinom
,t.()
't:-..Jf
)
( ·=···)
"'-/
Y1 E98.00.01 G01.0 ! List 27
TABLICA T.4.: UCINSKI TRANSFORMATORI
MASA PRIBLIZNE DIMENZIJE

PROTOK (MAX) SNAGA PRENOSNI
JEDNOG
TURBINA TRANSFORM. OMJER SIR INA VIS INA DUZINA
3 TRANSF.
(m /s) (MVA) (kV) (m) (m) (m)
{t)
3 X 8,0 + 1 X 6,0 2 X 20,0 10,5/121 28,0 3,20 4,00 5,40
3 X 8 0 + 1 X 6,0 2 X 20,0 10 5/121 28,0 3,20 4,00 5,40
3x10,0+1x6,0 2 X 25,0 10,5/121 32,0 3,20 4,40 5,40
3 X 10,0 + 1 X 6,0 2 X 25,0 10,5/121 32,0 3,20 4,40 5,40
3x12,0+1x6,0 2 X 25,0 10,5/121 32,0 3,20 4,40 5,40
3 X 12,0 + 1 X 6,0 2 X 25,0 10,5/121 32,0 3,20 4,40 5,40
2 X 20,0 + 2 X 6,0 2 X 39,5 10,5/121 46,0 3,20 5,00 6,00
2 X 20,0 + 2 X 6,0 2 X 39,5 10,5/121 46,0 3,20 5,00 6 00
2 X 24,0 + 2 X 6,0 2 X 40,0 10,5/121 64,0 3,20 5,00 6,20
2 X 24,0 + 2 X 6,0 2 x40,0 10,5/121 64,0 3,20 5,00 6,20
9.4.3 STUPNJEVI KORISNOSTI I REZIM RADA
9.4.3.1 Krivulje stupnja korisnosti
Za turbinu su na osnovi raspolozivih dijagrama slicnih objekata i onih dobivenih od

prozivodaca opreme, definirani odgovarajuci stupnjevi korisnosti.
Na prilozenim dijagramima stupanj korisnosti dan je kao funkcija protoka kroz turbinu:
Vrijednosti protoka Q kroz turbinu dane su na apscisi u realtivnim velicinama, to jest u

postocima nazivnih vrijednosti protoka trubine.
Za generatore i transformatore, na prilozenim dijagramima, dan je prikaz stupnja korisnog

djelovanja kao funkcija snage:
i to za nazivni faktor snage
cos fi =0,85.
Vrijednosti snage na apscisi dane su u postocima nazivnih vrijednosti snage generatora,
odnosno transformatora.
9.4.3.2 Rezim rada elektrane
Kako bi se definirao optimalan rezim rada elektrane neophodno je poznavanje stvarnog

f.·'·\:
v volumena akumulacije Brljan. Kako je vee navedeno, prema Projektnom zadatku
akumulacija ima iskoristivu zapreminu od 375.000 m 3 .
r_.. Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
- - elektroprojekt d.d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0
'
! List 28
(-. '
·.·i
_- ~;
Ova, relativno mala akumulacija, znacajna je kod izbora broja i velicine proizvodnih jedinica
ali i rezima rada elektrane.
Ako ovu elektranu promatramo kao protocnu elektranu, kako ona danas i radi, bitno je
utvrditi opseg rada strojeva to jest iskoristenje minimalnih i maksimalnih dototka.
Kako je vee prethodno receno za koristenje malih dotoka ne mogu se koristiti vece
proizvodne jedinice.
Veci broj malih jedinica nije pak ekonomicno rjesenje.
Obzirom na velicinu glavnih ("velikih") proizvodnih jedinica potrebno je ugraditi u elektranu

jednu iii dvije male proizvodne jedinice, kako bi se mogli iskoristiti i mali dotoci.
=
Tako na pr. proizvodna jedinica od Q 24 m 3/s moze pouzdano raditi uz minimalan dotok
=
od Om1n 12 m 3/s. U tom slucaju treba za manje dotoke ugraditi proizvodnu jedinicu za Q =
12 m 3/s, a minimum ovakve turbine iznosi oko Q = 6 m 3/s , sto znaci da manje dotoke od 6
m 3/s, odnosno uz bioloski minimum Omin = = 3
6,0 + 1,50 7,50 m /s, ne bi mogli iskoristiti.
=
Zbog toga se predvida ugradnja dvije male proizvodne jedinice to jest Q 2 x 6 m /s. To
3
3
omogucuje iskoristenje dotoka od Q = 3,0 + 1,50 = 4,50 m /s. Obzirom da su u postojecu

=
strojarnicu ugradene tri proizvodne jedinice od po Q 8 m 3 /s, postoji mogucnost koristenja
dvije od postojece tri jedinice. Tako bi se mogli koristiti svi dotoci veci od 4,0 + 1,50 5,50 =
m 3/s.
3
Ovo razmatranje vrijedi takoder i za varijantu s Q = 2 x 20 m /s.
U svakom slucaju moguce je u novu podzemnu strojarnicu ugraditi uz velike i jednu iii dvije
male proizvodne jedinice, ali je moguce koristiti i strojeve ugradene (iii one koji bi se
ugradili) u postojecu elektranu.
Tesko je medutim reci u kojoj se mjeri moze koristiti postojeca (ugradena) oprema. To ce
svakako ovisiti i o vremenu izgradnje nove elektrane.
vt<·~
,.......
Y1 E98.00.01 G01 .0 t List 29
0
..--
..-- .---.
~
0
~
6
I 0
0
..--
I
0
0')
\ i\ 0
co
-.Ec:
'
lO
,...._
(")
c:
II
\ Q)
c:
:.0
1\i\ 0
-
'-
: ;:;
:::::1
CJ)
0
c:
CJ)
t- ·;::
\ 0
.::.:!
\ "C
-
Ctl
a.
:::::1
( /)
\ 0
c.o
u)
'1\
Ctl
~
(/)
1\ 0
1\
L()
1\
~~
lt..
t~.
(j ~
,.,.,!J \.
·I
~- \ ..:~. ..l
t~
96 -
CD
ll [o/o] 95
94
93 !.'
~
~
- ~ """ ... I
-"......
CD
0
"'0
92 / 0
"'-•
-".
---t
CD
91 / Q.
Q.
90 __...
/ - N
89 Q)
88
/ 10
....,
CD
c-
87
/ ---1
86
/
85 / -
84
/ -<
~ "'~iii
83
/
82
/ m
81 v / ~
0
41
0
80
0
•
0~ -
-(!)·
""
40 50 60 70 80 90 100 110
Qt [o/o]
G)
0 2"'.
._. -·
co
0 Ill
r-
Slika 6. Stupanj korisnosti turbine n=428 min·1
l)
(ii' ~
- 0
co
0
w 0
0 <0
,.....
~ elektroprojekt d.d. · zagreb
Y1 E98.00.01 G01 .0 1 List 31
0
...--
...-- ...--.
~
0
.__,
6
II
J 0
0
I
.......
j " 0
())
" '7
c
.E
0
0
L()
\ 0
CX)
II
c
<I)
c
\ :.0
._
-:::J
\
~
en
0
c
en
·;::
\. 0
r-- 0
.;:,(!
\ "E'
cu
\ -
0.
:::J
CJ)
1\ I\. 0
<D
r--
~
cu
"r'\~ (i5
r'\ ~ 0
L()
"'
"' ~
~
~~
<D L() C") N ....- 0 ()) (X) 1'-- <D L() ...,. C") N ....- 0
()) CJ) """
0> 0> ()) CJ) 0> CX) CX) (X) CX) CX) CX) CX) CX) co. CX)
,....,
?ft.
..._,
!="'
II"'..a Vrsta Projekl Knjiga Prilog 009
_. elektroprojekt d.d. ·zagreb E98.00.01 G01 .0 ! List 32
Y1
r.~
\'/:::;
0 ..-.
~
~ :::R
.__,
0
It 6
II
v
0
0
~
I .
0
(J)
";-
.Ec
- 0
\ 1\ 0
0
<0
II
c
Q)
co c
\ :.0
'-
....::J
~
\
(/)
0
c(/)
·;::::
0 0
.Yo
1'-
\ 'C'
ro
a.
....::J
\ f\ 0
CJ)
co
~
ro
CD
\ CJ)
1\
f\ 0
L()
\
1\
1\ ~
CD L() ('t") N ~ 0 (J)co 1'- CD L() ('t")

(J) (J)
""'(J)" (J) Q') Q') (J) co co co co co ""'
co" co
.......
:::R
0
.__,
~
e
.~
A.
\ .•~;i
A.
~~
"-' •·"
~. ~.J
c~
1 -
CD
-
1 -.
~
CD
I I A
r---
0.99 HTRANSF~RMAJ"O';.,t~ ~ ~ "0"'
<==
"C
0.98
I
~-
~r""
- ====== t-
-
GENERATORJ
j
-· 0""'
CD
A
I+
0.97 I ~ ..l a.
a.
I ~
,;"'
J .
- / N
0.96 J Ill
...,
<0
~
0 p-
/ - m
CJ
._. 0.95 - ..
....C\1 /
L
· ..
-
w 0.94 r- -
- I -
0.93 r - I - ~
-<
~
::;:
Ul
Qj
r-
1
0.92 r-
1f
I =J
r- ----l m
~ ~
0.91 0 0
ro·
I
9
0
~ -
~
0.9 T I l • 1
I
-
0 20 40 60 80 100
p (o/o) G)
0
~
0
"
.2.
~-
Ill
r \l
Slika 9. Korisnost generatora i transformatora !a' ::::!.

0
<0
0
(,) 0
(,) <D
,.,... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
~ elektroprojekt d. d. ·zagreb E98.00.01 G01.0
i
i List 34
Y1
0·-
9.3.4 TROSKOVI PROIZVODNIH GRUPA
1. Proizvodna grupa za Q = 8 m3/s
1.1 Francis turbina (vertikalna) nazivne snage P1n = 7,52

MW kod Hn =102m i Otn = 8 m3/s, n = 600 min - 1 ,
kompletno s digitalnim regulatorom, ostalom pomocnom
opremom i rezervnim dijelovima, transpcirtom opreme,
montazom, osiguranjem i ispitivanjem. komplet 1
1.2 Trofazni sinkroni generator nazivne snage Pn = 7,90

MW, cos fi = 0,85, n = 600 min-1, sa statickim
samouzbudnim sustavom, s automatskim digitalnim
(~ ) regulatorom napona i pomocnim transformatorom za
napajanje uzbude i elektricko kocenje sa uredajima
zvjezdista i izvodima te s postrojenjem generat. napona
(iz samostojecih blokova) s rezervnim dijelovima i
ostalom pomocnom opremom, ukljucivo transport,
osiguranje, montazu i ispitivanje. komplet 1
-----------------
Proizvodna grupa za Q = 8 m3/s
(turbina i generator) UKUPNO komplet 1 10.575.000,00
2. Kao poz. 1 turbina (vertikalna) snage Ptn = 5,64 MW

kod HK= 102m i Q = 6 m 3/s, n = 600 min-1 . komplet 1
Generator (kao poz. 1) nazivne snage Pn = 6 MW,

cos fi = 0,85 m, n = 600 min-1 . komplet 1
-·- -----------------
Proizvodna grupa za Q = 6 m 3/s
komplet 1
J,J 3.
(turbina i generator) UKUPNO
Kao poz. 1 turbina (vertikalna) snage P1n= 9,40 MW

9.582.000,00
kod HK= 102m i Q = 10 m 3/s, n = 600 min-1 . komplet 1
Generator (kao poz. 1) nazivne snage Pn = 9,90 MW,

cos fi = 0,85 m, n = 600 min-1 . komplet 1
----------------·------
Proizvodna grupa za Q = 10 m3/s
4. Kao poz. 1 turbina (vertikalna) snage Ptn = 11,28 MW

kod H =102m i Q = 12 m3/s, n = 500 min-1 . komplet 1
Generator (kao poz. 1) nazivne snage P" = 11,90 MW,

cos fi = 0,85 m, n = 500 min-1. komplet 1
---------------------------------------
0. .
-.. elektroprojekt d.d. ·zagreb
Y1 E98.00.01 G01 .0
!'
! List 35
5. Kao paz. 1 turbina (vertikalna) snage Ptn = 18,80 MW

kod Hk =102m i Q = 20 m 3/s, n = 428 min-1. komplet 1
Generator (kao paz. 1) nazivne snage Pn = 19,80 MW,

=
cos fi = 0,85 m, n 428 min-1 . komplet 1

6. Kao paz. 1 turbina (vertikalna) snage Ptn = 22,60 MW

1
kod Hk= 102m i Q = 24 m 3 /s, n = 375 min- . komplet 1
Generator (kao poz. 1) nazivne snage Pn= 23,70 MW,

=
cos fi = 0,85 m, n 375 min- 1 . komplet 1

PROIZVODNE GRUPE ELEKTRANE - UKUPNO
1. Proizvodna grupa (MJN)

Q =
3 x 8,0 m3/s + 1 x 6,0 m 3/s,
=
n 600 min-1 + 600 min-1 komplet 1 41.307.000,00
2. Proizvodna grupa (MJS)

Q =
3 x 8,0 m 3/s + 1 x 6,0 m 3/s,
=
n 600 min-1 + 500 min- 1 komplet 1 42.127.000,00
3. Proizvodna grur,a (MJN)

=
fd
<
Q 3 x 10,0 m /s + 1 x 6,0 m 3/s,
=
n 600 min-1 + 600 min-1 komplet 1 45.289.500,00
4. Proizvodna gruf.a (MJS)

=
Q 3 x 10,0 m /s + 1 x 6,0 m 3/s,
=
n 600 min- 1 + 500 min-1 komplet 1 46.109.500,00

Q =
3 x 12,0 m /s + 1 x 6,0 m 3/s,
=
n 500 min-1 + 600 min-1 komplet 1 52.332.000,00
6. Proizvodna grur,a (MJS)

=
Q 3 x 12,0 m /s + 1 x 6,0 m3/s,
=
n 500 min- 1 + 500 min-1 komplet 1 53.152.000,00

=
Q 2 x 20,0 m /s + 2 x 6,0 m3/s,
=
n 428 min_, + 600 min-1 komplet 1 59.418.000,00
Q
@
8.
--
"'..a elektroprojekt d. d.
Proizvodna grupa (MJS)

·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E96.00.01
Knjiga
G01 .0 i
Prilog
List
009
36
= 3
Q 2 x 20,0 m /s + 2 x 6,0 m3/s,
=
n 428 min- + 500 min-1
1
komplet 1 61.058.000,00

=
Q 2 x 24,0 m /s + 2 x 6,0 m3/s,
=
n 375 min-1 + 600 min-1 komplet 1 71.866.000,00
10. Proizvodna grur,a (MJS)

=
Q 2 x 24,0 m /s + 2 x 6,0 m3/s,
=
n 375 min-1 + 500 min-1 komplet 1 73.506.000,00
NAPOMENA: Troskovi opreme su iskazani u kunam (kn) u odnosu 1 € 7,5 kn. =

Troskovi transporta, transportnog osiguranja, montaze i ispitivanja i pustanja
u pogon, uracunati su u cijene u iznosu od cca 25%.
Obzirom da se postojeca elektrana nalazi u nacionalnom parku, koristenje postojecih

objekata, koji su u vrlo losem stanju (osobito strojarnica) zbog starosti, a ne odgovaraju ni
prostorno za ugradnju vecih strojeva, razmotrena je izvedba sasvim nove elektrane u
neposrednoj blizini postojece elektrane.
lzvedba strojarnice predvida se u podzemlju kako se ne bi utjecalo na prirodni dio

nacionalnog parka.
Dvije od cetiri proizvodne jedinice u postojecoj strojarnici moguce je rekonstruirati, odnosno

osposobiti i koristiti kao dio nove (podzemne) elektrane, ilf ugraditi potpuno nove
proizvodne jedinice, koje ce se koristiti kao dio nove (podzemne) elektrane. Medutim ovo
rjesenje nije povoljno.
Dio objekata postojece elektrane (rasklopno postrojenje i neki pomocni pogoni kao i
komanda elektrane), a koji su smjesteni u prigradnji strojarnice (novija izvedba) koristio bi
se kao dio nove, podzemne strojarnice, uz adekvatnu konstrukcijsku prilagodbu.
4!11# elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 i List 37
9.5 RASKLOPNO POSTROJENJE
..
.
0
,...a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
._. elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 l List 38
Sadr:Zaj
List
9.5.1 OSNOVNA SHEMA ELEKTRANE ... .. .... ............ ........... ............... . 39
9.5.2 RASKLOPNA POSTROJENJA VISOKOG NAPONA.................. 40

9.5.2.1 Postrojenje 110 i 10 kV .................. ................ ... ................. .......... 40
9.5.2.2 Troskovi rasklopnih postrojenja visokih napona ...................... 45
9.5.3 ANALIZA I ZAKLJUCAK ... ........................ .............. ..................... 47
(
SKICE
()
Sl. 10 Osnovna jednopolna shema -lzvedba A 1
Sl. 11 Osnovna jednopolna shema - lzvedba A 2
51.12 Osnovna jednopolna shema -lzvedba B
,.....
~ elektroprojekt d.d.
.j Prilog 009
·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0
. List 39
9.5.1 OSNOVNA SHEMA ELEKTRANE
Danas u HE Miljacka po5toje dva prijenosna napona 35(30) kV i 10 kV.
lzgradena 5U cetiri 35 kV dalekovoda: dva za vezu na TS Lozovac, a po jedan za TS Knin i

TS Drnis.
Elektrana je naponom 10 kV vezama povezana s TS Promina i TS Bukovica.
Obzirom da se obnavlja TS 35/10 kV Oklaj neee biti potrebe za 10 kV prijenos iz HE

Miljacka.
U mrezi 11 0 kV predvidaju se u5koro veze TS Drnis - TS Bilice i TS Drnis - TS Konjsko.

Po U5postavi navedenih veza bilo bi logicno da se i HE Miljacka poveze s energetskom
mrezom putem 110 kV napona, pa napon 35 kV nebi bio vise potreban. Zbog toga je ovim
projektom predvidena veza elektrane na EES s dva 110 kV dalekovoda. Vee izgrad ·
stupovi, koji dan as nose mrezu 35 kV uradeni 5U za napon prijenosa 110 kV, sto ee smanjiti .
troskove predvidenih veza 110 kV na EES. Ako 5e u5voji napon 110 kV kao prijeno5ni
napon tada jos treba razmotriti nacin veza proizvodnih jedinica elektrane 5 EES.
Za odabrane varijante 5mjestaja proizvodnih jedinica (MJS iii MJN), a prema datim
shemama. predlozene su dvije moguee izvedbe kao najpovoljnije.
Veza proizvodnih jedinica je ostvarena pomoeu generator5kih 5abirnica 10 kV, a veza 5

EES je o5tvarena preko dva ucinska tran5formatora prijeno5nog odno5a 10,5/121 kV.
Kako i u ovom 5lucaju 5matramo opravdanim dimenzioniranje svakog voda za prijenos

ukupno proizvedene snage elektrane, treba razmotriti da li i ucin5ke transformatore
dimenzionirati na isti nacin. Na 110 kV strani ovih transformatora. predvidena je meduveza
koja mora omoguciti prijeno5 ukupno proizvedene 5nage elektrane u 110 kV mrezu putem
jednog dalekovoda.
Ako se 5Vaki transformator 10/110 kV dimenzionira za prijenos ukupne proizvedene 5nage

elektrane to bi omogucilo nesmetan rad elektrane i u 5lucaju kvara jednog transformatora
kvara na jed nom DV 110 kV.
Ako se, medutim, ovi transformatori dimenzioniraju za polovicnu maksimalnu snagu

elektrane, u tom slucaju kvar na jednom transformatoru smanjuje moguenost prijenosa u
EES. Kvar na jednom dalekovodu nebi onemogucio prijenos ukupne snage proizvodnih
grupa.
Kvar na transformatoru nije taka cesti slucaj, a obzirom da 5e radi o vee postojecem
objektu, gdje bi transport i smjestaj velike jedinice (60 MVA) predstavljao problem,
odbacuje se ova varijanta i predvida se ugradnja transformatora koji bi pokrivali snagu (2 )
dvije proizvodne grupe (20, 25, 31,5 iii 40 MVA).
,.....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 i
Prilog
List
009
40
!
( "":">.
'··.: :../
Predvidaju se slijedece velicine transformatora za vezu s mrezom 110 kV (mrezni ucinski

transformatori)
lzvedba A 1 =
(Q 3 X 8,0 m3/sek + 1 x 6,0 m 3/sek)- transformatori 2 x 20 MVA
lzvedbu A 1 (Q = 3 x 10,0 m 3/sek + 1 x 6,0 m 3/sek)- transformatori 2 x 25 MVA
lzvedba A 1 = 3 3
(Q 3 x 12,0 m /sek + 1 x 6,0 m /sek)- transformatori 2 x 25 MVA
lzvedba A 2 =
(Q 2 x 20,0 m /sek + 2 x 6,0 m3/sek)- transformatori 2 x 31,5 MVA
3
lzvedba A 2 (Q = 2 x 24,0 m 3/sek + 2 x 6,0 m3/sek)- transformatori 2 x 40 MVA

lzvedba B =
(Q iasti kao kod izvedbi A 1 i A 2) - transformatori od 2 x 20 MVA
-do 2 x40 MVA
Napomena: Jednopolnim shemama u izvedbi A 1 i A 2 predvidene su razne kombinacije

koristenja smjestaja proizvodnih jedinica u staroj (nadzemnoj) i novoj
(podzemnoj) elektrani.
Jednopolnom shemom u izvedbi B sve kombinacije koristenja smjestaja
proizvodnih jedinica su predvidene u novoj (podzemnoj) elektrani.
9.5.2 RASKLOPNA POSTROJENJA VISOKOG NAPONA
9.5.2.1 Postrojenje 110 i 10 kV
Visokonaponsko postrojenje 11 0 kV predvideno je kao meta 1om oklopljeno postrojenje,

izolirano sumpornim heksafluoridom (GIS-SF6 ). Ovo 6e postrojenje biti smjesteno u
prigradnji postojece strojarnice, gdje je danas smjesteno postrojenje 35 i 10 kV.
Postrojenje ce se smjestiti u prizemlju, a izvedba trazi znacajnije promjene gradevinskog

objekta.
Znatno vise prostora trazi izvedba s 110 kV sabirnicama (blokovi generator-transformator),

dok je znatano lakse smjestiti znacajno manje postrojenje kod izvedbe sabirnica 10 kV i
dva mrezna transformatora za vezu s EES.
Za predvideni generatorski napon 10 kV, kao sabimicki napon, postrojenje ce se izvesti

oklopljenim sklopnim blokovima i s izvlacnim vakuum prekidacima.
Predvida se smjestaj 10 kV postrojenja takoder u navedenoj prigradnji, na mjestu danasnjih

postrojenja 35 i 10 kV.
Postrojenja 110 i 10 kV biti ce izvedena s jednim sistemom sekcioniranih sabirnica.
Za sve predlozene sheme predvidena je staticka tiristorska uzbuda generatora koja se u

toku pogona napaja iz otcjepa generatorskih izvoda, a osigurano je i rezervno napajanje iz
postrojenja vlastite potrosnje elektrane (za inicijalno napajanje uzbude).
~
J!f\,
1(;,,; n--
-... . '
'
~ \D
Jj
TSDRNI$
-~ t~
110 kV; 50 Hz
3x10,0MVA
-CD
CD
3x12,0MVA
3x 15,0MVA
..,....
~
0
2x20MVA
2x25MVA
2x25MVA
' DG
i60kVA
(250kVA)
"C
"-•
..,
0
CD
~
10kV; 50 Hz
c.
10 kV; 50 Hz 0,4 kV; 50 Hz c.
N
w
CD
....
II
I
1t
I
u- 1I
t I
1 MVA 1 MVA
CD
CJ
lI
~
I
II 1 X 7,20 MVA ± : I
I
I
lI
I I
I
I I
L--------------- _____ J I I
:
.
:
I
I
I 1 ~------------- - -------- -------------~ t I
L______ -~::::::::::::::::::::::::::::::1·:::::::::::::::::::::~----------- --------------------------J -< ~

.... "'63"
NADZEMNA - ----<> PODZEMNA
m
co
0>
"ll
~
. 0
00.
~ -
,...
-CD·
1. lzvedba za Q = 3 x 8,0 m3/s + 1 x 6,0 m3/s

2. lzvedba za Q =3 x 10,0 m33/s + 1 x 6,0 m33/s G>
~ a.
.o·
;>\
3. lzvedba za Q =3 x 12,0 m /s + 1 x 6,0 m /s 0 Ill
... _..
,- "ll
~ 0
::::1.
U)
Slika 10. Osnovna jednopolna shema - lzvedba A 1 0

....
~ 0
co
,,
~~j
'''~.h~,
::-:! -.....
''l""'
r .. ,
~
/'i\
\,,,:;.r
~~-
'~
TS DRNIS
110 kV; 50 Hz -
CD
CD
1 3x24,0MVA
3x29,0MVA
..,~
0
DG
2x31,5MVA ..,
"'0
-·
160kVA
2x40,0MVA (250kVA) 0
CD
~
a.
10kV; 50 Hz 10 kV; 50 Hz 0,4 kV; 50 Hz a.
N
ll)
..,
(0
(t)
0"
1 MVA
I
I
I
I - - I
I I
' l_______:~-~~-~::______ Jl_______ j

7
' -< iil

<
~-------::::::::::::::::::::::::::::::::t-:::::::::::::::~ _____________________________________ J ~ iii
NADZEMNA - - PODZEMNA
m
<0
<XI
"'0
.,
. 0
0 ~.
o• ao
';<'
0
~
-
1. lzvedba za Q = 2 x 20,0 m3/s + 2 x 6,0 m3/s

2. =
lzvedba za Q 2 x 24,0 m3/s + 2 x 6,0 m3/s
(;)
~
0
"
2.
.c·
"'
, .......
.- "'0
5[ ::J.
0
cQ
Slika 11. Osnovna jednopolna shema - lzvedba A 2
.,.. g
N U)
A.... .0/\
C:.....":·.'· CL· w '. ·:~:i:J
TS DRNI$ -,- 3 x 10,0 MVA+ 1 x 7,2 MVA

t~
C-D
CD
-
3 x 12,0 MVA + 1 x 7,2 MVA
+ + 110 kV; 50 Hz 3 x 15,0 MVA + 1 x 7,2 MVA
2x20,0MVA
J(
1 2 x24,0 MVA+2 x 7,2 MVA
2 x29,0 MVA+2 x 7,2 MVA
"0..,
2x25,0MVA DG "'0 ..,
-·"
2x25,0MVA 160kVA
(250kVA) 0
-
2x31,5MVA
CD
2x40,0MVA
c.
10kV; 50Hz 10kV; 50Hz 0,4 kV; 50 Hz c.
N
Ill
<0
CD
....
0'
1 MVA 1 MVA
I I j j i I
I
I I 1 1 1 I
I I I I I I
I 1 1 1 I I
• I I 1 1 1 I
:
I
:
I
:
I
:
I
l---- ____J
I I I
:
I
:
I
:
I 1 I L-------- ---- - ------------J I 1 :
: : t--------------------- --------------------J : I -< <
iil
L-------~=:::::::::::::::::::::::::::1·::::::::::::::::::::::::::::~------~------------------------------J
~ iii
NADZEMNA - -o- PODZEMNA

m
(0 "'0
CD -.
0 .9.
0 <D
.0 ""
-
4. lzvedba za Q = 3 x 8,0 m3/s + 1 x 6,0 m3/s ~
5. lzvedba za =
Q 3 x 10,0 m 3/s + 1 x 6,0 m3/s
6. lzvedba za =
Q 3 x 12,0 m3/s + 1 x 6,0 m /s
3
7. lzvedba za = 3
Q 2 x 20,0 m /s + 2 x 6,0 m /s
3
G)
8. lzvedba za
3
Q = 3 x 24,0 m3/s + 2 x 6,0 m /s ~ 2
0
.
10' "
II>
........
r
~ ~
0
IC
Stika 12. Osnovna jednopolna shema - Izvedba 8
.,.. 0
0
(,.) ID
,...a
Y1 E98.00.01 G01.0 j List 44
0.. '
•
lz 10 kV postrojenja u elektrani dan as se napajaju vodovodna crpna postrojenja. Ova se

postrojenja mogu napajati i iz postojecih stanica Oklaj i Kistanje, pa bi 10 kV postrojenje u
elektrani sluzilo samo za interne potrebe elektrane, ali je moguce i napajanje vanjskih
objekata.
Ovim je projektom ipak predvidena jedna 10 kV veza .
U daljnjoj fazi projektiranja (idejni projekt i natjecajna dokumentacija) treba zahtjevati

ponudu najmodernijih izvedbi postrojenja 110 i 10 kV.
t···."1
v
,......
Vrsta Projekt
E98.00.01
Knjiga Prilog 009
Y1 G01.0 J ust 45
9.5.2.2 Troskovi rasklopnih postrojenja visokih napona
1. lzvedba s mreznim transformatorima 10,5/121

kV, Ynd5, ONAN snage 2 x 40 MVA
mrezni transformatori 40 MVA kom 2
rasklopno postojenje 11 0 kV (2MT + 2DV +
1 Se + 2M) - IZVEDBA A 2 komplet 1
26,443.500.-
Uz dodatak 15% (kao poz.1 ) UKUPNO 30,410.000.-
~-
2. Kao pozicija 1 -IZVED8A 8
UKUPNO 30,410.000.-

kV, Ynd5, ONAN snage 2 x 31,5 MVA
mrezni transformatori 31 ,5 MVA kom 2
1 Se + 2M) - IZVED8A A 2 komplet 1
24,900.500.-
Uz dodatak 15% (kao poz.1 ) UKUPNO 28,635.000.-
4. Kao pozicija 3- IZVED8A 8

[ - '-; UKUPNO 28,635.000.-
~
kV, Ynd5, ONAN, snage transformatora 25
MVA
1Se + 2M) - JZVED8A A 1 komplet 1
23,526.100.-
Uz dodatak za prijevoz, osiguranje, montazu i
pustanje u pogon (15%). UKUPNO 27,055.000.-
6. Kao pozicija 5 • JZVEDBA 8

UKUPNO 27,055.000.-
C-..'~.~
v
~
~
Y1 E98.00.01 G01.0 1 List 46

kV, Ynd5, ONAN, snage transformatora 20
MVA
1Se + 2M) - IZVEDBA A 1 komplet 1
22,874.000.-
Uz dodatak za prijevoz, osiguranje, montazu i
pustanje u pogon (15%). UKUPNO 26,305.000.-
8. Kao pozicija 5 - IZVEDBA B

UKUPNO 26,305.000.-
Sumarni troskovi rasklopnih postrojenja 110 kV i 10 kV ukljucivo s mreznim

transformatorima za razne varijante izvedbe i tipa hidroelektrane.
Ukupni troskovi
Za.protok Q Blok transformator lzvedba i tip
RP 110 i 10 kV
(m 3/sek) (MVA) elektrane
(kn)
3 X 8,0 + 1 X 6,0 2 X 20,0 A 1- MJS 26,305.000,00
3 X 8,0 + 1 X 6,0 2 X 20,0 B -MJN 26,305.000,00
3 X 10,0 + 1 X 6,0 2 X 25,0 A 1- MJS 27,055.000,00
3x10,0+1x6,0 2 X 25,0 B- MJN 27,055.000,00
3 X 12,0 + 1 X 6,0 2 X 25,0 A 1- MJS 27,055.000,00
3 X 12,0 + 1 X 6,0 2 X 25,0 B -MJN 27,055.000,00
( 2 X 20 0 + 2 X 6,0 2 X 31,5 A 2- MJS 28,635.000,00
I) 2 X 20 0 + 2 X 6,0 2 X 31,5 B-MJN 28,635.000,00
2 X 24,0 + 2 X 6,0 2 X 40,0 A 2- MJS 30,410.000,00
2 X 24,0 + 2 X 6,0 2 X 40,0 B- MJN 30,410.000,00
Napomena: Troskovi opreme su iskazani u kunama u odnosu 1 € 7,5 kn. =

Rasklopna postrojenja 10 kV, koja su predvidena u izvedbi od sklopnih blokova s
izvlacivim vakuumskim prekidacima, smjestena u podzemnoj i u nadzemnoj
hidroelektrani, su ukljucena u gore prikazanim ukupnim troskovima.
~
....... elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
!
Prilog
!; List
009
47
G1
·.--·
Sve razmatrane izvedbe predstavljaju uobicajena i dobra rjesenja.
lzvedba sa smjestajem transformatora u podzemlju i kabelskim vezama 110 kV do

dalekovodnih stupova, nije razmatrana jer je u ekonomskom pogledu nepovoljnija.
Kako se, obzirom na uvjete Nacionalnog parka, nevi vidljivi objekti ne mogu graditi, jedino
rjesenje za smjstaj rasklopnih postrojenja 110 kV, koje dolazi u obzir, je koristenje
postojece prigradnje uz postojecu strojarnicu HE Miljacka. U bilo kojoj varijanti izvedbe (A
1, A 2 iii B) 10 kV rasklopna postrojenja ce biti smjestena u novoj (podzemnoj)
hidroelektrani na najpovoljnijem mjestu, a u staroj (nadzemnoj) hidroelektrani u postojecoj
prigradnji uz postojecu strojarnicu HE Miljacka.
()
,.....6 Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 I List 48
e..~
. ,:_· ..-,
(:'
, .,..·
,_-
)
9.6 UREDAJI UPRAVLJANJA
r··-._
8 -..
, __ ) . /
C·
~....
.,. elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.Q1
Knjiga
G01.0
Prilog
1 List
009
49
~
~·:· J
Sadr.Zaj
List
9.6.1 KONCEPCIJA UPRAVLJANJA....................... .. ........................... 50
9.6.2 ZASTITA ..... ....... ...... ... ... ........................................ ....... ........... ...... 51
9.6.3 MJERENJE I REGISTRACIJA ... .......... ........ :.......... .... .................. 51

- TROSKOVI UREDAJA ........................... ...... .. ................ .......... 51
9.6.5 ANALIZA I ZAKLJUCAK ............ ............. ....... .......................... .... 52
~-·--~
v
,.....
Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 50
("·:':'l
.:J
9.6.1 KONCEPCIJA UPRAVLJANJA
Predvida se koncepcija upravljanja i nadzora, koja u sebi integrira slijede6e funkcije:
- Automatsko upravljanje procesom

- Prikupljanje podataka iz procesa
- Obrada prikupljenih podataka u fermi pogodnoj za nadzor procesa
- Protokoliranje prikupljenih podataka
- Rad s nadredenim centrom.
Predvideni sustav upravljanja omogu6it 6e:
- Lokalno, rucno upravljenje

- Lokalno, automatsko upravljanje
- Daljinsko rucno i automatsko upravljanje.
U elektrani glavna funkcijska grupa je jedna proizvodna jedinica (turbina - generator, s

pripadajucom opremom).
Procesna stanica proizvodne jedinice treba obavljati najmanje slijede6e funkcije:
- Automatsko pokretanje i zaustavljanje proizvodne grupe (START -sTOP sekventni

program)
- Alarmna signalizacija
- Temperaturni nadzor i zastita
- Regulacija hladenja proizvodne grupe
- Upravljanje postavnim velicinama radne i jalove snage
- Prikupljanje i predobrada informacija radi lokalnog i centralnog prikaza
- Pridjeljivanje vremena promjene stanja signala radi centralne kronologije
- Razni proracuni (ekonomicnost i sl.)
- Komunikacija s operaterskom stanicom, procesnim stanicama drugih funkcijskih grupa
' iii vlastitim podredenim procesnim stanicama
J
- Prikaz stanja procesa i prihvat komanda s lokalnog operaterskog panela.
Operaterske stanice objedinjuju sve funkcije centraliziranog nadzora i upravljanja, a kao

glavni mediji, kojim se operater sluzi pri radu koriste se ekrani u boji i tastature.
lzlazni podaci, koji su rezultat prikupljanja i obrade podataka, daju se na pisacima u obliku
lista, protokola iii kopija ekranskih prikaza i izvjestaja. Svi podaci koji se odaberu,
dugotrajno se pamte na magnetskom mediju radi arhiviranja i naknadne analize. Svakoj
proizvodnoj grupi, zajednickim pomocmm pogonima, rasklopnim postrojenjima,
pripadajucim pogonima hidromehanicke opreme, treba predvidjeti po jednu procesnu
stanicu (srednje) procesna snage.
0
,.... Vrsta Projekt Knj iga Prilog 009
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 l' L'1St 51
(~
. .......
~
9.6.2 ZASTITA
Zastitni releji ce biti numericke tehnologije. Suvremeni numericki zastitni releji integriraju u
sebi niz zastitnih funkcija koje se realiziraju programima.
Zastitu turbine predvidjeti u okviru sustava nadzora, kontrole i mjerenja (vibracije,

temperatura lezajeva, indikacija protoka, kontrola broja okretaja proizvodne grupe i sl.). s
pripadnim turbinskim procesorskim jedinicama.
Elektricka zastita generatora ugraditi 6e se uz pripadaju6e generatore (redundantna

izvedba). Treba predvidjeti najmanje slijedece funkcije zastite:
- Prekostrujna zastita generatora

- Termicka zastita generatora
- Prenaponska zastita generatora
- Diferencijalna zastita generatora i proizvodne grupe
- Zastita od nesimetrije generatora
- Zastita od zemljospoja statora i rotora generatora
- Zastita krugova uzbude i automatske regulacije napona generatora.
Kod rasklopnog postrojenja 110 kV predvidjeti uobicajenu zastitu polja dalekovoda,

transformatora i spojnog polja. To su termicka zastita transformatora, Buchholz-relej,
zastita od preoptere6enja te usmjerena impendantna zastita blok-transformatora,
distantna zastita, prekostrujna i zamljospojna zastita
Numericki releji zastite trebaju biti tako opremljeni (hardware i software) da memoriraju
podatke potrebne za naknadnu analizu prorade, te da se mogu komunikacijski povezati s
racunalom radi iscitavanja zabiljezenih podataka i daljinskog parametriranja.
'
9.6.3 MJERENJA I REGISTRACIJA
() Mjerenje i registraciju elektricne energije treba izvesti prema "Tehnicki uvjeti za mjerr
opremu na obracunskom mjernom mjestu u prijenosnoj mrezi".

-TROSKOVIUREDAJA
1. Radna procesna stanica proizvodne jedinice s
elektronickom i termickom zastitom komplet 4
2. Procesorska stanica RP 11 0 kV komplet 1
3. Procesorska stanica vlastite potrosnje komplet 2

~ ....
Y1 E98 .00.01 G01.0 L List 52
4. Sustav mjerenja i registracije radne i jalove elektr.

energije u vodnim poljima 110 kV te u poljima
transformatora komplet 2
------------------
Ukupno 16,500.000.00
NAPOMENA:Troskovi opreme su iskazani u kunama u odnosu 1 € =7,5 kn.
Odgovarajuci uredaji za upravljanje, zastitu i mjerenja biti ce locirani neposredno uz

odgovarajuci sticeni uredaj, a u prostoriji danasnje centralne komande (prigradnja uz
, strojarnicu) predvjda se i ugradnja uredaja nove centralne komande.
Koncepcija upravljanja, nadzora, zastite i mjerenja u elektrani temeljena je na danasnjem

nivou uredaja ove vrste. Kako ova vrst tehnike pokazuje brzi trend napretka, kod daljnjeg
projektiranja treba voditi racuna o izvedbi najmodernijih uredaja ove vrste. Troskovi
uredaja upravljanja, zastite i mjerenja prakticno su isti za sve razmotrene izvedbe
(varijante ).
'; :'~~
v
,...... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 00~
1
!
.
Ltst 53
9.7 HIDROMEHANICKA OPREMA

,.
~
...
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 I
Prilog
List
009
54
Sadi'Zaj
List
9.7.1 OPCENITO .... ........... .... ................................... .... .. ...... .... ........ ...... 55
9.7.2 HIDROMEHANICKA OPREMA ULAZNE GRADEVINE .......... .... 56
9.7.3 HIDROMEHANICKA OPREMA U STROJARNICI... ........... ..... ..... 56

9.7.3.1 Predturbinski zatvaraci ........................................ .. ....... ... ... ......... 56
9.7.3.2 Difuzorski zatvaraci... .......................... ....... .................... ............. 57
9.7.4 HIDROMEHANICKA OPREMA U ODVODNOM TUNELU ......... .. 57
9.7.5 TROSKOVI HIDROMEHANICKE OPREME ..................... ..... ....... 58

9.7.5.1 HMO na ulaznom uredaju .. ............................................. .. ........... 58
9.7.5.2 HMO u strojarnici.. ................................................... ................... . 58
9.7.5.3 HMO na odvodnom tunelu .. .................................... .... ................ 58
9.7.5.4. Ukupni troskovi HMO za razmatrane izvedbe
elektrane ......... ......... ......... .. .............. ..... ................... .................... 58
9.7.6 ANALIZA I ZAKLJUCAK.......................................... .................... 59

,.....6 Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98 .00.01 G01.0
!
f List 55
!'."':":·.
1: .. :
.. . 4.·
9.7.1 OPCENITO
U postojecoj elektrani Miljacka ugradena je slijedeca oprema:
a) Temeljni ispust
klizna zapornica
b) Ulazni uredaj
gruba resetka
segmenti zatvaraci (2 kom)
c) Vodne komore (2 kom)

fina resetka
gredni zatvaraci (2x4)
zastitna mreza
mjerac nivoa vade u komorama
d) Zasunske komore (zatvaracnice)

predleptirice (rucni pogon, 4 kom)
leptirasti zatvaraci (4 kom)
obilazni vodovi (by-pass) <t> 200 mm (4 kom)
vodovi za odzracivanje cjevovoda (4 kom)
e) Strojarnica
kuglasti predturbinski zatvaraci
f) lzlaz
gredni zatvaraci (zapornice)
U novoj, podzemnoj izvedbi, predvida se ugradnja slijedece HMO:
a) Ulazni uredaji
gredne zapornice
fina resetka s automatskom cistilicom
brzi tablasti zatvaraci
mjerac nivoa vode u akumulaciji
b) Strojarnica
predturbinski kuglasti zatvaraci
difuzorski tablasti zatvaraci
c) lzlaz
gredne zapornice
U slucaju da se kao male proizvodne jedinice koriste postojece jedinlce u staroj strojarnici,
umjesto postojecih kuglstih zatvaraca, predvida se ugradnja leptirastih zatvaraca.
Postojece gredne zapornice ostaju nepromjenjene.
Kod izvedbe podzemne strojarnice predvida se samo jedan iii dvadovodni tunel i tlacni
cjevovod s otcjepima do pojedinih proizvodnih jedinica, za sve varijante izvedbe.
lsto tako predviden je jedan odvodni tunel za sve proizvodne jedinice (kod svih varijanti
izvedbe). Rad brzih zatvaraca na ulazu kao i predturbinskih zatvaraca mora se uklopiti u
sekventni program rada proizvodnih grupa.
,....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 I
Prilog
List
009
56
r~
·•·../
U sklopu HMO predvida se ugradnja mjeraca razine (nivoa) akumulacije (u sklopu
sekventnog programa).
9. 7.2 HIDROMEHANICKA OPREMA ULAZNE GRADEVINE
Na samom pocetku zahvata predvidaju se gredne zapornice - dvodjelne dimenzija

(2x)5,60x6,50 m.
Spustanje i dizanje ovih zapornica predvida se autodizalicom, jer je upotreba ovih

zapornica same u specijalnim slucajevima.
Fina resetka na ulazu dimenzija 7200 x 7000 mm biti ce opremljena automatskom

cistilicom .
Dimenzije tablastog zatvaraca na ulazu:
visina 5000 mm
sirina 4000 mm
(prakticki za sve predvidene protoke).
Prevideni su brzi tablasti zatvaraci s hidraulickim pogonom. U zatvaracnici je predvidena

mosna dizalica nosivosti 200 kN.
9.7.3 HIDROMEHANICKA OPREMA U STROJARNICI
9. 7 .3.1 Predturbinski zatvaraci
Na tlacnim cjevovodima racve, ispred turbina, predvida se ugradnja predturbinskih

leptirastih zatvaraca.
Kod svih predvidenih izvedbi (varijanata), u novoj (podzemnoj) strojarnici, ovi su leptirasti
zatvaraci na dohvatu glavnog krana u strojarnici.
Osnovni podaci predvidenih zatvaraca:
Za protok Q =6 m3/sek, zatvarac <1> 1,00 m, tezina 5,00 t

Q =8 m /sek, zatvarac <I> 1,10 m, tezina 5,20 t
3
Za protok
Za protok Q =10 m 3/sek, zatavrac <1> 1,25 m, tezina 6,60 t
Q =12 m /sek, zatvarac <1> 1,40 m, tezina 8,50 t
3
Za protok
Za protok Q =20 m /sek, zatavrac <I> 1,70 m, tezina 9,50 t
3
Za protok Q = 24 m 3/sek, zatvarac <1> 1,90 m, tezina 14,00 t
r-·\
v
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 ! List 57
Uz sve predturbinske zatvarace se predvidaju i odgovarajuce demontazne prirubnice.
Ukupna tezina predturbinskih zatvaraca kao i njihove cijene su ukljucene u proizvodnim

grupama odgovarajuceg tipa hidroelektrane.
9. 7.3.1 Difuzorski zatvaraci
Difuzorski zatvaraci ugraditi ce se na difuzorima, na mjestima dostupnim glavnoj dizalici u

strojarnici. Preostali dio difuzora (iza difuzorskog zatvaraca) biti ce dostupan samo kod
zatvorenog grednog zatvaraca na kraju odvodnog tunela.
Osnovni podaci difuzorskih zatvaraca za predvidene izvedbe elektrane (za razlicite protoke)
prikazani su u slijedecoj tablici.
Podaci difuzorskih zatvaraca
PROTOK DIMENZIJE POVRSINA TEZINA

Q_(_m 3/sek Crn) (m~ (t)
6,0 3,08 X 1,40 4,30 1,60
8,0 3,13 X 1,60 5,0 1,80
10,0 3,36 X 1,65 5,50 2,00
12,0 3,72 X 1,70 6,30 3,10
20,0 4,26 X 2,25 9,60 4,50
24,0 4,79 X 2,45 11,70 5,60
IZVEDBA ZA Q (m 3 /sek) TEZINE (T) UKUPNA TEZI NA (t)

3 X 8,0 + 1 X 6,0 3 + 1 X 1,6
X 1,8 7,0
3 X 10,0 + 1 X 6,0 3 X 2,0
+ 1 X 1,6 7,6
~-- 3x12,0+1x60 3 X 3,1
+ 1 X 1,6 10,9
2 X 20,0 + 2 X 6,0 2 X 4,5
+ 2 X 1,6 12,2
2 X 24 0 + 2 X 6,0 2 X 5,6
+ 2 X 1,6 14,4
9.7.4 HIDROMEHANICKA OPREMA U ODVODNOM TUNELU
Na kraju odvodnog tunela treba izvesti utore za smjestaj grednih zapornica, kako bi se
prema potrebi mogla izvrsiti kontrola i eventualni popravci citavog sistema. Spustanje i
dizanje ovih grednih zapornica predvida se autodizalicom. Smjestaj (skladistenje) zpornica
predvida se u pogodnom prostoru postojece elektrane, iii neposredno uz poziciju zapornica
odnosno u podignutom polozaju u utoru.
Dimenzije ovih grednih zapornica jednake su za sve razmatrane izvedbe a njihova

dimenzija uglavnom ovisi o nivoima vode u koritu rijeke. Odabrane su dimenzije. sirina 5,60
m i visina 6,50 m. Kako sirina ovih grednih elemenata odgovara anima na ulaznom uredaju,
moguce je koristiti iste elemente i na ulazu i na izlazu iz sistema.
,_..
Y1 E98.00.01 G01.0 i List 58
f''''
9.7.5 TROSKOVI HIDROMEHANICKE OPREME
9.7.5.1 HMO na ulaznom uredaju
OPREMA KOLICINA CIJENA (kn)
- Gredne zapornice dimenzija 5,60 x 6,50 m kom. 1

- Fin a resetka dimenzija 7,0 X 7,2 m s
automatskom cistilicom. kompl. 1
- Brzi tablasti zatvarac dimenzija 5,0 x 4,0 m s
hidraulickim pogonom i vodilicama kompl. 1
- Mosna dizalica nosivosti 200 kN kompl. 1
- Mjerac razine akumulacije, s elektr. uredajem
za prijenos signata kom. 1
~-
--·--------·- ---·- --------·--
Troskovi HMO ulaznog uredaja UKUPNO 3,300.000.-
9.7.5.2 HMO u strojarnici
Predturbinski leptirasti zatvaraci, cijena

ukljucena u cijenu prozvodne grupe.
- Difuzorski zatvaraci tablasti vozni (iii klizni) s
vodilicama, izvedba za
Q = 3 x 8,0 m 3/sek + 1 x 6,0 m3/sek kompl. 1 211.500.-

Q = 3 x 10,0 m3/sek + 1 x 6,0 m 3/sek kompl. 1 230.000.-
Q = 3 x 12,0 m 3/sek + 1 x 6,0 m 3/sek kompl. 1 329.500.-
=
Q 2 x 20,0 m3/sek + 2 x 6,0 m3/sek kompl. 1 369.500.-
Q = 2 x 24,0 m 3/sek + 2 x 6,0 m3/sek kompl. 1 435.000.-
9.7.5.3 HMO na odvodnom tunelu
(__j - Gredne zapornice dimenzija 5,60x6,50 m. kompl. 1 830.000.-

,v-.v
9.7.5.4 Ukupni troskovi HMO za razmatrane izvedbe elektrane
- lzvedba za Q =3 x 8,0 m3/sek + 1 x 6,0 m3/sek kompl. 1 5,036.000.-
- lzvedba za Q = 3 x 10,0 m3/sek + 1 x 6,0 m3/sek kompl. 1 5,058.000.-
- lzvedba za Q = 3 x 12,0 m 3/sek + 1 x 6,0 m 3/sek kompl. 1 5,173.000.-
- lzvedba za Q =2 x 20,0 m3/sek + 2 x 6,0 m3_/sek kompl. 1 5,219.000.-
- lzvedba za Q = 2 x 24,0 m3/sek + 2 x 6,0 m3/sek kompl. 1 5,295.000.-
Napomena: U ukupnim troskovima HMO, za razmatrane izvedbe hidroelektrane,

ukljuceni su troskovi prijevoza, osiguranja, montaze i probnog rada u visini
oko 16%.
(. ) Troskovi HMO su iskazani u kunama (kn) u odnosu 1 € =7,5 kn.

,.
~
....
elektroprojekt d.d. · zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 I
Prilog
List
009
59
{: .-~--
";:..
.
.·.··'
Za sva razmatrana rjesenja (varijante) racunato je s istom hidromehanickom opremom na

ulazu iz akumulacije, kao i na izlazu odvodnog tunela. U ovoj fazi projektiranja to je
zadovoljavajuce i eventualne manje razlike ne mogu utjecati na izbor izvedbe postrojenja.
lzbor hidromehanicke opreme je takav da osigurava pouzdan i siguran rad elektrane, te

daje dovoljnu sigurnost u slucaju radova na pojedinom dijelu elektrane (dvostruki zaporni
organi osigurani u slucaju radova).
4(
~
c>=·-~
v
-... elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 l List
i
60
9.8 POMOCNA OPREMA
~: ··-.
v
J"..a Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
_. elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 i; List 61
Sadi'Zaj
List
9.8.1 VLASTITA POTROSNJA ELEKTRANE ............ .. ......... ............... 62
9.8.2 ISTOSMJERNI NAPONI ........................ ....................................... 62
9.8.3 TLACNI ZRAK.. .... ........ ...... ..... ......... ... .. .. ..... .... .... ... ... ...... .. ... .... ... 63
9.8.4 RASH LAONA VODA..... ...... ................ ..... .. ........................ .......... 63
9.8.5 SUSTAV ODVODNJE VODE (DRENAZA) .. ... ............................. 63
9.8.6 ULJNO GOSPODARSTVO.. .. ......... .... ...... ...... .......................... ... 63
9.8.7 UZEMLJENJE I GRMOMOBRAN .................................. .. ............ 63
9.8.8 KLIMATIZACIJA I VENTILACIJA. ........................... ... ............ ..... 64
9.8.9 RASVJETA I UTICNICE.................................... .......................... . 64
9.8.1 0 UREDAJI ZA GASENJE POZARA.... ... ... .... ..... .. .... ..... ......... ... .... 64
9.8.11 KABELI..... .. .. .. .......... ..... .. .. ....... ..... ... ... .. ...... ...... .... ... ...... .. ....... .... . 65
9.8.12 TRANSPORT OPREME ............................................................... 65
9.8.13 TROSKOVI POMOCNIH UREDAJA............................................ 65

9.8.13.1 Vlastita potrosnja elektrane ....................................................... 65
9.8.13.2 lstosmjerni napon ........... ................. ........................................... 66
9.8.13.3 Uredaji tlacnog zraka ....................................... .......................... 66
9.8.13.4 Uredaji rashladne vode ................................ ...................... :........ 66
9.8.13.5 Sustav odvodnje vode. ..... ..................... ... .. .. ................ .. ...... ..... . 66
9.8.13.6 Uljno gospodarstvo....................................................... .. ......... ... 66
9.8.13.7 Uzemljenje i gromobran ...... .......... ............................... ............... 66
9.8.13.8 Ventilacija, klimatizacija i grijanje .......................................... .... 66
9.8.13.9 Rasvjeta i utlcnice .................... .... ... .... .............................. ........... 66
9.8.13.10 Uredajl za gasenje pozara ............................... ....................... ..... 67
9.8.13.11 Elektricki kabeli .................... .... ................. ...... ......... .................... 67
9.8.13.12 Uredaji za transport opreme ........................ .............. ... .............. 67
9.8.13.13 Ukupnl troskovl pomocnlh uredaja ....... .............................. ....... 68
9.8.14 ANALIZA I ZAKLJUCAK ........... ~ ............................ ....... ............... 68

~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E9B.00.01 G01.0
'
j List 62
I
9.8.1 VLASTITA POTROSNJA ELEKTRANE
Predvideno je da se postrojenje 0.4 kV vlastite potrosnje elektrane napaja iz:
postrojenja 10 kV u elektrani
postrojenja 10 kV distribucijske mreze
diesel proizvodne grupe.
Ukupna vrsna prividna snag a vlastite potrosnje ocjenjuje se najvise do 1000 kVA, pa se
prema tomu predvidaju odgovarajuci transformatori vlastite potrosnje.
Za napajanje kriticnih potrosaca, a za slucaj nestanka napona na sabirnicama 0.4 kV

vlastite potrosnje, predvida se ugradnja diesel proizvodne jedinice.
Kod nestanka izmjenicnog napona na sabirnicama vlastite potrosnje predvida se

automatski start diesel proizvodne jedinice.
Diesel mora omoguciti i startanje jedne osnovne proizvodne jedinice u elektrani.
Za napajanje vlastite potrosnje predvidaju se dva ucinska transformatora (u svakoj sekciji

sabirnica po jedan).
U normalnom pogonskom rezimu ukljucena su oba transformatora, svaki na svojoj sekciji

sabirnica. U slucaju nestanka napona na jednom transformatoru automatski se iskljucuje
njegov prekidac, te preostali transformator preuzima napajanje obje sekcije sabirnica.
U slucaju nestanka napona na oba transformatora, nakon vremenskog zatezanja,

ukljucuje se diesel proizvodna grupa, koja preuzima napajanje kriticnih potrosaca.
9.8.2 ISTOSMJERNI NAPONI
Za potrebe upravljanja, zastite i signalizacije kao i nekih drugih pomocnih uredaja potreban
je u elektrani istosmjerni napon.
Predvida se napon 220 V= (dva sustava).
Za uredaje telekomunikacija u komandi je potreban zasebni sistem 48 V=.
Slog ispravljac - akumulatorska baterija predvidaju se u "full - float" spoju, a kapacitet

baterija treba osigurati osnovnu potrosnju za period od cca 5 sati rada.
U elektrani treba ugraditi moderni sustav istosmjernog napona s baterijama zatvorene
izvedbe (bez otvorenog zracenja).
Sustavi istosmjernog napona smjestiti ce se u posebnu prostoriju, neposredno uz prostoriju
komande (na katu prigradnje).
Eventualno potrebna baterija ugraditi ce se i u podzemlju objekta.
,.... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
._ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0
i
j List 63
9.8.3 TLACNI ZRAK
Tlacni zrak je u elektrani potreban za mehanicko kocenje generatora. te za servisne

potrebe (pneumatski alat, ciscenje utora vodilice i pogon zatvaraca i sl.).
Za navedene svrhe potrebana su dva kompresora (1 00% rezerva) koji ce se smjestiti uz

glavne proizvodne grupe. Uz svaki kompresor se predvida i odgovarajuci spremnik zraka.
9.8.4 RASHLADNA VODA
Rashladna voda je potrebna za hladenje generatora, lezajeva i regulacionog ulja. Opskrba

rashladnom vodom predvida se jednom crpkom za vodu (zahvat iz donje vode).
Smjestaj uredaja rashladne vode previda se (u posebnoj prostoriji) uz proizvodne jedinic~
9.8.5 SUSTAV ODVODNJE VODE (DRENAZA)
Sustav odvodnje vade predvida se radi prihvacanja procjednih voda koje se javljaju zbog
eventualnih havarija, prodora vode u prostore opreme, te za praznjenje cjevovoda i
pomocnih traktova turbine prilikom remonta te kontrole i radova u pomocnim traktovima.
Predvida se izvedba bunara za odvodnju vode. Procjedna voda sakupljati ce se sistemom

kanala i cijevi u sabirni bunar, (iii donju vodu), gdje se provodi separacija ulja od vode, kao i
od ostalih mogucih necistoca, a cista se voda, nakon toga, odvodi u bunar odvodnje. Svi
protocni traktovi povezati ce se cijevima (zahvati na najnizim tockama) u bunar.
U bunaru ce se smjestiti uronjene bunarske crpke dovoljnog kapciteta za praznjenje

bunara. Predvida se i automatsko praznjenje bunara (upravljanje davacem nivoa).
' ) 9.8.6 ULJNO GOSPODARSTVO
U okviru elektrane se ne predvida zasebno uljno gospodarstvo. Prilikom radova, ulje ce se

pohranjivati u pokretne plasticne spremnike i transportirati izvan elektrane.
Buduci se elektrana nalazi u nacionalnom parku posebnu paznju treba obratiti otpadnim
tekucinama.
9.8.7 UZEMLJENJE I GROMOBRAN
Prilikom izgradnje podzemne elektrane i eventualne rekonstrukcije postojece elektrane i

ugradnje nove opreme, treba osigurati sve potrebne spojeve kako bi se potpuno zastitilo
osoblje i oprema.
Kvalitet i otpor glavnog uzemljivaca (postojeceg) treba ispitati i po potrebi provesti potrebne
mjere i dopunske radove da se osigura kvalitetna zastita. U podzemnoj elektrani kao i u
svim spojnim tunelima treba osigurati pouzdano uzemljenje.
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 j List 64
Posebno treba provjeriti veze na hidromehanicku opremu i cjevovode, te kontrolirati otpor

uzemljenja na svim pristupacnim mjestima ..
Gromobransku zastitu postoje6ih objekata treba takoder provjeriti i po potrebi dopuniti iii
popraviti kako bi se odgovarajuce zastitilo osoblje i oprema.
9.8.8 KLIMATIZACIJA I VENTILACIJA
Svi prostori podzemne strojarnice biti 6e klimatizirani. Uredaji za klimatizaciju biti ce

smjesteni u podzemlju u posebnoj komori. Treba predvidjeti dovoljan broj uredaja za
klimatizaciju, kao i veza s vanjskom atmosferom (dovod i odvod), kako bi se odveo visak
toplog i vlaznog zraka, a doveo odgovarajuce topli i suhi zrak. Veza strojarnice s vanjskom
atmosferom predivda se metalnim kanalima.
Kapacitet klima uredaja treba biti takav da se osigura -dovoljno visoka (niska) temperatura·
zraka i"odgovarajuca vlaznost. ·
U prstoriji komande, u staroj (nadzemnoj) hidroelektrani, predvida se klimatizacija fiksnim,

iii pokretnim uredajem za kondicioniranje zaraka.
9.8.9 RASVJETA I UTICNICE
U sklopu postojece elektrane i objekata koji pripadaju sustavu elektrane, treba predvidjeti
sve potrebne preinake na sustavu rasvjete i uticnica, obzirom na predvidene gradevinske
izmjene i izmjenjeni polozaj opreme. Sve nove instalacije i dopune postojecih instalacija
rasvjete i uticnica treba izvesti u skladu s postojecim propisima i praksom.
U podzemnoj elektrani kao i u svim pristupnim i odvodnim tunelima predvida se izvedba

rasvjeta u skladu s namjenom pojedinog prostora, te u skladu s postojecim propisima.
Vecim brojem uticnih mjesta osigurati ce se pouzdani elektr. prikljucci za potrebe radova.
9.8.1 0 URE£>AJI ZA GASENJE POZARA
Za gasenje pozara u objektima elektrane koristi ce se stabilni uredaji za gasenje pozara

(zastita generatora) ugljicnim dioksidom (C0 2). Aktiviranje ovih uredaja biti ce automatski, a
po zelji i rucno.
Osim navedenih uredaja predvida se dovoljan broj prijenosnih uredaja u dijelovima

podzemne strojarnice kao i ostalim pomocnim objektima (u postojecim objektima).
Uredaji za dojavu pozara biti ce uobicajeni za ovakve objetke (dojava u podzemnim i

vanjskim objektima).
t/"\
~
,...a
Y1 E9B.00.01 G01.0 j List 65
&~1
}~:..::=::1'
9.8.11 KABELI
Svi energetski i signalni kabeli dimenzionirati ce se i biti ce polozeni u skladu s postojecim

propisima i odgovarajucim "Tehnickim uvjetima".
Kabeli ce se polagati uglavnom na kabelskim policama (iii u posebnim kanalima) .
Vodici kabela biti ce aluminijski iii bakreni s plasticnom izolacijom (zasticenom od

glodavaca).
9.8.12 TRANSPORT OPREME
Za transport opreme do elektrane koristiti ce se postojece saobracajnice. Ne predvidaju se

tereti koji bi zbog profila iii tezine transportnih komada opreme trazili preinake prometnica,
mostova iii nadvoznjaka. ·
Za transport u prostoru strojarnice predvidena je odgovarajuca mosna dizalica. Nosivost

dizalice mora odgovarati najtezem elementu opreme (rotor generatora). Ako se koriste
proizvodne jedinice u postojecoj strojarnici, postojecu kransku stazu treba prokontrolirati i
po potrebi preinaciti. Postojecu mosnu dizalicu moguce je dotjerati u koliko njena nosivost
odgovara najtezem komadu za transport.
Odgovarajuci uredaji za dizanje predvidaju se u postrojenju 110 kV (u prigradnji uz

nadzemnu strojarnicu), te u objektima hidromehanicke opreme.
9.8.13 TROSKOVI POMOCNIH URE£>AJA
9.8.13.1 Vlastita potrosnja elektrane CIJENA (kn)
1. Ormari glavnog razvoda 0,4 kV zajednicke i kriticne
c9 2.
vlastite potrosnje s kompletnom opremom.
Ormari podrazvoda opce i kriticne potrosnje s

komplet 1
opremom. komplet 1
3. Zidni ormarici raznih tipova i velicine podrazvoda

0,4 kV za rasvjetu, ventilaciju, grijanje i sl. komplet 1
4. Stabilna diesel proizvodna jedinica 160 MVA, 3 x

230/400 V, 50 Hz, zracnci hladenje sa svim
1.875.000,00
.,_. elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 j List 66
9.8.13.2 lstosmjerni napon CIJENE (kn)
1. Sustav istosmjernog napona 220 V, kompletno s

modularnim ispravljacem, aku-baterijom i svim
2. Sustav istosmjernog napona 48 V kompletno kao u

poz.1 komplet 1
1.875.000,00
9.8.13.3 Uredaji tlacnog zraka
Uredaji za proizvodnju i distribuciju tlacnog zraka

s odgovarajucim kompresorima ostalom
opremom. komplet 1 1.125.000,00
A(.-·.
_)
9.8.13.4 Uredaji rashladne vode
Ugradnja crpki za rashladnu vodu u podzemnoj

elektrani, te kompletiranje postojeceg cjevovoda
od izvora Miljacke, te ugradnje crpke za
rashladnu vodu u strojarnici s pokretnim
uredajima za automatski rad i svim pomocnim
uredajima. komplet 1 2.625.000,00
9.8.13.5 Sustav odvodnje vode komplet 1 . 900.000,00
9.8.13.6 Uljno gospodarstvo: plasticni kontejneri i

pomocna oprema komplet 1 120.000,00
9.8.13. 7 Uzemljenje i gromobran
Kontrola dopuna postojeceg sistema

gromobrana i uzemljenja te izvedba dodatnog
uzemljenja u podzemlju. komplet 1 352.500,00
9.8.13.8 Ventilacija, klimatizacija i grijanje
Pokretni uredaj za kondicioniranje zraka u

podzemlju upravljackoj prostoriji, ventilatori i
grijaca tijela . komplet 1 3.375.000,00
9.8.13.9 Rasvjeta i uticnice
0"'.. lzvedba rasvjete i uticnic u svim objektima

elektrane . komplet 1 2.625.000,00
,.... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
~ elektroprojekt d. d.· zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 J List 67
9.8.13.10 Uredaji za gasenje pozara CIJENE (kn)
Stabilni i pokretni uredaji za gasenje pozara komplet 1 1.125.000,00
9.8.13.11 Elektricki kabeli
IZVEDBA SA CETIRI PROIZVODNE JEDINICE (2 + 2)
10 kV veze generatori - transformatori komplet 1

10 kV veze pomocnih uredaja proizv.
jedinice i sl. komplet 1
Pocincane kabelske police komplet 1
Signalni kabeli komplet 1
-----------
Ukupno 10.125.000,00
IZVEDBA SA CETIRI PROIZVODNE JEDINICE

(3 + 1)
Veza generator- sabirnice 10 kV komplet 1

Veza postrojenje 10 kV- transformatori komplet 1
Picincane kabelske police komplet 1
Signalni kabeli komplet 1
Ukupno 7.995.000,00
9.8.13.12 Uredaji za transport opreme
Za transport opreme u strojarnici predvidena je

mosna dizalica odgovarajuceg raspona i
odgovarajuce nosivosti za upravljanje s poda
strojarnice. U prostoru postrojenja 11 0 kV
predvida se izvedba mesne dizalice nosivosti 0
50 kN, raspona 7,50 m.
Troskovi izvedbe dizalice

Za izvedbe za Q= 8,10 i 12 m 3/sek
- dizalica za postrojenje 110 kV komplet 1
Ukupno 6.150.000,00
Za izvedbe za 0=20 i 24 m3/sek

Ukupno 6.375.000,00
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 1 List 68
NAPOMENA: - Troskovi izvedbe pomocnih uredaja elektrane pretezno su jednaki, iii se

vrlo malo razlikuju, kod gore navedenih i razradenih izvedbi (varijanti).
Neki uredaji ovise o velicini proizvodnih jedinica, pa je taka i specificirano.
Posebno je tesko ocijeniti troskove rekonstrukcije (iii nabave nove
opreme) ako se koristi prostor postojece elektrane.
=
- Troskovi su iskazani u kunama (kn) u odnosu 1 € 7,5 kn.
- Montaza i transport su ukljuceni u gore datim troskovima u visini 15 %.
9.8.13.13 Ukupni troskovi pomocnih uredaja
IZVEDBA KOLICINA TROSKOVI (kn)
a) lzvedba sa cetiri proizvodne jedinice (2 + 2)

=
za Q 2 x 24 m 3/sek + 2 x 6 m3/sek iii 2 x 20 .
m3/sek + 2 x 6 m 3/sek komplet 1 32.497.500,00
b) lzvedba sa cetiri proizvodne jedinice (3 + 1)

za Q = 3 x 12 (10 iii 8) m3/sek + 1 x 6 m3/sek komplet 1 30.142.500,00
Kao pomocni uredaji elektrane obuhvaceni su:
vlastita potrosanja elektrane (0,4 kV)

istosmjerni naponi 220 i 48 V
uredaji tlacnog zraka
uredaji rashladne vade
sustav odvodnje vade (drenaza)
uljno gospodarstvo
uzemljenje i gromobran
ventilacija, klimatizacija i grijanje
rasvjeta i uticnice
uredaji za gasenje pozara
kabelske veze
uredaji za transport opreme
Troskovi ovih uredaja ocjenjeni su prema slicnim izvedenim (iii anima u izvedbi)
objektima. Uzeto je u obzir da su troskovi vecine pomocnih uredaja za razlicite velicine
izgradnje (za razliciti protok Q m3/sek) vrlo slicni.
Ovisno o broju predvidenih proizvodnih jedinica ocjenjeni su troskovi kabelskih veza.
Uredaji za transport opreme iskazani su posebno za izvedbe za Q =8, 10 i 12 m3/sek i

= 3
one za Q 20 i 24 m /sek.
Postoji naravno mnogo razlika, kod pomocne opreme, za razlicite izvedbe, no u ovoj fazi
projektiranja nije moguce ulaziti u detalje. Na ukupne troskove izvedbe navedene razlike
r--~ ne mogu biti presudne.
~
...
~
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
!
Prilog
[ List
009
69
U slucaju da se u sklopu nove elektrane koriste i proizvodne jedinice u postojecoj elektrani

(rekonstrukcija iii nevi strojevi) ukupno tmskovi izvedbe biti ce nesto visi ad onih
navedenih u ovom projektu. Znacajnije razlike kod troskova eve vrste bit ce kod
gradevinskih radova (u tom slucaju radi se zapravo o dvije elektrane sa zajednickim
upravljanjem i rasklopnim postrojenjem).
~
~
,......
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
j List
009
70
9.9 STROJARNICA
{ '""''\
~
,.,..
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 l
Prilog
List
009
71
Sadr!aj
List
9.9.1 OPCENITO .. ..... ..... ....... ..... ....... ......... ... ................................... ..... .. 72
9.9.2 VARIJANTE TEHNICKIH RJESENJA. .............................. ......... ... 72
~-
,.....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 ~
Prilog
List
009
72
€)?.
9.9.1 OPCENITO
Nova podzemna hidroelektrana Miljacka u osnovi je podzemno postrojenje. Svi dijelovi elektrane
osim rasklopnog postrojenja i komande smjesteni su pod zemljom. Za rasklopno postrojenje i
komandu predvideno je isto rjesenje kao i kod varijante rekonstrukcije stare elektrane.
3
Kako je receno u prilogu 7 razmatrane su su dvije grupe varijanti za Q 1 = 30, 36, 42, 52 i 60 m /s:
3
• mala jedinica ( jedinice) od 6 m /s smjestena u novoj strojarnici,
3
• mala jedinica ( jedinice) od 6 m /s smjestena u staroj strojarnici.
Smjestanjem male proizvodne jedinice u staru strojarnicu nastojalo se smanjiti dimenzije nove
strojarnice i u isto vrijeme revitalizirati dio stare strojarnice koja bi u inace slucaju izgradnje nove
elektrane prestala s radom i dijelom sluzila kao tehnicki muzej.
Kod toga, razmatrane su slijedece kombinacije proizvodnih jedinica:

3 3
• 3 x 8,0 m% + 6,0 m /s = 30 m /s
•
3 3
3 x 10,0 m /s + 6,0 m /s =36 m3/s
3 3 3
• 3 x 12,0 m /s + 6,0 m /s = 42 m /s
3 3
• 2 x 20,0 m /s + 2 x 6,0 m /s =52 m3/s
3 3 3
• 2 x 24,0 m /s + 2 x 6,0 m /s = 60 m /s
Varijante smjestaja proizvodnih jedinica prikazane su na tablici 9.9-1
9.9.2 VARIJANTE TEHNICKOG RJESENJA
Strojarnica nove HE Miljacka smjestena je u podzemlju u neposrednoj blizini postojece

strojarnice udaljena oko 140 metara od postojeceg platoa ispred strojarnice. Smjestaj strojarnice
uvjetovan je geoloskim odnosima. Strojarnica je locirana u relativno cvrstoj stijeni s nadslojem
od oko 80 m.
Sirina strojarnice iznosi oko 16m, a visina ad najnizeg dijela oko 30m. Duzina strojarnice varira
ovisno o tome koliko proizvodnih jedinica je u nju ugraaeno. Kao sto se maze vidjeti iz tablice
9.9-1 u strojarnici maze biti ugradeno od minimalno 2 do maksimalno 4 proizvodne jedinice.
Ovisno o broju i velicini proizvodnih jedinica duzina podzemne strojarnice krece se od 42 m do
oko 60 m.
Visinski strojarnica je polozena taka da je kod minimalne kote Krke osigurana odgovarajuca
potopljenost turbine.
,.....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
List
009
73
Tablica 9.9-1 VARIJANTE SMJESTAJA PROIZVODNIH JEDINICA
OSNOVNI PODACI NOVA STROJARNICA STARA STROJARNICA
INSTALIRANI NAZIVNI NAZIVNI

BROJ BROJ
VARIJANTA PROTOK TURBINA PROTOK TURBINA PROTOK
3 TURBINA TURBINA
m /s TURBINE TURBINE
Francis 3
3 8 m /s
NP.30-MJN vertikalna
3 x 8 m3/s + 6 m3/s 6 m3/s
osovina 1
Francis
Francis 3 3
NP.30-MJS 3 3 vertikalna 3 8 m /s horizontalna 1 6 m /s
3 x 8 m /s + 6 m /s
osovina osovina
3
Francis 3 · 10m /s
3
NP.36-MJN 3 x 10m /s + 6m3/s vertikalna 3
osovina 1 6m /s
Francis
Francis 3 3
3 3
NP.36-MJS 3 x 10m /s + 6 m /s vertikalna 3 10m /s horizontalna 1 6 m /s
osovina osovina
3 3
Francis 3 12 m~/s
NP.42-MJN 3 x 12 m /s + 6m /s vertikalna
1 6 m~/s
osovina
Francis
3
Francis 3 3
NP.42-MJS 3 x 12 m /s + 6 m3/s vertikalna 3 12 m /s horizontalna 1 6 m /s
osovina osovina
3
3 3
Francis 2 20 m /s
NP.52-MJN 2x 20 m /s + 2x6 m /s vertikalna
osovina 2 6 m"/s
Francis
3 3
Francis 3 3
NP.52-MJS 2 x 20 m /s +2x 6 m /s vertikalna 2 20 m /s horizontalna 2 6 m /s
osovina osovina
3
3
Francis 2 24m /s
NP .60-MJN 2 x 24m /s + 2 x6 m3/s vertikalna
E( ;
~· osovina 2 6 m"/s
Francis
3 3
Francis 3 3
NP.60-MJS 2 x 24 m /s + 2x6 m /s vertikalna 2 24 m /s horizontalna 2 6 m /s
osovina osovina
U gradevinskom smislu u hali strojarnice predvidena je betonska obloga, a na svodu je

predvideno sidrenje prednapregnutim sidrima i osiguranje iskopa mlaznim betonom. lspod
kalote svoda predviaen je spusteni strop.
Na mjestu gdje u strojarnicu ulazi pristupni tune! predviden je montazni plato. Do montaznog
platoa nalazi se dio sa sanitarnim prostorijama, prirucnim skladistem i radionicom. Strojarnica
nije predviaena za dulji boravak !judi.
Uzvodno od strojarnice smjestena je racva tlacnog cjevovoda. Velicina i oblik racve ovisi o broju
t~'·'J;.
ugraaenih agregata.
~
,......, Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
elektroprojekt d.d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 l List 74
~.
:;
~,..
Za odvod vode predviaen je jedan odvodni tunel duzine oko 170 m koji se ispred strojarnice
racva u nekoliko krakova ovisno o broju ugraaenih proizvodnih jedinica. Smjestajem difuzorskih
zatvaraca u strojarnicu izbjegnuta je gradnja galerije difuzorskih zatvaraca.
Energetski i signalni kabeli od strojarnice do rasklopnog postrojenja i komande prolaze

posebnim kabelskim tunelom duzine oko 170 m, koji je smjesten bocno u odnosu na strojarnicu.
Pristupni tunel povezuje strojarnicu sa vanjskim pristupnim platoom. Za varijante gdje su male
proizvodne jedinice smjestene u staroj strojarnici tlacni cjevovod za njih smjesten je ispod poda
pristupnog tunela.
U nekim varijantama predviaen je smjestaj malih proizvodnih jedinica u staru strojarnicu. Ovisno o
varijanti predviaen je smjestaj 1 do 2 proizvodne jedinice u staru strojarnicu. Smjestanjem male
proizvodne jedinice u staru strojarnicu nastojalo se smanjiti novu strojarnicu i u isto vrijeme
revitalizirati dio stare strojarnice koja bi u slucaju izgradnje nove elektrane prestala s radom i
sluzila kao muzej. Moguce je cak nove male proizvodne jedinice izraditi kao replike st~rih iz
1906 godine.
Smjestaj malih proizvodnih jedinica u staru strojarnicu ima nekoliko losih strana. Prije svega
gradevinski radovi u staroj strojarnici su prilicno obimni sa svim problemima koji su spomenuti u
poglavlju 8 kod rekonstrukcije stare strojarnice. Tu se kod ukopavanja kao osnovni problem
postavlja osiguranje stabilnosti temelja zidova strojarnice od urusavanja u fazi iskopa. Zbog toga je
za osiguranje stabilnosti predvidena izgradnja armirano betonske dijafragme uz zidove u hali
strojarnice te njezino sidrenje u okolnu stijenu u fazi iskopa. Predviden je fazni iskop i kao dodatno
osiguranje za ukrucivanje dijafragme izvedba poprecnih dijafragmi, tak~ da se za graaevnu jamu
temelja svakog agregata izgradi posebna kazeta. Takoder, potrebno je sanirati difuzorske izlaze iz
strojamice.Takav zahvat zahtjeva zastoj u radu elektrane.
Osim navedenog potrebno je radi provodenja energetskih i signalnih kabela do rasklopnog

postrojenja i komande sanirati podrum postojece strojamice. Na taj nacin postojale bi dvije
odvojene trase za vodenje kabela iz elektrane. Takoaer, tlacni cjevovod koji vodi do male
proizvodne jedinice koji je zbog racionalizacije troskova smjesten ispod poda pristupnog tunela u
graaevinskom pogledu nije najbolje ~esenje, buduci da zahtijeva opseznije mjere osiguranja kod
iskopa tunela.
Uz sve navedene manjkavosti tehnicke prirode, ~esenje nove elektrane sa smjestanjem male
proizvodne jedinice skuplje je u odnosu na ~esenje sa smjestanjem svih proizvodnih jedinica u
novu podzemnu strojamicu.
Troskovi izgradnje strojarnice dati su u tocki 9.12.

~
Vrsta Projekt Knjiga ~ Prilog 009
I1
elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 List 75
9.10 PRISTUPNI TUNEL
.f--~
~
(__ '
:_ ::~
, ;/
,.._.... elektroprojekt d. d .• zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
' List
009
76
9.10 PRISTUPNI TUNEL
Pristupni tunel zamisljen je kao spoj postojeceg platoa i nove podzemne strojarnice. Osim
osnovne funkcije transporta hidromehanicke i elektrostrojarske opreme, kroz pristupni tunel u
varijanti ugradnje malih proizvodnih jedinica u postojecu obnovljenu strojarnicu predvida se i
izvedba tlacnog cjevovoda promjera 1500 mm smjestenog u pod tunela u betonskoj oblogi
2,50/2.50 m (vidi nacrt br.18).
Pristupni tunel je duljine 146,50 m, svijetle visine 5,20 m, sirine 5.20 m, obloi:en armiranim
betonom prosjecne debljine stijenke od 30 em. Niveleta tunela postavljena je u blagom padu od
kote podzemne strojarnice (kota 81.55 mn.m) do ulaznog portala na postojecem platou (kota
80,39 mn.m). Visinska razlika izmedu ulaznog i izlaznog portala pristupnog tunela iznosi 1.16 m iii
0,8%.
Odvodnja pristupnog tunela vrsi se putem odvodnih iii drenai:nih kanala smjestenih s obje strane
prometnice s padom od podzemne strojarnice prema postojecem platou.
Postojece dimenzije pristupnog tunela uvjetovane su njegovom osnovnom namjenom transporta

opreme teskim vozilima. U sklopu analiza mogucih varijanata razmatrana je i mogucnost vodenja
kablova od podzemne strojarnice do rasklopnog postrojenja kroz pristupni tunel.
Navedena varijanta, izmedu ostalog zahtjeva znatno povecanje poprecnog profila tunela, izvedbu
zastitne ograde, postavu cestovnih odbojnika i izvedbu spoja iz tunela u vanjski kabelski kanal.
lz navedenih razloga (detaljnije obrazloi:enih u poglavlju 9.11) ocjenjeno je da se kabeli postave u

poseban kabelski tunel.
~.... Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
.., elektroprojekt d .d. • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 l List 77
9.11 ENERGETSKI SPOJ NA RASKLOPNO POSTROJENJE
0
,...,
...
Y1 E98.00.01 G01.0 f List 78
9.11 ENERGETSKI SPOJ NA RASKLOPNO POSTROJENJE
Uz podzemni smjestaj proizvodnih jedinica, predviden je smjestaj postrojenja visokog

napona (1 0 i 110 kV) i mreznih transformatorora uz postojecu prigradnju nadzemnoj
strojarnici (gdje su smjesteni i danas).
U ovom objektu predviden je i smjestaj kontrolno-komandnih uredaja i nekih pomocnih

pogona.
Veza generatora s rasklopnim postrojenjem visokog napona (10 kV) moze se izvesti na
vise nacina.
Razmatrana je mogucnost vodenja ovih radova kabelima iii golim profilnim vodicima u
sklopu pristupnog tunela. Ovakva izvedba je nepovoljna obzirom da pristupni tunel sluzi,
medu ostalim, i za transport opreme teskim vozilima (velikim kamionima i specijalnim
vozilima - labudicama i sl.). Profil pristupnog tunela trebalo bi u tom slucaju povecati,
kako bi se mogao omoguciti transport i najvecih dijelova opreme.
Nadalje, posebno je nepogodna izvedba prijelaza iza pristupnog tunela u vanjski kanal -
tunel za vodenje kabela iii golih vodova do rasklopnog postrojenja.
lz navedenih, a i nekih drugih razloga (pristupacnost, montaza, demontaza i sl.) dana je

prednost vodenju vodova posebnim tunelom, koji omogucava jednostavnije i pouzdanije
vodenje kabela iii golih profilnih vodica, olaksava montazu· i demontazu, nadzor,
ventilaciju i sl.
Ovim tunelom vodile bi se i sve veze proizvodnih jedinica s komandom.
Troskovi opreme, kod predlozenog nacina vodenja radova, nesto su nizi od drugih
mogucih izvedbi, ali razlika troskova nije znacajna. Znacajnijim se, medutim, smatra
jednostavna i tehnicki pogodna izvedba, izgradnjom posebnog tunela.
l Prilog
~
Vrsta Projekt Knjiga 009
elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 i List 79
(r,.·,:"~
· •. l
-:.·
~"
~
9.12 TROSKOVI IZGRADNJE
0
l Prilog
"'..a
~ elektroprojekt d. d.· zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 l List
009
80
Sadi'Zaj
list
9.12.1 UVOD .............. ................ .... ............................................. ...... ........ ........ 81
9.12.2 TROSKOVI.. ..... ......... ........................... ...... ......... ......... .. .............. .......... 82
9.12.3 ANALIZA TROSKOVA ................... ............................ ........ .. .................. 83
9.12.4 ZAKLJUCAK .......... ........................... ........................ .... ....... ... ............... 84
0
,....a Vrsta Projekt Knjiga j Prilog 009
._.. elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 l List 81
9.12.1 UVOD
U oviru ovog priloga razmotrit ce se troskovi izgradnje za rjesenja podzemnog postrojenja za slijedece
instalirane protoke:
Qi=30m3 /s
Qi=36m3/s
Qi=42m 3/s
Qi=52m 3/s
Qi=60m 3/s
Varijante podzemnog postrojenja svakog od navedenih instaliranih protoka obradene su u dvije podvarijante
kako slijedi:
1. lnstalirani protok: Qi=30m3/s

3 3
a) Varijanta (NP.30-MJN)- Cetiri proizvodne jedinice (3x8m /s+1x6m /s) u novoj strojarnici
(Vidi nacrt br.22)
3
b) Varijanta (NP.30-MJS)- Tri proizvodne jedinice (3x8m /s) u novoj strojarnici i jedna
3
(1x6m /s) u staroj strojarnici (Vidi nacrt br.18)

3 3
a) Varijanta (NP.36-MJN)- Cetiri proizvodne jed in ice (3x1 Om /s+1 x6m /s) u novoj strojarnici
(Vidi nacrt br.22)
3
b) Varijanta (NP.36-MJS)- Tri proizvodne jedinice (3x1 Om /s) u novoj strojarnici i jedna
(1x6m 3/s) u staroj strojamici (Varijanta nije razmatrana)
a) Varijanta (NP.42-MJN)- Cetiri proizvodne jedinice (3x12m 3/s+1.x6m 3/s) u novoj strojarnici
(Vidi nacrt br.23)
3
b) Varijanta (NP.42-MJS)- Tri proizvodnejedinice (3x12m /s) u novoj strojarnici ijedna
3

3
a) Varijanta (NP.52-MJN)- Cetiri proizvodne jedinice (2x20m /s+2x6m 3/s) u novoj strojarnici
(Vidi nacrt br.24)
b) Varijanta (NP.52-MJS)- Dvije ~roizvodne jedinice (2x20m /s) u novoj strojarnici i dvije
3
3
,......
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
; Prilog
j
l List
009
82

3 3
a) Varijanta (NP.60-MJN)- Cetiri proizvodne jedinice (2x24m /s+2x6m /s) u novoj strojarnici
(Vidi nacrt br.25)
3
b) Varijanta (NP.60-MJS)- Dvije JXOizvodne jedinice (2x24m /s) u novoj strojarnici i dvije
(2x6m 3/s) u staroj strojarnici (Vidi nacrt br.21)
Napomena:
Varijante s oznakom (MJN) obuhvacaju sve proizvodne jedinice u novoj podzemnoj strojarnici, dok varijante
s oznakom (MJS) obuhvacaju velike proizvodne jedinice u novoj podzemnoj strojarnici i malu/male
proizvodne jedinice smjestene u obnovljenoj postojecoj strojarnici.
# '
I ~ 9.12.2 TROSKOVI
Troskovi gradenja pojedinih varijanata podzemnog postrojenja prikazani su u tablicnom obliku kako slijedi:
Tablicni prikaz troskova varijanata izgradnje podzemnog postrojenja
lnstalirani Varijanta Gradevinski Proizvodne HM Komanda Ostala ES Ukupno

protok radovi grupe oprema RS oprema ( kn)
30 NP.30-MJN 90.876.000 41.307.000 5.036.000 42.805.000 30.143.000 21 0.167.000
30 NP.30-MJS 95.766.000 42.127.000 5.036.000 42.805.000 30.143.000 215.877.000
36 NP.36-MJN 92.264.000 45.289.500 5.058.000 43.555.000 30.143.000 216.309.500
42 NP.42-MJN 97.244.000 52.332.000 5.173.000 43.555.000 30.143.000 228.447.000
42 NP.42-MJS 101 .955.000 53.152.000 5.173.000 43.555.000 30.143.000 233.978.000
52 NP.52-MJN 105.425.000 59.418.000 5.219.000 45.135.000 32.498.000 247.695.000
52 NP.52-MJS 112.168.000 61.058.000 5.219.000 45.135.000 32.498.000 256.078.000
60 NP.60-MJN 114.065.000 71.866.000 5.295.000 46.910.000 32.498.000 270.634.000
60 NP.60-MJS 121 .521 .000 73.506.000 5.295.000 46.910.000 32.498.000 279.730.000
Tablica 9.11-1
( ' ·....
'~
,...a
_. elektroprojekt d.d. ·zagreb
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00 .01
Knjiga
G01 .0
l Prilog
!
i List
009
83
()
9.12.3 ANALIZA TROSKOVA
U slijedecim tabelama prikazat ce se troskovi gradenja jeftinijih i skupljih varijanata, te njihovi medusobni
odnosi (vidi tablice 9.11-2 i 9.11.3) za odredeni instalirani protok:
Tablicni prikaz jeftinijih varijanata

(gradevinski radovi i elektrostrojarska oprema)
lnstalirani protok Varijanta Ukupni trosak Odnos cijena (%)

3
(m /s) (kn)
30 NP.30-MJN 210.167.000,00 100
36 NP.36-MJN 216.309.500,00 103
42 NP.42-MJN 228.447.000,00 109
52 NP.52-MJN 247.695.000,00 118
60 NP.60-MJN 270.634.000,00 129
Tablica 9.11-2
Tablicni prikaz skupljih varijanata

(gradevinski radovi i elekt.rostrojarska oprema)
lnstalirani protok Varijanta Ukupni trosak Odnos cijena (%)

3
(m /s) (kn)
30 NP.30-MJS 215.877.000,00 100
36 NP.36-MJS - -
42 NP.42-MJS 233.978.000,00 108
52 NP.52-MJS 256.078.000,00 119
60 NP.60-MJS 279.730.000,00 130
Tablica 9.11-3
,.....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
1 Prilog
l List
009
84
Usporedba troskova gradenja jeftinijih i skupljih varijanata
lnstalirani Najjeftinija varijanta Najskuplja varijanta Odnos cijena

protok (%)
3
(m /s)
Varijanta Cijena (kn) Varijanta Cijena (kn)
30 NP.30-MJN 210.167.000,00 NP.30-MJS 215.877.000,00 103
36 NP.36-MJN 216.309.500,00 NP.36-MJS - -
42 NP.42-MJN 228.447.000,00 NP.42-MJS 233.978.000,00 102
52 NP.52-MJN 247.695.000,00 NP.52-MJS 256.078.000,00 103
60 NP.60-MJN 270.634.000,00 NP.60-MJS 279.730.000,00 103
Tablica 9.11-4
9.12.4 ZAKLJUCAK
lz prikazanih troskova vidljivo je da najveci odnos izmedu jeftinijih varijanata iznosi 29%, a kod usporedbe
skupljih varijanata taj odnos iznosi 30%. Odnos izmedu troskova gradenja jeftinijih i skupljih varijanata je
prilicno ujednacen te iznosi najvise do 3% ukupne cijene.
Navedenim troskovima izgradnje treba kod konacnih usporedbi dodati i cijenu izgubljene energije zbog
zastoja u proizvodnji postojece HE Miljacke.
U vrijeme izgradnje nove podzemne elektrane, postojece postrojenje HE Miljacka vecim dijelom vremena
radi i proizvodi elektricnu energiju. Do zastoja postojeceg postrojenja HE Miljacka dolazi u vrijeme
rekonstrukcije rasklopnog postrojenja I komande, odnosno u vrijeme rekonstrukcije i ugradbe malih
proizvodnih jedinica u postojecu strojarnicu.
Ocjenjuje se da je zastoj u proizvodnji postojeceg postrojenja HE Miljacka za pojedine varijante izgradnje

novog podzemnog postrojenja slijedeci:
- Varijante (NP-MJN) sa proizvodnim jedinicama u novoj podzemnoj strojarnici. ......... 6 mjeseci
- Varijante (NP-MJS) s velikim proizvodnim jedinicama u novoj podzemnoj strojarnici i malim proizvodnim
jedinicama u postojecoj strojarnici. ........ 10 mjeseci
lz navedenog je vidljivo da cijena izgubljene energije vise opterecuje varijante s malim proizvodnim
jedinicama smjestenim u postojecoj obnovljenoj strojarnici.
Navedeni troskovi uzeti su u obzir kod valorizacije varijantnih rjesenja u prilogu 10.
r-:· \
v
,......
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 .0
Prilog
j List
009
85
/.,
F.:·'". :;
' -:...·-.. "'
9.13 PROIZVODNJA
0
,..,...
.., Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
elektroprojekt d.d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 j List 86
(.=,)
9.13 PROIZVODNJA
U prilogu 8.11 objasnjen je model proizvodnje energije koji bazira na 28-godisnjem nizu dnevnih
podataka, onih hidroloskih na profilu Marasovine, i onih o proizvodnji na HE Miljacka. Tamo je
opisani model posluzio za odredivanje prosjecnih godisnjih proizvodnji koje bi pripale instaliranim
protocima elektrane od 24 do 48 m3/s (u tom rasponu su naime bile postavljene varijante
rekonstrukcije stare elektrane, vidi prilog 7).
Ovdje se prikazuju, prema tom istom modelu proizvodnje, i za isti hidroloski niz, u iducoj tablici
3
9.13.1 prosjecne godisnje proizvodnje energije za velicine instaliranog protoka od 30 do 60 m /s.
3
Pritom je predpostavljeno ispustanje bioloskog minimuma na pregradi Brljan od 1,5 m /s.
Tablica 9.13.1 Proizvodnja energije u prosjecnoj hidroloskoj godini

~ ··
Egod (GWh) E9od (GWh)
a, (m 3/s) Index
Hn=102m, !]A=0,85 Hn=102m, TIA=0,90
30,00 133,09 140,92 100
36,00 140,96 149,25 106
42,00 146,24 154,85 110
52,00 151,53 160,44 114
60,00 153,86 162,91 116
Dijagrami 9.13.1 i 9.13.2 prikazuju graficki zavisnost prosjecne godisnje proizvodnje od

instaliranog protoka.
Diiaqram 9.13.1
HE MILJACKA
Hn=1 02 m, T]A =0,85, Q8 M=1 ,5 m 3/s
160
150
1--- ~
...-
~
-
.c
~
140
l.--
l--- ........
-
(!)
"0
0
1;11
130
w
120
110
100
{ "' "\
~ 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60
Q1 (m 3/s)
,.,..
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
j List
009
87
Dijagram 9.13.2
HE MILJACKA
Hn=102 m, T]A =0,90, Q 8 M=1 ,5 m 3/s
170
,, -;;:
.s:.
Q_
,
160
150
140
~
~
~
!---
0
01
130
w
120
110
100
W ~ M ~ ~ ~ ~ « ~ ~ ~ ~ M ~ ~ ~
a, (m /s) 3
()
...
~
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 !
Prilog
List
009
88
(::,:- -:,
~• •~ e
9.14 ANALIZA ORGANIZACIJE GRA£>ENJA I

VREMENSKI PLAN GRADENJA
cr - /
()
...
~
Y1 E98.00.01 G01.0 j List 89
Sadr.Zaj
List
9.14.1 OPCENITO ... ....... .......... .. ........... ....... .. ................ ........................... 90
9.14.2 ANALIZA ORGANIZACIJE I TRAJANJA GRA£>ENJA

TUNE LA I PODZEMNIH PROSTORA........................................... 90
9.14.3 RADOVI U STAROJ STROJARNICI ..... ...... ... .. ..... ....... ................. 91
9.14.4 VREMENSKI PLAN .... ............................ ................................ ........ 91

ff'...i Vrsta Projekt Knjiga Prilog 009
..., elektroprojekt d .d . • zagreb Y1 E98.00.01 G01 .0 ~ List 90
9.14.1 OPCENITO
Kao i kod rekonstrukcije stare elektrane i ovdje je organizacija gradenja razmatrana je sa

stanovista da omogucuje izvodenje radova na rekonstrukciji u fazama s mogucnoscu da dio
proizvodnih jedinica stare elektrane radi.
Medutim za razliku od rekonstrukcije stare elektrane, u pogledu zastoja proizvodnje kod

izgradnje nove elektrane postoji bitna razlika. Zastoj rada stare elektrane dogada se samo u
periodu kada se izvode radovi na onim dijelovima novog postrojenja koji se ugraduju u prostor
stare strojarnice. U tom pogledu razlikuju se dvije grupe varijanti:
• Nova elektrana sa svim proizvodnim jedinicama u novoj strojarnici, te s rasklopnim

postrojenjem i komandom u staroj strojarnici
• Nova elektrana sa vecim proizvodnim jedinicama u novoj strojarnici, s jednom iii dvije
!"( manje proizvodne jedinice u star?i strojarnici, te s rasklopnim postrojenjem i komandom
't u staroj strojarnici
Vremena stajanja rada stare elektrane za svaku od ovih varijanti je razlicito.
9.14.2 ANALIZA ORGANIZACIJE I TRAJANJA GRADENJA TUNELA I PODZEMNIH PROSTORA
Vrijeme izvodenja radova na izgradnji dovodnog tunela analizirano je u prilogu 8 za tunele

razlicitih profila i tehnologije izvodenja. Za podzemnu elektranu predviden je tlacni tunel s
betonskom oblogom. Analize su pokazale da je u odnosu na staru elektranu, zbog lak~eg
pristupa s nizvodne strane i manjeg geoloskog rizika, kod novog p~strojenja vrijeme gradenja
tunela znatno krace.
Dovodni tunel se izvodi sa dva napadna mjesta. Organizacija gradenja postavljena je take da se
u tijeku radova na tunelu paralelno izvode radovi na vodnoj komori i na tlacnom cjevovodu.
Kljucni objekt gdje treba uskladiti kretanje vozila tijekom radova na ta tri objekta je pristupni tunel
prema dovodnom tunelu.
Vodna komora izvodi se na nacin da se u osi vertikalnog okna komore izbusi busotina promjera
50 em od vrha komore do dovodnog tunela. lskop vertikalnog okna vr5i se u malim dionicama
odozgo prema dolje. Kod toga se iskopani materijal kroz busotinu izbacuje do razine dovodnog
tunela i tu ukrcava u vozila i odvozi. Nakon toga izvodi se betonska obloga. Nakon sto se izvede
vertikalno okno vodne komore, izvode se bocne komore.
Na isti nacin kopanjem prema dolje izvodi se i tlacni cjevovod. Kod toga prethodno treba izvesti
pristupni tunel strojarnici, iskopati dio strojarnice i galeriju do pozicije tlacnog cjevovoda.
Tehnologija izvodenja je ista kao i kod vertikalnog okna vodne komore komore. Na gornjem
dijelu izvodi se pomocna galerija iz koje se izvodi tlacni cjevovod. Pomocna galerija opremljena
je mosnom dizalicom za spustanje opreme, materijala i dijelova celicnih cijevi u vertikalno okno
cjevovoda. lz pomocne galerije izbusi se busotina promjera 50 em do razine pristupnog tunela.
lskop vertikalnog okna vrsi se u malim dionieama odozgo prema dolje.
.........
Y1 E98.00.01 G01.0 ~ List 91
..,....
f.·...·.··.··
. ..
.-. ~
-.~
Kod toga se iskopani materijal kroz busotinu izbacuje do razine pristupnog tunela tu se ukrcava
u vozila i odvozi. Nakon toga ugraauju se celine cijevi u dionicama od 3-5 m i oblazu betonom.
Strojarnica se izvodi na klasican nacin u nekoliko nivoa. Najprije se sa nivoa pristupnog tunela
vrsi iskop prema kaloti buduce strojarnice. Nakon sto se izvede kalota strojarnice te sidrima i
mlaznim betonom osigura iskop nastavlja se iskop prema temeljima strojarnice. Nakon sto se
dosegne nivo temelja i osigura iskop, pocinje iskop racve odvodnog tunela. Po zavrsetku racve
izvode se difuzori i dio temelja agregata. Ostali dio bloka temelja strojarnice izvodi se paralelno s
ugradnjom opreme.
Odvodni tunel izvodi se iz pravca korita rijeke Krke. Za tu svrhu iskop treba osigurati zagatom u
koritu rijeke.
~t, 9.14.3 RADOVI U STAROJ STROJARNICI

~-,.
U staroj strojarnici, ovisno o varijanti tehnickog rjesenja, izvode se radovi na izgradnji rasklopnog
postrojenja i komande, odnosno dodatno za neke varijante rjesenja i ugradnja male proizvodne
jedinice.
lzvoaenje rasklopnog postrojenja (SF6) i komande prema analizama traje oko 6 mjeseci. Ukoliko
se dodatno ugraduje i mala proizvodna jedinica onda gradenje traje oko 10 mjeseci. Toliko treba
biti i zastoj u radu stare elektrane.
Svi tehnicki i tehnoloski problemi za te radove koji su spomenuti u prilogu 8 za te radove kod
rekonstrukcije stare elektrane, isti su i u ovom slucaju.
9.14.4 VREMENSKI PLAN
Na slijedecoj stranici dan je vremenski plan graaenja za novu podzemnu elektranu u kojoj su
sve proizvodne jedinice ugraaene u novoj strojarnici. lz plana graaenja maze se vidjeti da
izgradnja nove elektrane ne bi trebala trajati vise od dvije godine. Preduvjet za to je pravodobna
isporuka opreme. Ukoliko bi iz nekog razloga doslo do zastoja radova na podzemnom
postrojenju, to ne bi imalo utjecaja na zastoj u radu stare elektrane tim vise sto se zahvati u
postojecoj strojarnici predviaaju u zadnjoj fazi radova na novom postrojenju.
I :·. \
~
'- -r--. .I "'"'
,,
VREMENSKI PLAN IZGRADNJE NOVE PODZEMNE HE MILJACKA
'a l~~ . . Tii: ,jJI I I2I A: j_ ~- : -~ : -~

3
TTTJ.: }~::_:-;: 1o - t~
CD
CD
"3
4 .. .--·
..
: : ..- ::
... ..
.:
__
.:• --.. -
-·- ··
'
•'· •·
...
........ ...... ..: .. ..
Ill!.,
~.
CD
"P-
~
I ... - --· . ·· ··· ·•• • •• •· ·•·• ··· •·• · · · · · ·· ·· ••
.••••..
• •••n•••·••• · ••••• ••
.... ""'t:;:::::;::.·. ·u·.u·.r·. ·. ·r ·_ ··.······ ··· · · ··- ·. 1-

··· -~----- · N
.
P-
I 25da~s i·Y J . J J.•.'.'·'·'·'·''-':.~:.~~~~:.:.:.:.~:.:.:.:.~:.~::.:.:.:.:.:.:.:.:.:. j:.

!l)
I s i PRISTUPNITUNEL - PRIPREMA · •• ·-- .. . . . ·· ... .. · .. •· • •·· -- . -· . :· (Q
-.
--·- .. - ·-TT ____ ] __ <1>
o-
' "liliiiii .. . -
.. -"""-···.
--
_,_,_,_~_,_,_,
!!!!Ill!!!!'!!!!!!'!!!!!!!!!!!!!!~ ... ............ ·'- .. -..... . ..... . I
j
<
iil
·-------- .. .!.' iii"
.......
.I.•.•,J .• ...... ..... _ .~ ••••• . ...... .ll 1 m
CCI
""0
.·..... .... 0
0
.Q.
CD
~
.;. " .~
-- .... ,
...... ... .. .,. . ----··· ··· ····

; I I
G)
0
..... 2.
u:r
::>\
. ----- -·- 1·:·

. .-.!
0 OJ
••.t . . . . . . .. . . .. .. .. :.
~ ~-
.... . --. -.. - 11..-..
c;;·
""0
::::! •
- 0
<C
.I ll
0
:.s 0
CD
I"..a
Y1 E98.00.01 G01 .0 ~ List 93
(-~~
· ~·., .., ..

~....
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0 i
Prilog
List
009
94
(~-:.:-....1
' ·..,.··
U prilogu 9 razmotrena je izgradnja nove podzemne elektrane Miljacka. U okviru dopune

projektnog zadatka zatrazeno je da u buducoj HE Miljacka treba biti jedna proizvodna jedinica koja
moze raditi s minimalnim protokom od 3 m3/s. Taj protok potrebno je u ljetnim mjesecima pustati
kroz elektranu radi prihranjivanja nizvodnog korita Krke. Takav zahtjev bitno je odredio
konfiguraciju proizvodnih njedinica, a samim time I razmatrane instalirane protoke.
Kako je receno i u prilogu 7 razmatrane su su dvije grupe varijanti za 0 1 = 30, 36, 42, 52 i 60
3
m /s:
3
• mala jedinica ( jedinice) od 6 m /s smjestena u novoj strojarnici,
• mala jedinica ( jedinice) od 6 m3/s smjestena u staroj strojarnici.
Smjestanjem male proizvodne jedinice u staru strojarnicu nastojalo se smanjiti novu strojarnicu i
u isto vrijeme revitalizirati dio stare strojarnice koja bi inace u slucaju izgradnje nove elektrane
prestala s radom i dijelom sluzila kao tehnicki muzej.
Kod toga su razmatrane slijedece kombinacije proizvodnih jedinica:
3 3 3
• 3 x 8,0 m /s + 6,0 m /s = 30 m /s
•
3
3 x 10,0 m /s + 6,0 m /s
3
=36 m3/s
3 3 3
• 3 x 12,0 m /s + 6,0 m /s = 42 m /s
3 3 3
• 2 x 20,0 m /s + 2 x 6,0 m /s = 52 m /s
3 3
• 2 x 24,0 m /5 + 2 x 6,0 m /s = 60 m3/s
Nacelno se moze reci da su rjesenja sa malom proizvodnom jedinicom u staroj strojarnici za

odredeni instalirani protok elektrane skuplja u u5poredbi sa rjesenjima gdje su sve proizvodne
jedinice u novoj strojarnici. To je i razumljivo buduci da su radovi u staroj 5trojarnici prilicno skupi
i zahtijevaju zastoj r~da stare elektrane od 10 mjeseci.
U pravilu varijante 5 vecim instaliranim protokom skuplje su od onih 5 manjim. Ako se kod toga
uzme u obzir i trosak izubljene energije zbog za5toja elektrane dolazi se do zakljucka da ti
troskovi u po5totku vise opterecuju varijante s manjim instaliranim protokom.
S druge strane, razlika prosjecne godisnje proizvodnje elektricne energije za najmanji i najveci
razniatrani instalirani protok je oko 15%.
Analiza organizacije gradenja pokazala je da izgradnja nove elektrane ne bi trebala trajati vise od
dvije godine. Kod toga ukoliko se mala proizvodna jedinica ugraduje u staru strojarnicu prekid rada
stare elektrane traje oko 10 mjeseci, a ukoliko se mala proizvodna jedinica ugraduje u novu
strojarnicu onda prekid rada stare elektrane traje oko 6 mjeseci.
()
,....A
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01.0
Prilog
j List
009
95
p>-:
.. :_c
~:
Troskovi izgradnje za svaku pojedinu varijantu tehnickog rjesenja elektrane kao i vrijednost
moguce proizvodnje energije za svaki instalirani protok elektrane, te vrijeme zastoja stare elektrane
za vrijeme rekonstrukcije uzeti su u obzir kod analiza za odreaivanje velicine izgradnje u pritogu 10.
~ elektroprojekt d.d. ·zagreb Y1 E98.00.01 G01.0 li List
J ~.~:...,,
\.;.c)

Graaevina HE MILJACKA
Dio gradevine
Prilog USPOREDBA VARIJANTI I

ODABIR VELICINE IZGRADNJE
Projektant mr.sc. Vedran Juric, dipl.ing.grad.
,, ~~. Vedran
Juri~ ~~,~ '"" .,.,,
OvtaUtnllnienjtr gra~tvlnarstva
. - _ . Elektraprojekt d.d. • Zagl!b
AWF br.56
lzradio mr.sc. Vedran Juric, dipl.ing.grad.
Zvonimir
Se~er dlpr. lrog. g'"'·
Ovlastcnl lnicnjcr gral1ovlnarstva
4 Elektrapr*lct d.d. _Zagreb
br. 66
{ )
"--''
Zagreb, 15. prosinca, 2003.
...
Vrsta
Y1
Projekt
E98.00.01
Knjiga
G01 0 ~
Prilog
List
010
2
Sadr-Zaj
List
10.1 OPCENITO ........................ .. ... ........ ......... .... ..................... ....... ..... .. 3
10.2 METODOLOGIJA GOSPODARSKIH USPOREDBI ....... .... .......... 4

10.2.1 Opcenito ...................... ........ ... ......... .................... .. ........................ 4
10.2.2 Troskovl .................................................................... ......... ....... ... .. 4
10.2.3 Koristi ..... ..................... ...... ................. .... ............ ...... ... ..... ......... .... 6
10.3 RAZDOBLJE ANALIZE I PARAMETRI TROSKOVA. .. .... ... ... .. ..... 7

10.3.1 Razdoblje analize ..... ...................................................... ..... ....... .. .7
10.3.2 Troskovi izgradnje ............................ ........................... .. ..... ...... ... . 7
10.3.3 Trosak izgubljene energije ............ ........................... ......... .......... 8
10.3.4 Godisnji troskovi ................... .......... ..... ......... ................ ..... ......... . 9
10.3.5 Troskovi zamjene opreme i obnove ................................ ....... ... . 1 0
10.4 CIJENA ENERGIJE I PARAMETRI KORISTI. .................... ... ....... 11
10.5 PRIKAZ GOSPODARSKIH POKAZATELJA USPOREDBE ......... 14
10.6 ODABIR NAJPOVOLJNIJE VARIJANTE .. ... ....... .. .. .. ............. .... ... 24

Ocr - HE MILJACKA, Rekonstrukcija HE Miljacka, Y1-E98.00.01-G01.0, Izbor Veličine Gradnje PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ocr - HE MILJACKA, Rekonstrukcija HE Miljacka, Y1-E98.00.01-G01.0, Izbor Veličine Gradnje PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HEP-Proizvodnja d.o.o.

P.P. HE JUG-Split, Ivana Gundulica 42

URED GLAVNOG DIREK'TORA

ELEKTRO - TELEKOMUNIKACIJSKI BIRO

GRADEVINSKO - ARHITEKTONSKI BIRO

STROJARSKO - TEHNOLOSKI BIRO

HE MILJA~:~ . ,(·.. ~ __ . ._ :_ .. :-·

IZBOR VELICINE !ZGRADNJE

Vrsta dokumentacije ldejno rjesenje

Vrsta projekta Projekt vise struka

Projekt REKONSTRUKCIJA HE MILJACKA

Oznaka projekta/knjige Y1-E98.00 .01 G01.0

·Knjiga IZBOR VELJCINE IZGRADNJE

Za strucno vijece prof.dr.sc. Josip Rupcic, dipl.ing.grad. ~~

Glavnl direktor Kruno Galic, dipl.ing.grad.

Mjesto i datum Zagreb, - 15. prosinca 2003. Primjerak

Projekt REKONSTRUKCIJA HE MILJACKA

Oznaka projekta/knjige Y1-E98.00.01 G01.0

Knjiga IZBOR VELICINE IZGRADNJE

mr.~c. Vedran Juric, dipl.ing.grad. iftf. . . Vcdran

Mjesto i datum Zagreb, 15. prosinca 2003. Primjerak

Oznaka projekta Naslov projekta/vrsta

Y1-E98.00.01 REKONSTRUKCIJA HE MILJACKA

POPIS PROJEKTNIH KNJIGA

Oznaka knjige Naslov knjige

Y1-E98.00 .01-G02.0 ODABRANO IDEJNO RJESENJE

SADRZAJ PROJEKTNE KNJIGE

1 ZAGLAVNI DIO 001

1.01 Naslovna strana

4 POD LOGE Y1-E98.00.01-G01.0-004

5 HIDROLOSKI ODNOSI Y1-E98.00.01-G01.0-005

6 HIDROGEOLOSKI ODNOSI Y1-E98.00.01-G01.0-006

7 VARIJANTE TEHNJCKIH RJESENJA Y1-E98.00.01-G01.0-007

8 REKONSTRUKCIJA STARE ELEKTRANE Y1-E98.00.01-G01.0-008

9 NOVA PODZEMNA ELEKTRANA Y1-E98.00.01-G01.0-009

10 USPOREDBA VARIJANTI ODABIR VELJCINE

11 ZAKLJUCNA RAZMAT ANJA Y1-E98.00.01-G01.0-011

REPOBLIKA HRVATSKA REPUBLIKA HRVATSKA

Zvonimir Sever, dipl.ing.grad.

lnvestitor: HEP-Proizvodnja d.o.o.

Ugovor broj U071-GA-0602 od dana 31.07.2002

Zagreb, 30.04.2003 . · Voditelj QA: ~

mr.sc. Vedran Juric, dlpl.ing.grad.

lnvestitor: HEP-Proizvodnja d.o.o.

Ugovor broj U071-GA-0602 ad dana 31.07.2002

Davor Pavlovic, dipl.ing.el.

lnvestitor: HEP-Proizvodnja d.o.o.

Ugovor broj U071 -GA-0602 od dana 31 .07.2002

~I e l~ct ro proj ekt

Zagreb, 30.04.2003 . Voditelj QA:

lnvestitor HEP-Proizvodnja d.o.o.

Vrsta projekta Projekt vise struka

Projekt REKONSTRUKCIJA HE MILJACKA

NA IZRADI OVE PROJEKTNE KNJIGE RADILI SU:

Projektanti: Zvonimir Sever, dipl.ing.grad.

Vanjski suradnici: Zvonimir Mrsa, dipl.ing.el.

Suradnici: Dmitar Canak, gracltehn.

Zagreb, 15. prosinca 2003.

lnvestitor HEP-Proizvodnja d.o.o.

lzradio Zvonimir Sever, dipl.ing.grad.

Kontrolirao Zeljko Pavlin, dipl.ing.grad.

Glavni projektant Zvonimir Sever, dipl.ing.grad.

Zagreb, 15. lipnja, 2003.