Vertikalni Transport Seminarski Rad

7/16/2019 Vertikalni Transport - Seminarski Rad
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za saobraćaj i komunikacije
Sarajevo
Semi narski rad iz predmeta:

"Vertikalni transport"
:
Tema
"Liftovi"
Predmetni nastavni k: Studenti :

Red.prof.dr. Abdulah Ahmić Mirela Čolak
Asistent: Sanela Hodžić
V. Asis. Ahmed Ahmić Šejla Mašić
Adnan Mević
Jasmin Zubić
Almir Ahmetović
Sarajevo, Oktobar 2010. Godine
http://slidepdf.com/reader/full/vertikalni-transport-seminarski-rad 1/27
Sadržaj
1. UVOD............................................................................................................................................. 2
2. Historijski razvoj liftova ................................................................................................................. 3

3. Pojam, definicija i podjela liftova ................................................................................................... 5
4. Sigurnost i atestiranje liftova ............................................................................................................... 8
4.1. Normalan rad lifta (rad u normalnim uslovima) .......................................................................... 9
4.2. Dizala bez strojarnice ................................................................................................................. 11
4.3. Pneumatski liftovi ...................................................................................................................... 11
4.4 Kabel liftovi ................................................................................................................................ 11
4.5. Hidraulični liftovi ....................................................................................................................... 12
4.6. Mine-shaft liftovi ....................................................................................................................... 12
4.7. Atestiranje liftova ....................................................................................................................... 13
5. Pogon liftova ................................................................................................................................. 14
5.1. Vučni liftovi .......................................................................................................................... 14
5.2. Hidraulični liftovi .................................................................................................................. 15
5.3. Penjajući liftovi ..................................................................................................................... 16
6. Ventilacija liftova ......................................................................................................................... 17
7. Upravljanje liftovima .................................................................................................................... 18
7.1. Interna kontrolna (upravljačka) ploča ................................................................................... 18
7.2. Kontrola (upravljanje) u ranijim liftovima ............................................................................ 19
7.3.
Vanjske kontrolne (upravljačke) ploče .................................................................................. 20
7.4.
Odredišni kontrolni (upravljački) sistem ............................................................................... 21
8. Specijalni ureĎaji – poseban način rada........................................................................................ 21
8.1. Zaštita za borbu protiv kriminala .......................................................................................... 21
8.2. Do vrha (Up peak) ................................................................................................................. 21
8.3. Down peak............................................................................................................................. 21
8.4. Sabbath service (SHO) .......................................................................................................... 22
8.5. Samostalna služba (ISC)........................................................................................................ 22
8.6. Inspekcijske službe (INS) ...................................................................................................... 22
8.7. Fire mod usluga (EFS)_Požar usluga .................................................................................... 22
8.8. Medical emergency/"CODE BLUE" service ........................................................................ 23
- Servis hitne medicinske pomoći- .................................................................................................... 23
8.9. Hitna snaga rada (EPR) ......................................................................................................... 23
8.9.1. VUČNI LIFTOVI .......................................................................................................... 24
8.9.2. HIDRAULIČNI LIFTOVI ............................................................................................ 24
9. Literatura ...................................................................................................................................... 25
10. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 26
1. UVOD
Zamislite pejzaže modernih gradova kada dizala ne bi postojala. Zgrade bi bile limitirane na
5 ili 6 katova. Većina konstrukcija 20. i 21. stoljeća bila bi nemoguća. Poslovne zgrade, hoteli
i apartmani na velikim visinama ne bi postojali u sadašnjoj formi. Ali, 1852. godine, jedan
čovjek promijenio je izgled gradova svijeta. To je bila godina kada je Elisha Graves Otis
izmislio sigurnosno dizalo, i time je omogućeno stvaranje modernog horizonta grada. Da bi se
dobila vrijednost tog unapreĎenja, uzmite u obzir da danas dizala prevoze ekvivalent sadašnje
svjetske populacije svakih 72 sata.
Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz stoljeća, čovječanstvo je

koristilo domišljate načine podizanja tereta. Najraniji liftovi koristili su čovjeka, životinje i
snagu vode za podizanje tereta. UreĎaji za podizanje koristili su te osnovne načine snage od
ranih poljoprivrednih društava do početka industrijske revolucije. Najzaslužniji za razvoj
liftova je svakako Elisha Otis. Po njemu je nazvana i kompanija Otis.
2. Historijski razvoj liftova

Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz stoljeća, čovječanstvo je
koristilo domišljate načine podizanja tereta. Najraniji liftovi koristili su čovjeka, životinje i
snagu vode za podizanje tereta. UreĎaji za podizanje koristili su te osnovne načine snage od
ranih poljoprivrednih društava do početka industrijske revolucije.
U staroj Grčkoj, Arhimed je razvio poboljšani ureĎaj za dizanje kontroliran pomoću užadi i
kolotura, pri čemu je uže za dizanje bilo namotano na bubanj s vitlom i polugama.
Do 80-e godine n.e. gladijatori i divlje životinje dizali su se primitivnim dizalicama do nivoa
arene u Rimskim koloseumima.
Srednjovjekovni zapisi sadrže razne crteže dizalica kojima su se podizali ljudi i zalihe na
izoliranu lokaciju. MeĎu najpoznatijima je okno u manastiru Sv. Barlaam u Grčkoj. Manastir
se nalazi na vrhu brda približno 61 metar (200 ft) iznad zemlje. Njegova dizalica, koja je
sadržavala košaru ili mrežu za teret bilo je j edino prijevozno sredstvo.
U samostanu
velikog na Magarac
koraka. Francuskoj obali, postavljena
je osiguravao je 1203.
potrebnu snagu godine
dizanja.dizalica
Teret sekoja je koristila
podizao pomoću kotač
užeta namotanog na veliki bubanj.
Do 18. stoljeća, za izradu dizala koristila se snaga stroja. Godine 1743. protu-utežni osobni
lift je naručen od strane Luja XV u Francuskoj za njegove osobne prostorije u Versaju. Do
1833., sistem koji koristi naizmjenične štapove za spuštanje i dizanje rudara u njemačkim
brdima Harz. Dizalo pokretano remenom zvanim «teagle» je postavljeno u Engleskoj tvornici
1835. godine. Prvi hidraulični industrijski lift pokretan vodenom parom pojavio se 1846.
godine. Kako su napredovali mehanizmi i strojarstvo, ureĎaji s drugim pogonskim sredstvima
su ubrzo uslijedili.
Unatoč tom napretku, jedan problem je i dalje nastavljao opterećivati dizala kao i dotada. Nije
postojao efektivan način sprječavanja padanja nosivog tereta ukoliko bi došlo do pucanja
užeta. Ta uvijek prisutna opasnost učinila je dizala rizičnim postrojenjem.
Godine 1852, Elisha Otis je radio kao glavni mehaničar Bedstead kompanije u Yonkers-u,
New York. Dobio je zadatak da konstruira teretno dizalo za prijevoz produkata kompanije.
Otis je bio upoznat sa pro blemima pucanja užadi i tražio je rješenje koje bio eliminiralo tu
opasnost.
Ko je bio Elisha Otis?
Elisha Graves Otis roĎen je 1811. godine na farmi u

Halifaxu, Vermontu. Dok je bio mlad isprobao je
nekoliko puteva u vezi svoje karijere ali sve je završilo s
ograničenim uspjehom. Ali 1952 -e godine došlo je do
preokreta kada je kao radnik Bedstead kompanija dobio
zadatak da konstruira teretno dizalo.
Odlučan u savladavanju velikih opasnosti u konstruiranju
dizala, neriješenih od najranijih dana, Otis je izumio
sigurnosnu kočnicu koja bi osigurala kabinu u oknu u
slučaju puknuća užeta. Tako je roĎeno prvo sigurnosno
dizalo. Slika 1. Elisha Otis
Shvatio je da je potrebna nekakva vrsta sigurnosne kočnice. Kočnica je morala funkcionirati

automatski tog trena kada bi uže puklo da bi spasila živote i opremu. Otis je eksperimentirao
postavljajući oprugu iznad platforme dizala. Tada je postavio zahvatne naprave na vodilice sa
svake strane voznog okna. Uže za podizanje je pričvršćeno za oprugu na takav način da težina
platforme vrši takvo naprezanje da se ne dodiruje sa zahvatnim napravama. Ukoliko bi došlo
do pucanja užeta, došlo
onemogućavajući daljnjibipad
do platforme.
rasterećenja
opruge i aktiviranja zahvatnih naprava,
U meĎuvremenu, financijski problemi su primorali Bedstead kompaniju da zatvori svoja
vrata. Otis je krenuo prema zapadu da bi sudjelovao u «zlatnoj groznici» kada je stigla
narudžba za dva «sigurnosna lifta» iz tvornice namještaja u New York -u. Dva radnika
tvornice namještaja su poginula kada je puklo uže dizalice te je tvornica željela spriječiti
daljnje tragedije.
Dvadesetog rujna 1853. godine Otis je otvorio svoj dućan u dijelu bankrotirane Bedstead
tvornice. Da bi promovirao svoj novi proizvod, Otis je odlučio prirediti dramatičnu
demonstraciju svog novog sigurnosnog lifta u «Crystal Palace» u New Yorku. U glavnoj
izložbenoj dvorani Otis je konstruirao kompletan sigurnosni lift sa vodilicama, zahvatnim
napravama, oprugom, platformom i strojem za dizanje. Otis je potpuno o pteretio uže sa
teretom. Kako se sakupilo mnoštvo ljudi, Otis se popeo na dizalo i naredio da se platforma
podigne na najvišu visinu.
Uže za dizanje presječeno je sjekirom. Ljudi su uzdahnuli. Ali prije nego što je platforma pala
sigurnosna opruga je zaustavila lift na mjestu dok je Otis uvjeravao zapanjenu publiku, «Sve
je sigurno, gospodo. Sve je sigurno».
Kako su korisnici počeli poistovjećivati kompaniju Otis sa sigurnosti, prodaja je od tog
vremena na dalje porasla.
Slika 2. Dijagram U.S. patenta za Otis uređaj koji je izazvao revoluciju u industriji dizala - prva
sigurnosna kočnica za dizala na svijetu. Od tog izuma, osnovni dizajn sigurnosne kočnice je ostao u
suštini nepromijenjen 4
Zgrade u velikim gradovima Amerike su se počele dizati iznad šest katova, koristeći prednost
novih povoljnosti koje su stigle s sigurnosnim dizalom.
Dana 23. ožujka 1857 godine u upotrebu je uvedeno prvo sigurnosno dizalo za putnike u
prodavaonici na križanju ulica Brodway i Broom u New Yorku. Dizalo je pokretala para
preko niza vratila i remena.
Kako je sigurnost i korisnost ranih dizala neprestano r asla, prostor na višim katovima zgrada
ubrzo je postao mnogo poželjniji, poništavajući dugotrajan trend u komercijalnom i
stambenom «lizingu». Do 1870., tvornica Otis Brothers je imala prirast prihoda od 1 milijun
US$. Nekoliko godina kasnije u upotrebi je bilo više od 2,000 Otis dizala.
Kompanija je nastavila svoj tehnološki razvoj. Godine 1878., Otis je predstavio hidraulično
dizalo koje je povećalo brzine do 244 metara (800 ft) po minuti. Te iste godine Otis je
postavio prvo hidraulično dizalo u ulici Brodway 155 u New Yorku. Kompanija je takoĎer
predstavila prvi upravljački sigurnosni sustav koji bi postepeno zaustavljao dizalo u opasnosti.
Godine 1989. Otis je ponovno predstavio novost –

direktno povezano električno dizalo. Taj električni
pužno -zupčasti ureĎaj je primarno korišten za prijevoz
robe. Kako su izraĎeni bolji rasporedi zupčanika, brzina
takvog dizala porasla je sa 30 na 120 metara (100 do
400 ft) po minuti. To je uvelo električno dizalo u zgrade
srednje visine za prijevoz putnika. Iako je nudilo mnogo
kompaktnije rješenje instalacije, još nije bilo dovoljno
brzo da bi se suprotstavilo hidrauličnim sistemima
pogonjenim parom u višim zgradama, ali velika
poboljšanja nisu bila daleko.
Prvi električni lift je izgraĎen od strane Werner von

Siemens 1880.godine,a sigurnost i brzina električnih
dizala su značajno poboljšana. Slika 3. Rana Otis dizala za
prijevoz putnika sa zahvatnom
Godine 1929, Clarence Conrad Crispen, sa Inclinator napravom, čeličnim sigurnosnim
Company of America, stvorio je prvi stambeni lift. okvirom i prstenom

3. Pojam, definicija i podjela liftova
Pod liftom se podrazumjeva naprava koja pomoću motorne snage vrši prevoz ljudi i transport
tereta, preko kabine odnosno platforme, koja je striktno odreĎena putanjom preko voĎice.
Postoji nekoliko podjela liftova, a osnovne podjele su:
Prema namjeni dijele se na:

Teretne
Putničke
Prema upotrebi u različitim zgradama:

Osobni liftovi
Bolnički liftovi
Fasadni liftovi
Teretni liftovi
Mali teretni liftovi
Lifovi posebne grupe.
-Osobni liftovi – isključivo služe za prevoz ljudi, sa pratnjom ili bez nje (lift - broj).
-Bolnički liftovi –služe za prevoz bolesnika i bolesničkih kreveta (brzina kretanja im
je <1 m/s).
-Teretni liftovi – služe za prevoz tereta sa pratnjom ili bez nje (brzina kretanja im
je < 1 m/s).
-Mali teretni liftovi – prevoze teret težine do 100kP.
-Liftovi za pranje fasada i prozora – izraĎeni kao specijalna konstrukcija sa
namjenom za rad na fasadi zgrade (ili prozora).
-Liftovi posebne grupe – graĎevinske dizalice koje služe za prenos materijala na
gradilištima, liftovi u rudarskim oknima, podovi za mijenjanje nivoa pozornica, na ratnim
brodovima, branama ..., te pokretni krovovi (pokretani motorom ili ručno), specijalne teretne
dizalice u industriji i garažama sa horizontalnim i vertikalnim transportom i drugo...
-Panoramski liftovi- Liftovi se danas sve više „oblače“ u stakleni oklop umjesto klasične
cigle ili betona. Ti panoramski liftovi idealni su za lokacije sa kojih se pruža divan pogled.
Shopping centri, hoteli i stambene zgrade najčešće danas ugraĎuju staklene liftove. Savijenim
staklo na takvom dizalu pruža izuzetan suvremeni detalj koji dominira objektom.
Pneumatski ili vakumski liftovi rade bez kablova i postavljaju se brže i lakše od njihovih
alternativa, jer se sastoje od jednostavnijih montažnih dijelova. Ovi liftovi su najčešće
providni i omogućuju putniku lijep pogled iz kabine. Kabina lifta se pravi od aluminijuma i
polikarbonata.
Radi sigurnosti potrebno je koristiti laminirana stakla koja osiguravaju da se u slučaju nesreće
neće doći do raspada staklene površine tj. nesreća.
Liftovi posebne grupe su:

- Specijalne teretne dizalice u industriji i garažama sa horizontalnim i vertikalnim
transportom
- Liftovi na ručni pogon

- Podovi za ispuštanje
podizanje spuštanjei brana
podizanje
nivoa na pozornicama i na ratnim brodovima kao i za
- Pokretni krovovi koji se otvaraju i zatvaraju na motorni pogon ili ručno
- GraĎevinske dizalice koje služe za prenos materijala na gradilištima
- Liftovi u rudarskim oknima
Prema brzini vožnje dijele se:
Sporohodne dizalice (brzine: V=1,0 m/sec),

Brzohodne dizalice (brzine: V=2,0 m/sec) i
Expres liftovi (brzine: V=10 m/sec).
Jedna od mogućih podjela liftova jeste prema načinu njihovog pogona i načinu izvedbe i to
na:
- Vučne liftove
- Hidrauilčne liftove
- Pneumatske ili vakumske liftove
- Penjajuće liftove
Osnovna podjela vučnih liftova je na:
- Vučne liftove sa stepenom prenosa i
- Vučne liftove bez stepena prenosa
Vučni liftovi sa stepenom prenosa se pokreću pomoću jednosmjernih ili naizmjeničnih

elektromotora. Ova postrojenja su generalno najbolje rješenje za prizemlje ili površinsku vuču
brzinama do 2.5 m/s
Vučni liftovi bez stepena prenosa su sklopovi sa veoma malim brojem obrtaja u minuti.
Ima ju elektromotore velikog obrtnog momenta, koji mogu biti jednosmjerni ili naizmjenični.
U ovom slučaju, pogonsko uže je direktno pričvršćeno za kotur koji se nalazi na osovini
motora.
Hidraulični liftovi proizvode se kao:
- putnički liftovi i
- teretni liftovi
Hidraulični liftovi razlikuju se prema vrsti pogona pa imamo dva slučaja:

- Hidraulični liftovi sa centralnim direktnim pogonom
- Hidraulični liftovi sa indirektnim pogonom
-
Hidraulični lift sa centralnim pogonom (ruksak lift) radi sa jednim hidrauličnim cilindrom
koji je vezan za gornji dio kabine. Ovaj sistem pogona služi za manje nosivosti do 1500 kg i
visine dizanja do 5 m. Brzina vožnje lifta kreće se do 0,7 m/s.
Hidraulični lift sa indirektnim pogonom (ruksak lift) mora da radi sa hvatačkim ureĎajem,

jer kao što je već rečeno, imamo indirektni proces dizanja. Ovo rješenje daje mogućnost veće
visine dizanja i mnogo se primjenjuje u stambenim zgradama. Visina dizanja je do 24m,
brzina dizanja od 0,08 m/s do 1,0 m/s, a maksimalna nosivost je do 1000 kg.
4. Sigurnost i atestiranje liftova

Liftovi su izgraĎeni sa nekoliko sigurnosnih sistema.
Prvi od njih su sama užad. Svako uže se izraĎuje od čelika, i to na način koji je već opisan u
prvom dijelu. Dakle, čelične žice upletene jedna oko druge. Sa ovakvom strukturom jedno uže
može držati i kabinu i kontrateg. MeĎutim, liftovi se izraĎuju sa nekoliko užadi (izmeĎu 4 i
8), tako da u slučaju kidanja jendog užeta, preostala užad će držati lift.
No, ako bi se sva užad pokidala, ili se desi da skliznu sa kotura, lifti bi pao na dno. Ali, liftovi
sa užadima imaju ugraĎen kočioni sistem, koji zahvata voĎicu i zaustavlja lift. Sigurnosni
sistemi se aktiviraju od strane regulatora, i to u slučaju da se lift kreće veoma brzo. Većina
sistema za regulaciju postavljaju se oko kotura, a smješteni su na vrhu lifta. Uže regulatora
prebačeno je preko kotura, i preko još jednog kotura koji se nalazi na dnu. Uže je takoĎe
povezano sa kabinom lifta, tako da se kreće kada lift ide gore dole. Kako kabina lifta ubr zava,
tako ubrzava i regulator. Na slijedećoj slici (sl.8.1.) prikazan je regulator.
Sl. 4.1. Regul ator
Sa slike je vidljivo, da je kotur opremljen sa dvije tzv. metalne ruke a koje rotiraju na
zavrtnjima. Metalne ruke su postavljene tako da se mogu lahko kretati naprijed nazad. Ali u
većini slučajeva nalaze se u stanju veoma velike gipkosti (odskočnosti). Kada se obrtni
moment povećava, tada centrifugalna sila potiskuje metalne ruke prema vani, potiskujući ih
ka opruzi. Ak o kabina lifta pada dovoljno brzo, centrifugalna sila će biti jaka toliko da će
potisnuti metalne ruke sve do vanjskih rubova regulatora. Rotirajući u ovoj poziciji,
nazubljeni krajevi metalnih ruku, zahvatit će kotur. Na ovaj način, regulator se zaustavlja.
Ali kada se kotur zaglavi (zakoči), tada užad regulatora izbacuju aktivatorski krak naviše. To
dovodi do pomicanja zglobne poluge, koja aktivira kočnice. U ovom slučaju poluga potiskuje
trouglasti sigurnosni sistem, koji se nalazi u stacionarnoj trougla stoj voĎici. Na taj način je
zaustavljen lift.
Lift takoĎe posjeduje elektromagnetne kočnice koje se uključuju kada lift stane.
Elektromagneti ostavljaju kočnice u otvorenom položaju, nego da ih zatvaraju. Sa ovakvim
dizajnom kočnice će automatski reagovati ukoliko lift izgubi napajanje. Liftovi pored ovog,
posjeduju još i AKS (automatski kočioni sistem) koji je smješten na vrhu i na dnu. U slučaju
da lift krene preko dozvoljenih granica gore ili dole, kočnice ga zaustavljaju. Ako sve ovo ne
8
uspije zaustaviti lift, i on počinje padati ka dnu, tada postoji još jedno sigurnosno rješenje koje
će vjerovatno spasiti putnike. To je sistem za apsorpciju udara (klip sa cilindrom koji je
ispunjen uljem). Ovaj ureĎaj je od velike koristi za lift.
4.1. Normalan rad lifta (rad u normalnim uslovima)

Mnogi moderni liftovi nadzirani su i kontrolisani od strane računara. Zadatak računara jeste
da proslijedi sve relevantne informacije o liftu, i na taj način pokrene motor, a koji potom
pokreće lift i upućuje ga na mjesto gdje je odreĎeno. Da bi ovo mogao učiniti, računar mora
znati najmanje tri stvari:
gdje putnici žele ići (na koji sprat, gore -dole)

gdje se nalazi svaki sprat


gdje se nalazi kabina lifta


Gdje putnici žele ići, je veoma jednostavno. Prekidači koji se nalaze unutar kabine lifta, i
prekidači koji se nalaze na svakom spratu, povezani su sa računarom. Kada se pritisne
prekidač, računar automatski prima zahtjev.
Postoji mnogo načina da se ustanovi gdje se kabina lifta nalazi. Za uobičajen sistem,
svjetlosni senzor ili magnetni senzor, koji se nalazi sa strane lifta, čita slijed rupa, koje se
nalaze na vertikalnoj traci unutar postrojenja. Računar diktira brzinu motora, tako da on
postepeno usporava prilikom dolaska do svakog sprata. Na ovaj način osigurana je sigurna i
ugodna vožnja za putnike.
U zgradi sa mnogo spratova računar mora imati neku vrstu strategije, kako bi se liftovi kretali
što efikasnije. Kod starijih sistem, strategija je bila da se izbjegne povratak po istom putu. To
znači, lift bi se kretao, recimo naviše, sve dok bi bilo ljudi koji bi željeli ići gore (naviše). Lift
će odgovoriti na zahtjev, da ide naniže, samo kad bude prevezao sve putnike koji idu naviše.
Ali, isto tako kad krene naniže, neće se vraćati gore, tj. naviše sve dok ne preveze putni ke
naniže. Ovakva vrsta strategije je dobra zbog toga što veoma brzo preveze putnike na željeni
sprat, ali je veoma nefleksibilna.
U novije vrijeme, kretanje lifta ovisi o saobraćaju putnika (gustoći). Računari, tačno znaju
koji sprat ima najviše zahtjeva, u kojem dijelu dana, i oni usmjeravaju lift ka tome spratu.
Kada se radi o više liftova u jednoj zgradi, tada se liftovi rasporeĎuju o ovisnosti od lokacije
na kojoj se nalaze. Još jedna stvar koja je veoma interesantna jeste ta da putnika na ulazu
odabir e na koji sprat želi ići, tako da računar uzimajući u obzir sve liftove i njihove lokacije,
pokazuje koji lift će najprije stići do željenog mjesta. Mnogi liftovi imaju ugraĎen senzor za
težinu koji se nalazi na dnu kabine. Ovaj senzor pokazuje računaru koliko je lift ispunjen. Ako
je kabina lifta blizu kapaciteta, računar neće dozvoliti primanje još putnika, ukoliko neki od
njih ne izaĎu. TakoĎe, ukoliko, je lift preopterećen, računar neće dozvoliti da se vrata zatvore,
sve dok se težina ne smanji do dozvoljene.
Šta se dešava ako se užad prekinu?
Kod liftova sa užadima, uže je spojeno sa kabinom sa jedne strane, i sa kontrategom sa druge
strane. Uže ili užad su prebačena preko kotura koji je povezan sa elektromotorom, tako da
kad se elektromotor pokreće, on pokreće kotur i užad. Funkcionisanje lifta je već poznato.
Poznati su nam i sistemi za zaustavljanje lifta. Ako ovi sistemi o kojima smo govorili ne
uspiju da zaustave lift postoji još jedno rješenje. Iako zrak koji se nalaze ispod lifta i frikcija
stvaraju mali otpor, ipak će se lift strmoglaviti na dno. MeĎutim, dvije stvari će ublažiti pad:
Prvo lift
pumpi za će kompresovati
biciklo. zrakpritisak
Dakle, ovaj na dnoćeprilikom pada, isto kao što cijev kompresuje zrak u
usporiti lift.
Drugo, mnogi liftovi imaju ugraĎen sistem za apsorpciju udara na dno, koji će tako ublažiti
pad. Na slijedećim slikama vidljivo je koji su to sigurnosni mehanizmi lifta. Na (slici 4.2.),
vidljivi su neki dijelovi lifta, i šta se dešava ako se užad prekinu.
sl.4.2. Pri kaz li ft a i pri ncip rada
Na slijedećoj slici (sl.4.3) prikazano je šta se dešava na sredini, odnosno kako reaguju
sigurnosni mehanizmi. Vidljivo je da su užad prekinuta.
sl.4.3. Pri kaz li fta na sredini
Ostaje još da vidimo šta se dešava na dnu lifta, u slučaju kidanja užadi. To je prikazano na
(slici 4.4.). Vidimo
mehanizam, koji će da se na dnu
u velikoj mjerinalazi system
ublažiti za apsorpciju
posljedice. udara. To je koristan sigurnosni
sl.4.4. Pri kaz li ft a na dnu 10
4.2. Dizala bez strojarnice
Ovaj revolucionarni sistem dizala bazira se na prvom velikom skoku u tehnologiji dizala u
skoro 100 godina. Prvenstveno dizajniran za zgrade izmeĎu 2 i 20 katova, ovaj sistem koristi
manju koloturu od konvencionalnog reduktorskog ili nereduktorskog dizala. Smanjena
veličina koloture, zajedno s rekonstruiranim motorom, omogućava stroju montažu unutar
samog voznog okna - eliminirajući potrebu za povećom strojarnicom na vrhu zgrade.
Otis dizala bez strojarnice koriste plosnate čelične remene prevučene poliuretanom umjesto
teških pletenih čeličnih kablova koji su standard u industriji od 1800. Remeni su široki oko 30
mm (1 inch) i debljina im je samo 3 mm (0,1 inch), približno su iste čvrstoće ka o i pleteni
čelični kablovi ali su mnogo izdržljiviji i
fleksibilniji.
Mala debljina remena omogućava korištenje manje koloture smanjujući prostor potreban za
stroj u voznom oknu.
U narednom dijelu ćemo objasniti neke od najznačajnijih sigurnosnih karakteristika četiri

vrste lifta i to: pneumatski, kabel, hidraulični i mine -shaft liftova.
4.3. Pneumatski liftovi
Pneumatski ili "vakuum" liftovi rade bez kablova i moguće ih je instalirati lakše i brže nego
drruge vrste liftova. TakoĎer, okna ove vrste liftova su izgraĎena od montažnih dijelova koja
su znatno uža nego okna liftova sa konvencionalnim načinom podizanja osovine. Korisniku je
tokom vremena korištenja lifta omogućen pogled na okolinu od 360°.
4.4 Kabel liftovi
Statistički gledano, liftovi su izuzetno bezbjedni. Njihova sigurnost je najveća u odnosu na

sigurnost drugih sistema transporta. 1998. godine izraĎena je naučna studija na osnovu koje je
procijenjeno da je od 12 miliona vožnji liftom, samo jedna vožnja je vožnja u liftu sa nekom
anomalijom, a velika većina ovih anomalija predstavljaju greške kao što je nezatvaranje vrata
lifta. Od početka praktične upotrebe lifta, nisu zabilježeni slučajevi u kojima je neko poginuo
usljed slobodnog pada lifta. MeĎutim, treba istači da lift prourokuje 20 do 30 smrtnih
slučajeva
ćemo još godišnje, koji suPrije
jedan primjer. rezultat nepažnje korisnika.
11. septembra desio se Da bi se
samo istakla
jedan sigurnost
slučaj lifta,sunavest
u kojem pukli
11
kablovi lifta. Samo pucanje kablova prouzrokovao je bombarder B-25 koji je udario u Empire
State Building. Tom prilikom je lift sa 75 sprata udario u dno okna teško povrijedivši jednu
osobu. U novije vrijeme jedini incident desio se 2007. godine u dječijoj bolnici u Seattle gde
je usljed pucanja kablova lift pao, ali je zbog sigu rnosnih kočnica ubrzo i zaustavljen . Iako Je
moguće (mada izuzetno rijetko) da kablovi lifta puknu, svi liftovi u moderno doba su
opremljeni
obično nos sašestnekoliko
ili osamsigurnosnih ureĎaja
kabl-dizalica, kojiJespriječavaju
od kojih slobodni
svaka u stanju padčitavo
da nosi lifta. Lift kabinu
opterećenje
lifta, plus dvadeset pet odsto više težine. Pored toga, u sam sistem ugraĎen je i ureĎaj koji će
zaustaviti kretanje lifta ukoliko detektuje da je prekoraćena maksimalna nosivost lifta. Samo
zaustavljanje obavlja se pomoću bakarnih kočnica. Ovaj ureĎaj projektovao je i dizajnirao
Otis.
4.5. Hidraulični liftovi
Protekli problemi sa ranim hidrauličnim liftovima namjenjen onima izgraĎenim prije

promjena koda u 1972. godini bili su predmet moguće katasrtofe. Prijašnji kod se sastojao iz
jednog donjeg hidrauličnog cilindra. U slučaju kvara cilindra, desio bi se nekontrolisani pad
lifta. Zbog nemogućnosti potpune provjere sistema bez opterećenja lifta, potrebno je otkloniti
klip da bi se izvršila provjera. Troškovi uklanjanja klipa su veliki i nije ekonomično ponovo
stavljati stari cilindar. Zato je neophodno da se zamjeni cilindar i instalira novi klip. Drugo
riješenje za zaštitu od eksplozija cilindara je da se instaliraju sigurnosni zračni jastu ci. To je
ureĎaj koji, u slučaju nekontrolisanog pada lifta vrši pritisak na cilindar i na taj način
zaustavlja vozilo.
Osim bezbjednosnih razloga za starije hidraulične liftove, postoji rizik od curenja

hidrauličkog ulja izvan sistema koje uzrokuje potencijalno zagaĎenje okoliša. Ovo Je dovelo
do uvoĎenja plastičnih kučišta oko cilindra koja se mogu redovno provjeravati.
Zadnje desetljeće novije inovacije su smanjile rizik od zakazivanja sistema i povećale
sigurnost istog.
4.6. Mine-shaft liftovi
Svakodnevno se vrše testiranja kablova koje nose ovu vrstu lifta . Metod podrazumjeva
destruktivno testiranje segmenata kabla. Krajevi oštećenih dijelova kabla se stavljaju u
kupolasti
mašinamakalup od cinka. Svaki
za istezanje,sve kraj segmenta
dok pritisak se zatim
ne naraste isteže umjere
do odreĎene velikim
na hidraulični m kabla
kojoj segmenti
pucaju. Na taj način se dobiju podaci o svim relevantnim pokazateljima sigurnosti lifta.
12
4.7. Atestiranje liftova
Postupak atestiranja liftova obavlja se tako što se atestiraju svi liftovi domaće proizvodnje kao
i liftovi iz uvoza. Kod obaveznog atestiranja liftova provjerava se tehnička dokumentacija,
pregleda cjelokupno postrojenje lifta i ispituju sljedeće karakteristike lifta: mjerenje
odstupanja unutrašnjosti kabine, unutrašnjosti voznoga okna, prilazi voznome oknu, mašinske
prostirije i mnoge druge radnje propisane pravilnikom.
Uz zahtjev za atestiranje lifta nadležnoj organizaciji za atestiranje se dostavlja još i:

a) naziv i sjedište podnosioca zahtjeva
b) tehnička dokumentacija
c) dokaz o ispitivanju regulatora brzine, hvatačkog ureĎaja, zabrave vrata voznog okna,
odbojnika, nosećih sredstava i zaštitne prostirke ispred električnih ureĎaja
d) izjave proizvoĎača o ispravnosti raznih ureĎaja u liftu
e) dokaz da je zavarivanje izvršeno u skaldu sa standardima
f) izjavu proizvodača da zidovi, pod i tavanica nisu izraĎeni od lakozapaljivog materijala
g) dokaz da lift ispunjaje ostale zahtjeve propisane pravilnokm o obaveznom atestiranju
lifova i dr.
Ako nema nedostataka, odnosno ako nema odstupanja od tehničke dokumentacije, ovlaštena
organizacije pristupa ispitivanju. Za lift za koji se ispitivanjem utvrdi da ispunjava propisane
uvjete nadležna organizacija izdaje atest, uz koji prilaže zapisnik o izvršenom pregledu i
izvještaj o ispitivanju. Atest se pri tome izdaje u 3 primjerka od kojih jedan ide vlasniku lifta,
drugi nadležnoj organizaciji za atestiranje liftoiva a treći zadržava organizacija koja je izvršila
proces atestiranja. Ukoliko se postupkom atestiranja utvrdi da neke karakteristike odstupaju
od karakteristika propisanim pravilnikom, nadležna organizacija za atestiranje odbija
izdavanje atesta dok se utvrĎeni nedostatci ne otklone. O otklanjanju nedostataka podnosilac
zahtjeva obavještava organizaciju za atestiranje u roku od 60 dana. Ovlaštena organizacija
tada vrši ponovno ispitivanje onih elemenata za koje se u prvom ispitivanju utvrdilo na nisu u
skladu sa propisima kao i onih elemenata čije su karakteristike mogle biti promjenjene
prilikom opravke elemenata čiji kvalitet prilikom prvobitnog ispitivanja nije zadovoljio.
Poslije ponovljenog ispitivanja atest se izdaje samo ako su ispunjeni propisani uvjeti. Atest
važi 10 godina. Atest prestaje važiti ako se promijene karakteristike kvaliteta atestiranog li fta
propisane pravilnikom. O izmjenama podnosilac zahtjeva je dužan obavijestiti organizaciju za
atestiranje radi ponovnog atestiranjna lifta. Lift za koji se izdaje atest ovlaštena organizacija
označava sa atestnom oznakom. Ova oznaka utiskuje se na samoljepljivu foliju koja se lijepi
na vidljivo mjesto
Saobraznost u mašinskomliftu
lifta atestiranom prostoru. Atestni
kontroliše se znak sadrži
jedanput slovnu inabrojnu
godišnje oznaku.
osnovu čega se atest
potvrĎuje ili povlači. Ovo testiranje vrši organizacija ovlaštena za obavljanje obaveznog
atestiranja koja je izdala atest.
Za atestiranje liftova nadležni državni organ za atestiranje može ovlastiti organizaciju
udruženog rada koja koja u pogledu opremljenosti i stručne kvalifikacije kadrova ispunj ava
ljsedeće uslova:
1) raspolaže odgovarajućom opremom i to:
- mjerač jačine svjetlosti
- zvukomjer – fonometar
- mjernom trakom, univerzalnim pomičnim mjerilom i mehaničkim mjerilima
- dinamometrom za mjerenje sile
- hronometrom za mjerenje vremena
13
- obrtomjerom, za mjerenje broja obrtaja

- megaometrom, odnosno odnosno mjerilom otpornosti izolacije
- omommetrom za mjernje otpornosti
- mjerilom električnog napona i struje
- voltmetrom
2) ima radnike za obavezno atestiranje, i to:
- jednog diplomiranog inžinjera mašinstav ili elektrotehnike sa najmanje 5 godina
radnog iskustva na poslovima ispitivanja liftova
- jednog diplomiranog inžinjera mašinastva ili elektrotehnike sa najmanje 3 godine
radnog iskustva
- jednog radnika sa srednjom stručnom spremom tehničkog smjera sa najmanje 3 godine
radnog iskustava u poslovima ispitivanja liftova
Organizacija koja ima ovlasti da vrši atestiranje liftova, obavlja postupak atestiranja u roku od
7 dana nakon prijema zahtjeva za atestiranje.
Da bismo znali kakav kvalitet ima lift koji je ugra Ďen u zgradu, potrebno je ispitati liftovsko
postrojenje.
Ovo ispitivanje sastoji se od :
 Popisa usvojenog tipa lifta za zgradu

 Ispitivanja liftovskih elemenata koje je vezano sa kvalitetom izrade i montaže
 Mjerenje liftovskog postrojenja
 Dijagrama
 Zaključaka
5. Pogon liftova
Liftove prema pogonu možemo podijeliti na:
1. Vučne liftove

2. Hidraulične liftove i
3. Penjajuće liftove
5.1. Vučni liftovi

Vučni liftovi sa stepenom prenosa se pokreću pomoću jednosmjernih ili naizmjeničnih
elektromotora. Ova postrojenja koriste pužni prenos da kontrolišu kretanje kabine lifta,
pomoću čeličnih vučnih užadi koja su prebačena preko koturova i pričvršćena za mjenjač
stepena prenosa koji se pokreće motorom velike brzine. Ova postrojenja su generalno najbolje
rješenje za prizemlje ili površinsku vuču brzinama do 2.5 m/s.
Vučni liftovi bez stepena prenosa su sklopovi sa veoma malim brojem obrtaja u minuti.
Koriste elektromotore velikog obrtnog momenta, koji mogu biti jednosmjerni ili naizmjenični.
U ovom slučaju, pogonsko uže je direktno pričvršćeno za kotur koji se nalazi na osovini
motora. Ovi liftovi mogu dostići brzine od 10 m/s pa i više. Kočnica je montirana izmeĎu
motora i mjenjača stepena prenosa i ima funkciju da zadržava lift na odreĎeno j poziciji.
Kočnice lifta obično finkcionišu na principu doboš kočnica i mehanički se aktiviraju pomoću
14
elastičnih opruga. Kočnice se deaktiviraju električnim

putem. U slučaju nestanka energije, kočnica se aktivira da bi
se spriječilo propadanje lifta.
U oba slučaja užad su na jednoj strani spojena sa kabinom

lifta, prebačena preko kotura koji se nalazi na vrhu
postrojenja i na drugoj strani zakačena za kontrateg što
smanjuje iznos energije potrebne za pomjeranje kabine.
Kontrateg je iste teži ne kao kabina lifta plus 40-50%
kapaciteta lifta. Drugim riječima kazano, k ada je kabina lifta
ispunjena odgovarajućim kapacitetom (40-50%) tada su
kontra-teg i kabina lifta u ravnoteži (u balansu). Svrha ovog
balansa (ravniteže) jeste u konzerviranju energije. Sa
jednakom težinom na obje strane kotura, potrebna je veoma
mala sila da poremeti taj balans u jednom ili drugom smjeru.
Balans održava skoro pa konstan nivo potencijalne energije
u sistemu. Koristeći potencijalnu energiju u kabini lifta
(puštajući ju pri tome da se spusti do dna), stvara se
potencijalna energija u kontrategu (kontrateg se podiže do
vrha). Isti proces se ponavlja pri kretanju lifta naviše. I lift i
kontrateg kližu, odnosno voĎeni su po voĎicama koje se
nalaze sa strane. VoĎice omogućavaju liftu i kontrategu
kretanje gore-dole, a takoĎer služe kao sigurnosni
mehanizam za zaustavljanje lifta.
Liftovi sa kretanjem većim od 30m imaju ugraĎene i tzv.

sistem kompenzacije, odnosno kompenzacione ureĎaje. To
je odvojeni set užadi ili lanac pričvršćen za dno kontratega i
za dno kabine lifta. Kompenzacioni omogućava mnogo
lakšu kontrolu lifta, jer se kompenzira višak težine sa jedne
ili sa druge strane kotura, kada su kabina ili kontrateg u
krajnjem gornjem, odnosno u krajnjem donje m položaju.
Ukoliko je u pitanju izvedba kompenacijskog sistema sa
setom užadi, tada je u kućištu iznad lifta potreban još jedan
kotur za njihovo voĎenje. A ako je, ipak, izvedba sa lancem,
Slika 5.1. Vučni lift onda se lanac vodi šipkom koja je namontirana izmeĎu
voĎica kontratega.
5.2. Hidraulični liftovi

Pogon kod hidrauličnih liftova se ostvaruje preko elektro-hidrauličnog pumpnog agregata,
ventilskog razvoda, cjevovoda, cilindra i klipa. Pumpni uraĎaj – elektomotor i hidraulična
pumpa, potopljena u rezervoar hidrauličnog ulja vrši potiskivanje hidrauličnog ulja preko
komandnog bloka, koji je cjevovodom vezan za hidraulični cilindar koji potiskuje klip
cilindra i tako vrši podizanje i spuštanje kabine.
15
Upotrebljavaju se za manje visine dizanja, obično do pet spratova i veću no sivost. Odlikuju se
mirnim radom i trajnošću. Brzina vožnje je manja od električnog lifta. Shodno svojoj namjeni
i brzina ovakvih dizala je nešto manja, te standardno iznosi 0,62 m/s, ali su moguće izvedbe s
većom brzinom.
1,2 Elektromotor i hidraulična pumpa

3 Rezervoar hidrauličnog ulja
4 Komandni blok
5 Uljni cjevovod
6 Hidraulični cilindar
7 Klip cilindar
8 Kabina lifta
9 Ventili za zatvaranje dovoda ulja
10 Manometar
11 Prelivni cjevovod
Slika 5.2. Dijelovi hidrauličnog lifta
5.3. Penjajući liftovi

Penjajući liftovi su, zapravo, samo-uzlazni liftovi sa vlastitim
pogonom. Pogon može biti na električni motor ili motor sa
sagorijevanjem. Ovi liftovi nalaze primjenu u raznim dalekovodima i
tornjevima zbog lakše dostupnosti njihovim d ijelovima radi
održavanja. Obično je njihova nosivost oko 100 kg dovoljno za jednu
osobu i potrebnu opremu za eventualne opravke i sl.
Slika 5.3. Penjajući lift u sklopu

svjetionika
16
6. Ventilacija liftova
Ventilacija može biti prirodna i vještačka. Prirodna ventilacija se izraĎuje tako što se na
kabini lifta ostave otvori veličine 1% od veličine poda, dok se vještačka ventilacija izvodi
pomoću Neke kabine dizala imaju klima ulazne i izlazne otvore u donjem i
gornjem ventilatora.
dijelu kabine. Na sl.6.1. imamo prikazan proces strujanja zraka kroz ureĎaj za
ventilaciju.
Sl.6.1. Uređaj za ventilaciju lifta
Na slici 6.2. imamo prikazano strujanje svježeg

zraka kroz kabinu lifta. TakoĎer su prikazani i
sklopovi ureĎaja za ventilaciju koji se sastoji od:
Izolirani savitljivi kanal za snabdjevanje


svježim zrakom
Preusmjerivač svježeg zraka

Osnovni dio ureĎaja za ventilaciju lifta


Povratni zračni poklopac za spajanje



 Povratni savitljivi kanal

 Mali termostat

 UreĎaj za kondenzaciju

 Crijeva ili slivnici
Sl.6.2. Prikaz strujanja zraka kroz
kabinu lifta
17
7. Upravljanje liftovima
7.1. Interna kontrolna (upravljačka) ploča
Ono što čini jedan tipičan, moderan putnički lift će biti u narednom dijelu teksta
uratko opisano.
Prostor za stajanje i ograde po pravilu treba imati bilo koji lift, dok nešto luksuznije
varijante liftova imaju i jastuk za sjedenje. Da bi se poboljšala ci rkulacija zraka i udobnost u
liftove se ugraĎuje električna navigacija i klima ureĎaji.
Svaki lift treba da ima poziv prekidač za biranje sprata. Neki od prekidača mogu biti
ključ prekidači (za kontrolu pristupa), a u neke liftove se ne može ući bez karti ce ili ako se ne
unese sigurnosna šifra - ili oboje. U SAD-u i drugim državama, prekidači i ikone su podešeni
tako da ih mogu koristiti i slijepe osobe, a mnogi liftovi sadrže i prekidače koji su pisani
Brajevim pismom.
Slika 7.1.
Na svakom liftu postoje vrata koja se ključaju na svakom spratu da bi se spriječio
nenamjeran pristup u lift. Vrata se otključavaju i zaključavaju pomoću mašine na samom vrhu
lifta. Kontrola vrata obezbjeĎuje da se vrata odmah zatvore ili ponovo otvore. Vrata se
otvaraju tako što ili budete prepoznati od strane senzora ili ih vi otvorite prekidačem koji se
nalazi pored vrata lifta. Inače, vrata se zatvaraju nakon odreĎenog vremena.
Na liftu može postojati i stop prekidač koji zaustavlja lift dok je u pokretu i često se
koristi da zadrži lift dok se utovara teret. Zadržavajući lift duže vrijeme može uzrokovati
aktiviranje alarma. Ovo je često ključan prekidač.
U liftu je neophodno postaviti alarmni gumb ili prekidač koji putnici mogu koristiti
ako su se zaglavili u liftu.
Neki liftovi mogu imati jednu ili više od sljedećih opcija:

Telefon u liftu koji mogu koristiti putnici koji su zarobljeni u liftu da bi pozvali

pomoć,
 Prekidač za zadržavanje: ovaj prekidač zadržava zatvaranje vrata lifta i koristan je za
utovar tereta ili bolničkih kreveta,
 Poništavanje poziva: poziv na sprat koji ste željeli možete promijeniti dvostrukim
klikom na prekidač,
 Ograničenje pristupa pomoću ključnih prekidača; REIF čitač, sigurnosna tipka,
hotelska kartica, itd,
18

 Druga vrata ili set vrata koja mogu poslužiti u različite svrhe,

 Sigurnosna kamera,

 Jednobojni zidovi ili zidna ogledala koja daju iluziju većeg prostora,

 Staklo koje pruža pogled u unutrašnjost zgrade ili pogled na ulicu.
Ostale kontrole koje uglavnom nisu dostupne javnosti su:

Vatrogasna služba,


 Prekidač da biste omogućili ili onemogućili pokretanje lifta,

 Inspektor prekidač koji u lift stavlja inspekciju,

 Priručnik kontrola gore/dole za lift tehničara,

 Nezavisna služba / ekskluzivni način koji će spriječiti automatsko odgovar anje na
pozive za željeni sprat i stiže samo na označeni sprat na ploči. Vrata bi trebala ostati
otvorena dok je lift zaustavljen na nekom spratu. Ovakav način se može koristiti za
privremeno prenošenje robe.
Polazni servisni način.

7.2. Kontrola (upravljanje) u ranijim liftovima
Neki stariji liftovi su se kontrolisali prekidačima tako što su se povlačila užad.

Sigurnosni ključevi osiguravaju da spoljašnja i unutrašnja vrata budu zatvorena prije
pokretanja lifta. Na slici 2 prikazan je priručnik prekidača upravljanja liftovima.
Raniji liftovi nisu imali automatsko zaustavljanje. Liftovi su radili pomoću operatera
lifta koristeći motorne kontrole. Kontrola se sastojala od cilindričnog kontejnera otprilike
veličine i oblika torte i radio je pomoću projektovanog regulatora. Ručno upravljani liftovi su
uglavnom bili redizajnirani ili zamijenjeni automatskom opremom 1950. Glavna iznimka su
teretni liftovi koji su danas samo kao zajednička kontrola ručnog i automatskog rada; pa čak i
kada su opremljeni automatskim kontrolama, često su upravljani od strane putnika kako bi se
osigurala učinkovitost.
Raniji automatski liftovi su koristili releje kao logička vrata da bi ih kontrolirali, a koji
su kasnije zamijenjeni mikroprocesorom krajem 1980-tih. Neki liftovi i dalje u svojoj funkciji
imaju ručnu kontrolu.
Slika 7.2.
19
7.3. Vanjske kontrolne (upravljačke) ploče

Liftovi su uglavnom kontrolisani spolja korištenjem prekidača gore/dole na svakom
zaustavljanju. Kada pritisnete dugme za odreĎeni sprat, lift stiže da pokupi putnike. Ako lift
ide u odreĎenom smjeru, odgovorit će na pozive u istom smjeru, osim ako nema više poziva
iz tog smjera.
Slika 7.3.
U grupi od dva ili više liftova, prekidači mogu biti povezani sa centralnim računarom,
tako da se mogu pokrenuti i zaustaviti zajedno. To je uraĎeno kako bi se osiguralo da samo
jedan poziv može biti u jednom trenutku.
Prekidači za pokretanje lifta mogu biti instalirani na prizemlju tako da se lift može
uključiti ili isključiti spolja.
U sistemu liftova, može se tražiti odreĎeni sprat a lift koji bude obaviješten ispunit će
taj zahtjev.
je
Algoritam li fta jednostavan algoritam po kome jedan lift može odlučiti gdje će se
zaustaviti, a može se prikazati kako slijedi:
 Nastaviti putovanje u istom pravcu dok su preostali zahtjevi u istom pravcu,

Ako nema više
ako postoje zahtjeva
zahtjevi u tom pravcu,
u suprotnom onda lift postane neaktivan ili promijen i pravac
smjeru.
Lift algoritam je našao primjenu u računarskim operativnim sistemima kao algoritam

za zakazivanje zahtjeva hard diska. Moderni liftovi koriste kompleksne heurističke algoritme
da odluče koji su sljedeći zahtjevi za uslugu.
20
7.4. Odredišni kontrolni (upravljačk i) sistem

Karakteristike nekih nebodera su odredište operativnih ploča gdje bi putnik
registrovao poziv na sprat prije ulaska u lift. Sistem bi im dopustio da znaju koji lift čekaju,
umjestoOn,
da se svako može
ukrca da
u sljedeći lift.dostupnost,
Na taj način, vrijeme ja se smanjuje.
putovantako
takoĎe, poboljša kao i mobilnost što oštećeni putnik
može unaprijed promijeniti svoju destinaciju.
Unutar lifta ne postoji potreba da se koriste bilo kakvi prekidači, oni su tu ali samo da
ukazuju mjesto zaustavljanja lifta.
Sistem je prvi razvio Schlinder Elevators kao Miconic 10. ProizvoĎači ovakvih
sistema tvrde da se prosječno vrijeme putovanja može smanjiti za 30%.
Postoje neki problemi sa sistemom, ali i to je predmet za igranje. Ponekad jedna osoba ulazi
koja daje destinaciju za veliku grupu ljudi koji idu na isti sprat. Dispečer algoritam obično
nije u stanju da u potpunosti zadovoljava varijacije, a putnici koji doĎu kasnije mogu pronaći
lift koji su čekali dok nije bio pun. TakoĎer, neka osoba povremeno može pritiskati prekidač,
za sprat na koji želi, više puta. Ovo je zajedničko za gore/dole prekidače, kada ljudi vjeruju da
to požuruje lift. Kako god, ovo će učiniti da lift čeka više ljudi i da će on prvo uslužiti ovu
jednu osobu.
8. Specijalni ureĎaji – poseban način rada
8.1. Zaštita za borbu protiv kriminala

Za borbu protiv kriminala zastita ce prisiliti svaki lift na unaprijed definirano slijetanje i
otvoriti svoja vrata. To omogucava recepcionar ili zastitar,prilikom slijetanja vizuelno
pregledava putnika. Lift se dakle zaustavlja jer prolazi kroz daljnje faze pregleda.
8.2. Do vrha (Up peak)
Up peak nacin rada se jos naziva i umjereno dolazni promet, namjenjen je za pruzanje
usluga tzv.brzih putnika koji ulaze u zgradu, obicno su to putnici koji idu ujutro rano na poso
ili za vrijeme rucka. Dizala se otpremaju jedan po jedan kad dosegnu unaprijed odredjeno
putnicko opterecenje ili kada su imali svoja vrata otvorena na duzi vremenski period. Zatim
ce biti otpremljen ljedeci lift,obicno imaju osvjetljenje,fenjer, i time ce podstaknuti putnike na
maximalno iskoristenje raspolozivih kapaciteta sustava lifta.
Za ove liftove se moze postaviti vremensko razdoblje izmedju polazaka lifta ili ga moze
pokrenuti putnik rucno.
8.3. Down peak
Tijekom down peak nacina dizalo se otpusti u grupi iz predvorja prema najvisem spratu,
nakon cega pocinje"trcanje" prema dolje,na poziv putnika koji zele da idu prema predvorju
zgrade odnosno zele da izadju iz zgrade. Kod njih se takodje moze postaviti vremensko
razdoblje ili ga moze pokrenuti putnik rucno.
21
8.4. Sabbath service (SHO)
Moze se prevesti kao "subota lift", on se moze naci u podrucjima u kojima preovladava
populacija židova ili u objektima za ugostiteljstvo židova. To je ritual koji prate neke
populacije a kojim je zabranjen rad elektricnih uredjaja. Dakle kada je na snazi subota lift ce
se automatski zaustaviti na svakom spratu i dopustiti ljudima da izadju bez da pritisnu ijednu
tipku i time se sprecava krsenje subote.
Ova usluga trosi znatnu kolicinu energije jer je konstantno u pokretu i staje na svakom spratu
bez obzira idete li prema dolje ili gore, i sam automatski otvara vrata bez da pritisnete ijednu
tipku, ali isto tako često zahtijeva servisiranje.
8.5. Samostalna služba (ISC)

Samostalna služba je poseban nacin usluge koji se moze naci na vecini liftova..Aktivira se
tipkom prekidaca unutar lifta ili na centraliziranoj upravljackoj ploci u predvorju. Kada se lift
nalazi u neovisnoj sluzbi tada vise ne reaguje na pozive u dvorani( npr. lift u banci promet ce
se preusmjeriti na drugi i dok se prevozi drugim liftom, taj lift ce ostati na spratu sa otvorenim
vratima, "dvorana" tipke su onemogucene i gumb "zatvoriti" se odrzava dok lift ponovo ne
pocne raditi.
Samostalna sluzba je veoma korisna za prevoz velikih roba ili pokretnih grupa ljudi izmedju
pojedinih etaža.
8.6. Inspekcijske službe (INS)

Inspekcija servis je dizajniran za pružanje pristupa inspekciji i odrzavanju lift mehanike.
Prvi put se aktivira pomocu tipke na prekidacu unutar lifta koje su obicno oznacene
kao"inspekcija" ili "car top". Kada se ta tipka aktivira lift ce prestati da se krece i svi pozivi ce
biti otkazani cak i oni sa invaliditetom, ti pozivi ce biti dodjeljeni drugim liftovima u grupi.
Lift sada mogu pokrenuti samo odgovarajuci lift prekidaci, obicno se nalaze na vrhu ili dnu
lifta. Pristup kljuć ce otkljucati vrata na spratu na kojem se nalazi lift i moci ce da se krece sa
smanjenom brzinom. Ova brzina moze biti negde u rasponu od 60% normalne radne brzine i
obicno je definirano lokalnim sigurnosnim kodovima.
8.7. Fire mod usluga (EFS)_Požar usluga

Ovisno o lokaciji lifta, požar usluga se razlikuje od države do države, od zemljee do zemlje.
Ova usluga obicno je podjeljenja na dva nacina: phase one i phase two(faza jedan i faza dva).
To su odvojeni nacini nu koje lift moze ici.
Faza jedan je nacin koji se aktivira uz pomoć odgovarajuceg senzora na dim ili topline u
zgradi. Nakon sto je aktiviran alarm lift ce automatski otici u prvoj fazi. Lift ce cekati neko
vrijeme a potom ce nastaviti da ide u nudging naćin da kaze svima da lift napusta sprat.
Nakon sto lift napusti sprat ovisno o tome gdje je alarm pokrenut lift ce da ode na sprat koji
se naziva "fire recall", medjutim ako je alarm pokrenut na tom spratu lift ce imati neki
22
alternativni sprat na kojem ce se zaustaviti. Kada se zaustavi otvara vrata i ne odgovara ni na

koje pozive, ni prem avrhu zgrade ni prema predvorju. Zatim ce se pritisnuti vatrogasna tipka.
Jedini nacin da se sve vrati u normalu jeste da se alarmi resetuju.
Fazajedva
način možezabiti
stvoren pokrenutatako
vatrogasce jedino pomocu
da oni mogukljuca
spasitiunutar
ljude lifta na upravljačkoj
iz zgrade u plamenu.ploći.
Kod Ovaj
faze
dva kljućni prekidač koji je smješten na COP ima tri položaja: off, on, i hold.....( isključeno-
uključeno- držite). Okretanjem faze na položaj ON- uključeno, vatrogasac omogučava liftu da
se pokrene. MeĎutim, kao sto je nacin kod neovisne sluzbe, lift nece reagovati na poziv osim
ako vatrogasac rucno gura ili ima tipka za zatvaranje vrata. Kada lift stigne na zeljeni sprat
nece otvoritii vrata ukoliko vatrogasac ne pritisne tipku za otvaranje vrata. To je u slucaju da
na tom spratu gori vatra i da vatrogasac moze osjetiti toplotu i tako zna da ne otvara vrata.
Vatrogasac mora drzati vrata sve dok se ona potpuno ne otvore. Ako iz bilo kojeg razloga
vatrogasac odluci napustiti lift on ce koristiti držac za tipku prekidaća tako da bude siguran da
ce lift ostati na tom spratu. U slucaj da se vatrogasac zeli vratiti na recall sprat on ce koristiti
tpku off-iskljuceno da bi zatvorio vrata lifta.
Vatrogasni servis je namjenjen samo za hitne slučajeve, iako se vatrogasne tipke mogu
kupiti i na eBuy i nekim drugim web stranicama. Samo obuč eni za to bi trebali koristiti ovu
tipku, ali ni to nije siguran nacin da pobjegne iz zgrade u plamenu.
8.8. Medical emergency/"CODE BLUE" service
- Servis hitne medicinske pomoći-
Hitne medicinske pomoći, CODE BLUE usluge, se obično nalaze u bolnicama. Ove usluge
omogućavaju da lift bude pozvan na bilo koji sprat za korištenje u hitnim situacijama. Svaki
s prat ima svoju tipku na prekidaču koja se naziva CODE BLUE i kada se aktivira reaguje onaj
lift koji može najbrže odgovoriti na poziv, putnici koji se nalaze u liftu ć e biti obavješteni
alarmom ili svjetlom da napuste lift odmah nakon sto se vrata otvore. Kada lift stigne na
željeni sprat parkirat će se sa otvorenim vratima i tipke će biti onemoguć ene za upotrebu zbog
spr ečavanja putnika da preuzmu kontrolu nad liftom. Medicinsko osoblje onda mora pritisnuti
tipku CODE BLUE unutar lifta odrediti sprat i zatvoriti vrata tipkom za zatvranje vrata. Lift
će zatim putovati non-stop na zadane spratove.
8.9. Hitna snaga rada (EPR)
Mnoge lift instalacije sada su značajan sustav hitne snage rada, koji omogućavaju
korištenje liftova u "blackout" situacijama i time pomaž u ljudima da ne ostanu zarobljeni u
liftovima.
23
8.9.1. VUČNI LIFTOVI
Kada se izgub vlast u sustavu vučnog lifta u početku ce doci do zastoja. Jedan po jedan
svaki lift ce se vratiti u predvorje zgrade otvoriti i zatvoriti svoja vrata, preostali putnici ce
vidjeti svjetlo indikatora ili cuti glas najave da ih informira da ce se lift vratiti u predvorje
uskoro. Nakon sto se svi liftovi vrate u predvorje, sustav ce automatski odabrati jedan ili vise
liftova koji ce se koristiti za normalno poslovanje a ostali ce se vratiti u sluzbu.
8.9.2. HIDRAULIČNI LIFTOVI
Kod hidrauličnih liftova hitna snaga rada ce dovesti lift na najblizi sprat otvoriti vrata i
pustiti putnike da izaĎu. Zatim, nakon podesivog vremena zatvara vrata i lift ostaje
neupotrebljiv sve do resetovanja. Zgrade kao sto su bolnice i domovi za njegu obicno skrate
velicinu generatora.
24
9. Literatura
1. Grupa autora – Nedžad Repčić, TRANSPORTNI UREĐAJI, IP “Svjetlost” d.d., Sarajevo
1998 godine
2. www.wikipedia.org
3. http://science.howstuffworks.com/transport/engines-equipment/elevator3.htm
4. www.gradimo.hr
5. www.europrost.com
25
10. ZAKLJUČAK
Liftovi, su danas postali integralni dio svjetskih gradova. Kako se razvijaju tehnologije
graĎenja, zatim sama tehnologija, razvijaju se i nove ideje. Osnovni zadatak proizvoĎača
liftova i njihovih inženjera je u predviĎanju budućnosti, fokusirajući resurse istraživanja na
svjetskoj razini i razvojnih timova u potrazi za novim rješenjima.
Ukoliko se vratimo unazad u historiju, i podsjetimo se kako je prvi lift izgledao, pa sve do
danas, uočljivo je da su postignuta velika tehnološka dostignuća u njegovom usavršavanju.
UnapreĎenja su postignuta u pogonu, brzini, sigurnosti. Nekad su liftovi bili bučni i nesigurni,
bez sigurnosnih mehanizama. Danas, su to mašine sa nečujnim motorima, velikih brzina
kretanja, sa dosta sigurnosnih sistema, koje smo već spomenuli u seminarskom radu. Liftovi,
danas predstavljaju nezaobilazne mašine kako za prevoz ljudi, tako i za prevoz tereta.
Savremene zgrade se ne mogu zamisliti bez liftova, koji postaju sve više neophodni. Iz toga
proizilazi i potreba za njihovim usavršavanjem još više. U ovom trenutku, primjenjuju se
najnovije tehnologije u pogledu računara I komunikacija na sve aspekta globalnih servisa.
TakoĎe se IProgrami
tehnologijom. nastavljaodržavanja,
modernizacija
koriste postojećih
sve prednostiinstalacija
inovacija najnovijom
u izvještajimadostupnom
podataka,
otklanjanju kvarova I pregledu opreme. Neprestano se teži novim inovacijama.
Dakle, iz svega ovoga slijedi i logično pitanje: Šta je budućnost liftova? Da li je budućnost
izgradnja I konstrukcija svemirskog lifta? Sada to predstavlja veliki izazov za vodeće
kompanije, koje se bave prozvodnjom liftova. Još uvijek niko nema odgovor kako bi to bilo
moguće izvesti, uprkos velikim tehničko-tehnološkim dostignućima. Ukoliko uzmemo per iod,
od konstrukcije prvog lifta do danas, i vidimo koliki je napredak postignut, možemo zamisliti
kada proĎe isti taj period, koliko će liftovi u budućnosti napredovati i kako će izgledati. Ipak,
nastavit će se konstruisati proizvodi koji će nositi ljude u budućnost.

Vertikalni Transport Seminarski Rad

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vertikalni Transport Seminarski Rad

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

7/16/2019 Vertikalni Transport - Seminarski Rad

Semi narski rad iz predmeta:

Predmetni nastavni k: Studenti :

Sarajevo, Oktobar 2010. Godine

Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz stoljeća, čovječanstvo je

2. Historijski razvoj liftova

Ko je bio Elisha Otis?

Elisha Graves Otis roĎen je 1811. godine na farmi u

Shvatio je da je potrebna nekakva vrsta sigurnosne kočnice. Kočnica je morala funkcionirati

Godine 1989. Otis je ponovno predstavio novost –

Prvi električni lift je izgraĎen od strane Werner von

Postoji nekoliko podjela liftova, a osnovne podjele su:

Prema namjeni dijele se na:

Prema upotrebi u različitim zgradama:

Liftovi posebne grupe su:

Prema brzini vožnje dijele se:

Sporohodne dizalice (brzine: V=1,0 m/sec),

Vučni liftovi sa stepenom prenosa se pokreću pomoću jednosmjernih ili naizmjeničnih

Hidraulični liftovi proizvode se kao:

Hidraulični liftovi razlikuju se prema vrsti pogona pa imamo dva slučaja:

Hidraulični lift sa indirektnim pogonom (ruksak lift) mora da radi sa hvatačkim ureĎajem,

4. Sigurnost i atestiranje liftova

Sl. 4.1. Regul ator

4.1. Normalan rad lifta (rad u normalnim uslovima)

gdje se nalazi svaki sprat

gdje se nalazi kabina lifta

Šta se dešava ako se užad prekinu?

sl.4.2. Pri kaz li ft a i pri ncip rada

sl.4.3. Pri kaz li fta na sredini

sl.4.4. Pri kaz li ft a na dnu 10

4.2. Dizala bez strojarnice

U narednom dijelu ćemo objasniti neke od najznačajnijih sigurnosnih karakteristika četiri

4.3. Pneumatski liftovi

4.4 Kabel liftovi

Statistički gledano, liftovi su izuzetno bezbjedni. Njihova sigurnost je najveća u odnosu na

4.5. Hidraulični liftovi

Protekli problemi sa ranim hidrauličnim liftovima namjenjen onima izgraĎenim prije

Osim bezbjednosnih razloga za starije hidraulične liftove, postoji rizik od curenja

4.6. Mine-shaft liftovi

4.7. Atestiranje liftova

Uz zahtjev za atestiranje lifta nadležnoj organizaciji za atestiranje se dostavlja još i:

- obrtomjerom, za mjerenje broja obrtaja

Ovo ispitivanje sastoji se od :

 Popisa usvojenog tipa lifta za zgradu

1. Vučne liftove

5.1. Vučni liftovi

elastičnih opruga. Kočnice se deaktiviraju električnim

U oba slučaja užad su na jednoj strani spojena sa kabinom

Liftovi sa kretanjem većim od 30m imaju ugraĎene i tzv.

5.2. Hidraulični liftovi

1,2 Elektromotor i hidraulična pumpa

Slika 5.2. Dijelovi hidrauličnog lifta

5.3. Penjajući liftovi

Slika 5.3. Penjajući lift u sklopu

Sl.6.1. Uređaj za ventilaciju lifta

Na slici 6.2. imamo prikazano strujanje svježeg

Izolirani savitljivi kanal za snabdjevanje

Osnovni dio ureĎaja za ventilaciju lifta

Povratni zračni poklopac za spajanje

7.1. Interna kontrolna (upravljačka) ploča

Neki liftovi mogu imati jednu ili više od sljedećih opcija:

Ostale kontrole koje uglavnom nisu dostupne javnosti su:

7.2. Kontrola (upravljanje) u ranijim liftovima