ANTE PAZANIN BRODSKI MOTORIUrednik ‘Mr IVAN BUDIN Recenzenti RUDOLF BERNARDIC, prot ‘MARIN KULIANIC, FRANE PAVELIN, di Lektor VINKO TOPIC Crtete iaradion ZVONKO FEIL CIP — Keatalogizacja w publikacit Nacionaina | rweutiiinn bibiouk, Zagreb [UDK 372.862.143(075.3) PAZANIN, Ante Brod moto / Aut Patan: ooh ede a 1 ISBN $6.03.99921-X ‘Tisak: GTP »Gembarovakic, Nova Graditka SADR2AJ n 9 mr 1y Biles BOR ach cns it Grd | 12 Omer tompreae mel ope vir: Ug Omer Rompres tet ope poinin intra SU | 1102: Stapas snes ‘iajena rediog media i ¢votsktaih ‘olor’ | 2 Straranje gorive smjese kod otomotors 21 Jedorael rina oon . 32 Sect sige porva | iain. SEIS Saas “91. Stapovi sporoodaity moore 432 Razvijend indikatorski di 493 Site Uatove U stapnom mehanicn Beavesnnussanowusennet:s sehee eeeeehs Ubkeekaos UU10 Lpucivanje motora 445. Kalenasto rail 40 am an . Ventili motoras 22S 49 Venti Smjeitent u glavi —viséet venir 4192. Opruge ‘ventila” a lenje venti 42. Ipdikavorsht pipas indikaiorsi ven i indikarorska elev 421. Sigurnesni venti ae sie ect ares SPR cai i's ca 2 3 ene See Be Ba te ks igi 22 3A SS etn Tice ees oe ee SS Seales oes mee Sa i of Kom ae Rete carer mt Set paeetees Stereos ee Sra aortas mera ay ies 2h es Eiheee ues 4 Hane ae Siete Regulator motors se sansa mena 61 Regulator broja okreta bas ener one 62 Sikimemi regulator torts) 2222222222 ‘ $3 Niudwardov gusto. ea _ 1 Batno i ies ew 78 Ranwodnik zaka ampere eelemetS. 56a SENG 4 5 31 ineamient suror spire a By Lange Bac maar soe $5 Sites lanl fomce motos Bod Sse Soo ss prcént sustay igarenja motora tvornice FIAT _ Fomeee| sora 25 Gornatt susta s $5 Comat HE poms Sinabre san Peebian it ier Proced wenden motor SUL : SL Otter procs prlinsg w djegranina pW 1731020000: 3b Guay mers Pai, ia : Fe eee ee Se Gite pees 222 LI Ie 34 Kiet poe ealnghan ATS ee LST ae en ret lee Phas pres Segdtvs ta dobava aka 24 plane, pone | prefmaiane tara i seat pae e 102, Rotirajaca pahala sustave’ Rost je cilindara dizel-motora | « medija | prednabijanje’ciindara’ cetverotakinih’ motors Ww 103. Puhalas rtirajudim stspom i xasumom «+ oa'y 105 Feonjekr proces « spebanitiim pogosom pubsis’ © LB Ia. Teanjakt proces, Severtakinos Gactmotera s koribaaijen inguin Taree Sasttt see et 1 Indikator za snimanje Je djagmame, indikatorsh diagram, erednfi lad tk, Prnearodreivane fnicirne Kefekome mage motors HEY Zatvoret, degra anata! m3, Bilgerae takers ieee Eisog zaka i akova izzarania snimijen w cobliku okomica san 2 114. Odredivanje ‘ijagrama HS oarcaivane sean 4 nee BE 11S Prmetar 23 a. Indians nape ‘moiore 38 Efektivas 206 IIS Mjerene elebtvne ge Senein 206 12, Toplinaka lkerstivost tstepnientditorania so 28 iB, Matematict raz wplnske lance =. === >> 28 122, Grafitki prikaz toplinske' 123. Toplineks 'p), a to se mogle pontid camo qibanjem etapa wu Fadiom eilindra (p, — atmostersht Hak; Stak u cllindre). ‘Usis smjese vrSio se s vrlo malim podtlakom (p,) po krivulji volumen cilindra V,, a u praksi kod raalike volumena V,—V;. Tlak se povecavao od podilaka p, na p,. Politropska ekspanzija' 3—4'visila je radnju nad stapom. Buduéi da je stroj bio dvoradni, rad s rage sizene Sapa al rogue iret ake roses inv oda rae ‘ilindra. Da bi se ostvario ispuha_ 1, stan. i sta = prema GMI podctavati nadtlak p., koji je © pod 2u 4 a g (takt ekspanzije), koljenasto vratilo moralo je uéiniti + okreta, pa ovaj motor nazivamo dvoradai dvotaktni. Indicirani dijagram druge strane gigre praran je crkano, a eve drugecxnake jnjthova zaéenja su ist Motor nije bio ckonomiéan sbog previsokog utrotka goriva. Umjesto predvigenog utroska od 1.3 m*/AW', trosio je 408 m°/W h rasyjetnog, lina, ogrjewne moc 20935 kl /m?. ing Beau de Rochas [Bo d’ Roi indao je brofuru i u iklus Cetverotaktnog motora naglog izgaranja. U isto vrijeme Nijemac Otto [Oto] zatragio je patent za isti tip motora. Otto je Uokazao sudu da mu 0 Beau de Rochasovu motoru nije bilo nlsta, po- snato, tako da se danas on smatra izumiteljem motora naglog izgaranja. Patitropska stanja je toplinska promjens kod koje se vr jailk Kompresiia pr! emjea! topline Q ™ . i a 1Rudolf Diesel [Dizl] konstruirao je drugi upotrebliava, a nosi ime po svom pro- ‘SL. 14, Lenotrov indicirant dijagram 0 1892. do 1897. godine izradeni su prvi dizet-motori u Augs us Kruppovimn twomicama, legradaju fe naderao gam Rudlf Dissel Od toga st doba dizelmotori, s obzirom na eKonomicnost pogona, zauzeli prvo miesto ispred svih toplinskih stroieva. Godine 1903, bio jew brod rjaden Pri det motor. Poweanjom tonate brodowe pois eo treba povecanja snage motora,a to se postizalo povecaniem broia okreta i'prelaskom na. drotaktne, jednoradne | dvoradne motore ‘Na brodovima trgovaike mornarice danas se najvise upotrebljavaju digeknotort prednabjanjem clindara, it ont fetverotaknt ii dee taktni. Potrotak goriva ovih motora izosi od oko 200 do 230 2 kW h. 1.2. Primjena brodskih dizel-motora na brodovima Brodska ka postrojenja energetski su uredaji koji proizvode mehanicks, elekiricns, foplinaku i droge oblike energie Glavnipogonski strojevi slufe za propulziju broda (pogon broda), a pomocni strojevi proizvode elektri¢nu energiju koja slut za pogon sta pomocnih strojeva.i uredaja. Sraga potrebna za pogon pomocath sirojeva iunosi od 10 do 20 posto snage glavnog stroja, 2 ovisi o namjent i tipu broda, 2 insert ie Mer TS jmafotorna su postrojenja osobitto prikladna za upotrebu na brodo- vima, a prema parnim postrojenjima imaju ove prednosti: — bolje iskori8tavaju toplinu sadranu u goriva — 23 istu stroja i istu i je akcijski 23 cSt sage stro} zaliha goriva povecan je akcijski ra- — imaju manje dimenzije i manju tetinu, jer nema kotlova — sigurai su s obzirom na polar i eksploziju — ne zagrijavaju prostoriju na visoku temperatura. ‘Nedostaci dizelmotorog postrojenja uglaynom su ovi: — konstrukeija im je ne3to slozenija od stapnoga parnog stroja — nisu prikladni za nite brojeve okreta (4 404 nominalaog) — smanjenjem broja okreta zakretni se moment smanjuje — buéniji su od parnog postrojenja. Efektivni stupanj djelovanja kod razaih brodskih propulzijskih po- strojenja izncsi: —zapame strojeve . 2... = = + 0,15 do 020 — za pame turbine = = + = 030 do 035 — za pliaske turbine pravenaes 2 & & ORS-do028 —zabeminske more - | | 022 do 028 —zadizelmotore . . 0.40 do 0.46. Na slici 12. prikazana su razlidita brodska pogonska postrojenja s podrutiem efektionog etupnia djslovanja 13. Klasifikacija brodskih motora S cbsirom ne teoretcki preees koji se edvija u radnom cilinds mio tore SUI modemo podijeliti na: — motore s Ottovim procesom, — motore s Dieselovim procesom, — motore s Sabathéovim procesom (Seiligerov proces). Oto-motori su strojevi kod kojih se po teorijskom procesu dovode- je topline 23 5 odvodenje topline 4—1 obavlja pri Konstantnom volu- menu (sl. 1.3). Dizel-motori su strojevi kod Kojih se po teorijskom procesu dovode- je topline 2—3 obavlja pri Konstantnom tlaku, a odvodenje topline pri konstantnom volumenu 4—1 (sl. 14). Sabathéov proces je udruieni Ottov i Dieselov proces. Toplina se u potetku dovodi pri konstantnom volumenun, a na kraju pri konstantnom taku (sl. 1.5). Krivuljama 1—2 prikazane’ su adijabatske kompresije gorive smjese za oto-motore i Gistog zraka za diztl-motore, asa }—4 adijabatske ckspanzije plinova. i inska “ i i a as exdiabata fe toplinsta promjena stanja ber izmjene topline pri ompresj 3an Ye % 2 om "or SL 13, Ideaint Ottor p¥-dijagram Le 2% 1% 5 6 7 8 = SL 12. sorisvost propulaiakihstrojeva aiel motor epamnt trbine s soko presrijanom perom; pare turbine; Splat trbine om our SL 14. Idealni Sabathéow pi” aljagram Po broju stapaja u cilindru, nakon ke motore dijelimo na: — dvotaktne (2taktne) = fetverotaktne Guaktne). se radni proces ponavija, Drotaktni motori su oni kod kojih se jedno izgaranje goriva u rad- nom cilindru obavi za svaki okret koljenastog yratila, odnosno za dva hoda stapa.Cetverotakini motori su oni kod Kojth se jedno izgaranje goriva u radnom elindrw obasi za ei oda stapa, odsoane dea cree help. Hog vratila, S obzirom na konstrukciju dijelis = "fednoradne ¥ dvoradne — istosmjerne i prekretne = motore s kriznom glavom i bez nje. S obzirom na srednju brzinu stapa ‘limo ih na: —~"sporohodine kod kojth srednja brvina stapa iznosi 4—6 m/s, a broj okreta ne prelazi 200 u minuti (w — 20,93 rad/s) — srednjohodne s brzinom stapa od 6 — 9 m/s i s brojem okreta fod 200 do 600 u minutl — brzohodne s brzinom stapa iznad 9 m/s i s brojem okreta iznad 600 umisutl (w= 6279 Fad) Ne smijemo zaboraviti da srednja brzina stapa ovisi o stapaju si broju okreta th 1 = s-nl30 Is). 8 obzirom na broj i smjestaj cilindara dijelimo ih na: —jednocilindriéne i videcilindrigne — motore s cilindrima smjeitenim uspravno, = motore s ilindrina smjeitenim w Vpolotaja — motore s vodoravnim cilindrima i = motore s cllindrima postavljenim u zvijezdu. S$ obzirom na pogon dijelimo th na: — motore ¢ ueposrednim pogenom propelera | — motore s posrednim pogonom propelera (vie motora fieksibilno Spojeno nm jedan il vide osovinn, propclere) Prednosti dvotakinih motora u usporedbi ca Ceiverotakinim jesu: — kod istih karakteristika dvotaktni je oko 13 do 1,95 puta jati od Setecroiakeaih 2 5 — S obzirom na funkcloniranje jednog i drugog motora, dvotaktat ‘bi morao biti dvostruko jati, ali Kod njega je vrijeme ispuha i piranja relativno Kratko 1 20g toga koaaken The ckspensaje mora biti neSto poveéan — dvotaktnt motor! zauzimaju manje mjesta, jednostavnije su kom strukeije, manji je broj havarija i jeftinije je odrievanje. Nedostaci su dvotaktaih motora: — potetni tlak ispuha je veci nego kod Zetverotaktnih (stabije isko- Fatavanjeekspangy plinovs = toplinskt stupanj delovanja je nesto leit T motor je toplinski mnogo vise opterecen — bueniji je rad = motor je tirl — zauzima vie tlocrinog prostora — specifiéni potro’ak goriva kod dvotaktnih oto-motora dvostruko ved fevoe Glindsl pica simjesern goriva f aakar $ obxirom’na prednosti dvotaktnilt motors, odnos se proizvodnje iz ggalie going jeje a Ktine dvowkinth sie do 150. godine. U po sljednjem desetljecu, zbog upotrede cetverotaktnih motors na pogon + teSkim gorivom, odnos proizvodnje mijenja se u korist cetverotaktnih motora. 10 ih nas 6 pilnouatassiiai si lisse ania iatmronnece cabal 1.4. Omjer kompresije i neki opéi pojmovi motora SUI Mrtve totke stapa su krajnji i stapa u cilindru, Poloéaj mrtve cdrcicn js pelotajem’ratke Koleos atin: aca jo Tucka u polotaju 0 jediniine kruinice, stap jeu GMT. a kada je na 180", stap jeu DMT. . Hed sapa fe hed bof stap Spoof GME, do DMT. Hod stupa re Guna se u metrima, jer se ta jedi trebljava u proraéunt sni fees cee ee ee ee © ewes me ‘Stapajni volumen jest volumen koji stap opige na svom putu od GMT do DMT. Stapajni volumen manjih motora raéuna se u cm*, a kod vedh motora u dm*. Ako se za neki motor kaze da ima volumen od 1,800 cm®, tada se razumijeva da je ukupan volumen cilindara 1 800 em'. D- ve = fem, mt] 7 Prostor kompresije jest volumen nad stapom kad se stap nalazi u GMT. Oblik kompresijskog prostora mote biti razlitito izveden. Niegova velitina utjete na omjer kompresije. Moze se mijenjati ako se pomocu podlo8ka mode spustiti ili podignuti mehanizam motora. Prostor izgaranja jest prostor zatvoren izmedu dela stapa i glave motors za vrijeme izgaranja. Ovamo pripadaju pretkomore, strujne ko- more, akumulacijske komore i sliéni prostori spojeni s prostorom izga- ranja. Volumen cilindra jest volumen nad stapom kada se stap nalazi u GMT. Volumen cilindra je zbroj stapnog volumena i kompresijskog pro- stora. Weave +h Omer kompresie jest omjer izmedu posetnog i Konaénog volumena cilin Wh nth ah GR eee, Potetni je volumen (V) nad stapom kada se stap nalazi u DMT. Konaéai je volumen (V;) nad stspom kada se stap nalazi u GMT (3. 1.6). ‘Stapna kompresija potinje nakon zatvaranja usisnog ventila éetve- rotaktnih motora, odnosno zatvaranja ispusnih otvora kod dvotaktaih motora. Strarni omjer Kompresije kod dvotaktaih motora i cetverotaktnih « predaabijanjem clindara moie se odreditt ako se uzme v Obvir Koel cijent korekcije stapajnog vremena.ee AE VFM Med =H yy V ijent orekeje stapajnog volumena, Za éetverotaktne motore bez prednabijanja moze se koristiti izraz ‘bez korekcije stapajnog volumena. Omjer kompresije oto-motora iznosi 4 do 12, 2 kod dizel-motora 17 BL 16 Omer hompreatie Tako u otomotora toplinski stupanj djelovanja iskljutivo ovisi o omjeru kompresije 1 eksponenta adijabalske promjene stanja, njeea ne mofemo povetavali imad dopustenih granica, jer prijeti opasnost. od samozapeljenja Komprimirauop goriva’u nedeljenom polofaju. Omjer Kompresije moze biti toliki da Konstna temperatura kompresije ne smije biti veea od temperature samozapaljenja komprimitanog goriva. Kod dizelmotora kompresija mora biti tako visoka da se osigura konaéna temperatura Kompresije Koja mora biti visa od temperature samozapaljenja gotiva dovecenog w cilindar pomoce rasprsivaca, Srednji indicirani tlak jest neki pretpostavijeni tlak koji dieluje 22 cijelovrijeme radaog stapaja na stap motora i a to vrijeme obavlja rad Jednoga radncgtakta, Odredule se fe snmijenog indiciranog dijagrama lgaviom metadom planimetriranja powrine dijagrama. Sredat inc rani tlak iznosi (4-27) 10% Pa Sto ovisi o tipu, visti i namjeni motora. Srednji efektioni tlak je od srednjeg indiciranog tlaka za weliinu mehanigkog stupnja djelovanja: Mote oo, dukle, pared, ake oo ‘Srednjiindicirani tak pomnodi s mehanigkim stupnjem djelovanja- Pe Pate Pa Konafni ak kompresije postigne se u cilindru u momenta wStreava- ja, odnosno izgaranja goriva, Ovisl o omjeru Kompresije, a iznos! (0 30): torPa uw otomotora. Kod dizelmotora mnogo fe’ Yee | kznosi (0-00) 10" Pa. Konaina temperatura kompresije postignuta je u cilindre prije pa- enja goriva. Ta temperatura Lod otemotsra miogo je nila, fer se & lind komprimira gorivo i zrak, a izosi 250°C, a kod dize! motora $50°C do 700°C. izgaranja ‘otomotora (15 — 180) - 10° Pa. Konaéna temperatura izgaranja u oto-motoru postite 2400 do 2700 *C, au dizel motor do 2 600 °C. Potctaa je temperatura ckspanzlje oko 1100 °C. Ustaljene temperature strojnih elemenata nie su, i to od 700 40 350 °C u kompresijskom prostons. Srednja stapna breina je put stapa izmedu mrivih toZaka podijelje- nih vremenom u kojem je taj put prijeden, a iznosi 4 do 12 m/s, &to ovisi o visti i tipu motors, tj. o broju okreta vratila motora. Srednja bbrzina stapa mode se odrediti po jednadzbi: Primjer: Weratunajte sredaju braina stapa motora kojem je stapaj 1500 mm, a broj okreta 120 u minuti i motora koji ima siapa) 70 mam, a broj okreta 1300 u minuti. 45-120 = 6m. co 1 as, Az primjera je vidljivo da je veca briina stapa motora s manjis brojem olzeta, jer fe niegor ‘mnogo vedl od mators x wecin brofem Kutna Braina je scediénji kat opisan w jedinict vremene: on Bytes, ‘Obodna brzina odreduje se iz kutne brzine: Denn or @ o=r-en-1.5. Naéelo rada dvotaktnog oto-motora Da_bismo objasnili natelo rada dvotaktnog otomotora, posludit ée slika 1,7, Stap 1 otvara i zatvara gornjim rubom otvore 4 1'5, a donjim Si. 17. Dvotaktnl otomotor rubom otvor 8. Tspuini otvori 4 viii su od ispimih 5 i zato ih sta mua se prema donjo} mrivoj tocki (DAFT) gorajim rubom otvara prje {spirnih otvora 5, a pomiéuci S prema gornjoj mrivoj tozki (GMT) 2=- vara kasnije. Pokretom stapa iz DMT prema GMT w karterskom pro- Sige pana pola, Goria sjesastorena ut ssplinjac 7, og ra aie dakova (, >'p) ula w karts proor 9" ror ovorén Sin keanal 8. Ulaz smjese traje sve dok se tak u karterskom prostoru ne iz jednaét s atmosferskim tlakom (p,= pJ, odnosno dok stap u hodu od GMP prema DMT donjim rubom ne zatvori ‘wsisnl kanal. U nastavku Spustanja stap stloti goriva smjesu u karterskom prostoru na (1,1 — PVD) 10" Pa, Na svrsetka takta ekspanzije stap gornjim rubom’ naj- Drije otvara ispusne otvore 4, a neito Fasnije ispire olvore 5. Ispusni Stvord moraju biti prije otvoreni, da bi se tlak u cilindru izjednatio Satmosterskim, prije nego se otvore ispirni kanall, U trenutku otvara- nja ispirnih kanal, sijesa iz karterskog prostora prostruji kror kanal 61 otvore 5 u cilindar. Smjesa a vrtioznom gibanju udara u defiektor 3 na stapu koji je usmjerava prema giavi motora. Na svom puta Smjesa i {iStaeplinove krorofvorene Ipuare otvore 4 sloborna stmodeon, {spire i puni cilindar da bi se mogao ponoviti radni takt. Ispiranje traje 10 nbn mind sneak eer tactile ane et od otvaranja do zatvarenja ispimih kanala, Kompresija nastaje kad slap of Stanju prema GMT zatvort ispimne i iepuine kanale. Kompresija smje- sonia Taraka traje do trenutka preskakanja clektritne iskre izmedu elektrovoda svjecice 2. Konaéna temperatura kompresije ne smije biti SiG od samozapaljenja goria, jer bi moglo doCi do previsokog tlaka izga- Tanja roca tc u arose ebanie, Vsokoini ine! 9, Hgaranjem ekspandirajucl puraja siap pretea DMT. Taki ckspanziie aCaB telerik otaranje spubaih overs Ovaranjem pint otvore nastavija se ispiranje cilindra i tako se ciklus ponavija. Budo dw td oh mojra cedar 10 spre grizom snjsom, mote se sprijetitt da jedan dio goriva izade iz eilindra skupa « ingore: im pl ‘Gubitak goriva kroz ispusne kanale povecava specificni wisolog utrotka ovi'mo- aneciee mun eb tori se ne proit ‘za snage /. Dvotaktni oto-motori upo- Seaomneeenis ce J. primjer: Tzratunajte powosak goriva na sat dvotakinog otomotora Koji pri 5000 okreta daje snagu od 75 kW, a trofi 0,45 kg goriva po 1 kW h. o-rals] 6-75 -04s = 305%. 2. primjer: Izratunajte specifiéni potrosak goriva dvotakinog otomotora Koi u jedoom satu trofi 30 kg goriva, a pri tome razvija e 30. FakWh = B= 0546 kehWh. Teorijski se lja da se kompresija smjese IZ—PG i eks- panzija plinova PE—I0 obavl}aju adijabatski bez tzmjene topline i da se dovodenje PG—PE i odvodenje IO—IZ topline provodi pri konstantnom ‘volumenu, Zatim se pretpostavija da se gorivo pali tocno u GMT ida se cilindar ispire i puni gorivom smjesom pri konstantnom atmosfer- ‘skom tlaku /?O—DMT—IPZ (Gl. 1.8a). Sve te navedene pretpostavke u praksi je nemoguce postici, vet se kompresija i ekspanzija provode po poltropsko) promjent sanjs, x. izmjenom topline. Paljenje gorva mora ti prije GMT, a cilindar se moée ispirati samo s predtlakom smjese Po> Pa (Sl. 185). Shema razvoda koja pokamje poloéaj rucke koljenastog vratila u ‘trenutku otvaranja i zatvaranja i ispirnih otvora ucrtana je is- pod sl. 1.8. Kutovi su ranijeg otvaranja i kasnijeg zatvaranja ispusnih i ispirnih kanala simetriéni. Rucka koljenastog vratila je u polotaju JO 1 trenutku otvaranja ispuinih otvora 4, a u polovaju 12 u trenutku za- tvaranja thh otvora. Ispirni otvori 5 se otvaraju kad je ru&ka u polozaju TPO, a zatvaraju kad je ruéka u polotaju/P2. Kompresija smjese prika- iSL. 18. Teoretokd,Indictrant | razvodnl dijagram dvotaktnog otomotora 2 a) c) dijelom opsega krutnice IZ— PG. Od Beardaje palais often 10 nastalja sc proces kgarae 1 ekopenae ‘Teoretski i stvarni di Avotaktnog oto-motora_prikazani su ‘ispod aradi Fazumijevanja ucrtan je ispod tih dija- ‘grama lezeci motora sa shemom razvoda. E ini: Izrafunajte snagu dvotaktnog oto motora koji troti u jednom gate 20 kg pore. Specifiéal utrotak Tanoat 0400 kg h 16. Naéelo rada Setverotaktnog oto-motora Da bis kod cetyrotkinih motor mogao post jedan gad tak Se eenasto wale da fac acne, Ohnoan da stop asta een sia Pada aap 7 (19 19) pokrene od GMT prema DMT, nad njim se 1 prostoru ci koji se prenosi kroz otvoreni usisni Yyebtil na rasplinjat 2. Aimosferski zrak i gorivo ulaze u rasplinjat gdje stvaraju gorivu smjesu. Ta smjesa kroz otvoreni usisni ventil 5 puni ci- indar motora. Takt usisa potinje kad se stvori podtlak u cilindra p, >Po St 19. Cetverotakznt tome 5 1 23 ‘gla: 2rasplinjats Stindarss Fon vex:svrSava kad se ti tlakovi izjednate p, = p...Stap u kretanju prema GMT fempsimie sme ora trai de euch. preskakana ektoe iskre izmedu elektroda svjecice 23. Buduci da stap kod ovih motora kom primira smjesu goriva, kompresije u trenatku preskakanja {Skre ne smije biti vila od temperature samozapaljenja goriva. Ta tempe- r ratura iznosi oko 350°C. Izgaranjem goriva u radnom cilindru stvaraju se plinovi wsokog taka Koji ekspandirajud!guraju stan prema DMZ, Eke. Pansija traje do trenutka otvaranja Ispusnog ventila 6 1). oko 40° prije hhego rudka koljenastog vratila dode u DMT. Konaéni tiak ekspanzije iz: nosi (2—5)- 10° Pa. Otvaranjem ispugnog ventila dolazi do naglog izied- nateaja tlaka u cilindru s atmosferskim Makom. Siap u kretanju prema GMT istiskuje plinove iz cilindra. Ispuni ventil se zatvara neéto poslije : svoje kretanje prema DMZ, Na svrSetku takta ispuha i potetku takta usisa oba su ventila otvorena. ‘vrs takt usisa, mora se u cllindru podrzavat Krivula usisa je GMI_—UVZ. Usis traje sve dok se tlak u ci- rjednaci s atmosferskim eS re) (G@ dijagramn na sl. 110.5 kompresije s atmosfers| linijom). inje otvaranjem ispusnog ventila IVO i traje do GMT. ‘mora podréavati nadtlak u cilindru da bi plinovi mogli sviadati otpore u ispuSnom vodu, a da ne dode porasta tlaka. Kod teoristog process GV ijagrim s1. 110.) venti se otvarais i zatvaraju u mrtvim totkama. Isti: aje plinova od DMT do GMT i usis gorive smjese od GMT do DMT provode se pri atmosferskom tlaku, i ber ilakvh gubltaka,« ho je rapravo u prakst nemoguce post -U 2¥-dijogramna (41.10. 8) prikazan je stverni rad motora, nu thei rae foda (<1, 102). vcrtani a Tucke koljenasiog vratila u trenutku otvaranje i zatvaranja ventila, kao i kutovi izmedu tih polodaja i sime trala mrtvih totaka. 1.7. Naéelo rada éetverotaktnog dizel-motora Za raaliku od otomotora, Zetverotaktni dizel-motori usisavaju disti zrak (ne gorivu smjesu) ill zrak za vrijeme usisavanja dobivaju s pred: tlakom (motori s prednabijanjem cilindara). Ustreano gorivo pali se Do- mocu temperature komprimiranog zraka, a ne elektritnom iskrom. Prvi takt — usisavanje. Stap 11 (sl. 1.11) u kretanju od GMT prema DMP stvara podtlak u radnom cilindru, Ova} podilakprenesi se otvore nim usisnim ventilom 4 na usisni kolektor 16 i Gistilac usisnog araka. Atmosferski tlak tlati zrak u radni cilindar i to traje sve dok se tlakovi ne izjednate p, = p. i takt — kompresija. Stap u kretanju prema GMT komprimira seal take visol! dak da ounces toupeatura Komprese more iti vida ili jednaka temperaturi samozapaljenja Streanog goriva. Ko- ‘agne temperatura kompresije iznos! od 550 do 700 °C. Tredi takt — izgaranje i ekspanzija plinova. Izgaranjem stvoreni Visokotlaéni plinovi ekspandirajuci guraju stap prema DMT obavijejuci Pri tome koristan rad. Ovaj takt traje od GMT do otvaranja ispuinog ‘entila 5, tj. do oko 45° prije nego rutka-koljenastog vratila dode u DMT. Fosetni tlak ekspanzije kod ovh motora iznosi 35 do 15 MPa. Konaéni tak ekspanzije, fj tlak koji vlada u cilindru u potetku otvaranja ispus- ‘nog ventila je (3-6) - 10° Pa. 18Cetvrti takt — ispuh. U trenutku otvaranja ispuinog ventila 5 dolazi do postupnog izjednaéenja tlaka u cil 8 atmost im tlakom vd" Ditty tstiskivanje pllnova potinje a trenuia kretanja stapa od BME, aria nett polio GM tad = pine ater op ventil Oz). Sabathéov proces, to je udruzeni proces Otta i Diesela, Sto znati da gorivo u radrom cilindra'u pocetku izgara Ked Konstantsog volumens E PGMTI, a pri kraju MTIPTE kod konstantnog tlaka (pV-dijagram sl 112.0) Ste ostale promjene stanja jednake su kao i kod Ottova process Stverotaktnog motors, s razliitim parametrima. Ne smije se zaboraviti éa dizelmotori usisavaju i komprimiraju cisti zrak, a olo-motori smjest goriva i zraka. Kod dizel-motora gorivo se uStreava rasprsivaem u radni Gilindar i pali temperaturom komprimiranog zraka, a ne clektri¢nom is- Krom. Dijagram razvoda (Gl, 112.c) moze biti isto kao kod otomotora, ali se mora razlikovati u objainjenja takta usisa i Kompresije te ustrea’ vanja i nacina paljenja goriva. 6 ‘S112. Teoretski, indlcirant I mavodnl dljagrum Jetverotakinog dizelmotora, 2 Breda meted 718. Naéelo rada dizel-motora s pneumatskim uitrcavanjem Nagelo rada ovog motora isto je kao i motora s hidraulitkim uitreay “Motor & pcutatskimn ubrisgevanjem (3, 113) jo motor ces ja. s van} is Blew prosisom tgatanja grivaw tadnom einru. ako su 4 Ganaéajt motori sa Selligerovim ii Sabathéovim procesom izgaranja, Spak sve te strojeve nazivamo dizel-motori po prvom pronalazatu Rudol Diesel. Diesel je morao ugraditi sustav uStrcavanja goriva pomocu kom primiranog zraka, jer su U to vrijeme bili dobro poznati stapni kompre- sori, a tebnologija izrade visol sisaljki goriva bila je nepoznata. ‘Tak jkomorimiranog araka za usteavanje gorva morao je biti za oko 2—4 MPa viti od konaénog je. Uredaj je bio mnogo Yeniji a havarije uéestalije. Zhog ned, ‘Sabathé je pneamatsko ‘zamijeni take postigao promjenu u proce- S118. Dyotaktal azetmoter ‘usisni ventil; 2ispuént Mee 3aomod eek doves . ier i fepalacl Katine Fenaitog abla iviarter, isstopa bloks motors 19. Naéelo rada dvotaktnog dizel-motora Dyotaktni dizel motor (sl. 1.14) je prekretni, jednoradni, s neposred- nim witreavanjem goriva u radni cili » S iuravaim prope- Jera. Motor ima popreino i obmuto ispiranje. Jedan red ispimih Otvora 3 je ispod ispufnih 3, a drugi na desnom opsegu radae koSuljice 4. Motor je konstruiran za pogon na tetko gorivo. Kudiite i cilindri odvojeni su metalnom brivenicom (dijafragmom). Dobava zraka je serijska. U-prvom stupnju zrak dobavija tu 1, au drugom stapne zratne sisaljke. Funkciju stapnih sisaljki kod ovog tipa motora imaju donje strane sta- ova. SL 114 Dyotaktal dlzelmetor RD Sulzer ___Kada je stap 6 u DMF, otvoreni su ispuini i ispimi otvori. Cisti zrak iz strujnog 7 pod tlakom od 23-10° Pau vrilofnom gibanju ulazi preko {spirmih Kanala 5 (obrnuti sustay) i ispimnih kanala 4 (popre- ni sustav ispiranja) u radai cilindar motora. Ispiranje kod ovog tipa otor, tne cd potcliaotvaranj ipimih oven do ena sabe ‘scrromotomom mm. Od trenutka zatva- Tanja do trenutka ratvaranja jpn tanala vr se suazno pred: Zabljanje cllindra svjelim zrakom, U daljajem kretanja:stape prema 19GMT nastaje unutrainja kompresija zraka na tako visoki dlak da a mo- mentu uStreavanja goriva konaéna temperatura kompresije mora biti izmedu 600 do 700 °C. Ustreano gorivo izmedu glave i Cela stapa (kompre- sijski prostor) izgara uz porast tlaka. Plinovi stvoreni izgaranjem dje- luju na stap prisiijavajucl ga da se krece prema DMT. Stap u kretanju prema DMP najprije otvara ispuine otvore 3, tako da plinovi pod tlakom 2,(2:10? Pa izlaze ispusnim kanalima i kroz. otvorenu zaklopku 8 1 plin- sku turbinu 2. Plinovi predaju svoju kineti¢ku energiju lopaticama turbi- ne okrecudi je sa 7500 okreta u minuti (= 785 rad/s). Istim brojem okreta okreée se i turbopuhalo 1, koje usisava zrak iz prostora strojar- nice i komprimira kanalom 9 u rashladnik 11 pod tlakom 1,9- 10° Ps, a odatle u strujni prostor 7. Zrak ulazi u taj prostor preko neporratath Jamelastih ventila 10, sve dok se ne izjednaée tlakovi u strajnom prostoru [auptinaihe, Strate ora « proto iepod tape omogudaj ve kre tanjem stapa prema GMT, jer oslo volumen struj tom stvarjoci na sj adit racy imme dakora w rechladasbe Seay, nom prostoru. U taktu ekspanzije stap svojom donjom stranom kompri- mip ist ak rufa preston a dug stupan) Kopreaje te medu prvog i stupnja ipresije je rashladnik u kojem Eimab ati oke ee * . ‘Teorijski se cilindri ispiru i pune izmedu JO-DMT-IZ po atmosfer- skoj linji Gl. 1.15.a). Kompresija zraka 1Z-PG i ekspanzija plinova PFEIO viii se adijabatski. Izgaranje goriva u potetku PG-MTT je pri konstant- nom volumenu,a ha kraju MTT-PTE pri konstantnom tlaku. U praksi ie nemoguce ispirati cilindar s jednakim tlakovima, zato tlak ispimnoz. mora biti visi od deka ispuénih plinova u radnom ellindra (p> p, Ne- moguee je u praksi provestiadijabatska promjenu (O ~ 0) kompres zraka i ekspanzije plinova, vec se to izvodi po politropskoj promjeni Q #0. Paljenje goriva mora biti neSto prije GMT, = izearanje se proved u potetku priblizno konstantnog volumena PG-MTI, a pri kraju kod pribli#no konstantnog tlaka MTL-PTE (sl. 1.15.5). Shema rasvoda (a. 1.15. ©), ucrtana ispod lezeéeg cilindra, jasno prikazuje polozaj ratke kolje- fasiog vratla ns trmnutin otvarenia't mattaraje store Hoh ko ee Mmotora postoji takozvano asimetritno otvaranje i zatvaranje ispuSnih otvora, jer stap otvara ispuine otvore u poloZaju JO (zaklopka § mora Bit pre onvorens, a zatarau poltafu 122, Kut ranijeg otarania je od kuta Kasnijeg zatvaranja (a > 8). Otvaranje | zatearanje oinaih ‘anala je simetrlno s cbzirom na DMT (y= 8) Tie <8), 1.10. Izmjena radnog medija u cilindrima éetverotaktnih motora Radni medij stvoren izgaranjem u radnom cilindra obavija koristan ya skepandirajuel nad stapom od veo visokog taka do 130 10"Pa na conaéni tlak G—5)- Plinovi nastali izgaranjem kod getverotaktnih motora odstranjuju se iz radnog cilindra, dijelom pomocu njihove vlastite potencijalne ener- ij, a dijelom istiskivanjem pomocu stapa. Kod éetverotaktaih motora St 115. Teoretshi, indicirant I raxvodal ljagram dvotaktnog motors 2ini, medij tzmijeni se za dva okreta Koljenastog vratila, a kod dvo- Tank meal) dam okret Koljenastog vratla, Da bi se Tada} proces snogeo ‘bnoviti, patresno je pripremiti ulaz svjedeg zraka (dizel-motori), Sno gotive smjese, goriva i zraka (oto-motor) jo8 prije nego se potpuno ‘uklone plinovi iz radnog cilindra. a ‘ ‘Radni medij kod Setverotsktnih motora zamjenjuje se taktovima spuha plinova {'usisa distog zraka, odnosno smjese goriva i zraka. 1.10.1. Stapaj ispuha ‘Tlak je u cilindru pri kraju ekspanzije matan, a prema tipu motora jmnos 3"): 10" Pa, Rada bi se ispusni veatil otvarao tek kad se rutka Koljenastog vratila nalazl u DMT, otvor presjeka ventila bio bi malen i postupno bi se poveavao dok stap ide prema GMT. Zbog toga ne bi na- tao postupn pad elaka tspusni lines 2m Sak ispuba po val (pV-dijagram, Sl. 1.16), veé bi se ekspanzija nastavila po krivulji b. Stap tWkretanju prema GM? komprimirao bi ispusne plinove zbog nesovoling Stvorenog ispuinog otvora po krivulji c.U trenutku kad se spun vp! Govoljno otvori, nastaje pad tlaka p, na tlak istiskivanja stapom po wvulji d. 02s * SL 1416. p¥-aijagram Najpovoljaiji trenutak otvaranja ispuinog ventila ispituje se ma po- uspom ‘siolu'snimanjem nistodstnog diagrams elektropneumatskim indikatorom. ‘Stapaj ispuha sastoji se od dvije faze. Prya faza traje od trenatka owatinfa laptsnog ventla 10 do DMT i nasiva ve predspuy dev faza (stiskivanje plinova stapom) provodi se na hodu stapa od DMT Gur. 2 nedovoljan za ispuh plinova. Pri kraju ispuba tlak'bi se u ellindra pov 25 pe rll GV ng. 119) ako bb ve putt me ss i 0 . pesihat pe ete ba eee Tad et eee Se <= po bens DAT de prota 3p, lope en atvaral sof oho $a = : ‘GMT. Kror otvorent ispuini venti Ga djeluju ejektivac pometuct produsisu zraka odnosne gorive styj Usis ce zapoteti Ked je tlak ispusnih plinova niti od atmosferskog taka SULIT. pV-difagram 1102. Stapaj vatsa Stick srak. adnneno goriva emjocs struji w cilindar sbog reclike anisog taka p, Uunutrajeg dala p- Ked motora koji rie usisava. je u cilindra se mora stalno Spodtlak wiakte wsitap. > pe Kod svjetim zrakom “tn zraka vidi je od atmosferskog p. > p., jer se zral digit hee dea oe od sredstava za dobavu zraka. U brodskoj izvedbi naj a turbopuhalo. Kod neiih tipova motors podtiak sa prjeme tees woes se postici i do py= 055-10 Pa, a kod motora s prednabijanjem tlak usisa, ispirnog zraka kod dvotaktnih motora, u icama je 2 33) 10" Pa mee 2 i Se usisnt venti otvarao tofao u trenuth Kad je rutka ko- Ijenastog vratila u GMT, tad bi potetni otvor bio malen i postupno bi se rojssaao, dak bw isiodobno tap sping od GUT pina DLT. hog ot ja ventila i zbog stanja stay i Gi w clindra visok, podtlak, Gok bi u karte bio Senotlersiy tek, UtroSak radnje bio bi matno vedi od onog utroska kad bi u cilin ladao nt Bodak. Da bi cilindry na poetiu usisvanja bo Ho nit podtlak, ¢. sto manji radnje, potrebno je da usieal veotil otvori evi presek care Kada se sp potine Sul od Chr pete 2B‘Ako podemo od pretportavke da se usisni ventil ne otvara u poloiaj uv0, veda GMT, povast podtlaka nastao BI po Leivuljiva 1 bio by mnogo vedi ‘od p. Gh se ventil dovoljao otvori (VO), smanjuje s© Podtlak po krivulji b na podtlak usisa p,..Povrsina f je gubitak radnje Thos kashijeg otvaranja usisnog venta. Pp SL 119. pi-dtfagram SL 118, pV-ijagram | 2a vrijeme stapaja usisa podtlak u radnom cilindri pri stalnom broju okreta ostae visemanie stalan 9 njegova vrijeduost ovis o otpo- ima w usisnoj eljevi i otporima pri prolazu preko venta. Otpori u usis- Tom yoda raorigent suf kvadeftor breine' abog toga se braina usisa ‘ogranigava na vrijednost of $0 do 170 m/s. ‘Dok je stap DMF u cilindra, viada jo$ uvijek stanovit podtlak, Ko- lgina smjese, odnosno zraka koja se tada nalatw cllindra, mote se po vecati, ako se usisni ventil kasnije zatvori. To omogucuje da se smjese ili zraka u cilindru izjednaéi s tlakom vanjske atmosfere i tako weéa volumetrijski stupan} usisavanja i time i radnja stroja. U_pV- jagramu (dl. 14) sjecite Krimlje kompresife | atmosferske linije wwa ratvaranje usisnog ventila poslije DMZ (UVZ). ‘ition ainnnblrmeiineeberrstiottomniin 1.11, Hdmjena radnog medija u dvotaktnth motora Vrijeme za izmjenu istro%enog radnog medija iz cilindra Setvero- taktnog motora jest vrijeme koje se troSi za ispah plinova (y + 180 + Haske (e+ 180-29) apse ports sla, cdaoiao tog cra (1105. Kod dvotaktnih motora uz jednaki broj okreta i u uobitajene kuto- ve ranijeg i kasnijeg otvaranja i zatvaranja otvora (¢, 8, y, 6) svodi se na (ei ®) Getri puta manju wrijednost. Takt ispuha i usica zamjenjuje se Kod dvotakinih motora djelomicnim ispuhom 1V0—J?0 1 ispiranjem cfindara 1PO—IVZ te prednabijanjem clindara svjedim zrakom(V2—1P2) Prije nego stap 1 u taktu ekspanzije otvori ispirne otvore2 (PO). raz- qodna coorina pomots Kenge i wredafa otvara isual venti 3 GVO) 1a tom trenutku plinovi koji su pod visokim tlakom p, u cilindra ulaze pre- ko ispuinih Kanala u plinsku turbinu brzinom priblizno 550 m/s. Stap ce ad Je tak 9, mani od tla ipimog ark p totka IPO w p¥-dijagramu (s)_ 120). Zrak ulazi u cilindar u vetloinom gi- smjer kao i isputsi plinovi ialaze preko otvorenog ‘SL 120, Razvodni | p¥’-dijagram dvotaktnog dizelmotora Zhog istosmjernog strujanja zraka u radnom cilindru, takay se su stay ispiranja naziva u2dudni ili istosmjerni, Ovaj sustav ima svojih pred- hosti s obzirom na ostale sustave ispiranja. (0 tome vie u poglarlju ispiranje clindara dvotaktaih digelmotora) " Budud da se plinovi iz radnog cllindra odstranjuja zrakom, a ne stapom kao ked Setverotaktnih motora te kako je vrijeme na raspolaga- ju Cetiri puta manje, dolazi do mijesan 1 plinova, Posljedica je toga mnogo well osiatak plinova u ellindra nego kod etverotaki 25motora, a osobito onih kod kojth se ra (moiorl 5. prednabijan TPOIV2 jedan’ do aka a Ee reni ispuSni ventil_u atmosferu. Bort Pew Eotedtonf taka erakau samomy clindeaTaarits 8 mcpae ee oes za otpore nastale prilikom strujanja zraka preko ispimih kanala. Kod dvotaktnih oto-motora, veé je prije reteno, cilindri se ispira smjesom goriva i zraka, a ne Gistim kao kod dizel-motora, pa Je nemogude sprijetiti da se jedan dio goriva gubi krorispusoc kanal zajedno $ plinovima. Taj gubitak goriva povecava njegov specifigai utro- Pitanja za ponavijanje |. Tko je izumitelj benzinskih, a tko dizel:motora | Navedite Winclmbtone { woporeaie ajhova ckosomilaost » ostali toplinskim strojevima, Kiko’ sng Alselictrall motore SUL s cbrirom xa proces fzaranja eorva . Sto au to detverotaktai a Sto dvotakini motor? (Definicija) Koji'su motort jae, ee ee L z x 4 ‘ 6, Zito ve drotaktnt otomotor sage od 75072 , Zasto se dro od 1 Ge Seca penta post kn fe use tipve moto? 5 Koja je bitaa rach eiverotakineg dnctmoterafocemotor? Ghee tae roe 9. Usporedite rad dvotakineg 1 0. Zale a ac yet more otvoria pre Neo sap a w GUT, » ators M Zao se a pal enti mora ctvorti pie nego stap dode w DMT. a ztvri 2 an tite Emjens og edije tod detverotaitnih motera IS. Objasnite iemjen Tadnog Kod dvoraktnih: motora termes sector veneer netheententseer onsen eee 2. STVARANJE GORIVE SMJESE KOD OTO-MOTORA Gorivo koje shui za,pogon oto-motora mora biti plinoity ili tekués, Jekuéa_goriva moraju Bit lako tpariiva, da bi se, sole atin ace tall guéilo u Sto _kracem vremeau, osim lake isparivosti js ee ee ee ee ee rtrebl jay perl ET a et ce wea > 10 gui ve caticava paoca celjie 1 sopubse a eslams cer ispred usisnog ventila. 24. Jednostavni rasplinjat U takiu usisa podtlak se, koji stap stvara u cilindru, prenosi preko cotvorenog usisnog ventila na’ Venturi "7 Gorivo pod atmoster- Stila talion ciet © pucncice Su Lael 9 Podaile reboss bce aap. nica 10 u usisau eljev. Zrak pod atmosferskim tlakom ulazi ist ‘Oca u najull presjek usisne eljevi, tako da mu se povecava breina naratun pada tlaka, Zrak se mijeéa skupa s rasprenim gorivom i kao sa ula cilindar motora, Tekay fy : Tasplinjaéa_ne moje zadavolj uvjete koji ‘se od_suvremenih rasplinjata: danas trade, Onsoval in nedostatak to s br akreta daju Hina acta 4. U bust more bi Fredeien kanal sa dovod alle, gor a ju. Vij za priévrscenje gornjeg i donje lijela lezaja, i ee eee ore cee Eee es S i Fiat ne ugraduju se vijei 5 kroz kuciste leZaja, veé iznad gornjeg dijela blazinice i nosaéa 6, koji je ugraden izmedu stalaka 7. Ked ove konstrukeije leZaia vijci su opetereceni na tlak, a ako su vijci us i kroz kuciste IeZaja, optereéeni su na viak kao Sto je to i kod drugih proizvodaéa brodskih motora. Konstruktivna izvedba temeljnog JéZaja tvornice MAN za tip moto- ra KZ 57/80 prikazana je nasi. 4.15. : ciszinice, legaja biti lijevane od Esltaon, lijeva, stro Were ii akra (bronce). Lijeva se centrifugalnim lijevom. Unutrasnja ‘bead blazinica femeljath lebaja. tevodi se tevolversbamn strojem odjede nom da bi se osigurala ista geometrijska os svih leZaja. 3‘SL, 415. Temelpnt 1ezaJ motora MAN sh -provet u dogjem kuéistu; 2-osigurat; 3-matica via temeljnog letaja; 4-vijak; “S-goraje kusste; 6-cjev 2a dovod ulja, 7-kotven! via; 8-gormja blaziice, 9-donis ilazinca; 10-podiotak; L1-osigurae; 12-osigurat; 13-popretni nosat temeljne plo- 6; L4-temejna plotay 15-4arter Obloge blecinica. Za obloge upotrebljavaju se materijali s niskim roctth ont eat ook Sopubtenin sponta ako. i covim zahtjevima: da ima Sto vigu tozku taljenj da mu je Ho balja toplotna vodljivost — da ima Sto manji koeficijent rastezanja =e fake om id cacite t ie TE MG cefae i Rinost urate sludaju nedostatka uja ied Ne postoji materijal koji bi udovoljio svim uvjetima zato se za oblo- gublatinica Ieaja upotrebljavayu rame slitine. n jew sporohodnih dizelmotora wpotrebljava se bijela Eovina. Bijela kovina je slitina Lositra (76—26"), antimona P i), Bijela kovina dobro se ,je osloncir, dobro se ponasa pri ispadu podmazivanja, osjetlji- Fajen uliamo opteretenje = ‘Za braohodne motore upotrebljava se kositrena, silicijeva, aluminij- ska ili olovna bronca. Kositrena bronca ima dobra mchanitka svojstva i dobro se lijeva. Pogodna je za udama opterecenja i visoke temperature. Oslonci koji rade u leZajevima moraju biti povrsinski otvrdnuti (ce- mentirani ili povriinski zakaljeni). Povrsinska tyrdofa oslonca kod leza- is ineatealls of Viele bovine pebiitan ane 2508 race), 2 ‘su leajevi od iih bronca, tyrdo¢a mora biti dvostruko veca i iznosi 500 HB. Zraénost ledaja bijele kovine ratuna se priblizno x = 0,5 d/1 000, tvrdih slitina na oko x = 0,7 4/1000. ‘Dopuiteno specifitno optereéenje materijala leZaja imosi: — 68 — 11 MPa — za bijelu kovina — 1 — 68 MPa — za tvrde slitine. 432. Ugradnja, zamjena idorada temeljnih leiaja Ako se pregledom ustanovi da su blazinice temeljnih letajeva obte- ene, moraja se zamijeniti novim ili se stare blazinice nanowo zalijevajuy Stidanje gornieg dijela blasinice temeljnog ledaja ne predetavija ni- ake parecer ets shanna denies difla upaureblivefu se Slika 4.16. prikazuje montiranu napravu 1 na osloncu koljenastog ila Kojom se moze demontirati ili montirati blazinicu 2, Lisnatim mijerilom 3 kontrolira se dosjedanje na kucistu. Nakon strojne obrade unutrainjth povrsina pristupa se obradiva- anja vanjeldy Goajh prertion Uachnila oh debro cocjeduaje w lettin ‘kucista lelaja. KuciSte se premage tanjim slojem montagne boje, a zatim se Dlazinice udarcima olovnog sek zakrene nekoliko puta.za odredeni . Ispuptenja omacena bojom skidaju se turpi trugatem Gite Sakae deejodne cla pow, ee om Unduini pomak blazinice ne smije biti veci od 0,15 do 0,20 mm, sho se radio oeporncan Itaja, ei od O18 mun. 2 35SL 416, Naprava za demontaiu donje blazinice temeljnog letaja 433. Centriranje blazinica Obradcae blazinice postavljaju se na toéno odretens lediéta u po- pretnim nosatima temeljne plode ili bloka. Centriranje se izvodi pomocu Svjetla { limenih ploéa koje se postavijaju u donje kuciste lefaja. Limene plote tofno su oznatene i na njima su izbuSeni provrti pro mjera I—2 mm. Svjetlo se postavi za Strazje ploce, a Kroz provrte mora se vidjeti svjetlo, ako se centar svih blazinica nalazi u za- Jedaieko) geometrisko} os. ako se vjtlo ne vidi, pourebno je tr dotjerivanje pomakom pojedinih plota. Kad je dowseno centriranje, ounacavajur sé krugovi xa bocaim povrsinama Dizlnica. sum sve lezaje jednakog promjera, a omagavaju, mjema, debjine Bijele kort ne, Kod strojne obrade mora se ostaviti odstupanje od 0,1 do 02 mm radi tufiranja i konaénog dotjerivanja blazinica. Obradene blazinice potapaju se u petrole), edje ostaju tri do cetri sata nakon Cega se dobro ‘suse krpom. Sloj bijele kovine 1 blazinice zatim se trlja kredom i, ako je dobar spo}, nece se pokazat! nikakvi tragovi na kredi. Ako je'spo} slab, na kredi ée se pokazati tamne mrlje. Dosjedanje oslonaca u leZajevima izvodi se montagnom bojom. Oslonci se premazu tankim slojem boje i koljenasto vratilo okrene prema Jezajevima, Ispupcenja na bijelo} Kovini odstranjuju se strugacem. Konaéna obrada blazinica izvodi se na suho, bez boje. Ovo je potreb- no jer bi zbog razlika debljine sloja boje konaina obrada mogia biti netogna, 85 434. Obrada gornjih dijelova blazinica Vanjske i unutragnje povriine obraduju se sliéno kao i donji dijelovi. Kad je gornji dio smjeSten u_ svoje kuciste, lisnato mjerilo debljine be mm ne smije ulaziti izmedu blazinice i kucigta u dubinu vecu od ma. Pri montadi postavijaju se podlosci izmedu gornjeg i donjeg dijela Laznice Kona fe erate stthont,Zrateostsetnjentinekom clomem com promjera nesto veceg od minimalne zracnosti, Zica se postavlja radijalno preko oslonca na tri mjesta datini od oko 2/3 poluopsega. Gornji leiaj se postavija na mjesto, a matice se jednolitno pritezu do Kraja. Matice se satim otpuitaju, 2 Iefaj se otvori; izmjerena debljina olovne Zice odgovara zratnosti leZaja. 435. Letect lait Leteci letaji cbraduju’se i doraduju kao i tema lefaji. Zraénost co mde Ennardicel sotooss Score; aitrometronr Bt Eeedin mjerdom (Ovainost oslonaca letechh ¢ temeljnih letaja po nekim iskustvenim podacima ne bi smjela biti vece od velitina nesnatenih w tablic 4.1. Tablica 41 imne | ome ce wo | wis | 10200 | 240-200 | 200-500 pease i = temeljni Ietaj | pis om | om | op ons veccitcsi | om | ons | ons | om | om Nostale ovalnosti oslonaca koljenastog vratila mogu se lake ukloni strojnom obradom, i to bez demontade vratila. Prije se to radile grecka- ‘jem | tuspljaujes, a cavi Sue fuse UUseda postizale se drvenim klijedtime iii oputama § uloskom brusnog papira, odnosno brusne paste. 44, Kucista, stalci 1 kotvent vijel Kuci8ia motora manjik snaga proizvode se od legiranoga sivog lije- va. Kuéista se lijevaju u bloku za sve cilindre. U kuéigtu motora mora se osigurati rashladn prostor, stalak i vodilica radne koSuljice, a ako je Gvotaktni motor, moraju biti ugradeni Kanali za ispiranje (ispuh), Kod motora manjih snaga ne ugraduja se temeljne ploge; zato su temeljni le- 2ji smjeteni u retne nosate kucista motora. Kod manjih benzinskih motora, kao npr. vanbrodskih i prijenosnih, koji se upotrebljavaju u poljoprivredi i Sumarstvu, kuéista su izradena je Kua telat clits mooge bit Hjevanl jl Snore bok (volvo, nije. iste i glava cilis biti lij i lol Ivo, See Roe ‘motora izradeno iz jednog dijela st utski je fa sli 417. 7Ne not ee repad, montaia 1 demontada ie"ajeva YoUlenastor ok, motes tee ata Saar dcoontalt Cale, Pa ror a Pet, pean ventas Taope bloke Oe ‘aan, Heoljensto weit ia — ima manju specifiému tezinu po kWh jftinija je izrada ako se ijevaju u velikim serijama, Nedostact Netiho pubne jedan dio kuci8ta, mora se mijenjaticijelt lok - jljnija su opterecenja na viak; se moraju ugra- a kotveni vijci kroz kuciite, ako je ono izradeno od sivog ore Kuéi§te je sporohodnog motora vareno ili lijevano, oblikovano od stale soci ple. na slici 4.18. "AT potpuno su simetriéni. Presjek Ici imaju najceSce oblik sl stalaka moze bti: — Iprotila — pravokutnog profila. kd sa stall radeni od sivog lijeva, u ajima mora biti predviden otvor #2 amjeitaj kowenth vijaka, Fojedinatni stalci spojeai suu cjelinu plotama za pojatanie. Stem ple 2 uévricene sana cbje strane stalaka pomoca Kratkih wjaka. Kotvenim vijcima 3, plotama 2, plastevima talladra 4 i temeljnom plofom 5 postignat je krat! spe} motor, ofporen fa deformaciju, Na plotama za" pojatanje (steme plots) ugradeni st prikljucci za uglji¢ni dioksid 6. Inmedu stalaka ‘su pravokutna frat gop zane notre, ‘rata sate za pried motorgog mebanis ma poslije roja sati pogona. ‘wratimns Je ugraten poklopsc 9 koji se mode otvoriti za vrijeme pogona motora. Sa strane ispuSnog ko- 58 Jektora na vratima su ugradeni sigurnosti ventili 8 pokriveni zaStitni I Cn radeni pokriveni zaStitnim poklopeima 10. Sigurnosni ventili otvaraju se kad je tlak u kucittu mo- ‘Na slici 4.18, prikazani su osim ntih 1 ov " ‘ Ltvijel temeljaik kdaja, L2gornja Blantica temeljsog ielajas 13 vodlics 9Kowvenog vijka, 14.vijei za ukruvenje kotventh vijaka, 15-klizna stopa za hod napried, 16 Kizna stops za hod natrag, 17-poloza} postavijanja pod: logaka za regulaciju zratnosti, 18-rucka koljenastog vratila. Koiveni vijei 3 (sl. 4.18) povezuju temeljnu plot, stalke i plasteve cilindara tako da su na tim dijelovima ublaiene sile plinova izgaranja, 2 oni oslobodeni naprezanja na viak. Tamo tendenciju uzdul- nih ili popretnih vibracija u polju rezonancije samog motora, kotveni je suubruéeni epecijalning Yodedim taljcima 13 | vijeia 14. Kotveni vijel se stezu (rastezu) pomotx hidraulitke naprave. Sa stezanjem se poti- nje od sredine motora prema krajevima, i to izmjeniéno jedan par pa drugi par (sl. 4:19). Sl. 419. Redoslijed pritezanja kotventh vijaka Kod sulzer-motora kotveni vijei mogu se pritezati i otpustati samo kad su otpusteni vijei temeljnih lezajeva 11. Temeljni su vijei optereceni na ilak. Pojedini kotveni vijak ne smije se potpuno otpustiti ako nije po- pusten njegov par. ‘Posto Su lzxréene sve pripreme za stezanje kotvenih vijaka, otvori se odzratni fep 8 hidraulitke naprave 14, tako da se rutnom sisaljkom 16 mote odstraniti cio zrak iz prostora 17 (sl. 420). Hidrauli¢ka naprava uévrsti se na vijak i prikljuti ma sisaljku koje mole povisii tlak ne oko 70 MPa. Vijei se pritedu na prvi stupanj, a po- ritezanja jesu: Siilaknamanomem 2. ee 24 MPa < teoretsko popretno naprezanie u korijenu navoja 65.40 MPa. Vijci se moraju u prvom stupnju rastegnuti za ‘veligina. ‘Velitina rastezanja za prvi i drugi stupanj dane su u tablicama za poje dine tipove motora. ‘U drugom stupniu postiaa se ovi podaci: —tlak na manometra. 44 MPa Tite reseo popreeno ap iol.) 2 98,07 MPa. Vijei se popustaju silom koja se postizava’ tlakom’ na manometri 49 MPa. Podaci pritezanja moraju se upisati u brodski dnevnik. Sila pritezaz}a moze se leracanatl: F=Z(D* -4*)- p[N] —vanjski promjer stapa hidrauligke naprave, snuiratn}i promjer stapa hidrauliéke naprave, dak na mahometrs,, = sila izviatenja. 60 aj Sbahvacnog Ejult il polgs; 6stay, mica; Top pubiopca dims; Stee a 2a. prtezanfe Satce! ISiaen TSuilin! clevovad’ torata’ stalin: Hprowtor oKowvenog vijka, 14.vijei za ukruvenje kotventh vijaka, 15-klizna stopa za hod napried, 16 Kizna stops za hod natrag, 17-poloza} postavijanja pod: logaka za regulaciju zratnosti, 18-rucka koljenastog vratila. Koiveni vijei 3 (sl. 4.18) povezuju temeljnu plot, stalke i plasteve cilindara tako da su na tim dijelovima ublaiene sile plinova izgaranja, 2 oni oslobodeni naprezanja na viak. Tamo tendenciju uzdul- nih ili popretnih vibracija u polju rezonancije samog motora, kotveni je suubruéeni epecijalning Yodedim taljcima 13 | vijeia 14. Kotveni vijel se stezu (rastezu) pomotx hidraulitke naprave. Sa stezanjem se poti- nje od sredine motora prema krajevima, i to izmjeniéno jedan par pa drugi par (sl. 4:19). Sl. 419. Redoslijed pritezanja kotventh vijaka Kod sulzer-motora kotveni vijei mogu se pritezati i otpustati samo kad su otpusteni vijei temeljnih lezajeva 11. Temeljni su vijei optereceni na ilak. Pojedini kotveni vijak ne smije se potpuno otpustiti ako nije po- pusten njegov par. ‘Posto Su lzxréene sve pripreme za stezanje kotvenih vijaka, otvori se odzratni fep 8 hidraulitke naprave 14, tako da se rutnom sisaljkom 16 mote odstraniti cio zrak iz prostora 17 (sl. 420). Hidrauli¢ka naprava uévrsti se na vijak i prikljuti ma sisaljku koje mole povisii tlak ne oko 70 MPa. Vijei se pritedu na prvi stupanj, a po- ritezanja jesu: Siilaknamanomem 2. ee 24 MPa < teoretsko popretno naprezanie u korijenu navoja 65.40 MPa. Vijci se moraju u prvom stupnju rastegnuti za ‘veligina. ‘Velitina rastezanja za prvi i drugi stupanj dane su u tablicama za poje dine tipove motora. ‘U drugom stupniu postiaa se ovi podaci: —tlak na manometra. 44 MPa Tite reseo popreeno ap iol.) 2 98,07 MPa. Vijei se popustaju silom koja se postizava’ tlakom’ na manometri 49 MPa. Podaci pritezanja moraju se upisati u brodski dnevnik. Sila pritezaz}a moze se leracanatl: F=Z(D* -4*)- p[N] —vanjski promjer stapa hidrauligke naprave, snuiratn}i promjer stapa hidrauliéke naprave, dak na mahometrs,, = sila izviatenja. 60 aj Sbahvacnog Ejult il polgs; 6stay, mica; Top pubiopca dims; Stee a 2a. prtezanfe Satce! ISiaen TSuilin! clevovad’ torata’ stalin: Hprowtor o1. primjer: Kolika je sila pritezanja kotvenog vijka ako je vanjski pro- mjer stapa D = 200 mun a unutrasnji d = 100 mm. Tlak na manometru hidrauliéke naprave je 40 MPa? P= 5-(Dt— 2) pIN} ld P= 2H - (027 - 0,17) - 40-10%, F = 9482 KN. 2. primjer: Izratunajte vanjski promjer stapa hidrauli¢ke naprave ako je unutrainji promjer d= 70 mm, tlak na manometru 30 MPa a sila pritezanja vijka F = 600 EN. t=) sis. De $d a 4 OOM go, pte se oe tO D=1tmn. 4.5. Plast cilindra sporohodnih motora Plaitevi u sporvhodnih motora izraduju se od jednog ili vise _ko- mada, posebno za svaki ci i'medusobno spajaju kratkim vijcima tako da se dobiva éursti blak eilindra, Ako je plait izraden od sivog lijeva, uspravni évrsti spoj osigurava se Lotvenim vijcima (I. 421), Kod elitne izvedbe etalnks, nepravan #P0} osigurava se kratkim celiénim vijcima, jer éelik dobro i opterece- nje na vlak. Tvornica MAN ugraduje’ kotvene vijke i ked éeligne kon- strukeijestalake I plasteva i i tako dobiva kruci spoj i manje vibracije motors Plastevi cilindara slude 2a noSenje i vodenje radue koiuljice 7 i 18, a sadrée vodu za hladenje. Otvori za ispuh 23 4 ispiranje 24 lijevaju se skupa s plaitem 19. Kod jednoradnih motora, ako je koSuljica izradena iz jednog komada, uévrécena je u gornjem dijelu plagta, a u donjem slo- bodno vodena ‘da se za vrijeme zagrijavanja moze slobodno rastezati bez trajnth deformacija, Ako je koSuljica izradena iz vite dijelova, slobodno rastezanje se. postide u spoju kkofuljice, koji moze biti izveden u krivulji ili w ravnoj bazi 28. Brivljenje izmedu plasta i radne kobuljice izvodi se fgumenth brivenih prstenova 8, 10, 14 117. Donja stk Jenka plasta cilindra izradena je pod kutom od 5'do 10 stupnjeva. Nagib donje stijenke (dijafragme) ornogucuje da se odstrane netistoce dospjele 1 strujni prostor, tj, u prostor ispod stapa. Voda 2a hladenje radne ko- oa Sulj wulazi u plait u najnizoj totki rashladnog prostora 11, a izlazi iz hlads fa glave kroz cljevi 2. Plastevi lelno spojeni i ei gern ie ee cead pone pans ed od najnigeg k najvitem prostoru, da se ne bi stvorili zraéai i parni jastuci ‘Dovodnim { odvodaim ventilima Sakis cllos i ima na jednom od sustava motora. der mote iaolirati od - lindara nije potrebno ispustati voda iz cijelogDa bi radna koSuljica bila pravilno vodena u plait cilindra, na vanjskom plata se ugraduja voded! pratenovi od bakamih slitisa” Vor dedi prstenovi su ne8to veceg promjera od vanjskog promjera radne ko- Suljice (0,15 mm). Montirani prsten i smjer djelovanja sila na nj pri- Kazani su’na slici 422 a. Pri demontadi radoe Kosa ten ée imati promjer pribliino jednak vanjskom promjera radne koSuljice. Da bismo Ponovno mogli prsten ugraditi, moramo klepanjem povecati njegov pro- injer za oko 0,13 mm (sl. 4.22. 6). rake O03 SL 4220 Datel} vedaseg protena rude Metulfiee SI. 4226, Popravak vodeceg prstena radne kobuljice 4.6. Cilindri motora Za motore manjih snaga cilindri se iaraduju u jednom bloku skupa s kucidtem od legiranoga sivog lijeva ili aluminijskib slitina. Zavarena Konstrukeij clindera i kuifta upotrebljava Se za jako opterecene brod- ‘ske dizel motors. Tvornica Burmeister and Wain izraduje za svoje dvotakine propul- zijske dizelmotore do 350 kW pojedinaéno svaki cilindar od sivog lijeva, as kuéistem se spajaju kratkim eliénim vijeima ili kotvenim vijeima ovisno o dopustenom opteretenju. Radi generalnog popravka, kada je istroSenost i ovalnost radnih po- vyrsina iznad dopustenth granica, cilindri se bruse na veci promjer i ugra- uju se stapovi povecanog promjera. 64 Prednostilijevanih cilindara u jednom 2 — motor je manjih dimensije Moka Jee SE an Sepa ioprat jvotaktnih motora tzvedeni su u za Sensi gs tho 2 lad w vom seroma, snownt je nedostatak ove izvedbe izmjena cijelog bloka ako pukne 471. Koduljice motora Radne koiuljice motora mogu biti itene ui cilii mokro: (9. 423.0), suho 4238) tom Giiasder fam Ralf ae a) dobiva tvrdi sloj koji spretava trosenje kosuljice ole brodskih died motors ‘hajeesce su izradene od lesiranoge ivog lijeva finozrnate strukture. U primjeni na bredovima serecrower nik brashodail disctmotore kno propebanc ee a eer vima izgaranja, zahtijeva se Kvalitetaiji materijal, Danas se 7a te strojeve rave kosuljice od kovoog celika nitriranih povriine, Debijina radne ko, Ealjice iradene od sivor lijeva tenow! od OM Dio bee U jednoradnih motora koSuljica je smjestena’u clidar tako da je begin a gore, a slabodna w donjem tj rat slobodnog rastezu ‘fe, sbog loplinskin’naprecanta. «1, Kedullce dvoradnih motora ukrusene st s gornjom i donjom glavom cilindr. Da bi se postiglo slobodno rastezanje, moraju bai od due aij Spoj kosuljice omogucuje se pomoca cikeak ill ravaog spoja. S$ Brodats mers “‘Spoj radne ko’uljice s cilindrom i glavom motora prikazan je na sl. 424. Kod brodskih motora najéesce se nepropusnost Kompresijskog Pro: stora omoguéuje ubrusavanjem dosjednih povrsina izdanka 1 glave 4 § tora 2 koguljice 6, ili postavijanjem brtve izradene od tankih bakamih listiéa $ ulotkom od azbestnog platna, bakarnog prstena ili armirane aubestno-grafitne ploze. anes Sl 424, Spo} radne kofuljice s cilindrom 1 glavom motora Koiuljice su imad gomjega kompresijskog prstena potokarene na veci prone 3 jer ta veijeme Tada motors okenjem Fobuiies nastaje stepenica koja bi mogla prouzroditi lom gornjega kompresijskog prstena, utora na stapu ili same radne koSuljice. ; Radi najpovoljnijega mehanickog i toplinskog naprezanja glave mo- tora 4, vijei 5 moraja biti pritegnuti jednakom silom pomocu mehanic- og moment-kljuéa kod motora manjih snaga ili pomocu hidrauligke naprave kod motora vecih snags. Kofuljice dvotaktnih dizelmotora nepovoljnije su mehanicki i to- pinsit optereéene, jer su na njima urezan! ispusntt ispirn! protest. Da i se smanjila toplinska naprezanja i zaStitila mehanika évrstoca, rebra izmeda kanala hladena su rashladnom vodom, Gornji dio radne kotuljcs ima veci presjek pa je zbog toga slablje hladen 1 time je zatno toplinski napregnut. Za zaStits gornjeg dijela radne koBuljice primjenjuju se razligita tehnigka rjeSenja, npr. Sulzer ugraduje u Kompresijskom prostoru kod nekih tipova motora vatrostalni prsten 1 (sl. 425), s vanjske strane rebra 3, kojim se postite intenzivnija cirkulacija rashladnog sredstva, odnosno bolje hladenje koSuljice 2 u gornjem najopteresenijem dijel 66 ‘St 426. Zadtita gornjeg Hijela radne Kebuljice radiata kanallma Danas se zattita gornjeg dijela radne koluljice kod brodekih dizel motors bilo koje twtke rjetava tako da se u odebjani dio ugradaju ‘sro otor moss oli we oats tension ska rehadnog dstva, bolj ne, manje ustal} ure, : alle mehapiha Eros race Hosubice al 430) eae "Donji dio radne kosuljice s plastem ellindra brivi se pomoéa aih betvenih pestene i plgenica se eo = Gument brived pretent moraju wdovolfiti ovim uvjtima: — moraju biti elastigni — moraja biti od jednog komada —ne scot, bezo starith — = moraju biti o!porni prema toplinskim opterecenjima = presiek mora biti OF od presieka utors Fadne Ketulfice or‘$1, 427, Radijalni kavall za kootrolu propastanja ashiadnog sredstva St (2 Moy Zindna Kofljica; Stapal kroz tjelo radne Sokullice; tnepowrani venti Srashiadni prosior, 6brivec| tenovt, Zielo,maralics: Evel za Tauzalice a plast eilindla; Sprirubaica, Wovodna Sie ulje, dared} sak s raerarom ulja 22 podmanivanje radne Kosusiees 12-piast clindra. ju se radijalni Za kontrolu propustanja rashladnog sredstva ugraduju se radijalni anali'$ (el 82 moda brivenih prstena 4, utora 3 radne kosaljice 1 i asta eilindra 2. Kod zekib tipova B+W motora brivi se pomoss gr Fitirane pletentce 11 ofnice brtvenice 2. Radi izmjene brtvenice ne demontifati radnu koSuljicu kao kod gumenih brtvenih prstena. Brive hnica se priteze $ vanjske strane plasta cilindra (s1. 428). 68 Radna keSuljica podmazuje se kod sj hodnih dizel-motora cilin- derskim uljem pomotu mazalica (sl. 429. Mazalice 7 prolaze plastem cilindra 2, tashladnim prostorom 3 i radnom ko8uljicom 4. M: ice ima Se ripe SS pet | vein! motora, odnosno opterecenosti cilin- dra. Ulje u cilindar ri kad je stvoren podtlak. Pc se postize u easy ae ispunih otvors, odnosno ventila dvotaktnih motora. Kod éetverotaktnih motora ulje u cilindar dolazi u taktu usisa. Ako. motor nema mazalice, radni se cilindar je parama ulja dospjelim iz karterskog prostora ili se usraduje specijalni prsten na stapu Koji raz viati dovoljnu koliginu ulja po cijeloj povrsini radnog cil Mazalice ea strane cllindra zatvorene #4 Ecitnien venti Jom kako Komprimirani zrak i izgorni plinovi ne bi dospjell u mazslicu, Pri revizii cilindara, odnosno lamjeni stapnih prstena, potrebno je jiamjeriti radnu koSuljicu 1 i podatke upisati u ‘strojarski dnevnik. Istr> Senost se mjeri mikrometrom 3, 2 ovainost obienim ih clekifonskive Eee (sl. 4.30). Mjeri se lijevo-desno te pramac-krma, a po na ti do pet mjesta. Pri mjerenju istroSenosti sluzimo se kut- nom letvom 2, pomocu koje odréavamo jedan kraj mikrometra u odre- denom polozaju. Ako je na indikatorskom papiricu ‘bubnja 4 kompara- tora 5 radijalno ravna crta, nema ovalnosti, je kosa, postoji i upra- ‘vo je tolika koliko je razmjerno iskrivijenje kose erte. DopuStena zra¢- most izmedu stapa i radne Kosaliice ‘iznosi oko 0,001 do 0,002 D (Dpro- mjer radne KoSuljice). Radna kofulfica motors Sulzer tipa RD s detaljom gornjeg dijela za dite prikazana je na si 4.31, a plait cliindra s radnom fosuljicom na sl 432. Izvedba ita cilindra i radne koSuljice B+W motora prikazana jena slici 4.33. 9SL. 431, Radna koSuljica sa zaititom omjeg ajeta s wa ro © u 0 Si. 433, Plait cilindra motors B+W Irradna kosulios, 2last ci Sa sapien Grego si kanak 7-prikjuiakrashladne ode; #vodilica radne kabul ce; Sijafagms; 10-shjepa prrubaica 48. Glave motora Glava motera nepropusno zatvara kompresiski prostor radnog ci Loma ois pep poe mehanicki i toplinski. Meha- 0 opteratenje sastoji se od sile provivedene tlakom izgaranja goriva uradnom cilindru. Ta sila moze se cdrediti izrazom: oe -elN]- Di-x Fe 2 ie = Ea ea, ‘Toplinsko naprecanje uarokovano Je visokim temperaturama lzgare nja. Stalna temperatura glave priblizno je 450 °C. Materijal glave na fekée je Iegirano lijevano ieljezo firozrnate strukture. Kod benzinski tmotora glave mora biti izradene od legura aluminijuma, npr. Kod van brodskit motora. Kod jako optereceaih dizelmotora izraduju se od legt ranog Zliks ili od bimetala, j. gornji dijelovi glave su od sivog lijeva, a donji do Kompresijskog prostora od legiranoga celicnog lijeva Kod benzinskih i dizelmotora manjih snaea glave se lijevaju u je dnom bloke za sve cilindre. Kod nekih tipova vanbrodskih i zrakoplov- nih motora, zbog uttede na tezini, glave se lijevaju zajedno s blokom Kod sporohodnih dizel-motora glave se lijevaju za svaki cilindar satiety «mage tad else on a eco ee Prednosti Ujevane glave u bloku za sve cllindre: motor je laksi kWh jena Je niza ako se glave izraduju u velikim serijama — motor zauzima manje prostora zz istu snagu. akne Ti plava jednog cilindra, potrehna je mijenjati glave evih — ako je potrebno demontirati bilo koji ventil, stap ili radnu koi. Ijicu jednog cilindra, potrebno je demontirati glave svih cilindara. Prednorii poseino ijevane glave 2a svaki clindar: lak&i i jeftiniji lijev lakSa revizija i Ciécenje kompresijskog prostora — kontrola i izmjena visine kompresijskog prostora je jednostavna, 4 vrli se izmjenom debljine breve ili tokarenjem utora glave — ako su glave izradene od vi8e dijelova za sraki cilindar, toplinska. a time i mehanitka naprezanja znatno su manja, jer ux iti koofi- cijent rastezanja deformacije su manje kod manjih komada. © unutraénjem obliku glavé motora ovisi oblik kompresijskog pro- stora, Koji s omjerom kompresije znatno utjete na toplinski stupan) dje- lovanja motors. Da bi se postigac najbolji rezultat w tom pogicdd, po- trebno je ispuniti ove uvjete: — kompresijski prostor mora imati takav obfik da udaljenost od poteine tocke izgaranja do najudaljenijez mjesta u kompresij- skom prostora bude Sto manja. n— odnos rashladnih poviSina prema volumena kompresijskog Pro- fora treka da Je iol mani = 4 ro hladenje ventila raspriivaéa i sv = eperes See ee le es tae priblitno jednak tlaku vanjske atmosfere. ‘ama 1, 2, 3, 4.15. (sl. 4.34) prikazani su najée&ée upotreblja- kormpresijskog prostora. SI. 434 Oblici Kompresiiskog prostora sapere sage nn resjskin prostors | da se brojem 1 oanatava usporedbena Vi Fiera 0k he Qu ony Fos emt a ,96 it mnpresl tan 4 Psacrete st Kod motors isan sang, tao npr: kod motors éamaca, automobila i traktora. Konstrukeijom_ sae u Bloke mje u fart motore OAs Be vecava se prostor izgaranja za puta, a za se povecavs ene peer aah ae ene ma Te i tetina motora. U kompresijskoj Komori zaostaju topli izgami plinovi Lgeaeee diemabe rae prance tine resije. Da ne bi doslo do samozapaljenja, ‘mora se sma Pitt denjer kompreaifesa tine sc umanjaje i toplinski stupenj djelovanja motora. Izgaranje je nepotpuno i nepravilno, jer je u radnom cilindru smjesa dircktno opkoljena zidovima koji se blade; zato se izgaranje g°- "iva ne visi davoljno brao, jer zapaljeno. gorivo naglo predaje toplima rashladno} vodi, Plamen da prevali velik put, pa je zakainjenje paljenja znatno veée. Sve to povecava potroSak goriva za istu snagu mo- R Glave dvotaktaih motora jednostavnije su konstrukcije, lake se liju inije su. Naime, kod dvotaktnih motora ne ugraduju se usisni ven- samo kod nekih tipova motora umjesto ispusnih otvora na koSu- Wjici ugraduje se ispusni ventil u glavama motora. Otvori za smjestaj armature lave moraju biti strogo odredeni, a ugraduju se na simetra- lama kako je to prikazano u Uocrta glave dvotaktnog i éetverotaktnog motora (sl. 4.35. ai 8). SL 435. Tloert gave motors ether gave Groiaktog motors; Dilocr glve éeiverotakinog motore; Strela amie} 5 ivatas ‘venta: ioe os amici tapurnosnog vena, Bragesindas Supeaog Kod motora sredanjih i vecih snaga svi clementi glave postavijeni su us posebnom kueista, ako da nije potrebno demontirati glara ca bi se Jzwrsils demontata i popravak ispusnog 1 usisnog venta, sigumosnog i bape Testis aainiorsiog pipca itd. ve sporo! motora izraduju se od le sivog Iijeva ili legiranog éalka, a mogs bit T dime | dio do kompresiiskoe pro- stora izraden je od legiranoga éelicaog lijeva, a goraji dijelovi od sivog Hjeva. Kod hodnih motora izradene su glave od jednog ili vise ko- mada za svaki cilindar. | Glava sporohodnog dizelmotora tvornice FIAT prikazana na sI. 436. ima ove elemente: uputni ventil 2, rasprskivaé 3, sigumosni ventil 4 i indikatorghi pipac (na ait nieprikazan)Glava rotora 1 nije uputena uw radni cllindar radi zastite radae kosuljice, pa po tome modemo zakiju- iti da se radi o motoru suvremenije izvedbe te tvornice. B‘entila: Sraspriivat: 4vijak za prite: f prostory Gkompresijskiprosior; elo stapa; St. 426, Glava motora FIAT B B 9 SI. 437, Glava motora Sulzer Ivaneka lava; 2unuamia, gave; Syl = pritcanje,glve om ed! ‘ijev Fatbladne voder, I cilindray'#iiet' za pritezanje_ lay SH Reise SARs mat cet -odvodna cijev vode; ILmjesto brtvijenja i glave 1 i jice: Sse GIR, eben Sele fe ee os = "‘Tvornica Sulzer izraduje glavu iz dva dijela (sl. 4.37), i to. vanjskog dijela 1, Koji sa strane kompresijskog prostora ima oblik stosca i unu- trainjeg dijela 2 na kojem su smjeateni svi elementi potrbal za pravilan Tad motora, Brivijenje izmedu glava i izmedu vanjske glave i radne ko- Eifhice favol se Uoraéavanjem povrtina. Konizna irvedba glave omogu- Sue vede maehanitkof topliasko opteresenje. Materijal glave je sivi lijev. Burmeister+ Wain lradule glavu od jednog komada (el. 438) ali 20g velikog otvora sjedista ispusnog ventila presjek glave' je oslabljen page slave raduje od legitanoga lijevanog éclika. ‘Twornica MAN izraduje glava od dva dijela: od gomjeg dijela 3 1 donjeg dijela 7. Dio glave do kompresijskog prostora ‘izraden je od legira- nog éelika, a gornji dio od sivog lijeva (sl. 4.39). 49, Stapovi motora Funkeija je stapa da sa stapnim prstenima vepropusno odvaje kom- presijski prostor od prostora ispod stapa i da primi silu izgaranja te da Je prenese na stapni mehanizam — stapajicu, kriznu glavu, ojnicu 1 rad- no vratilo. Sila koja djeluje nad stapom ovisi o povrSini éela stapa i o tlaku koji viada u cilindru u taktu ekspanzije plinova. Rezultirajuca sila nad stapom mie se odrediti iz izraza: FN —sila na stapa stvorena izgaranjem goriva u radnom cindry, Dm — promjer stapa, ; pe Pa — rezultirajudi tlak w radnom cilindru. Kod motora bez kriine glave stap s osnovicom stapa tma Jos jedune funkeiju: da pravoertno gibanje pomocu ojnice pretvori u okretno giba- {je Keljcoastbg vratila, Stap zamjenjoje Kllznu stopy, a radna ki fenu staza, Lezaj osovinice stapa ima ulogu krizne glave. Zbog nastalih boénih sila trenje izmedu stapa i koSuljice mnogo je" vece vo-desno nego pramac-krma pa se zato koduljica trosi vise u tom smjeru. ‘Dobro konstruiran stap mora udovoljavati ovim uvjetima: — tezina mora biti sto manja — odvodenje topline iz stapa u stijenu cilindra mora se vrSiti bez PreLom{crnog povilenje temperature stapa — mora nepropusno odvajati kompresijski prostor od. prostora is- pod stapa, tj, ne smije dopustiti da dolazi ulje za podmazivanje Bprostor iegaranja goriva — Klizne povréine moraju biti sto je moguce finije obradene da se Smnanjitrenje Klizanja izmedu radne kotaljce,stapa | prstenova. Grenje znosi 1/2 od ukupne radnje trenja motora) — apni pretenovi-ne smiju tlaéiti past cilindra tlakom vecim od potrebiog sa brtvijenje, a taj imosi 40 — 30 KPa. 6 __Manjatelina stapa postize se upotrebom specijalnih alumin:jekih qitins is je ‘masa tri puta manja od specifiéne mase sivog Stap se za vrijeme pogona hladi prif topline kroz klizne plohe stapa i kroz stapne prstene na radnu koSuljicu, a odaile na rashladno Selstvo. U nechatoo} mijert sap se bladi dodiroms usisato arakorn (Gmjesom) i kapljicama ulja koje se Strcaju iz leéaja rucke. St 440. Steujanfe topline kroz stapalao tjelo __Strujanie topline kroz stapajno tijelo prikazano je na sl, 440. To- plina koja ulazi u elo stapa mora protjecati kroz presjek Au plast. ‘Taj presick mora biti dowlino velik da bi material imao’ sto bolju toplotnu vodijvost. Stapowt od sluminijskih sitina dali su vrlo dobre Fezultate, ne samo rato Sto im je tina tri pata manja vee 4 2alo Sto je toplotma vodljvost pet puta veda nego u stapovs od sivog lijeva. Dobrim Itenjem spa omogitue sed eralone temperature give, cindra, rdne kofuljice i stapa buds manje Aluminijska slitina ima anatno veel [ooticijent Parteanget nego eit Mjews Zrataet iomnde ilindra 1 ope tnora biti mnogo veta 1 enost od Oko 2 promila za seaki mm promjera Hapa. Kod stapova aradenh of sivog fijeva ta zragnost ianost 1 promi z2'Svaki mm promjera stapa (0001 D). Primjer: WeraCanajte kolika mora biti zraénost izmedu cilinéra (D = 300 mm) i aluminijskog stapa. Kolika je ta zraénost kod stapa od sivog lijera? (06 mm, x =03 mm) Aluminijski stapovi s obzirom na veliki koeficijent rastezanja ne upotrebljavaju se 2a motore it je promjer stapa iznad 350 mm. Da bi se ‘omogucile manje zraénosti od navedenih, kod nekih tipova motora upo- tebljavaju se bimetalni stapovi, cia je slava izradena od aluminijskih slitina, a plat od iovara il se plast Stapa od aluminijskih slitina reze uu odredenoj krivulii koja dopusta da se prilikom reda motora pri povi- Sto} temperatulslobodno Tastee, a dase ne varita ucla ™ Glava stapa obicno je ravna, a pravi se ponekad i ie P= 2? IN Ta sila prenosi se sa stapa na osovinicu stape, odaosno preko sta- pajiocna kridnu glavu motora U gornjem lelaju ojnice ta ails se rastavlja ta silt F, u ojnicu i na silu F, okomitu na sredisnjicu cilindra, odnosno stediinjicu stapajice. Sila F,, uzrokuje trenje izmedu stapa i radne po- 85SI. 451, Razvijent indikatorskt dljagram 86 vrSine koSuljice, a kod motora s kri#nom glavom izmed klizne stope i Klizne staze. Komponente sile F prikazane su u trokutu FF, F, (el. 452). poctalan Frade Gerace rucke fea soe sakietnl moment M,= Frm, Koj ivodi rad ‘na im Velitina sile Fi sile k radne kesulfice, odnosno chon a = P Reap odnosno za Fy RaF-ws Veligina kuta 8 ovisi o dutint ojalcs 1, polumjera kruznice rj promjenlji ron keas ranks lienesng at. 5 Udaljenost totke A i njezine projekcije A’ na sredignjicu cilindra mo- seselzarit vena ssina t+ sing ijalne sile F, iradijalne F, dobiva se iz rokuta FFF. ko- yin je BP Bipotcnas " =F tinle +B ‘F, = F,: cos(a + 8). & ced Rae ete, eh sine - 00s 6 + cosa - sin § cos B A =F Gina + ose tgp) i x‘SL 42, Sile na stapnom mehanizms F,= F- (cosa — sina - t 6). Tangeciaia sla F, mjerodayme je za snage motors, 2 radiaina Fy za opterscenje tere i Fljenasiog vata, Tangenejal tm aila Je maksimaina fad ojnica s ruckom zatvara kut od 90"°1): kod r=l-sin§. Ura= Oia gencijaina sila je jednaka istic. Buduc: da se mijenjaja predznaci izraza sin a i cos a 2a vrijeme obre- 0 do 340", mijeaja se i ajihov smjer. U polazajima za 2 od ‘raz u zagradama je pozitivan, iz Cega proizlazi da je u prvoj polovici okreta, pri gibanju stapa od GIT do DMT, smier F. pozitivan Pcrta se iznad apscise (Krivulje ekspanzije). Medutim, ako je sin a za a od 180 do 360" negativan, u drugo} polovici okreta,t). stapaja od DMT do (GMT sme angenljaine sin jenogavan | erta Se tpod apscie (krivelja compres) Tako vcrtan djagrar tngencjeaih ila jednoga Setverotakinog 0 tora prikasan je na tl 433. Na apscisi sa nanesena dva opsega ke Fitke koljenastog vratila, a taktovi motora omateni su: of 0 do 180" usis, {2d 180 do 360" Kompresija, od 360" do SAU" ckepanija i od S40 do 720" ix '80,, 1). u mrtvim totkama, tan- t ‘SL 43. Dijagram tangencijalnih sila Setyerotaktnog motors 89U dijagramu ispod sl. 4.53. ucrtana je rezultirajuéa krivulja F,, je- dnaka zbroju sile F stvorene nad stapom i sile inereije Fy gibajucih masa T= m-a, odnosno I = M-r- 1! (cosa + cos 2a): Fy. =F +I[N}- Srednja tangencijalna sila F,. je prosjegna vrijednost rezultirajuée sile u jednom ciklusu. Kod vigecilindri¢nog motora rezultirajuéa tangen- cijalna sila eve se vite priblizava vrijednosti erednje tangencijelne sile, atime se dobiva mirniji rad i mode se ugraditi zamagnjak vrlo malih di- menaija. Motoru s vise od 9 cilindara nije potreban zamainjak. 4.10. Stapni prstenovi Stapni prstenovi izraduju se od sivog lijeva finorrnate strukture pri- Dbliznog sastava: C— 35 do 36% P — 02 do 035% Si — 15 do 20% S— 0;1% Mn — 06 do 09% Za kobuljice od éelika uglavnom se upotrebljava gornji sastav s neSto ‘anjim postotkom Si i Mn. boii stu Prsteni se lijevaju odvojeno, a spajaju se samo stupor koji sluzi za njjhowo sajednik lijevanje. Posije ssvrsene obrade na alainom strofa prerezu se na jednom mjestu. Promjer nemontiranog prstena veti je od Promjera radze koluljice. Ugraden u kotuljici, ‘se smanji, a zbog viastite elastiGnosti nastoji se prosiriti i zato pritiskuje na plait kosu- Ijice. Taj pritisak mora biti jednolik na cijelo} powrsini plasta prstena. ‘Stapni prstenovi moraju udovoljavati ovim uvjetima: — moraju biti dovoljno elastini da bi se omoguéilo montiranje i demontiranje bez trajnih deformacija — moraju jednoliko pritiskati svojim obodom na plast radne kofu- ice; dovoljan je do 50 kPa da bi se postigla nepropusnost: veci ‘ne povecava nepropusnost, a uzrokuje znaino vece trosenje prstena i radne koSuljice — prsteni moraju imati nesto manja tyrdoéa od radne koSuljice, jer fe Jeftiniie zamijenitt pretene nego radu KoSulien — krajevt prstena mogu biti rezani koso, ravno ili da imaju neki drugi spoj (sl. 454) a : Sirina rascjepa ovisi o promjeru cilindra, natinu hladenja, broju okreta, omjeru kompresije i vrsti goriva. Velitina rascjepa mode biti od 0,1 do iznad 1 mm. 1. primjer: Kolika mora biti zxatnost izmedu krajeva prstena ako je pro- mjer clindra D = 300 mm, temperatura ‘u kompresijskom rostoru (tj. ustaljena temperatura prstena) 300 “C. Kocfici- Jent rastezanja za svi lije vidi u tablicama, 90 4 =D-x, h=h- (+ e-(—1)), f= 300-3,14 = 942mm, 942.83 mm . Al = 94288 —942 = 0.88 mm. Prsteni koji su blige kompresijskom prostoru moraju imati vecu ast hoe wie temperate pshanja, Kao eng ve ol ine fade oja se kod provh prstena sakuplja u utoru: Veliinu zracnosi mega eva, Kao'l lameda pretena | tora stapa odredujeprofsvedal to. tora i upisane su u instrukcijskoj knjizi motora. Prsteni treba da spri- fete dota ulje u jell prostor sa srilune uslinog, pericda, Ulazak mazivog ulja u kompresijski prostor uvijek je Stetan, jer ulje ac iagaraporpuno, tj, Hokaira stvarajucl éadu Koji moae spree Oko 90% utroska mazivog ulja izazvano je prodiranjem ulja u Jompresijski prostor, u Kojemu nepotpuno izgara. Uzroci ulaska ulja u kompresijski prostor jesu: — istroSenost radne koiuljice — istroSenost stapa — istrosenost brivenih prstena — istrogenost utora na stapu. _ Ako je zraénost izmedu utora nepropisna, prsteni poprimaju funk- ciju stapne sisaljke. Kada se stap pomige od GMT prema DMT, prsteni se naslanjaju na Eee} me ators, a ulje Hoje i rabvacaju (struzu) s plasta radne joSuljice ulazi w prostor ia prstena. Kada se stap vraca prema otGMT, prsteni se naslanjaju na donji rub utora pig galasilo ispod prstena, dijelom ‘avan a sl. 4.55). Kada stap ponovno krene od GMT. prema DI na gornji rub utora i istisne ulj prestor, a dijelom u prostor ispod prstena. Tako za. svaki drugi stapa biva istisnuta minimalna koliéina ulja, utro‘ak ulja vile bro raste. . @) a o Sl. 485. Pumpno djelovanje stapzth prstenova 2. primjer: Pod pretpostavkom da za svaki drugi okret gornji stapni prsten istisne u kompresijski prostor 0.5 mg ulja, ada motor ma $000 olzeta u minuti (u = 4186 rad/s), te da je motor getverocilindrigni, koligina utrogenog ulja ‘u jedaom sate ienosi: ® 4000 Gr 5-60-05 = 4. “5-60-05, 9 = 240fg/h). Da bi se sprijetio dolazak mazivog ulia 1 kompresijcti proctor. upotrebljavaju se ova sredstva: — ispod kompresijstih (orivenil) pretena ugraduju se w poreban tutor strugaéi ulja = sve prstene na stapu treba to je moguée tofnije podesiti — Ha strugata ulja u utora stapa mora biti dovoljno prostora 22 skupljanje ulja u onim slucajevima kada prsten sirube vee ko- Uf li od one koja kre rupe sa dn ulora jes u Larer — dno utora zadnjega brivenog prsiena (najbligez Farteru) opskrbiti rupama za otjecanje ulja u karterski prostor (sl. 456) — labrusiti koniéno gornji'rub vanjskog plasta tako daiprei proton do kompresijskog prostora bude izbrugen konitno pod manjim kxtgm,a drugi pod vetim kuiom. Koniénost mote biti 30-60" si. 4.57). Treba paziti da pri montadi konigni dio prstena bude okreout prema kompresijskom prostoru i najmanji konus bude gore, a najveci Golje. Da ne bi doslo do. zabune, se najéeiée izreduje prsteni konini s jedne i druge strane. e 2 , prsten se nasloni S gornje strane dijelom u kempresijski Kod dvotaktnih motora manjih snaga prsteni se osiguravaju protiv zakretanja pomocu osigurata. Medutim, neki proizvodaci sporohodnih votaktnih motora misle da prstene ne treba osigurati, jer da ne mote Goa dp zabwata spore, prstesa u Kanal koduljice, a time ni do njihova fom, S druge strane, ako se prsteni za vrijeme pogona okrecu, trofenje Koiuljice je ravaomjernije (trogenje je manje ovaino). 4.11. Osovinica stapa Osovinica stapa motora bez kriine glave poveruje stap s ojnicom u zajednigko leliSte Sto omoguéaje pretvorbu pravocrtnog gibanja u okreino gibanje koljenastog vratila ee : Gornji leéaj ojnice mote biti izveden u tri nagina (sl. 458): . — osovinica stapa je évrsta u leiajevima stapa, a slobodna u lefaju 2S eqrtiern aes ben ojnice = = aes aaa Abadaa Iefajevins tape fgjice (9. Osovinica stapa je Suplja il puns, a izraduje se od Siemens Marti nova felika natalie Leelee Chiat kot ce upotrebljavaju 2a fzrads osovinice stapa moraju biti sposobni za cementiranje ili nitriranje poveline. Rade povrdine morsju biti brafene t polirane 93Osiguranje osovinice 2 protiv uz. jcanja Wa se PO rmoce raliith prstensthy Dpraga 3 teopere, Vik & Sinbelony aeks éava kruti spoj osovinice 2 v stapu 1. Kod motora manjih snaga naj- éeS¢e se spo} izvodi prema skici ¢, jer kod tzv. plivajucih lezaja ne moze doi do deformacije stapa pri montali osovinice u lefiste. 4.12. Ojnica Kod motora bez kritne slave Zest je u praksi naziv Klipnjata ili stapajica. Ojaica motora manjin snaga povezuje Koljenasto ratio. sa stapom. a kod motora s krignom glavom povezuje koljenasto vratilo i idea lav. Kadi jaroradnth motors ojnica jo opterctena na dah i ievijane, kod dvoradnih motora na tlak, izvijanje i viak. Izraduje se kovanj ili glodanjem Siemens-Martinova éelika dobre kval jako opterecene motore mode biti izrade od legirana . Kod bre. hodnih motora manjih snaga moje biti izradena i od legura lakih metale. Gornja glava ojnice 4 (sI. 4.59) izradena je od istog komada od kojez je iradena i ijelo ojnice 8, a u nju je utismat tuljak od fostornc teams & koji sluzi kao le2aj osovinice stapa. Donja glava 2 izradena Je od dva dijela koji su medusobno spojeni vijcima 3. U donjoj glavi ametnute su bronéane ili éelitne blazinice 9, oblotene bijelom kovinom 10. Ledaj ojnice dobiva ulje za podmazivanje kroz kanal 6 len u samom tijclu ojnice 8. Letedi Ickaj dobiva ulje preko kanala ko! ljenastog vratila. Ulje za vrijeme rada motora neprelidno tla sicaljkomn ta Sodmarivanfs Peta ojnice centrira se s vanjskim kué8tem 2 pomocu fadanks I Osige ranje matice 3 izvedeno je vijcima 7. Invedba ojnice tvornice Storkwerkspoor Diesel ip motora TM 410 (sl, 4.60) izradena je iz tijela 1, gornje glave 2 i donje glave koja formira kui8te leteseg le#aja pomocu clemenata 3 14. kofi sa s tijelom osigurant Ajeboviona | uéveSéen!vijetma 5. o SL 440, Ojnica motors twornice Storkwerkspoore Kod motora V.zvedbe ojnica je slotentje jer se na jedan leteti leiaj 3 povezuju dva stapna mehanizma, tj. dvije ojnice (1 i 2). Za demontaiu lofedeg letaja, ojnice i stapa Kror bok t kartersks prosior morame 2° Pomoci specijainim saonicama koje se montiraju pi takvim radovima Gasp: Kod motora s kriénom glavom ojnica povezuje vratilo pomoéu le- teceg Iciaja, a bridnu glavu sedva Khoon leZaj Gornji kraj ojnice je u obliku U-profila, a donji ima T-izdanak (peta), pomocu kojeg se prievricuje 5 letecim letajem rucke koljenastog vratila, Ojnice biti pune ili Suplje. Ako su pravilno montirane i ako su Jetajevi dobro podmarani, pri normalnom Tadu motora netna poteskoes u odréavanju ojnice u pogonu. 9s2 » 2 SI. 462, Ofnica motora RD trornice Sulzer Ofnica i of usfienog clika dobre kralitete, Nakon zavrene obrade mora se prirodno ili umjetno iavrSiti popustanje napetosti materijala. Ojnica, motora RD wornice Sulzer (sl. 482) sastoli se od ovih die: ova: gornjih ojnicnih lefaja 1, vijaka 2 kojima je dvodijelni letaj vévrs en, tijela oinice 3, pete ojnice 7, kanala za doved ulja u gomje lezaje keriine glave 4 iz tijela ojnice 3, vijaka 6 pomocu kojih se uévrScuje do- nje dvodijelno kuéiste 5s petom ojnice 7. 96 4.13. Stapajica Spoj stapajice i stapa naj iadanak prema stapu. I os stapa i stapajice. __ Spoj stapajice i kriine glave mote biti izveden tako da izdanak sta- pajice prolazi kroz krifnu glara i da se priévriduje maticom to da se osigurava Pennovim ili drugim natinom osiguranja. Stapajica je kod jednoradaih motora optereéena na tlak jes a kod dvoradaih motora na tlak, vlak i izvijanje. Presjek je najéeice Kruzni, puni ili Supljl. Kuju se ili presaju od Celika dobre Kvalitete, ‘Ako je dovod rashladnog sredsiva pomoéu zglobnih tapajica Je Suplja, a ako se sredstvo dovodi pomocu teleskopskih ako je unutrainja teleskopska cijev uévricena za stap, stapajica je punoza Knuinog presjeka. U pogonu stapajica nema potexkoéa, medutim, brivenica stapajice mote, kadtad, da se zzgrije ili da propusta. SI. 443. Spo} stapajice s kriinom glavom L-stapajica: 2-prirubaics; 3vijek 4-stap: S-pollopae rashladsog. prostors: G-teleskopi; 7cslonac ojaice; 8 indanak stpajice, matics indaake; 10-ijk osigu- anja: 11 Mians stopa; 12e2a) ojnice 7 Brodsté meee ”1 4453, Iivedba spoja stapajice + Krlinom glavom motora Sulzer Istapajiea; 2osionac letaja ojnice: $prirubaica stapajice, $-vijci prieub- eer Duija Wee nice 6 ‘elajer Tosigurae: bojaca ‘SI. 44Sb.Invedba spoja stapaiice + keiZnom glavom motora MAN ‘krtna glava; $4lizna opna; ‘lima staza; Soslonsc letafa Spoj stapajice sa stapom i kriinom glavom pa motor RD tvornice ‘Sulzer prikazan je na sl. 4.63. Stapajica 1 Je sa stapom 4 utvrScena pomo- 1 prirubnice 2 éclignih vijaka 3. Stap je dvodijelni. U kritnoj glavi 7 spo} Je izveden prolazom § koji je pritegmut maticama 9 i osiguran Fenno-_ vim Osiguranjem. Na sl. 4.64, prikazani sa vektori djelovanja opterecenja od nepraviino, odnosno pravilno ugradenih leaja'12 1 esionaca krizne ve iif icvedbe spoja stapaice 1.» Kriiaom glavom.2 twornice MAN prikazane su na sl. 4.65.2 4.55.6. U primjeru a spoj se osigurava pomocu Prirubnice 3 i kratkih éelicnih vijaka 4, au primjeru b svréetak stapaiice ima fini navoj koji se uvija u maticu izdanka kriine glave 2. Uredaj kojim se je brea montaza stapnog mehanizma (sl. 466) proizvod je tvornice MAN. Pomo, manja je moguénost zadriavanja kru- | Reto, ie wpe ie. a pe og pri jer otvora 0d = (025 — fod hoda (podizaja) k— (025-050) D (D= promjer tanjura). 4.19.2. Opruge ventila orate anak i drurh sve deli Unstone crag nga cijum-manganskih ili drugih legit ika, Umjesto jedne opruge mogu Siti veradene dvije, tako da u slufaju puknuca jedne, druga zadriava ventil da ne upadne u radni cilindar i izazove teze havarije. Naprezanje opruge iznosi 2,5 do S MPa. ss E ‘U pogonu usisni ventili ne predstavijaju potesko¢e. ali ispuSni ventili skloni su pregaranju pladnja, vretena i sjediSta. Uzrok mote biti kruti predinet stosio prt satvaranju iemeda sjedita { pladnja pa pri pono ‘nom izgaranju goriva u cilindru dolazi do pregorenja ventila. Mode tako- der nastati oStecenje pladnja, vretena i sjediita. 4.193. Hladenje ventila Kod motora manjih snaga hladenje se vrSi prijelazom topline, i to ‘od pladnja na sjediSte, a sa sjediSta se toplina prenosi kroz stijenku glave fa fashladuu vodu. Toplina sadrZana u yretenu prenosi se na vodilicu, a $ nje na glavu, odnosno rashladnu vodu (s1. 4.95). Kod specijalnih motora Yentili se mogu hlediti natrljem tako da se Supljina vretena i pladnja na- puni do 1/2 natrijem. Natrij ima bolji koeficijent prijelaza topline od le- nog éelika. Ustaljene su temperature nize, ali su ventili znatno skuplji 1.459) fs N N Fy fy wv sxPrisilnom cirkulacijom rashladnog sredstva hlade se ventili motora vecih snaga. Rashladni prostor je u samom kuéistu i mote se vie pribli Ziti sjedi8tu, tanjuru i vretemu, 10 sredstvo maze se dovesti u sa- ‘mo vreteno ¢ pladanj. U vretenu 1 je koncentritno ugradena cijev 2 motu koje se ‘ulje ili voda, a’ odlazi kroz prostor izmedu cijevi 2 i unutrainjeg pla8ta vretena, Nedostatak ove konstrukcije jest veci broj havarija zbog pucanja savitljivih dovodnih i odvodnih cijevi (sl. 4.97). St 97, Hndeje venta dovoom, Se eta | aN ‘SL 498. Zeanost izmeda vretena ventila 1 balansljera’ Da bi,se ventil mogao slobodno rastezati zbog zagrijavanja, mora s¢ ostaviti odredena zratnost izmedu vretena j balansera (sl. 4.98), Zracnost iznosi od 0,1 do viSe od 1 mm, Sto ovisi o velitini motora. Zragnost se Te. gulira u hladnom stanju, a ne’smije biti manja od propisane u instrukelj- skoj knjizi motora. ‘Ventili BW-motora imaju razmjemo velik promjer, jer je u glavi mo- tora ugraden samo jedan ispuini ventil. Hidrauligkim zatvaranjem { otvas anjem venta i2bjegavaju se udarei koji se javijaju kod dosjedania. Na sl. 499. prikazan je ventil BW-motora u posebnom kudistn i s hidrauligkim otvaranjem i zatvaranjem. 18420. Indikatorski pipac, indikatorski ventil | indikatorska cijev Indikatorska cijev spaja kompresijski prostor cilindra po Zelji s okolnom atmosferom ili s indikatorom. Ugraduje se radi snimanja dija- rama, ednosno radi vizualne Kontrolerada clindara kod motora manjih snaga (sl. 4.100). 5 7 ob a 61 deat spe Ie cas a Wale Sian eet tres pene pps ean nepal ps espeatienes tjepa mation SI, 4.101, Indikatoeska cijev Ako je motor évoradni, indikatorski pipac ili ventil mora bitt ugrax den na donjo} i gornjoj glavi motora. Cijev 3 vodi od donjeg 2 do gornjeg iowa: ednano venta 1, da bi se omegutilo prikladso soimaaje dijagr ma (si. 4.101). 120 ‘Ako je zatepljen kanal pipca ili ventila, kanal se éisti specijainim svrdlima Koji omogucuja zaStin od plamena, Ako poslje saimanja pipac propusta, zatvara se slijepom maticom i taj se pipac ne moze vise Upo- trijebiti za vrijeme dok motor radi. Kada se motor zaustavi, pipac treba demontirati i ugraditi ispravan ili postoje4i popraviti. Indikatorski pipet sluie takoder i radi spoja kompresijskog prostora sa slobodnom atmo- sferom kod okretanja'motora sirojem za okretanje kad, se obavljajz radovi, pregledi { ugrijavanje motora prije upucivani 0 1 ia amjeau Hao 1 Tadikatorski pipac, ali je njegova Konstrukelja potpuno rasligita (el. 4.102). 4.21. Sigumosni ventil Motori s promjerom cilindsa prcko 300 mm meraja re glavama imati ventile, koji se otvore kada tlak u cilindra Eade sgurnosn venl'sopragens Venue selva piikom pttanjs Kiasifikesijako drusivo srake Siric godine, 2 visualno se pregiedavajt S848 siguronal vent Todilica veetila; 2- kuciSte; 3donji tanjur opruge; +opruga; $gornji ta- njur; 6izlaza cijev plina 12Pitanja 2 ponavijanje att | mtr maa a, me a eT maa et wee St Tw mat Ea enna Oia I donne lea o wrt obegs arin? Kolin Je pontinsta 1, So reba poset prt traun it samjent doaje sc emtng tin 8, Kako te obradajublezinic IetajaBoljenastg vrais 5. Khe fe nn ra ted ta roku malt sprchofnth teh 10, Uke} se motora su kotyent wt 1 Sema ont slat? 11, Sto mots bl ugradeno tu jeduom gusts cara motor? 4 prado feds caneatope ras takai, 12) Ako ‘eu na motor etite posupal obzade, 13, Roja'je Bling rasta meds radnth kolulice Getveroaktnth { dvotsktaih polo od tle choles mente | poses spear ws tat ig Bako Yaak se oe att gormey lta redae eel Z t eae ee plaita L 2 3 4 s 6 to radra kofuljica w jednom ets pry gett Gee epee? 3 Esp ich. mo om se rts 2 eR eS en can eee ae — 2 LE are oe ee ae eee = a Spat omen ae a Pegi ted i ae fort Sica en : ae Se fin or a B foe pose pong pera ee ate Hist Deon ina coven bee sk Bit 3 nell scene reeoptet cance con ps cag os Bite toh aia i pet Mate se Bi dere are Meghan eens Geshe ieee 35. 08 Daag rane ctecoe hens intone zutvorenoe djagams 36, Koja ala a sapnom mehanizm, optersje an oSuljice, odnosao povrsine i ‘Kine ee otk ‘staze? $ 57, Koja nia & Mapeom chan Stara sare meat eas? 2 Bee 3 & od obesEH ° se 1 eH eee B . Gliese brie saps ‘Nevedite saxty materia 4 obsasite kako se oni raj? Koji uvjetina moraje udovaljeradl seapal pritecoatt “= Kem jest peel ln epee! oss rae? Taj ote be brine Pave ape Sapakca moiora? ae ve Elo‘ Stepsica spaja og Sapo, a tako'skrifnom ppteretenja etapaficn opteretens Epon hen Se yon, ima I pote Sakon pend T fsa WW aera rae x orveaice Eau eet M08 ew emu art av tot Kakva mote Gia Honstrakei lave; prodnost { nedostaci? Iz koji se materijala eeljebata Wao t po Lajos thnolosiom SESE pomate konstrukiske ivedbe Koljenasiog wail motora mang $ yech supa? Xsoall oljemsiom yratt? Kakvi mogu biti Kanali? Ko) mS, Doguplom spajaju meduscbal di kolj vratila?: am emer abet ee a, Spats {naprave pokrecerasvodza osovina? OA Zep se iradue Ee Sion mare, = axe. Stee cae ee sro Je ee ma iat Je odnos prijenosa? 1235. SUSTAV GORIVA Na $1. 5.1. putifikator 16 dobiva gorivo iz tanka dvodna preko cije- vi 14, a preko cijevi 20 trosmjernog pipca 21 i ventila 22 tlaéi gorivo u Klarifikator 15 ili 17, O8i3éeno gorivo od vi8ka vode u purifikat tih netistoéa ‘u Klarifikatoru, sisaljka separatora 1S tlaci gorivo kroz ci- Jevi 23° wank provisenog teskog goriva 10. Sisaljka Booster 6 usisava Rorivo iz tanka dnevne potrosnje 9 tlati ga kroz zagrijaé 7, dvostruki Sistilac 6, skoeimtar 3 u garni zagrlse @ fx zagrjaga gorvo edlan u cirkulacijsku sisaljku 3, a odatle u visokotlaine sisaljke goriva 2, odnos- no preko rasprsivaca ‘u tadni cilindar motora. Gorivo koje se Sa- kuplia zboe propuStanje rasprsivaca | sisaljki poriva odvod! se bros eljei 29, odnosno 30 u sabirni tank 13. Iz sabirnog tanka ‘se mora po- nome ost Geparirat). Da bi se odrdalastana srajuéa tempe- ratura inja_goriva (75 do 80°C) svakom separatory se prism luje parni ili elektro —“zagrijaé 18"s termoregulacijskim ventilom_ 19 Sisaljka separatora 15 tlati gorivo preko cijevi 28 u zagrijaé, a zagrijano- gorivo preko termoregulacijskog ventila 19 i cijevi 31 odlazi u separa. tor 15 adje se proci§cava. Talog i netistoce iz gepargiora odvode se kroz cijev 24 u sabirni tank, a vot Eroz cijev 25 u ketjadu, U serie siraranje vodenog pr ‘Voda 8¢ dovodi separatoru kroz cijev 26, a odvodi kroz oF, Sustav dizel-goriva. Za vrijeme manevriranja brodom i pri prolazr pomorskim kanalima u Kojima je potrebno zaustavljati glavni stroj i vo- ziti najmanjim brojem okreta, potrebno je da motor radi s. tages Sustav dizel goriva provodi se prcko istil uredaja t cjevowoda Kao Tt gorivo; naime, iz tanka 37 separator 33 tlati protiSceno gorivo kroz cijevi 36199 u task dizclyoriva 11, Cirkubscljska sisal}ka 3 usisava dize’govo iz tanka 11 i tladi ga u visokotlaéne sisaljke goriva 2. Ako motor mora ris {ako su blake emperature Koi 2632 T mje potest 12 do inevne potrosije te sisaljkama 8 adi kroz ureda) teskog pore a visokotlatnih i Siem Seri 34, Boriva ha motor. Nevistoca se odvodi cijevima 5.1. Sisaljke za uStreavanje goriva u radni cilindar Ove sisaljke pogone se kvrgom razvodne osovine ili posebnom osovi nom 7a por mn siealiki Za motore manjih snaga najéeiée su sisaljke us dene u bloku za sve cilindre, medutim kod motora vecih snaga, sisaljke Se prave odvojeno, a na motoru su postavijene u blizini cilindra kojem ripadaju. Kod takva sustava ugradnje sisaljki razvodna osovina mora Bie tzded ejelog motora, 128Tromica FIAT ueraduje sisal goriva na prednjem dijelu motor, a MAN po sredint motor Vote dake ‘osovine su razmjemno rat Sisaljke goriva iskljutivo se grade kao klipne, jer im visina dobave pe oval o Kapactety i broju ckreta. Naima, Hod najmanjeg kapacteta mogu se postidi visoki tlakovi (10 do 200 MPa). Sisaljke nisu samosisne ‘vet im gorivo mora dolaziti slobodnim padom ili pod tlakom ed ncke dru. gesisalfke (dodatne buster-sisalie). Sisaljke moraju udovoljavati ovim uvjetima: — moraju davati odredenu koliéinu goriva pod odredenim tlakom u odredenom momentu — moraju biti prikladne za rad pri malom broju okreta i pri odgo- vyarajucoj propelernoj Karakteristici. ‘ iva sisaljke dijelimo na: Klipom — BOSCH = sisallke s prelievnim ven‘ilom — MAN = sisaljke s promjenljivim hodom stapa — sisaljke 5 igligastim ventilom. NN! pSSSpsr4 SL. $2. Stsafia Bosch Jalal (skompreslsk) vent; 2ctindar sisal; $dovodni tants ¢ ‘aavodnt anal, Skip; Svertkaln kaos, Taost Sy; Saves Seen ealkom eit prover satvacaiedenak ¥ Mipe 9. Weampeaey eee 126 52. Boschove sisaljke goriva athe bal b toe dane: eek ee eee ee je Klip u donjem polotaju, Gorivo popunjava_prostor nad lipa 5, vertlainog Lanala'6 apd konog nied CL Se ‘Svaka sisaljka mora imati totno odreden potetak i svrSetak dobave, promjenu kapeciteta i prazan hed. Potetak dobave (tlazenje) nastaje kad Klip svojiin gornjim rubom zatvori odvodni kanal 4 i dovodni kanal 3 (sl. 5.3). + 253, ot tp sete ach ‘na potetku dobave. me ‘SL 54. Zavrsetak dobave Swrictak dobave nastupa knda Kosi rub 7 Klipa 5 otvori odvodat kanal 4. U tom clucaju, strana sisaljke spaja se preko vertkalnog. Kaala 6's prosorom ispod Kong rubs 7,» reko ness, tog ovate ae otvorn 8 Lock sbala oo © walatoca steams a Sate il ok _ com dnevne potrosnje (sl. 5 Promjena kapsciteia izvodi se promjenom polozaje kosog ruba 7 s obzirom na odvodni kanal 4. Ako je visina kosog ruba veéa preko izlaz- nog kanala, bit ée i veéa koligina dobave, jer ée kosi rub kasuije otvoriti nog ka Kosi rub u cilindru mijenja se uzduznim pomakom zupéane letve 10. Ako se letva pomakne, se zupéanik & koji je slobodno voden oko cilindra 2, a u zahvatt je klipa 5 s izdankora 9. Zakretanjem 7upea- nika zakrenut ¢e se za isti kut i klip 5 u radnom cilindru sisaljke, a time i kosi rub (sl. 52). Prazan hod. Sisaljka neée tlatiti gorive u rasprtivaé ako se Klip zakrene tako da se vertikalni kanal 6 poklopi s izlaznim 4, jer je uw tom slufaju tlaina strana spojena s usisnom (s1. 5.5). 27Dobava goriva moze se regulirati: — svrfetkom dobave — potetkom dobave — svrsetkom 1 posetkom dobave. Dobava sa svréetkom tlatenja regulira se kod motora s konstantnim ‘Drojem okreta. Pri promjeni opterecenja moment uStrcavanja ostaje isti Akonstantan) Gl. 5.6). ‘SL. 55. Pravan hod slealfie S154, Konstantal pofstak Kod ovog nagina mijenja se moment potetka dobave (uStreavanja) ‘6 optereéenjom motora. Sto je veée optereéenje, ranije je ultreavanje. Talts, sobera geimicaiule 2 2 ijske brodske motore, jer se kod njih s opterecenjem povecava bro} okreta, pa je potrebmo pove- Gath kat ustreavanje. Ako se kod Gvotaltah moloca ugadl simetPiéna kvrga, moze se osigurati voznja u oba smjera, jer Je zavrsetak dobave uvijek konstantan (sl. 5.2). Si, 57 Konstantnl svrSetak. ‘SL. $8. Promjenlfivi posetak I svrgetak Kombinirani natin dobave upotrebljava se kod motora koji rade promjenljivim opterecenjem i promjenijivim brojem okreta, Prekid avenje fe bre jer ve hori aajudaljenii dio kurge. Foboljsava se stvarx nje smjese i izgaranje goriva u cilindru ‘motora (sl. 58). 128 3. Sisaljka s preljevnim ventilom (sisaljka MWM) Sisaljka s preljevnim ventilom 1 (sl. 5.9) ima tri ventila. Tlaéni ventil +3, usisai 5 i preljevni 4. Kod ove sisaljke potetak i svrsewk dobave, romjon Lapis | prazan hod Kp mops se poste oval: motu razvodne 4 aston, i Fodizata 9 a exovine 2 paws = See alu velisinu. — Svrietak dobave nastaje kad se otvori preljevni ventil 4, jer se a tom momentu_ tu spaja tlacna 's usisnom stranom sisaljke. Preljewni ven: til se otvara dvol polugom 10. Pri gibanju klipa prema gore, _lijeei ra poluge se podize i poluge 10 u tom momeniu dotakne wre "eo preljevnog ventila: S59, Sisaljka WM. 9 Beotas motes 129$1 £10. sisajta — Promjena koli¢ine dobave postite se kasnijim ili ranijim ota: * ranjem prelj ventila 4, Moment otvaranja ventila zakre | Jem osorine tna nj ullinjenog Lolsta Skecente @ ale So ut cksventra zakrene u smjeru kazaljke sata, desni krak polage 10 st Stit Ge se ne nize, tako da ce nastati veca zratnost iamedu poluge { mea pa preliewnog ventila. Preljevni ventil Go se kasnije otvort, bit Ce Tees dobave, jer je =f. Q — kapacitet, 5 — hod ‘ipa, & a 1 i i i i 5 § kasnije uStrcavanje goriva, odnosno mijenja se zavrietak dobave (tlagenje goriva). 5.4. Sisaljka goriva s dva klipa u radnom cilindru Sisal}ka (5.10) ima dea Klipa dv lagna venti Tladni cjevovod spaja se u samom rasprsivatu. Manjim klipom omogucaje se bolja rege lactja dobave gotiva kod manjih opterecenja i praznog hoda. Klipovi sa porn eae a manila nekto raft moment dobave, dake mal do goriva (1/5) ustrcava se ranije éime se kod svi opterecenja postize pos. tupno izgaranje goriva, Odaradivanje sisaljke goriva i sustava goriva mora biti u potpunosti nrewedeon prijo nopo 06 fel uputisstusion, ru prone AE et 4 sisalfki{ sustawu podlodan je Kompresibilnosti i nece se postei deljeat lak potreban za rasprlivanje goriva, 5.5. Sisaljka goriva motora Sulzer tipa RD Sisaljka goriva (sl. 5.11) sastoji se od kuéigta u kojem st sm| pi pogonski elementi bloka cilindra, ventila i regulacijekih di} Bick cilindra je za8ticen sigumosnim ventilom. Ako tiak poraste tog blokiranje igh igliasiog ventila rasprSivata ill tlatnog veitila sisalike Sigurnosnt oe ves ower Kets ane porate do\90 Ma ftako sewed om cilindra, odnosno bloka cilindra, Funkcioniranje sisaljke: 1. Potetak dobave (ubrizgavanje) goriva potinje kada se klip 1 sic saljke dovoljuo podigne i kada se poliga usisnog ventila 3 dovoljno spusti ekscentrom 4 tako da zatvori tsisni venti, 1302, Promjena Kolitine dobave regula se podetavanjem zracnesti famedu vretena usisnog ventila 5 i dvokrake poluge 2. Ako se usisni ventil zatvori ranije, bit Ge veéa koligina dobave jer je radni hod klipa povetan. Ako sc usisni ventil zatvori kasnije, klip sisaljke imat ce dui prazni hod i koliéina dobave bit 6e manja. Smanjenje ili povecanje duzi- he vretcna usisnog ventila 5 omoguéeno je maticom 6 i vijkom 8. 3. Svrtetak dobave (ubrizgavanja) ove sisalike ne mode se regulirati 4 pogonu kao kod sisaljke MAN rezuliranjem momenta otvaranja pre- licenog ventla. Dobava je surgena Kada Klip sisaljke dode wy GMT. 1. u trenutku zatvaranja tladnog ventila. Svrsetak je dakle odreden visinom kyrge razvodne osovine i moze se mijenjati samo njezinim podezava- njem, 4, Punjenje cilindra gorivom potinje kada se klip 1 sisaljke pokrene prema DMT, odnosno kada tlak u cilindra padne ispod tlaka goriva u usisnom vodu. Tlak goriva u usisnom vodu maksimalno iznosi do 12 MPa. 5. Svrietak dobave nastaje kada se ekscentar 4 zakrene i kada dvo- keraka poluga 2 postavi usisni ventil tako da on bude otvoren za cijelo vrijeme hoda klipa sisaljke prema GMT. ‘Regulacijsko poluzje ove sisaljke spojeno je s indikatorom optere- éenja. (Woodwardov regulator). Sisaljka se mote iskljutiti iz pogona rutkom 9 tako da se podizat klipa I 2 toturige postata 11 pedipneirvan doheata Lenge 12 posted, ne osoviine Sisaljka se iskljuéuje iz pogona ako je u kvaru neki od dijclova si- saljke goriva, rasprsivata ili ako je kvar na cijevima goriva od sisaljke do raspriivaéa. Ako se dodatna sisaljka zaustavi, rutka za iskijucivanje mate s¢ upotrijebiti za odzradivanje cjevovoda i cilindra sisaljke. Rucka se pokrece lijevo 1 desno sve dok se gorivo ne pojavi na vijku 2a odzracl- vanje. Pri odzraivanju cjevovoda i sisal/ki motor se mora okretati stro- jem za okretanje motora, a dobavna sisaljka goriva mora biti W Pogoul. 5.6. Konstrukcijske izvedbe sisaljke BOSCH i MAN U izometrijskoj projekciji GI. 5.12) prikazana je Boschova sisaljka, a u presjeku (31. 5.13) MANova sisaljka motora tipa KZ57/80. 5.7. RasprSivaél goriva Raspriivadi rasprSuju gorivo u kompresijskom prostoru radnog ci- Jindra motora, Dobrim rasprsivanjem gortva postze t Kvalltetnije seus nije, manji potrosak goriva | dui vijek radnih povrsina eilindee 1 seopa, 132 Dobar raspréivaé mora osigurati: — fino i jednoliko raspriivanje goriva — odredenu probojnost mlazeva — faspodjelu mlazeva goriva prema obliku kompresijskog prostora — dugotrajan i pravilan rad. Raspriivaéi mogu biti otvorenog i zatvorenog tipa. 5.7.1. Raspriivaéi otvorenog tipa Sastoje se od jedne cijevi i sapnice s rupicama promjera oko 0,15 mm. Ove rasprSivaée upotrebljavaju neke tvrtke, kao npr. Gétaverken 4 Maybac, i 10 samo a neke tipove motora kod kojih se ugraduju raspr- Sivadi u bloku sa sisaljkama goriva (sl. 5.14) 133,SL 5.13, Stsaljka goriva motora MAN tipa KZ 37/80 Iaovoda ley gortve: ap ton et iin goriva ¢eadalctndary Shoot rub eas a Erilens,mSaen, Soon tongs Tskijugenjesialfte rosea ee on Wie a Spo} rode bere isace come Nedostaci su ovih raspr¥ivaga: — naknadno cureaje goriva u radni cilindar — kod manjeg broja okreta manji tlak uStreavanja; taj se nedo- statak mote otkloniti vecim tlakom raspréivanja koji iznosi do 200 MP-a. RasprSivanje goriva potinje pri relativno niskom tlaku. Moment uStreavanja mora biti pri najveco} brzini klipa sisaljke. 134 ‘SL B14, Respritvadl otvorenog tipa 5.72. Raspetivadi matvorenog tipa ivadi slotenije su konstrukeije jer se sastoje od vile po- ieee piosons tena Gl S13), Neonju nedostataka Tasprec vata otvorenog tips, pa se rato vise upatrebljavaju. 5151S, Bosbor Tigidasts weasly Dixie venta; Sbera lenitta, matic, xa spo} Ich Sia tjelomraspriivata; Ghanal ox dovod porte? Sajedtie fanfare Shee ae esas eae Zatvoreni rasprSivaci por Se @ gredeni s jednom do dvanaest ru- pica na sapic i mogubies : kojim gorivo otvara raspesivad ovisi o sili opruge i o tlocrtno} povrSini konusa iplicastog ventila (6. 5.19. a 2-27). p= 0-2-5 Fe ar e-oayahl 1351. primjer: \zracunajte predilak goriva u raspréivatu ako je sila opruge Pepa asNe a promeice igligastog ventila D = 12mm i Predilat se mele Lira ores i otpudts itlak se moze regalirati pritezanjem ili otputanjem opruge, a to se obavija vijkom ili éelignim ploticama koje se postarljaja izmeda gornjeg tanjura opruge i kudiita. _ Sve dosjedne povrsine rasprSivaéa, kao i sisaljki goriva, ubragene su_metal na metal radi idesinog brtvijenja. Brivljenje izmedu resprst Yate 1 sleditia u glavi poste se takoder ubriavanjem povrfina it be karnim brivecim prstenom. Da bi se sprijetilo blokiranje rasprsivaca i otvora glave u kojem je ugraden, mora se sprijetiti dovod tekudine i kerutih netisioga u taj meduprostor. To se postize ugradnjom gumenog briveseg prstena izmedu pritezne matice i kuéista rasprsivata. Danas se wu svilu asp: Sivat, prije moutaze, s vanjske strane premaze 21VInom mau, Koja ne dopugta da u meduprostor dode netistoca. Kontrola rupica sapnice obavlja se pomocu kalibra koji ima pod- mjeru i nadmjen od oko 003 mm. Podmjera susi 2a kontrol zate- pljenosti, a nadmjera za kontrolu isirogenost.. Prosireaje rupica dop- Sta se do oko 10% promjera, tj. za promjer rupice od 0,5 mm dozvoljeva se istrotenje do 0,55 mm. Tstroseuje mote imati ovalan obUk, 5.7.3. Respriivaé motora Sulzer ttpa RD Sisaljkom stlageno gorive ulazi kroz eljey 22 i vertikalni kanal 19 u prodirent dio kucista 3 igligastog ventila 2 (Sl. 5.17). Gorivo tlati na ko- niéna povrsinu 10 i kad se postigne sila veéa od sile opruge 6, igli¢asti ventil se otvara i gorivo ulazi raspréeno kroz rupice sapnice 15 u cilin- dar motora, Predtlak goriva, koji otvara igh iglicastog ventila, regulira se vijkom 7 pritezanjem opruge 6. Sila pritezanja prenosi se oprugom ng sondl tania opruge 8, preko njegn na udarnu igla 4 | iglasth vor til 2, Podizaj ighiéastog ventila ogranigen je granitnim osiguracem; naime, 136 SSF Sea ‘osiguratem 12. ZO CLLEEEL & LAA So Uddeeee La F Presjck otvora yentila mora bit samo tliki Koll je wkupni presick rux ica sapnice 15. Pravilni xj dovodnog_ kanal s PasprSivaga 1 kanala 20 kucha iglitastg vetila osipueava se mjedenimt goriva 19 kudista 137Bape so Hed pion cirkulacijom slatke vode ili dizel-go- rivom. sredstvo dovodi se iz posebno ugradenih sisaljki za hladenje rasprSivata kanalom 8, a odvodi kanalom 9, Da bi se omogu- Gilo hladenje kuci8ta 11 i ventila 2, ugraduje se vodilica rashladnog sred- Stva 13, Koja se s kucitiem ventila, kao i samo Kuciste, pricvscuje za tijelo rasprSivaéa 1 pomoc¢u pritezne matice 16. Brtvijenje svih dosjednih povrsina izlozenih tlaku goriva postite se ubrugavanjem portion: ‘Sva koliéina goriva koja dode u proSirujuci dio 3 tlagena sisaljkom goriva, mora biti & radnom cilindru motora rasprse- na, jer raspréivaé nema viska goriva. Kad se poveca zratnost izmedu igli- tastog ventila i njegova kudista, nastat ¢e propuitanje, i taj dio goriva ods Bo alone 14 = bind tank poche Radi ut ja proputa- nja tog dijela goriva, esto se na vanjskom plaStu iglitastog ventila Agu tadfaln? banal Brtlienis tamed seapetieces sede ola motora postize se ubruavanjem povréina, a brtvijenje meduprostora oratenja dopustenog taka gies kanal 30 sbop Uakicana ieloatiog ive ai venta ovo Leah Pate dvedeeg genre costes Si vent 17 SL. 5.18. Dovod rashladnog sredstva 574, Rasprsivaé motora MAN tipa KZ Kod ovog tipa raspriivata sapnica 6 s rupicama napravijeoa je od: -wjeno od kutista 4 ventila > rasprsivata, Preduost takre Konto fstupataost svih dosjednih povrdine. Kontrula wbrusavenja le joss stavnija. Osnovni nedostatak je sloZenija izrada i zato se ne ugradujy 138 u motore manjih snaga. Gorivo. se dovodi preko cijevi 8 i vertikalnog Eanala u proSreni prostor isped ventila 5. Predtlak goriva dieluie na koniénu povrSinu i kad se postigne veca sila od sile opruge 3, ventil 5 seotyare fori Iror sapnice 6 laa u cllindar u agpréenom sanju me peace £e . nog DIwOG rashladog sredstva osigurava se pomocu cijevi 1 vertikal 5.8. Visokotlaéne cijevi goriva Visokotlaéne cijevi goriva epajaja sisaljke ¢ raspriivatima, To ou belame Seliéne ijt « eistiao debi sjenkams. Glew goriva iki rasprtivata ugradenth na Jedsom motors moraju bil jedaake datine kako bi karektcristika uitrcavanja svih clindarg bla iota. Naime, zbog visokih dakova goriva u sustavu ustreavanja, ceformacija duze cl. Jevi bila bi veca, odnosno raspriivanje goriva slabije. SL 519. CYernt epojert __,Medusobni spoj cijevi osigurava se konitnim cijemnim spojem ili sa- vitlfivim spojem (3.5.19) koit omoruéuse slabodan rasteranie cjevovoda zbog zagrijavanja gorivom (te8ko gorivo grije se na oko 110 °C). Narezi tullak 6 ima konigni svrSetak 5, u koji se postavlja cijev goriva 3. Pri- tezaom maticom 1 tladi se briveni prsten 4 na koniéne povrsinu 5 i vanj- ski plait cijevi 3 te se tako postize nepropusnost. spoja. Spo} cijevi s Taspréivacem, odnosno sisaljkom goriva omoguéaje se Konitnim cijev- nim spojem. BruSenje unutrainjeg i vaniskog konusa nemoguée je po- mocu samih cijevi jer su one rzzmjerno dugacke i iskrivijene. Cljevni konifni spojevi bruse se kalibrima koje isporuéuje proizvodaé motora zajedno s rezermmim dijelovima i alatom za odrfavanje i ispitivanje su- stava goriva, 5.9, Ispitivanje raspriivata Za ispitivanje raspriivata 4 upotrebl ruina sisaljka 1 (sl. $20) s mauometrom 2 aalkomn $1 sakupl}acem gore 6: Gore koje 6 Jednom tlateno nije preporuiljivo da se ponovno upotrijebi 2a ispitiva- 19