Professional Documents
Culture Documents
Hrvatska U Međuratnom Razdoblju (Povijest)
Hrvatska U Međuratnom Razdoblju (Povijest)
1
Roko Rumora
2
Roko Rumora
Vidovdanski ustav
- donesen 28. lipnja 1921.
- izglasala ga je natpolovična većina prisutnih zastupnika (glasao 258/419, od toga 223 za i 35 protiv)
- Ustav propisuje državu kao Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca
- troimen narod – unitarizam
- uređenje – parlamentarna monarhija
o zakonodavna vlast – Narodna skupština
o izvršna vlast – vladar i vlada – kralj ima velike ovlasti
o centralizam – centralna uprava je u Beogradu
- teritorijalno uređenje – podjela na 33 oblasti kojima predsjeda župan
o Hrvatska se proteže kroz 6 oblasti
- najveći otpor pružaju hrvatske stranke – HRSS, HSP i HZ
- 1921. umire kralj Petar 1. i nasljeđuje ga Aleksandar (1921.-1934.)
3
Roko Rumora
HRVATSKI BLOK
- čine ga Hrvatska zajednica, Hrvatska stranka prava i Hrvatska republikanska seljačka stranka
- jačanje stranke – u Dalmaciji i BiH – imaju uspjeha na izborima 1923. i 1925.
- stranka prerasta u hrvatski nacionalni pokret
Hrvatska zajednica
- nastaje ujedinjenjem Napredne demokratske stranke i Starčevićeve Stranke prava
- predstavnici – Ivan Lorković, Ante Pavelić, Matko Laginja
- mladi intelektualci i bogatiji građani sjeverne Hrvatske koji žele federalističku državu
- bez utjecaja na političkoj sceni, kasnije ulaze u Hrvatski blok
PROBLEMI KSHS
- centralistička država s višenacionalnom zajednicom, nejednak gospodarski razvoj, tek formirane nacije ulaze u nadnacionalnu zajednicu
4
Roko Rumora
5
Roko Rumora
Atentat u Skupštini
- 20. lipnja 1928.
- Puniša Račić – zastupnik NRS-a i član tajne organizacije Bijela Ruka
- u skupštini se Račić porječkao s Ivanom Pernarom koji mu predbacuje da je ilegalno došao do nekih posjeda
- Puniša vadi pištolj i ubija Pavla Radića i Đuru Basaričeka, te ranjava Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu
- reakcija u Hrvatskoj – taj dan i slijedeći obilježili su krvavi protesti i demonstracije, a zastupnici SDK napuštaju Skupštinu
- 23. lipnja – pogrebna povorka i pokop Pavla Radića i Đure Basaričeka – ogroman skup u Zagrebu (100,000 ljudi)
- 8. kolovoza – od posljedica rana, pogoršanih dijabetesom koji je imao, umire Stjepan Radić – pokopan 21. kolovoza
Šestosiječanjska diktatura
- kralj Aleksandar (1888.-1934.) ima velike ovlasti
- nakon atentata nastupa velike politička kriza
o zastupnici SDK napuštaju skupštinu i svi pregovori za njihov povratak ne uspijevaju
o u prosincu 1928., vlada podnosi ostavku i opstanak države je upitan
- 6. siječnja 1928. – Proklamacija kralja Aleksandra
o ukida se Vidovdanski ustav iz 1921.
o raspušta se Narodna skupština
o zabranjuje se rad narodnosno orijentiranih stranaka i društava
jedina iznimka – Udruženje četnika za slobodu i čast otadžbine
o 2 nova zakona
Zakon o kraljevskoj vlasti – uvodi diktaturu – kralj izdaje zakone, sudovi sude u kraljevo ime
Zakon o zaštiti javne bezbednosti i poretka u državi – poništavaju se građanske slobode, monarhistički apsolutizam
- reakcije
o Srbija – podrška radikala i vojske
o Hrvatska – Pribičević šuti, ali Maček prihvaća („Ako se prsluk krivo zakopča, nema druge nego ga opet cijeloga raskopčati i iznova
pravilno zakopčati. Kak vidite, lajbek je raskopčan.“) – politika čekanja
o gospodarstvo – podržava se diktatura jer žele stabilnu državu
- 3. listopada 1929. – Zakon o nazivu i podjeli kraljevine
o zabrana grbova, zastava i himni
o KSHS mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija
o uvodi se integralno jugoslavenstvo – tri plemena istog naroda
o unitarizam – jedan kralj, jedan narod, jedna država
o podjela na 9 banovina + Beograd kao posebna cjelina – u njih šest je osigurana srpska većina
Dravska (Ljubljana)
Savska (Zagreb), Primorska (Split)
Vrbavska (Banja Luka), Drinska (Sarajevo)
Zetska (Cetinje), Moravska (Niš), Dunavska (Novi Sad)
Vardarska (Skopje)
- problemi
o pasivnost političkih stranaka i zaoštravanje nacionalnih pitanja
o gospodarska kriza 1929. uzrokuje nezadovoljstvo svih slojeva
o loša provedba agrarne reforme uzrujava seljake
o pojačanje državnog terora
Pribičević 1929. u zatvoru, a 1931. bježi u Prag
Maček 1929./1930. u zatvoru
nastaje politička emigracija – August Košutić u Beču, Juraj Krnjević u Ženevi
- 2 različita pristupa diktaturi
6
Roko Rumora
Ustaški pokret
- Ante Pavelić – vođa HSP-a
o kreće od radikalnih zahtjeva Ante Trumbića – da nakon atentata jedino rješenje leži u osamostaljenju Hrvatske
- 1. rujna 1928. – Glavni odbor HSP-a – Ante Pavelić dobiva ovlast da učini sve u cilju stvaranja neovisne Hrvatske
- 2. rujna 1928. – održan sabor Hrvatske pravaške mladeži – pokreće se list Hrvatski domobran, kao i istoimena ilegalna organizacija
- 7. siječnja 1929. – Hrvatski domobran mijenja ime u „Ustaša – Hrvatski oslobodilački pokret“
- članovi: Pavelić, Gustav Perčec, Mile Budak, Branimir Jelić, Mladen Lorković
- vodstvo odlazi u inozemstvo i skuplja simpatizere i dragovoljce
o 20. siječnja odlazi i Pavelić
o surađuje s drugim tajnim organizacijama s područja KSHS
- travanj 1929. – sastanak s vođom VMRO-a Vančom Mihajlovim – plan o stvaranju nezavisne Hrvatske i Makedonije
- reakcija Beograda – optužnica protiv Pavelića i Gustava Perčeca – obojica u odsutnosti osuđeni na smrt
- program iznesen u dva dokumenta
o Ustaški ustav – 1932.
o Ustaška načela – 1933.
- organizacija stranke
o GUS – Glavni ustaški stan
o Stožer (vlada stožernik) – kotarevi
o Logor (vlada logornik) – općine
o Tabor (vlada tabornik) – nekoliko sela
- ustaška emigracija
o akcije – tzv. Lički ustanak 6/7. rujna 1932. – djelovanjem ustaške emigracije napadnuta postaja u Bušanima kraj Gospića
o prihvatna vojna središta u Rijeci i Zadru
o centri u Grazu, Beču, Mađarskoj, Italiji, Berlinu…
o ustaški listovi – Croatia Press, Nezavisna država Hrvatska, Ustaša…
7
Roko Rumora
Razdoblje Namjesništva
- knez Pavle nastavlja politiku bivšeg kralja o narodnom jedinstvu
o ipak, pušta Mačeka iz zatvora te obnavlja rad političkih stranaka
- Jeftićeva vlada
o 5. svibnja 1935. na izborima Mačekovu Udruženu opoziciju pobjeđuje Državna lista pod vodstvom Bogoljuba Jeftića
o izbore obilježilo skandalozno varanje i teroriziranje od strane Državne liste, no ipak su dobili puno više glasova
o nakon objave rezultata vlada nezadovoljstvo i nasilje – reagira čak i zagrebački nadbiskup Antun Bauer – izbori poništeni
- 1935. – 1939. – Stojadinovićev režim
o Milan Stojadinović osnova novu prorežimsku stranku – Jugoslavenska radikalna zajednica i s njom pobjeđuje
o stranka ima program radikalnog jugoslavenstva, a s vremenom dobiva i pronacistički karakter = fašizacija Jugoslavije
o osnivaju se četničke organizacije – SRNAO, ORJUNA, ZBOR – zelene košulje, fašistički pozdrav
o počinje postepeno okretanje osovini Rim-Berlin
- svibanj 1937. – brutalno ubojstvo mladeži iz Gospića koji su išli na neki prohrvatski koncert
8
Roko Rumora
GOSPODARSKO ZAPOSTAVLJANJE
- sputava se gospodarski razvoj Hrvatske dvaput većim porezima
- nejednak odnos Hrvata i Srba pri zapošljavanju, u prosvjeti, kulturi itd.
- kapital se uvijek preusmjeravao u Beograd
ISELJAVANJE HRVATA
- počinje masovno iseljavanje Hrvata od 1934. do 1939.
- u Europu – Belgija, Francuska – ali i u prekomorske zemlje – Južna Amerika, SAD, Australija
- iseljeno do 1939. oko 100 000 Hrvata
- osnivaju se prva iseljenička društva – 1926. nastaje Hrvatska bratska zajednica
Banovina Hrvatska
- prvi pregovori Stojadinović/Maček – siječanj 1937. u Brežicama
o Stojadinović se opako boji rata zbog ljutih hrvatskih separationista
o pregovori neuspješni jer srbijanske vlasti ne žele dati nikakvu autonomiju
- 25. ožujka 1937. – Beograd – ugovor između Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine Italije
o trgovačko-politički ugovori, a isposlovalo se i pomilovanje ustaša
o hrvatske ustaše emigranti se vraćaju doma, gdje ih se stavlja pod kontrolu
- suradnja hrvatske i srbijanske opozicije – listopad 1937. – Sporazum u Farkašiću
o SDK i udružena srbijanska opozicija (RS + DS + ZS)
o Maček i Pribičević dogovaraju se sa Jovanovićem, Davidovićem i Stojanovićem da je sadašnji ustav i poredak koma
- prosinac 1938. – novi izbori, novo varanje, nova pobjeda Državne liste
o započinje vlada Dragiše Cvetkovića koji radikalno mijenja vanjsku i unutrašnju politiku
- 26. kolovoza 1939. – Sporazum Cvetković-Maček
o vlada pod pritiskom Europe i Hrvata prihvaća Mačekove uvjete i stvara se Banovina Hrvatska
o udružene Savska i Primorska banovina, a sjedište je u Zagrebu
o pripojeni neki kotarevi iz drugih banovina – Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica
o ima određenu autonomiju – bana (ban postaje Ivan Šubašić), bansku vladu i sabor
o formira se nova vlada Kraljevine Jugoslavije – predsjednik Cvetković, podpredsjednik Maček
- ipak, ustašama to nije dovoljno te protestiraju za samostalnu Hrvatsku državnu
- u Srbiji su također ljuti te se stvara pokret Srbi na okup!