Professional Documents
Culture Documents
ISBN 953-236-019-0
UDK 336.74(0:82-32)
CLASON, George S.
Najbogatiji čovjek u Babilonu / George
S. Clason ; <prijevod Ivana Galić>. -
Varaždin : "Katarina Zrinski", 2004. -
(Biblioteka 21. stoljeće)
ISBN 953-236-019-0
440326150
George S. Clason
Najbogatiji
čovjek u Babilonu
KATARINA ZRINSKI
d.o.o. VARAŽDIN
2004.
Novac je mjerna jedinica zemaljskog uspjeha.
Novac omogućava uživanje u onom najboljem što svijet
nudi.
Novca u izobilju imaju oni koji razumiju jednostavne zakone
stjecanja novca.
Novcem danas upravljaju isti zakoni koji su ga kontrolirali u
doba kada su bogati ljudi hodali ulicama Babilona prije šest
tisuća godina.
4
NOVCA U IZOBILJU IMAJU ONI KOJI RAZUMIJU
JEDNOSTAVNA PRAVILA STJECANJA NOVCA.
ČITAJTE DALJE!
5
SADRŽAJ
Predgovor 7
Čovjek koji je žudio za zlatom 9
Najbogatiji čovjek u Babilonu 15
Sedam lijekova protiv tanke lisnice 25
Upoznajte božicu sreće 41
Pet zakona zlata 53
Zajmodavac iz Babilona 65
Zidine Babilona 75
Trgovac devama iz Babilona 79
Glinene ploče iz Babilona 89
Najsretniji čovjek u Babilonu 99
Povijesni prikaz Babilona 115
6
Predgovor
7
Čovjek koji je žudio za zlatom
9
George S. Clason
10
Najbogatiji čovjek u Babilonu
11
George S. Clason
12
Najbogatiji čovjek u Babilonu
13
George S. Clason
14
Najbogatiji čovjek u Babilonu
15
George S. Clason
16
Najbogatiji čovjek u Babilonu
17
George S. Clason
18
Najbogatiji čovjek u Babilonu
19
George S. Clason
20
Najbogatiji čovjek u Babilonu
21
George S. Clason
tim.' Ne, ne bih tako niti rekao, niti učinio. Kada sam sebi
postavim neki cilj, onda ga i dovršim. Stoga sam oprezan da ne
zadam sebi neke teške i nepraktične zadatke, jer volim ljenčariti."
Tada je drugi prijatelj rekao: "Ako je to što pričaš istina, a čini se
da je uistinu tako, kad bi to bilo tako jednostavno i kad bi tako svi
ljudi napravili, ne bi bilo dovoljno bogatstva za sve."
"Bogatstvo raste svaki put kada ljudi upotrijebe snagu", odgovori
Arkad. "Ako bogat čovjek sebi izgradi palaču, da li je zlato koje
on plati nestalo? Ne, ciglar dobije dio, radnik dobije dio i umjetnik
dobije dio. I svatko drugi tko radi na kući dobije dio. Ipak kad je
palača dovršena, nije li ona vrijedna svih troškova? I ne vrijedi li
zato zemljište na kojem ona stoji više? I nije li susjedno zemljište
vrednije zato što je ona tamo? Bogatstvo raste na magične načine.
Nijedan čovjek ne može odrediti njegove granice. Nisu li Feničani
izgradili ogromne gradove na neplodnom tlu bogatstvom koje
potječe od njihovih trgovačkih brodova?"
"Što nam onda savjetuješ da činimo kako bismo i mi postali
bogati?" upita jedan od prijatelja. "Godine su prošle i više nismo
mladi, a nismo ništa odvojili sa strane."
"Savjetujem vam da poslušate mudar Algamišov savjet i da kažete
samima sebi: 'Dio svega što zaradim mora ostati meni.' Recite si
to ujutro kada se tek probudite. Recite si to u podne. Recite si to
navečer. Recite si to svakog sata, svakog dana. Recite to samima
sebi dok riječi ne postanu plamena slova ispisana na nebu.
Oduševite se tom idejom. Ispunite se tom mišlju. Tada odredite
svotu koja se čini razumnom. Neka ne bude manja od jedne
desetine i izdvajajte ju sa strane. Uredite svoje troškove tako da
vam preostala svota bude dovoljna. Ali najprije izdvojite svoju
svotu sa strane. Uskoro ćete shvatiti kako je predivan osjećaj kada
posjedujete bogatstvo koje pripada samo vama. Kako bude raslo,
sve će vas više poticati. Oduševit će vas novi užitak življenja.
Dobit ćete još veću volju da i dalje štedite. A kada se vaša
ušteđevina poveća, neće li postotak od toga opet pripasti vama?
Zatim naučite kako da vaše bogatstvo radi za vas. Učinite ga
svojim robom. Neka njegova i djeca i njihove djece djeca rade za
vas. Osigurajte si prihod za budućnost. Pogledajte starije i sjetite
se da ćete i vi u godinama koje dolaze biti među njima. Zato
ulažite svoje bogatsvo s krajnjim oprezom kako ga ne biste
22
Najbogatiji čovjek u Babilonu
23
Najbogatiji čovjek u Babilonu
25
George S. Clason
"U pravu ste, vaše veličanstvo. Ali tko ih tome može poučiti?
Zasigurno ne svećenici, jer oni ništa ne znaju o stjecanju novca."
"Tko u našem gradu najbolje zna kako se obogatiti, kancelaru?"
upitao je kralj.
"Sami ste odgovorili na svoje pitanje, vaše veličanstvo. Tko je
prikupio najveće bogatstvo u Babilonu?"
"Pravo velite, moj dragi kancelaru. To je Arkad. On je najbo-
gatiji čovjek u Babilonu. Dovedite mi ga sutra."
Slijedećega dana, kako je kralj zapovjedio, Arkad se pojavio pred
njim, uspravan i snažan iako mu je bilo sedamdeset godina.
"Arkade," reče kralj, "je li istina da si ti najbogatiji čovjek u
Babilonu?"
"Tako se priča, vaše veličanstvo, a nitko to ne poriče."
"Kako si ti postao tako bogat?"
"Tako što sam iskoristio prilike koje su dostupne svim građanima
našega grada."
"Nisi imao ništa čime bi započeo?"
"Samo veliku želju za bogatstvom. Izuzev toga, ništa."
"Arkade," nastavio je Kralj, "naš se grad nalazi u veoma lošem
stanju zato što samo nekoliko ljudi zna kako steći bogatstvo pa
stoga imaju monopol nad njim, dok mnoštvu naših sugrađana
nedostaje znanje o tome kako da zadrže bilo koji dio zlata koji
dobiju. Moja je želja da Babilon bude najbogatiji grad na svijetu.
Zato mora biti grad s jako mnogo bogatih ljudi. Stoga moramo
naučiti sve ljude kako da steknu bogatstvo. Reci mi, Arkade,
postoji li neka tajna o stjecanju bogatstva? Može li se ona
naučiti?"
"Ona je praktična, vaše veličanstvo. Ono što jedan čovjek zna,
mogu naučiti i ostali."
Kraljeve su oči zasjale. "Arkade, ti govoriš riječi koje želim čuti.
Želiš li se ti posvetiti tom plemenitom zadatku? Želiš li svoje
znanje podijeliti s učiteljima, od kojih će zatim svaki podučavati
druge sve dok ne bude dovoljno izučenih za prenošenje tih istina
svim vjernim podanicima moga kraljevstva?"
Arkad se nakloni i reče: "Vaš ponizni sluga po zapovjedi. Koje
god znanje posjedujem rado ću ga podijeliti u cilju boljeg života
mojih sugrađana i slave moga kralja. Neka vaš dobri kancelar
okupi za mene razred od stotinu ljudi i ja ću im otkriti sedam tajni
26
Najbogatiji čovjek u Babilonu
27
George S. Clason
PRVA TAJNA
28
Najbogatiji čovjek u Babilonu
29
George S. Clason
DRUGA TAJNA
30
Najbogatiji čovjek u Babilonu
31
George S. Clason
TREĆA TAJNA
32
Najbogatiji čovjek u Babilonu
bogatstva koju sam mogao koristiti na koji sam god način htio.
Dakle, od svoje sam skromne zarade stekao vojsku zlatnih robova,
od kojih je svaki radio i zarađivao još više zlata. Kako su radili za
mene, tako su i njihova djeca i njihove djece djeca radila za mene
sve dok zarada njihovih udruženih snaga nije postala velika.
Zlato se brzo povećava, ako mudro zarađujete kao što je prikazano
u sljedećoj priči:
Jedan je farmer, kada mu se rodio prvi sin, uzeo deset srebrnih
novčića, odnio ih jednom zajmodavcu i zamolio ga da ih čuva za
njegovog sina sve dok ovaj ne napuni dvadeset godina. To je
zajmodavac i učinio, i složili su se da će kamata iznositi jednu
četvrtinu vrijednosti novca za svake četiri godine. Farmer ga je
zamolio, budući da je to bio novac namijenjen njegovom sinu, da
kamate pridoda glavnici.
Kada je dječak napunio dvadeset godina, farmer je ponovno otišao
kod zajmodavca pitati ga za srebro. Ovaj mu je pojasnio da je
svota bila uvećana za kamate na kamatu, tako da je početnih deset
novčića srebra preraslo u trideset.
Farmer je bio jako zadovoljan, a budući da sin nije trebao novce,
farmer ih je ostavio kod zajmodavca. Kada je sin napunio pedeset
godina, zajmodavac mu je isplatio sto šezdeset i sedam srebrnih
novčića.
Tako se u pedeset godina ulog kroz kamate uvećao gotovo
sedamnaest puta.
To je, dakle, treća tajna:
33
George S. Clason
ČETVRTA TAJNA
34
Najbogatiji čovjek u Babilonu
onima koji ih traže i mogu biti jednako vrijedni kao i zlato koje
želite uložiti.
Ovo je, dakle, četvrta tajna, i od velike je važnosti ako ne želite da
se vaša lisnica isprazni nakon što ste je napunili.
PETA TAJNA
"Ako čovjek odvoji devet dijelova svoje plaće od kojih živi i uživa
u životu, i ako bilo koji od tih devet dijelova može pretvoriti u
unosan ulog a da pritom ne radi na štetu svoje udobnosti, tada će
njegovo bogatsvo rasti još brže." Tako reče Arkad svojim učeni-
cima na petom satu.
"Previše stanovnika Babilona podiže svoje obitelji u neuglednim
četvrtima. Oni plaćaju pozamašne najamnine za sobe u kojima
njihove žene nemaju niti malo mjesta za cvijeće, koje tako veseli
žensko srce, a njihova se djeca nemaju gdje igrati osim na
nečistim ulicama.
Ničija obitelj ne može u potpunosti uživati u životu ako nema bar
malo dvorište gdje se djeca mogu igrati i gdje žena može posaditi
ne samo cvijeće već i povrće kojim će hraniti svoju obitelj.
Čovjeku prija kada može pojesti smokvu s vlastitoga stabala i
grožđe iz vlastitoga vinograda. Imati vlastiti dom i imati ga na
mjestu za koje se sa zadovoljstvom brine, znači imati mir u srcu i
veći polet. Stoga vam savjetujem da se pobrinete da imate krov
nad glavom koji će štititi vas i vašu obitelj. Posjedovati dom nije
van mogućnosti nijednoga dobronamjernoga čovjeka. Zar nije naš
35
George S. Clason
ŠESTA TAJNA
36
Najbogatiji čovjek u Babilonu
37
George S. Clason
SEDMA TAJNA
38
Najbogatiji čovjek u Babilonu
39
George S. Clason
40
Upoznajte božicu sreće
41
George S. Clason
neki stariji, neki jako mladi, ali većina sredovječni, kako bi razgo-
varali i raspravljali o zanimljivim temama. Pogledajmo jesu li
znali kako privući sreću.
Sunce je poput velike crvene plamene kugle upravo izašlo
trepereći kroz izmaglicu pustinjske prašine kada je Arkad došao
do podija. Već je osamdesetak ljudi čekalo na njegov dolazak,
sjedeći na malim tepisima raširenima po podu. Pristizalo ih je još.
"O čemu ćemo danas razgovarati?" upitao je Arkad.
Nakon kraće stanke, obratio mu se jedan visoki tkalac. "Ja imam
temu o kojoj bih volio da se priča, ali oklijevam ju ponuditi zato
što se bojim da ne ispadnem smiješan pred vama, Arkade, i pred
mojim dobrim prijateljima koji su ovdje."
Nakon što su ga Arkad i ostali nagovorili, on nastavi: "Danas sam
imao sreće jer sam pronašao lisnicu u kojoj je bilo zlatnih novčića.
Moja je velika želja da i dalje imam sreće. Budući da osjećam da
svi ljudi dijele tu moju želju, predlažem da razgovaramo o tome
kako privući sreću ne bi li otkrili načine na koje ju čovjek može
privući sebi."
"Upravo je ponuđena veoma zanimljiva tema," komentirao je
Arkad, "i te kako vrijedna naše rasprave. Nekim ljudima sreća
donese slučajnu priliku koja, poput nesreće, može zadesiti čovjeka
bez svrhe ili razloga. Drugi pak vjeruju da sreću potiče naša
najdarežljivija božica, Aštar, koja željno čeka nagraditi bogatim
darovima one koji joj se sviđaju. Recite, prijatelji moji, hoćemo li
pokušati otkriti postoje li sredstva kojima možemo navesti sreću
da posjeti svakoga od nas?"
"Da! Da! I te kako!" odgovorila je velika skupina zainteresiranih
slušatelja.
Na to je Arkad nastavio: "Za početak naše rasprave poslušajmo
najprije one među vama koji su imali slična ugodna iskustva
poput tkalca koji je slučajno, bez truda, došao do vrijednoga
bogatstva."
Nastala je tišina u kojoj su svi gledali naokolo čekajući da netko
nešto kaže, ali nije nitko.
"Što, zar nema takvih?" upita Arkad. "Onda mora da se ta sreća
zaista rijetko događa. Tko će nam sada predložiti gdje da
nastavimo našu potragu?"
42
Najbogatiji čovjek u Babilonu
43
George S. Clason
44
Najbogatiji čovjek u Babilonu
45
George S. Clason
46
Najbogatiji čovjek u Babilonu
"U ovoj priči vidimo kako sreća čeka onog čovjeka koji prihvaća
nove prilike", komentirao je jedan crnomanjasti čovjek iz pustinje.
"Da bi se izgradio imetak, uvijek se od nečega mora početi. Taj
početak može biti samo nekoliko srebrnih ili zlatnih novčića koje
čovjek odvoji od svoje plaće za svoje prvo ulaganje. Ja sam
osobno vlasnik mnogih stada. Sa svojim sam stadima započeo još
dok sam bio dječak, kada sam jednim srebrnim novčićem kupio
mlado tele. To je, kao početak moga bogatstva, bilo od velike
važnosti za mene.
Prvi korak koji poduzmete u stvaranju svoga imetka najveća je
sreća koja vas može zadesiti. Taj prvi korak je za sve ljude jako
važan zato što vas od ljudi koji zarađuju vlastitim radom mijenja u
ljude koji ubiru prihode od zarade svoga zlata. Neki, srećom, to
shvate još dok su mladi te zato i nadmaše u financijskom uspjehu
one koji to shvate kasnije ili pak one nesretnike, poput oca našega
trgovca, koji to nikada ne shvate. Da je naš prijatelj trgovac
poduzeo pravi korak u svojoj mladosti, kada mu se ukazala
prilika, danas bi uživao u mnogo više zemaljskih dobara.
"Hvala vam! Ja bih također želio nešto reći", ustao je neki stranac.
"Ja sam Sirijac. Ne pričam vaš jezik tako dobro. Želio bih ovog
prijatelja trgovca nazvati jednim imenom. Možda vam se to neće
učiniti pristojnim. Ipak, ja ga želim tako nazvati. Ali, nažalost, ne
znam vašu riječ za to. Ako ju kažem na sirijskom, nećete me
razumjeti. I zato, molim vas dobri ljudi, neka mi netko kaže pravi
naziv koji vi imate za čovjeka koji odlaže one stvari koje za njega
mogu biti dobre."
"Otezalo", dodao je netko.
"To je on", poviknuo Sirijac, uzbuđeno mašući rukama. "On ne
prihvaća priliku kada mu se ukaže. On čeka. Kaže da je trenutno
previše zaokupljen. Uskoro ću popričati s njim. Šansa, ona neće
čekati tako sporog tipa. Ona misli da čovjek, koji želi biti sretan,
mora koračati brzo. Svaki čovjek koji ne korača brzo kada mu se
47
George S. Clason
48
Najbogatiji čovjek u Babilonu
49
George S. Clason
50
Najbogatiji čovjek u Babilonu
51
Najbogatiji čovjek u Babilonu
53
George S. Clason
54
Najbogatiji čovjek u Babilonu
55
George S. Clason
56
Najbogatiji čovjek u Babilonu
57
George S. Clason
58
Najbogatiji čovjek u Babilonu
59
George S. Clason
60
Najbogatiji čovjek u Babilonu
61
George S. Clason
Time završava moja priča o pet zakona zlata. Pričajući vam je,
otkrio sam vam tajne vlastitoga uspjeha. Ipak, to nisu tajne, već
istine koje svaki čovjek mora najprije naučiti, a zatim slijediti ako
se želi izdvojiti iz mase koja se, poput divljih pasa, mora svaki dan
brinuti za hranu.
Sutra dolazimo u Babilon. Pogledajte! Vidite vječnu vatru koja
gori iznad Belovog hrama! Već smo nadomak zlatnoga grada.
Sutra će svatko od vas imati zlato, zlato koje ste pošteno zaradili
svojom odanom službom.
Za deset godina, što ćete moći reći o ovom zlatu?
Ako među vama ima ljudi koji će poput Nomasira iskoristiti dio
svoga zlata kao početak gradnje svoga imetka, i ako će ih od danas
voditi mudrost Arkada, za deset godina, to je sigurna oklada,
poput Arkadovog sina uživat će bogatstvo i poštovanje ljudi.
62
Najbogatiji čovjek u Babilonu
Naša nas mudra djela slijede čitav život kako bi nam ugađala i
pomagala. Jednako tako, naši nas nepromišljeni postupci stalno
prate kako bi nas gnjavili i mučili. Nažalost, teško ih se zaboravlja.
U prvom redu muka koje nas prate nalaze se sjećanja na stvari
koje smo trebali učiniti, prilike koje su nam se pružile, a koje
nismo iskoristili.
Veliko je bogatstvo Babilona, toliko veliko da ni jedan čovjek ne
može izračunati njegovu vrijednost u zlatu. Svake godine, ono
postaje sve veće i sve vrjednije. Poput bogatstva svake zemlje,
ono je nagrada, bogata nagrada koja čeka uporne ljude koji su
odlučili dobiti svoj zasluženi dio.
U snazi vaših vlastitih želja krije se magična moć. Upravljajte tom
snagom pomoću pet zakona zlata pa ćete i vi uživati u bogatstvu
Babilona."
63
Najbogatiji čovjek u Babilonu
Zajmodavac iz Babilona
65
George S. Clason
ljudi dolaze kod mene po zlato kojim će platiti svoje gluposti, ali
savjet ne žele. Ipak, tko može bolje savjetovati ljude nego jedan
zajmodavac.
"Ti ćeš večerati sa mnom, Rodane," nastavi on.
"Bit ćeš moj gost večeras. Ando!" zapovjedi slugi, "donesi još
jedan sag za mog prijatelja Rodana, izrađivača koplja, koji dolazi
po savjet. On će biti moj počasni gost. Donesi mu mnogo hrane i
najveću čašu. Dobro odaberi najbolje vino tako da uživa u piću. A
sada mi reci što te muči."
"Riječ je o kraljevom poklonu."
"Kraljevom poklonu? Kralj ti je nešto poklonio, a tebe to muči? O
kakvom poklonu je riječ?"
"Budući da mu se veoma svidio moj nacrt za novi vršak koplja
kraljevske garde koji sam izradio, dao mi je pedeset zlatnih novčića,
a ja sam sada veoma zbunjen. Svaki put kad sunce prođe nebom
netko me zaklinje da ga podijelim s njim."
"To je normalno. Više ljudi želi zlato nego što ga ima, i žele da ga
onaj koji ga lako dobije podijeli s njima. Ali zar ne možeš reći
'Ne?' Nije li tvoja volja jaka kao tvoja šaka?"
"Mnogima mogu reći ne, ali nekad bi bilo lakše reći da. Može li
čovjek odbiti svoju sestru za koju je duboko vezan?"
"Naravno, tvoja sestra tebi ne bi htjela uskratiti uživanje u tvojoj
nagradi."
"Ali ona to traži zbog Aramana, svoga supruga, kojeg želi vidjeti
kao bogatog trgovca. Ona smatra da on nikad nije dobio priliku i
preklinje me da mu posudim svoje zlato kako bi on mogao postati
imućni trgovac i vratiti mi novac od svoje zarade."
"Prijatelju moj," nastavi Mathon, "načeo si vrijednu temu. Zlato
svome vlasniku donosi odgovornost i mijenja njegove odnose s
njegovim bližnjima. Ono mu donosi strah da ga ne izgubi i da ga
netko ne prevari. Donosi mu osjećaj moći i mogućnost da radi
dobra djela. Isto tako, donosi mu šanse u kojima ga njegove dobre
namjere mogu dovesti u neprilike.
"Jesi li ikada čuo priču o farmeru iz Ninivea koji je mogao
razumjeti jezik životinja? Ja ju nisam znao, jer to nije ona vrsta
priče kakvu ljudi vole pričati u talionici bronce. Ja ću je tebi
ispričati kako bi znao da je posuđivanje novca nešto više od
prelaza zlata iz ruke jednog čovjeka u ruku drugog čovjeka.
66
Najbogatiji čovjek u Babilonu
67
George S. Clason
68
Najbogatiji čovjek u Babilonu
69
George S. Clason
70
Najbogatiji čovjek u Babilonu
71
George S. Clason
72
Najbogatiji čovjek u Babilonu
pedeset zlatnika?"
"To bi bio cijeli životni vijek rada."
"Misliš li ti da bi tvoja sestra htjela da riskiraš ušteđevinu od
pedeset godina rada zbog brončanog lonca za taljenje nad kojim bi
njen suprug mogao eksperimentirati kada bi postao trgovac?"
"Ne bi kada bih joj se obratio tvojim riječima."
"Onda idi kod nje i reci joj: 'Tri sam godine radio svakim danom
osim praznikom, od jutra do mraka i odrekao sam se mnogih stvari
za kojima mi je srce žudjelo. Za svaku godinu rada i odricanja ja
mogu pokazati po jedan zlatnik. Ti si moja najdraža sestra i ja bih
volio da se tvoj suprug može upustiti u posao koji bi ga učinio
bogatim. Ako mi on pokaže plan koji se mom prijatelju Mathonu
čini razboritim i ostvarivim, onda ću mu rado pozajmiti svoju
ušteđevinu od čitave godine kako bi on mogao dobiti priliku da
uspije.' Učini tako, kažem ti, i ako on u sebi ima duh uspjeha on
će to i dokazati. Ako ne uspije, neće ti dugovati više nego što se
može nadati da će ti jednoga dana otplatiti.
"Ja sam zajmodavac zato što posjedujem više zlata nego što mi
treba u mom poslu. Ja želim da moj višak zlata radi za druge i tako
zaradi još više zlata. Ja ne želim riskirati gubitak svoga zlata jer
sam mnogo radio i mnogo čega sam se odrekao kako bih ga
priskrbio. Zato ga neću više pozajmljivati tamo gdje nije sigurno i
da će mi biti vraćeno. Niti ću ga pozajmljivati tamo gdje nisam
uvjeren da će mi njegova zarada biti odmah isplaćena.
"Otkrio sam ti, Rodane, nekoliko tajni moje škrinje. Iz njih možeš
shvatiti neke slabosti ljudi i njihovu želju da posude ono za što ne
mogu biti sigurni da će otplatiti. Iz toga možeš vidjeti koliko su
često njihove velike nade u bogatu zaradu koju bi ostvarili kada bi
imali zlato samo lažne nade za čije ostvarenje nemaju ni
sposobnosti ni znanja.
"Ti, Rodane, sada imaš zlato koje bi trebao zaposliti tako da ti
zarađuje još više zlata. Postat ćeš, kao i ja, zajmodavac. Ako svoje
bogatstvo budeš čuvao na siguran način, ono će ti donijeti obilnu
zaradu i bit će ti nepresušan izvor užitka i prihoda tijekom cijelog
tvog života. Ali ako mu dopustiš da ti pobjegne, bit će ti samo
izvor vječne tuge i žalosti.
"Što najviše želiš zlatu u svojoj lisnici?"
"Da bude sigurno."
"Mudro rečeno", potvrdi Mathon. "Tvoja prva želja je sigurnost.
73
George S. Clason
74
Zidine Babilona
75
George S. Clason
76
Najbogatiji čovjek u Babilonu
77
George S. Clason
78
Trgovac devama iz Babilona
79
George S. Clason
80
Najbogatiji čovjek u Babilonu
81
George S. Clason
82
Najbogatiji čovjek u Babilonu
83
George S. Clason
84
Najbogatiji čovjek u Babilonu
mogu usrećiti.'
'Sreća,' odgovori ona, 'ne čeka odbjeglu suprugu koja ju
traži u dalekim zemljama među stranim ljudima. Idi svojim
putem i neka te štite bogovi pustinje jer put je dug.
Nije me više trebalo nagovarati, toplo sam joj se zahvalio i
nestao u noći. Nisam poznavao ovu stranu zemlju i imao
sam samo nejasnu predodžbu o pravcu koji je vodio u
Babilon, ali hrabro sam produžio kroz pustinju prema
brdima. Jednu sam devu jahao, a drugu vodio za sobom.
Putovao sam cijelu noć i cijeli idući dan, tjeran spoznajom o
strašnoj sudbini koja čeka svakog roba kojega zateknu u
bijegu s ukradenom robom gospodara.
Kasno tog popodneva stigao sam u neuglednu zemlju
praznu poput pustinje. Oštro kamenje zabadalo se u stopala
mojih odanih deva i one su uskoro koračale polako. Nisam
sreo ni jednog čovjeka i bilo mi je potpuno jasno zašto ljudi
izbjegavaju tu neprijateljsku zemlju.
Od tada je put bio takav da malo živih ljudi može pričati o
njemu. Dan za danom sam se teško probijao. Hrane i vode
je ponestajalo. Sunce je nemilosrdno peklo. Pri kraju
devetoga dana, skliznuo sam sa svoga sedla s osjećajem
da sam preslab da bih se popeo natrag i da ću zacijelo
umrijeti, napušten u ovoj dalekoj zemlji.
Ispružio sam se na tlo i zaspao, ne budeći se sve do prvih
zraka sunca.
Ustao sam i pogledao oko sebe. U jutarnjem se zraku
osjećala svježina. Moje su klonule deve ležale nedaleko
mene. Oko mene se prostirala pustoš neravne zemlje
prekrivene kamenjem, pijeskom i bodljama, bez traga vode i
hrane za čovjeka ili devu.
Je li moguće da ću u ovoj mirnoj tišini dočekati svoj kraj?
Moj je mozak bio bistriji no ikad prije. Moje se tijelo činilo
beskorisnim. Moje ispucale i krvave usne, moj suhi i
natečeni jezik, moj prazni želudac, više nisu osjećali velike
agonije jučerašnjeg dana.
Pogledao sam preko u neprivlačnu daljinu i još sam si
jednom postavio pitanje: 'Imam li ja dušu roba ili dušu
slobodnog čovjeka?' Tada sam jasno shvatio, ako imam
dušu roba, onda bih trebao odustati, ostati ležati u pustinji i
umrijeti, što je primjeren kraj za odbjeglog roba.
85
George S. Clason
Ali ako imam dušu slobodnog čovjeka, što bih onda trebao
učiniti? Svakako bih se trebao prisiliti na put u Babilon,
vratiti dug ljudima koji su mi vjerovali, donijeti sreću mojoj
ženi koja me je istinski voljela i donijeti mir i zadovoljstvo
mojim roditeljima.
'Tvoji dugovi su tvoji neprijatelji koji su te protjerali iz
Babilona,' rekla je Sira. Uistinu je bilo tako. Zašto se nisam
borio kao muškarac? Zašto sam dopustio da se moja
supruga vrati svom ocu?
Tada se dogodila jedna neobična stvar. Cijeli je svijet
promijenio boju kao da sam ga do tad gledao kroz obojani
kamen koji mi je iznenada maknut. Napokon sam vidio
istinske vrijednosti u životu.
Umrijeti u pustinji! Ne ja! S novim sam razumijevanjem vidio
stvari koje moram učiniti. Najprije ću se vratiti u Babilon i
suočiti se sa svakim čovjekom kojem dugujem neotplaćeni
dug. Trebao bih svima reći da sam se nakon godina lutanja
i nesreća vratio otplatiti svoje dugove onoliko brzo koliko mi
to bogovi dopuste. Zatim bih trebao izgraditi kuću za svoju
suprugu i postati građanin kakvim će se moji roditelji
ponositi. Moji su dugovi moji neprijatelji, ali ljudi kojima sam
bio dužan su moji prijatelji zato što su imali povjerenja u
mene i vjerovali su mi.
Nesigurno sam ustao. Što je značila glad? Što je značila
žeđ? To su bile samo male nezgode na putu za Babilon. U
meni je izronila duša slobodnoga čovjeka koji želi pobijediti
svoje neprijatelje i nagraditi svoje prijatelje. Ta me je velika
odluka ispunila srećom.
Staklene oči mojih deva zasjale su nakon što je moj
promukao glas dobio novu boju. Velikim su naporom, nakon
nekoliko pokušaja, uspjele stati na noge. Teško i ustrajno su
se probijale prema sjeveru, a nešto je u meni govorilo da
ćemo pronaći Babilon.
Pronašli smo vodu. Došli smo u plodniju zemlju gdje je bilo
trave i voća. Pronašli smo cestu za Babilon zato što duša
slobodnog čovjeka gleda na život kao na niz problema koje
treba riješiti i koje zatim i riješi, dok duša roba zapomaže:
'Što mogu napraviti kad sam ja samo jedan obični rob?'
"Što je, pak, s tobom, Tarkade? Da li tvoj prazni želudac čini tvoj
mozak bistrim? Jesi li spreman krenuti putem koji će te ponovno
86
Najbogatiji čovjek u Babilonu
87
88
Glinene ploče iz Babilona
Poštovani profesore!
Pet glinenih ploča iz vašeg zadnjeg iskapanja po
ruševinama Babilona stiglo je istim brodom kao i vaše
pismo. Bio sam beskrajno fasciniran i proveo sam mnogo
ugodnih sati prevodeći njihove natpise. Trebao sam
odgovoriti na vaše pismo odmah, ali odgađao sam s tim dok
nisam završio s prijevodom koji vam šaljem u pismu.
Ploče su stigle neoštećene, zahvaljujući vašoj pažljivoj
zaštiti i odličnom pakiranju.
Bit ćete jednako kao i mi u laboratoriju oduševljeni pričama
koje donose. Čovjek bi rekao da dokumenti iz daleke
prošlosti govore o romantičnim pričama i pustolovinama. Ali
kada umjesto toga otkrijete da se bave problemom čovjeka
koji se zove Dabasir i koji ne može otplatiti svoje dugove,
shvatite da se u pet tisuća godina neke stvari i nisu
promijenile onoliko koliko bi čovjek mogao očekivati.
Znate, malo je čudno, ali imam osjećaj da me ti stari natpisi
malo "zafrkavaju", kako to kažu moji studenti. Budući da
89
George S. Clason
Srdačan pozdrav!
Alfred H. Shrewsbury,
Odsjek za arheologiju.
Prva ploča
90
Najbogatiji čovjek u Babilonu
Druga ploča
91
George S. Clason
Treća ploča
92
Najbogatiji čovjek u Babilonu
Četvrta ploča
93
George S. Clason
Peta ploča
94
Najbogatiji čovjek u Babilonu
7. studenog, 1936
Poštovani profesore!
Ako ste u svojim daljnjim iskapanjima među ruševinama
Babilona sreli duh starog trgovca devama koji se zove
Dabasir, učinite mi uslugu. Recite mu da je svojim zapisima
na glinenim pločama stekao doživotnu zahvalnost
nekolicine ljudi s koledža ovdje u Engleskoj.
Vjerujem da se sjećate mojeg pisma od prije godinu dana
gdje sam vam rekao da gospođa Shrewsbury i ja planiramo
95
George S. Clason
96
Najbogatiji čovjek u Babilonu
97
George S. Clason
98
Najsretniji čovjek u Babilonu
99
George S. Clason
100
Najbogatiji čovjek u Babilonu
Mi smo počeli s onim tamo ljudima što oru. Ja sam bio tvojih
godina. Kako se kolona ljudi u kojoj sam se nalazio približa-
vala polju, dobri stari Megiddo, farmer, podrugivao se
traljavom načinu na koji su orali. Megiddo je bio svezan
lancima pored mene. 'Pogledaj te Ijenčine,' vikao je, 'onaj
koji drži plug se uopće ne trudi orati dublje, niti oni koji
udaraju volove paze da idu žlijebom. Kako mogu očekivati
dobar urod s lošim oranjem?'
101
George S. Clason
102
Najbogatiji čovjek u Babilonu
103
George S. Clason
104
Najbogatiji čovjek u Babilonu
105
George S. Clason
106
Najbogatiji čovjek u Babilonu
107
George S. Clason
Sharru Nada je ostao smiren. "Ja poštujem tvog djeda zbog toga
što se uzdigao nad svoju nesreću i postao vodećim g r a đ a n i n o m
Damaska. Jesi li ti, njegov unuk, sazdan od istog materijala? Jesi li
dovoljno velik da pogledaš istini u oči, ili ti je draže živjeti s
lažnim iluzijama?"
Hadan Gula se uspravio u svom sedlu. Glasom u kojem su bili
potisnuti duboki osjećaji odgovorio je: "Mojeg su djeda svi voljeli.
Bezbrojna su njegova dobra djela. Kada je nastupila glad, nije li
njegovim zlatom kupljeno žito u Egiptu i nisu li njegove karavane
108
Najbogatiji čovjek u Babilonu
109
George S. Clason
110
Najbogatiji čovjek u Babilonu
111
George S. Clason
112
Najbogatiji čovjek u Babilonu
Dok smo išli svojim putem, htio sam ga slijediti kao što rob
slijedi svoga gospodara, ali mi on to nije dopustio. Stavio je
svoju ruku oko mene, rekavši mi: 'Tražio sam te posvuda.
Kada sam već zamalo odustao, sreo sam Swasti koja mi je
ispričala o zajmodavcu, koji me je uputio do tvog plemenitog
vlasnika. Teško smo se pogađali i natjerao me je da platim
nevjerojatno visoku cijenu, ali ti si je vrijedan. Tvoje razmiš-
ljanje i tvoja poduzetnost potakli su me na ovaj novi uspjeh.'
'Megiddovo razmišljanje, a ne moje,' prekinuo sam ga.
'Megiddovo i tvoje. Zahvaljujući oboma, mi sada idemo za
Damask i ja te želim za svoga partnera. Vidiš,' uzviknuo je,
'u jednom trenutku ćeš postati slobodan čovjek!' Kazavši to
izvukao je ispod halje glinenu ploču na kojoj je bilo zapisano
pravo na mene. Zatim ju je podigao visoko iznad glave i
bacio na pločnik tako da se razbila u stotine komadića. S
veseljem je počeo gaziti po komadićima sve dok se nisu
pretvorili u prašinu.
Suze radosnice ispunile su mi oči. Znao sam da sam
najsretniji čovjek u Babilonu.
Tako se, dakle, rad u trenucima moje najveće nevolje
pokazao mojim najboljim prijateljem. Moja spremnost na rad
omogućila mi je da pobjegnem od sudbine roba koji radi na
zidinama. Ona je također toliko zadivila tvoga djeda da me
je odabrao za svoga partnera."
Zatim je Hadan Gula postavio pitanje: "Je li rad bio ključ uspjeha
koji je moga djeda doveo do zlatnika?"
"To je jedini ključ kojeg je on posjedovao kada sam ga upoznao,"
odgovorio je Sharru Nada. "Tvoj je djed volio raditi. Bogovi su
cijenili njegov trud pa su ga velikodušno i nagradili."
"Počinjem shvaćati," zamišljeno reče Hadan Gula. "Rad je
privukao mnoge njegove prijatelje koji su se divili njegovoj
radišnosti i uspjehu koji mu je on donio. Rad mu je donio
poštovanje ljudi u Damasku. Rad mu je donio sve one stvari koje
sam smatrao privlačnima. A ja sam mislio da je rad samo za
robove."
"Život je prepun lijepih stvari u kojima ljudi mogu uživati,"
nadodao je Sharru Nada. "Svaka ima svoje mjesto. Ja sam sretan
što rad nije rezerviran samo za robove. Da je to tako, ja bih bio
113
George S. Clason
114
Najbogatiji čovjek u Babilonu
115
George S. Clason
116
Najbogatiji čovjek u Babilonu
117
George S. Clason
118
Najbogatiji čovjek u Babilonu
119
KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varaždin
Moslavačka 9, tel.: 042/241-000
fax: 042/241-828
www.kz.hr
e-mail: info@kz.hr
120