UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA:

Vertikalni transport
Tema Liftovi vueni elinom uadi
rada:

Predmetni
Doc.dr. Ahmed Ahmi
nastavnik:
Studenti:
Asistent: Badak Ilhana
Avdi Belma
Banji Edis
6971
Broj indeksa: 6977
7117
Usmjerenje: Cestovni saobraaj
Godina studija: Druga
Rezultat rada:

Datum: 27.02.2015., Sarajevo

Sadraj:

Uvod........................................................................................................................ 3
1. Definicija, podjela i dijelovi lifta................................................................................ 4
1.1. Rjeenje vjeanja kabine i kontratega........................................................7
1.2. Preimustvo lakom kabinom.....................................................................8
1.3. Kompenzacioni ureaji...............................................................................9
2. elina uad....................................................................................................... 10
2.1. Vrste elinih uadi............................................................................................ 11
3. Liftovi s elinom uadi......................................................................................... 14
4. Sigurnosni sistem................................................................................................. 16
5. Sporohodni liftovi............................................................................................ 18
5.1. Tanost zaustavljanja kabine u stanici i nain za njegovo postizanje.......19
5.2. Preporuljiva ubrzanja i usporenja lifta.....................................................19
6. Brzohodni liftovi.................................................................................................. 20
7. Expresni liftovi................................................................................................ 23
7.1. Pogonska maina s direktnom vuom ( rotor obre pogonsku uetnjau).......................24
7.2. Funkcionisanje.............................................................................................. 25
7.3. Maine i aparati............................................................................................. 26
7.4. Pogonska maina s direktnom vuom ( stator obre uetnjau)...................................27
8. Paternoster......................................................................................................... 28
9. Odravanje elinih uadi za liftove..........................................................................29
Zakljuak................................................................................................................. 31
Literatura................................................................................................................. 32
Popis slika................................................................................................................ 33

Uvod

2
Potreba za vertikalnim transportom je stara kao i civilizacija. Kroz vjekove ovjeanstvo je
koristilo domiljate naine podizanja tereta. Vertikalni transport slui za prevoz ljudi, ali
takoer i za prenos odnosno transport tereta. Meutim, vea panja se posveuje prijevozu
ljudi te mogunostima koje ovaj vid transporta prua po tom pitanju. Osnovu vertikalnog
transporta ine upravo liftovi, koji nisu toliko kompleksni ureaji ali ipak zahtijevaju odreeni
odnos i brigu od strane ljudi, odnosno osoba koje ga koriste i kojima slui svakodnevno.
Najzasluniji za razvoj liftova je Elisha Otis, po kome je nazvana i kompanija Otis. Otis
kompanija uspjeno i sigurno prevozi ljude ve 150 godina.

Kao rjeenje vertikalnog transporta primjenjivali su se elektrini te hidrauliki lift. Meutim,

ova postrojenja nisu imala sigurnosni ureaj, koji bi sprijeio pad kabine uslijed kidanja uadi
pod djelovanjem teine same kabine. Do poboljanja liftovskih postrojenja dolazi upotrebom
elinih uadi, ija se primjena i do danas zadrala.

Ovaj seminarski rad koncipiran je u nekoliko cjelina, te razmatra liftove s elinom uadi,
njihove osnovne djelove, karakteristike te nain na koji funkcioniu. Kao to je ranije
navedeno uvertira za samo postojanje ovih liftova jeste Otisov patent, koji je unio jednu novu
dimenziju u transport, te dotadanjem iskljuivo horizontalnom obliku odvijanja transporta
dodao i vertikalnu mogunost transporta robe i putnika.

To je saobraaju kao tehnologiji i neizbjenom faktoru u svim sferama ivota otvorilo nove
vidike i nova polja za nauna istraivanja i ispitivanja, te je pod svoje grane saobraaj uvrstio i
vertikalni transport i uinio ga vanom granom koja se po mnogo emu razlikuje od ostalih
saobraajnih grana.

1. Definicija, podjela i dijelovi lifta

3
U cilju to boljeg elaboriranja ovog rada nastojat emo ovu temu detaljno analizirati sa
tehnikog i informacijskog aspekta.

Prema definiciji lift je trajno ugraeno postrojenje za prevoz, koje opsluuje odreene stanice
koritenjem kabine, koja se kree izmeu najmanje dvije vrsto ugraene vertikalne ine
voice, ije mjere i konstrukcija omoguuju pristup ljudima ili utovar tereta. 1

Moemo ih podijeliti na sljedei nain:

Lini liftovi,
Bolniki liftovi,
Teretni liftovi,
Mali teretni liftovi,
Liftovi za pranje fasada i prozora i
Liftovi posebne grupe.

Liftovi su specifine konstrukcije dizalica za vertikalno i koso premjetanje osoba i tereta.

Nerazdvojiva je konstrukcija, ugraena bilo u stambenim zgradama, administrativno-
poslovnim ili u nekim industrijskim objektima, a namijenjen je za prevoz putnika, tereta,
vozila u viespratnim garaama, skladitima materijala, trgovinskim centrima i drugim
objektima. Takoe se liftovima obavlja prenoenje tereta u teretnim i putnikim avionima pri
obavljanju operacija utovara-istovara, brodovima, brodske i rijene flote i slino. Osim toga,
liftovima se opremaju savremene graevinske i rudarske maine.

Moe se zakljuiti da lift postaje jedno od najvanijih i najmasovnijih sredstava putnikog

transporta u velikim gradovima. Njegova primjena neprekidno raste, to je nesumnjivo u
funkciji sa objektivnom tendencijom ka poveanju spratnosti u graevinarstvu.

Pod nosivou lifta podrazumijeva se teina tereta ili ljudi koji se premjetaju. Kod osobnih
liftova nosivost se kree od 250 kg pa do 1500 kg pri brzinama kretanja od 0,5 do 1,5 m/s.

U specijalnim sluajevima (kod veoma visokih zgrada) brzina je i do 6 m/s. Nosivost teretnih
liftova je obino do 5000 kg, a brzine kretanja 0,15 do 1 m/s.

1 Mr. Sc. Ahmed Ahmi, Liftovi - skripta , Sarajevo 2010 god, str. 3.

4
Na narednoj slici je prikazan lift sa svojim osnovnim dijelovima, ija objanjenja su takoer
data u nastavku.

Osnovni dijelovi lifta su:

1. Pogonski ureaj
2. Kabina
3. Nosea uad ili lanci
4. Protivteg
5. Voice kabine
5p Voice protivtega

Slika 1. Lift sa elektrinim

pogonom

Pogonski ureaj ima zadatak da omogui kretanje kabine i njeno zaustavljanje na tano odreenim
mjestima (etaama). Sastoji se od:

o elektromotora,
o konice,
o reduktora i
o pogonskog kotura ili bubnja

5
 Slika 2. Pogonski ureaj lifta

Ukoliko kabina slui iskljuivo za prevoz tereta, moe biti ovjeena o jedno ue, dok se kabine
osobnih liftova obavezno vjeaju o najmanje dva ueta. Protivteg se ugrauje u cilju smanjenja
potrebne snage elektromotora. Njegova teina se odreuje iz uslova da je potrebna ista snaga
elektromotora ppri dizanju kabine sa punim teretom i sputanju prazne kabine.

Za voenje kabine i protivtega, pri njihovom kretanju, koriste se voice koje mogu biti profili
ili specijalne ine i postavljene su na zidove okna (ahta). Kabina lifta i protivteg imaju
najmanje po 4 (etiri) ureaja za voenje klizanjem ili kotrljanjem pri emu je uloga klizaa
da prenesu optereanja na voice lifta.

Kabina mora da posjeduje i hvataki ureaj. On djeluje pri vonji kabine nadolje i i zadatak
mu je automatsko zaustavljanje kabine na dole i nazivnim optereenjem u sluaju kidanja
ueta.

Slika 3. Hvataki ureaj

6
 1.1. Rjeenje vjeanja kabine i kontratega

Vua kabine moe se ostvariti na dva nivoa:

Preko doboa za namotavanje elinog ueta i

Preko frikcione veze

Dobo za namotavanje elinog ueta

To je prvi dinamiki pogonski ureaj liftova i isti se i do danas zadrao u primjeni. U ovakvom
sluaju nemamo klizanje elinog ueta koje se oko njega namotava pri sputanju ili podizanju
tereta. Vuu tereta ostvarujemo sa ili bez kontratega. Duina doboa zavisi od: visine dizanja
kabine, brzine dizanja, broja i prenika uadi. Dobo treba da je izraen iskljuivo od livenog
gvoa. Voenje elinog ueta ostvaruje se pomou zavojnih ljebova, lijevi i desni ljeb
(poto liftovi moraju imati najmanje dva ueta). Privrivanje elinog ueta za dobo se vri
tako to se pri livenju u zidu doboa ostavljaju sa strane otvori koji slue za vezivanje kraja
elinog ueta za dobo, koje se moe izvesti na vie naina. Npr. preko klema, kraj ueta se
provue kroz naznaeni otvor na dobou a zatim se u taj otvor stavlja odreeni klin. Pogonski
dobo ima svoje pozitivne i negativne karakteristike.

Prednost: Nema klizanja ueta te zbog toga imamo jednostavno vezivanje selektora sa
pogonom (selektor je ureaj koji automatski odreuje pravilan pravac kretanja kabine).

Nedostatak: Kod visokih zgrada i vee nosivosti lifta dobo mora da bude dugaak, to je
nepovoljno kako samoj njegovoj konstrukciji tako i odgovarajuem potrebnom prostoru u
mainskoj kui.

Poseban nedostatak doboa je kada kabina pree svoju krajnju granicu kretanja, a krajnji
iskljuiva ne iskljui dovodni napon, dobo tei da se i dalje obre, te dolazi do loma to
moe biti uzrok nesreama. Kao bolje rjeenje vue tereta upotrebljava se naprava sa
frikcionom vezom.

7
Frikciona veza

To je ustvari pogonska uetnjaa sa klinastim kanalima. Izrauje se od livenog gvoa (Firma

OTIS).Broj klinastih kanala je u zavisnosti od broja uadi (najmanji broj mora biti Zmin =
2) Veliina i oblik kanala zavise od nosivosti lifta i od specijalnog pritiska izmeu ueta i
klinastog kanala. Klinasti kanali ne smiju biti grubo obraeni, tj. obrada mora biti fina. Cijela
povrina kanala mora biti strogo homogena de ne bi dolo do oslabljenih mjesta usljed ne
homogenosti sastava liva. Prenik uetnjae zavisi od brzine vonje kabine i od prenika
elinog ueta, a ina od broja uadi i njihovog prenika.

1.2. Preimustvo lakom kabinom

Kada se govori o teini kabine, onda se podrazumjeva teina kabine plus teina cjelokupne
eline konstrukcije, tj. teina rama kabine je u zavisnosti od optereenja koje mora da nosi
kao i od njegovog raspona. Kako je teina kontratega u zavisnosti od zbira teine kabine i
teine rama kabine to se njegova teina sukcesivno poveava. Teina kontratega moe se
smanjivati i za 40 % od standardne teine. Ovakvim rjeenjem se postie sljedee:

nia cijena lifta,

jeftiniji transport,
primjena betonskih tegova.

Da bi dobili bolju vuu, broj ljebova na pogonskoj uetnjai kao i na pomonoj povea se
dva puta. elina uad se obavijaju jedanput oko pogonske a zatim oko pomone uetnjae,
potom se krajevi elinog ueta vezuju za kabinu i za kontrateg (na osnovu ovoga obuhvatni
ugao povean je za 1800).

Ovakvo se rjeenje najee primjenjuje kod expresnih liftova, gdje imamo najvee dinamiko
optereenje.

Kada se vri ispitivanje ispravnosti vue lifta potrebno je voditi rauna o klizanju uadi .
Dozvoljeno klizanje uadi izmeu klinastih kanala pri jednom ciklusu, uzima se od 2-10 mm.

8
 1.3. Kompenzacioni ureaji

Ovi ureaji slue da se kompenzira nepravilno prenoenje teine pri vui lifta. Pri veoj visini
dizanja, imamo uvjek i teinu tereta elinih uadi.

Izbacivanje ovakvog negativnog uticaja pri vui lifta moemo izvriti pomou dva naina i to:

1) Vezivanje ispod kabine i kontratega istim brojem i istim prenikom elinih uadi,
2) Vezivanje ispod kabine i kontratega elinim lancem koji je izraen od karika a kroz
njega povuen kanap od kudelje

Kod kompenzacionog ureaja postoji zatezni ureaj koji moe biti izraen sa jednom ili dvije
uetnjae.

Slika 4. Kompenzacioni ureaj

U samom ureaju nalazi se zatezni ureaj koji zatee donju elinu uad i dri ih pod stalnim
naponom (napon zatezanja). Oklop (2) ureaja je izraen od elinih profila i limova, a teg
od livenog gvoa i zatvoren zatitnim limom (3), koji titi da neki predmet ne padne na uad
i ovalne kanale te tako izazove mogue zaglavljivanje i ispadanje eline uadi. Uetnjaa (4)
se obre slobodno posredstvom kretanja eline uadi, a posredstvom napona od zatezanja
dolazi do podizanja uetnjae do odgovarajue visine. U ovom sklopu postoji i kontrolni
kontakt sa letvom (5) koji prekida struju linije upravljanja ako se elina uad olabave ili
prekinu.

9
 2. elina uad

Da bi mogli pravilno da obavljaju svoje radne funkcije veina transportnih sredstava imaju u
svom sklopu uad. To su neke vrste kranova, dizalica, iara, neke konstrukcije transportnih
trakam umjesto nosee konstrukcije imaju uad na kojima se nalazi konstrukcija trake-uzduni
nosai trake. Uad se najee prave od elika otpornosti na kidanje od 130 do 150 daN/mm,
koji se prilikom izrade termiki obrauje.

Pojedinane ice specijalnim mainama upredaju se u strukove, a ovi u uad. Srednji dio ueta
ini struk ueta i moe biti od elika, azbesta ili kudelje.

Ue sa srednjim strukom od elika je krue, a sa azbestnim vlaknom primjenjuju se na

ureajima koji rade pored pei sa visokom temperaturom. Primjenjuju se npr. na savijanje na
doboima sa vie slojeva ueta.

Razlikujemo unakrsno i istosmjerno pletena uad, a upredanje moe biti prosto ili paralelno.
Uad sa 6 strukova i sa 19 ili 37 ica se najee se primjenjuju za dizalice. Najee
primjenjivana uad su sa osnovnim tehnikim i radnim karakteristikama.

Specijalna uad izrauju se od ica razliitih prenika, ime se postie vea savitljivost,
trajnost i otpornost. Prilikom prelaska ueta preko kotura ili doboa elina uad u toku rada
postrojenja izloena su istezanju i savijanju a zbog svoga zavojnog konstrukcionog poloaja
napregnuta su i na uvijanje.

Na statiku otpornost ueta malo utie savijanje ueta. Ono utie na zamor materijala, usljed
ega nastupa kidanje pojedinih ica. Naprezanje na savijanje najvie zavisi od odnosa prenika
ueta i prenika doboa ili kotura preko kojeg se okree. Odnos D/d treba da se kree od 16 do
32 zavisno od vrste pogonskog mehanizma. Ue se mora paljivo pregledati i odravati u toku
njegovog rada. Ukoliko je ue oteeno potrebno ga je zamijeniti novim. O samom radu sa
uadima doneseni su tehniki propisi po kojim se mora organizirati rad, pregledi i odravanje
uadi.

10
2.1. Vrste elinih uadi

Uad se po konstrukciji mogu podijeliti na:

oZavojna uad

o Obina uad

o Specijalna uad

Zavojna uad predstavljaju najjednostavniju vrstu uadi koja se sastoji od jedne centralne ice
i est ili vie okolnih ica jednakog prenika uvrnutih oko centralne ice, u jednoj ili vie
slojeva Najee konstrukcije su: 1x3; 1x7; 1x12; 1x19; 1x25; 1x35; sa upotrebom u
automobilskoj industriji.

Slika 5. Zavojna uad konstrukcije 1x3; 1x7 i 1x19

Bitna odlika obine uadi je da se u njihovom sastavu nalazi smo jedna dimenzija ice, a samo
ue je sastavljeno od 6 ili 8 strukova. Najee konstrukcije su: 6x7; 6x19; 6x37; 6x12; 6x14;
itd. Upotrebljavaju se u mainskoj i graevinskoj industriji, ribarstvu, umarstvu itd.

Slika 6. Obina uad konstrukcije 6x37 i 8x37

11
U sastavu specijalne uadi pojavljuje se vie razliitih dimenzija ica gde je duina koraka u
svim sluajevima ista. Poto su u spoljnom sloju deblje ice, ova uad imaju veu otpornost na
trenje. Zbog toga se najee koriste u u uslovima gde je spoljno trenje izraeno.

Sil (Seale) kostrukcija

U prvom sloju se koriste ice tanjeg presjeka, a u drugom debljeg, gde je duina koraka ista.
Poto su u spoljnom sloju deblje ice, ova uad imaju veu otpornost na trenje. Zbog toga se
najee koriste u uslovima gdje je spoljno trenje izraeno.

Slika 7. Seale konstrukcija

Vorington (Warrington) konstrukcija

Unutranji sloj struka sastoji se od ica istog prenika, a spoljni od dvostruko veeg broja
naizmjenino poredanih debljih i tanjih ica. Sve ice u strukovima imaju isti korak.

Slika 8. Pokriveni Warrington

12
Filer (Fuller) konstrukcija

Zbog boljeg popunjavanja za ove konstukcije se koriste u unutranjem sloju tanje, tzv. filer
ice, koje uetu daju vei metalni presjek i vrstou ueta. Duina koraka u svim slojevima je
ista.

Nerotirajua uad "Herkules"

Ova uad imaju osobinu nerotiranja, pa se koriste tamo gdje je jedan kraj ueta slobodan tj.
kod razliitih kranova.

13
 3. Liftovi s elinom uadi

Moemo kazati, da je najpopularniji dizajn lifta, lift sa elinim uadima. Kod ove vrste
liftova, kabina lifta se podie i sputa uz pomo elinih uadi. Uad su spojena sa kabinom
lifta, i prebaena preko kotura koji se nalazi na vrhu postrojenja.

Slika 9. Prikaz lifta s elinom uadi

Osnovni dijelovi navedenog lifta:

1. Sitem za kontrolu
2. Elektromotor
3. Kotur

Kotur je povezan sa elektromotorom. Kada se elektromotor ukljui, sa jedne strane on podie

lift, dok sa druge strane on sputa lift. Kod liftova koji ne posjeduju zupanik elektromotor
rotira kotur direktno. Kod liftova koji posjeduju zupanik, elektromotor pokree (rotira) kolut
preko reda zupanika. Treba kazati da su kotur, elektromotor i sistem za kontrolu lifta
smjeteni u mainskoj kuici. Uad koja podiu lift sa druge strane vezana su za kontra-teg.

14
Kontra-teg je iste teine kao kabina lifta kada je ona popunjena 40% njenog prostora. Drugim
rijeima kazano, kada je kabina lifta ispunjena 40%, tada su kontra-teg i kabina lifta u
ravnotei (u balansu). Svrha ovog balansa (ravnotee) jeste u konzerviranju energije. Sa
jednakom teinom na obje strane kotura, potrebna je veoma mala sila da poremeti taj balans u
jednom ili drugom smjeru. Balans odrava skoro pa konstan nivo potencijalne energije u
sistemu. Koristei potencijalnu energiju u kabini lifta (putajui ju pri tome da se spusti do
dna), stvara se potencijalna energija u kontrategu (kontrateg se podie do vrha). Isti proces se
ponavlja pri kretanju lifta na gore. I lift i kontrateg kliu, odnosno voeni su po voicama koje
se nalaze sa strane. Voice omoguavaju liftu i kontrategu kretanje gore-dole, a takoer slue
kao sigurnosni mehanizam za zaustavljanje lifta.2 Liftovi sa elinim uadima viestruko su
upotrebljiviji i efikasniji od hidraulinih liftova. Uz to, oni posjeduju i vie sigurnosnih
mehanizama.

2 http://www.vertikalni-transporti.hr/

15
 4. Sigurnosni sistem

Liftovi su izgraeni sa nekoliko sigurnosnih sistema.

Prvi od njih su sama uad. Svako ue se izrauje od elika, i to na nain koji je ve opisan u
prvom dijelu. Dakle, eline ice upletene jedna oko druge. Sa ovakvom strukturom jedno ue
moe drati i kabinu i kontrateg. Meutim, liftovi se izrauju sa nekoliko uadi (izmeu 4 i 8),
tako da u sluaju kidanja jendog ueta, preostala uad e drati lift. No, ako bi se sva uad
pokidala, ili se desi da skliznu sa kotura, lifti bi pao na dno.

Ali, liftovi sa uadima imaju ugraen koioni sistem, koji zahvata voicu i zaustavlja lift.
Sigurnosni sistemi se aktiviraju od strane regulatora, i to u sluaju da se lift kree veoma brzo.
Veina sistema za regulaciju postavljaju se oko kotura, a smjeteni su na vrhu lifta. Ue
regulatora prebaeno je preko kotura, i preko jo jednog kotura koji se nalazi na dnu. Ue je
takoe povezano sa kabinom lifta, tako da se kree kada lift ide gore dole. Kako kabina lifta
ubrzava, tako ubrzava i regulator. Na sljedeoj prikazan je regulator.

Slika 10. Regulator

Sa slike je vidljivo, da je kotur opremljen sa dvije tzv. metalne ruke, a koje rotiraju na
zavrtnjima. Metalne ruke su postavljene tako da se mogu lahko kretati naprijed nazad.

16
Ali u veini sluajeva nalaze se u stanju veoma velike gipkosti (odskonosti). Kada se obrtni
moment poveava, tada centrifugalna sila potiskuje metalne ruke prema vani, potiskujui ih ka
opruzi.

Ako kabina lifta pada dovoljno brzo, centrifugalna sila e biti jaka toliko da e potisnuti
metalne ruke sve do vanjskih rubova regulatora. Rotirajui u ovoj poziciji, nazubljeni krajevi
metalnih ruku, zahvatit e kotur. Na ovaj nain, regulator se zaustavlja.

Ali kada se kotur zaglavi (zakoi), tada uad regulatora izbacuju aktivatorski krak navie. To
dovodi do pomicanja zglobne poluge, koja aktivira konice. U ovom sluaju poluga potiskuje
trouglasti sigurnosni sistem, koji se nalazi u stacionarnoj trouglastoj voici. Na taj nain je
zaustavljen lift.

Slika 11. Prikaz lifta i princip rada

Lift takoe posjeduje elektromagnetne konice koje se ukljuuju kada lift stane.
Elektromagneti ostavljaju konice u otvorenom poloaju, nego da ih zatvaraju. Sa ovakvim
dizajnom konice e automatski reagovati ukoliko lift izgubi napajanje. Liftovi pored ovog,
posjeduju jo i AKS (automatski koioni sistem) koji je smjeten na vrhu i na dnu. U sluaju
da lift krene preko dozvoljenih granica gore ili dole, konice ga zaustavljaju. Ako sve ovo ne
uspije zaustaviti lift, i on poinje padati ka dnu, tada postoji jo jedno sigurnosno reenje koje
e verovatno spasiti putnike. To je sistem za apsorpciju udara (klip sa cilindrom koji je
ispunjen uljem). Ovaj ureaj je od velike koristi za lift.

17
 5. Sporohodni liftovi

U ovu grupu spadaju osobni i teretni liftovi, bez obzira na broj osoba i nosivost, brzine V < 1,0
m/sec. Grade se sa: jednom brzinom vonje, dvije brzine vonje i sa pogonskom mainom sa
ureajima za finu regulaciju. Liftovi sa jednom brzinom vonje su brzine V < 0,8 m/sec.3

Kod ovih liftova dolazi do nepravilnog pristajanja kabine u stanici sa +/- 100 mm to
onemoguava pravilno odbravljivanje prilaznih vlada voznog okna i iziskuje due prilazne
zatitne limove kod pragova prilaznih vrata.

Oprema ovih liftova je u zavisnosti od: namjene, broja ukljuaka, brzine vonje.

Namjena zavisi od svrhe kojoj lift slui: kao osobni ili teretni; mjesta upotrebe: stambene
zgrade, ustanove, robne kue, hoteli, ...

Brzina vonje razliita je kod ovih liftova i zavisi od namjene i upotrebe istih.

Slika 12. Sporohodni lift

3 Prof.dr. Abdulah Ahmi, Pretovarna i transportna mehanizacija, Univerzitet u Sarajevu, 1996.

godine

18
 5.1. Tanost zaustavljanja kabine u stanici i nain za
njegovo postizanje

Veliina usporenja pri koenju zavisi ne samo od konog momenta nego i od veliine tereta
koji se nalazi u kabini kao i smjera kretanja kabine. Naime, kabina sa teretom usporava se bre
kada ide na gore a sporije u istom smjeru kretanja bez tereta, i obratno, pri koenju sa teretom
kabina koja se kree na dole, usporenje e joj biti manje.

Tanost zaustavljanja kabine naziva se polurazlika konih putanja kabine pri njenom kretanju
u jednom smjeru sa teretom i bez njega. Tanost zaustavljanja kabine pri kretanju na gore ili
na dole moe da bude razliita ali se u proraun uzima vea vrijednost korekcije. Kod liftova
sa jednom brzinom vonje koenje poinje punom brzinom, te je zato primjena ovakvih liftova
ograniena uslovima tanosti zaustavljanja.

Zaustavnu brzinu moemo izvesti na dva naina, i to:

sistemom sa elektrinom regulacijom i

sistemom sa mehanikom regulacijom.

5.2. Preporuljiva ubrzanja i usporenja lifta

Mala ubrzanja su nepovoljna, poto se tako znatno smanjuje kapacitet transporta lifta. To znai
da su poeljna velika ubrzanja ali i takvo pokretanje ima svoje nedostatke:

Negativan uticaj na organizam putnika,

Suvie klizanja elinih uadi po klinastim kanalima pogonske uetnjae (brzo troenje
frikcione veze uetnjae i uadi),
Izaziva dinamike udare kod rotacionih elemenata pogonske maine i smanjuje im
vijek trajanja.

19
 6. Brzohodni liftovi

Ovi liftovi idu brzinom do V < 2,0 m/sec. Po pogonskoj struji ovi se liftovi dijele na:

1) Liftovi sa pogonom na naizmjeninu struju:

Sa dvobrzinskim elektromotorom,
Sa sistemom pogona kaskadna veza,
Sa sistemom pogona Dynatron,
Sa sistemom regulacije pristajanja Ziehl-Rapid.
2) Liftovi sa pogonom na istosmjernu struju:
Sistem - Vard-Leonard.

Slika 13. Brzohodni lift

20
Sistem kaskadne veze

Ovdje su predviena dva elektromotora M1 i M2, pri emu je M1 asinhroni kratkospojeni

motor a M2 je sinhroni sa prstenovima. Stator M1 vezan je za rotor M2 preko kliznih
prstenova. Pri normalnoj vonji kontaktor S je ukopan tako da su M1 i reostat AW kratko
spojeni. Ovo rjeenje je dala firma indler.

Dynatron sistem

Firma indler dala je rjeenje koje se primjenjuje prvenstveno kod brzohodnih liftova, do
Vn = 1,75 m/sec a sastoji se iz sljedeih dijelova:

EK elektrina konica, Mpogonski elektromotor,

KM koni elektromotori, TG tahogenerator,

MP magnetski zastor, F fotoelije,

G kontrateg, PL perforirani lim,

DV dava, PRP predpojaiva,

PSn pojaiva snage, PJ sklopka,

Otrb relej, K kabina.

Lift pokree asinhroni trofazni elektromotor sa dvije grupe polova, kao estopolni i
etvoropolni, sa dvije sinhrone brzine.

Odlike sistema Dynatron:

Siguran je pri radu i upotrebljava se kod svih vrsta liftova V = 1-2 m/sec,
Daje vrlo dobar kvalitet vonje,
Osim klasinog kopirnog ureaja sadri i modernu elektroniku (tampane ploice).

21
Sistem za podeavanje finog pristajanja pomou naprave Ziehl-Rapid

Ova naprava se upotrebljava kako kod sporohodnih tako i kod brzohodnih liftova.

To znai da ima primjenu i kod elektromotora sa:

konstantnim brojem obrtaja (n = const.) sa jednom grupom polova i sa dvije grupe,

broja obrtaja n1 / n2 sa dvije grupe polova.

Problem kod liftova predstavlja usporenje i pristajanje pri raznim optereenjem kabine, kao i
pri kretanju kabine nagore i nadole. Ovaj sistem je projektovan da obezbjedi da putanja kabine
bude uvjek jednaka pri bilo kojoj vrsti, tj. nainu kretanja kabine (optereena / prazna, pri
ubrzanju / koenju / nominalnoj brzini).

Liftovi sa pogonom sistema Vard Leonard

Ovo rjeenje radi se sa pogonskom mainom koja je izraena kao puasti reduktor i sa
direktnom vuom. U sastavu ovog pogona nalazi se generatoska grupa sa pomonim ureajem
koji stvaraju istosmjernu struju koja napaja preko sklopki za odgovarajui program rada
pogonski elektromotor istosmjerne struje.

TAC sistem

Za vee brzine ovaj sistem je upotrebljiv, ali poto radi na puni prenosnik, vee brzine se
izbjegavaju. Ovaj sistem ima sljedee elemente:

1. puni reduktor klasinog tipa, sa postavljenim puom ispod punog kola i sa svim
ostalim elementima koji ine sklop pogonske maine,
2. pogonski motor koji radi kao asinhroni trofazni elektromotor sa dvije grupe polova, tj.
sa dva broja obrtaja motora,
3. otkoni ureaj koji radi na istosmjernu struju,
4. tahodinamo istosmjerne struje koji je vezan preko prenosnika za pogonsku mainu,
5. upravljaka grupa za finu regulaciju kretanja lifta.

22
 7. Expresni liftovi

Kod visokih zgrada u kojima se zahtjeva vea brzina vonje V > 2 m/sec, koriste se pogonske
maine bez punog reduktora, tj. pogonska maina sa direktnom vuom. Brzina vonje kabine
kree se i preko V > 6 m/sec. Liftovi vee brzine (V > 2 m/sec) ne mogu u svom sklopu imati
pogonsku mainu sa punim reduktorom iz sljedeih razloga:

poveava umove i vibracije,

manji vijek trajanja,
manji stepen iskoritenja,
vea pogonska snaga i
vei utroak.4

Pogonske maine sa direktnom vuom projektovane su tako da u svom sklopu imaju pogonski
elektromotor koji radi na istosmjernu struju. Na istoj osovini rotora elektromotora nalazi se
kono kolo kao i vuna uetnjaa.

Slika 14. Expresni lift

4 Prof.dr. Abdulah Ahmi, Pretovarna i transportna mehanizacija, Univerzitet u Sarajevu, 1996.

Godine

23
Glavne karakteristike pogonske maine sa direktnim prenosom su:

veliki stepen iskoritenja,

periferna brzina rotora je takva da u odnosu na gustinu struje daje mogunost da u
datom momentu dobije rezervnu snagu,
moe da radi po programu brzine pri razliitim uslovima optereenja.

Pogonske maine rade sa dva konstruktivna rjeenja:

1. rotor obre pogonsku uetnjau,

2. rotor stoji a stator se obre zajedno sa pogonskom uetnjaom.

7.1. Pogonska maina s direktnom vuom ( rotor obre pogonsku uetnjau)

Mainska kuica se izrauje u dva sprata, a u pogodnim sluajevima na jedna sprat. U gornjem
dijelu mainske kuice nalazi se pogonska maina sa elektro grupom i kopirnim ureajem a u
donjem dijelu se nalaze pomona uetnjaa i regulator brzine. A u voznom oknu imamo
normalnu liftovsku opremu.

Pogonska maina

Postoji vie tipova pogonskih maina sa direktnom vuom. Mi emo posmatrati pogonsku
maina sa direktnom vuom gdje se koenje vri po unutarnjem obodu konog kola. Koni
ureaj se nalazi u unutarnjem livenom dijelu konog kola i pogonske uetnjae (7), koni
magnet (3) koji se nalazi na svom postolju i vezan je za stub leita (4) radi na istosmjernu
struju i vri otkoivanje preko kinematskog rjeenja poluge (5) sa ostalim polugama. Opruge
za koenje se sabijaju a kone poluge sa konim papuama (8) se luno pomjeraju i
ponitavaju silu koenja.

Kono kolo sa pogonskom uetnjaom se tada slobodno okree. U sastavu expres lifta nalazi
se pogonska elektro-grupa koja napaja istosmjernom strujom pogonsku mainu.

24
 7.2. Funkcionisanje

Kada liftovsko postrojenje miruje i kada se da signal spoljnom pozivu sa neke stanice, motor
za pokretanje generatora istosmjerne struje vri rad u prvoj fazi a vrata kabine i spoljna vrata
se otvaraju. Dok se vrata jo otvaraju automatski asinhroni motor za pokretanje generatora se
prikopava i tada se motor obre. Tada generator moe da ostvari napon za vuni motor.

Putnik ulazi u kabinu i pritisne dugme na registar kutiji za eljenu stanicu i kabina kree sa
zadatkom da se dobije to manje polazno ubrzanje. Kada se polja motora i generatora sigurno
ukljue, konica poinje da se odkauje uz postepeno dejstvo. Zatim se brzina automatski
kontrolira i odrava na njenoj normalnoj vrijednosti, neovisno od optereenja u kabini. Uz
pogonsku mainu postavlja se pomoni ventilator zbog termikog optereenja pogona a
ukopava se kada temperatura namotaja pree t = 600 C. U prednjem planu maine nalazi se
ureaj za runo pomjeranje kabine u sluaju kvara. Tranzitronska grupa se primjenjuje kod
expres i brzohodnih liftova i naziva se Transitronic - D, Transitronic - G.5

5 http://www.scribd.com/doc/23557260/liftovi#scribd

25
 7.3. Maine i aparati

Tranzitronski pogon se sastoji od:

motor za dizanje,
generator,
pogonski motor obrtne struje,
budilica,
tahometarski dinamo,
mjera tereta.

Predajnik eljene vrijednosti se sastoji od:

motora za podeavanje,
potenciometra eljene vrijednosti.

Magnetni pojaiva mree se sastoji od:

mree za brzinu,
mree za stabilizaciju.

Diferencijalne vrijednosti tranzitronskog pojaivaa koji se sastoji od:

predpojaivaa i
stepena snage.

7.4. Pogonska maina s direktnom vuom ( stator obre uetnjau)

26
Pogonski elektromotor radi na istosmjernu struju, obre stator (1) na kome se nalazi prsten sa
obraenim klinastim kanalima za elino ue, a to predstavlja pogonsku uetnjau (2),
pogonski napon istosmjerne struje dobija kroz uplju glavnu osovinu (3) koja se ne obre i
koja je klinovima (4) osigurana protiv obrtanja. Koni ureaj radi sa elektromagnetnom
konicom (5) za istosmjernu struju. Kone papue (6) vre koenje po unutranjem dobou
(7). Kinematika koenja se izvodi preko zglobova i poluga, potiskivanjem preko opruga (8)
koje su oslonjene na postolje leita (9). Cijeli sistem je rijeen jer je oslonjen u dvije take (9)
i (10), gdje je pogonska uetnjaa postavljena blizu glavnog nosaa (9). Pogonska maina je sa
svoja dva leita (9) i (10) postavljena na eline nosae i to kao varena konstrukcija.6

Slika 15. Pogonska maina s direktnom vuom

8. Paternoster

6 http://tehnika.page.tl/Pogonske-i-radne-ma%26%23353%3Bine.htm

27
Paternoster ili paternoster lift je putniki lift koji se sastoji od lanca otvorenih odjeljaka (svaki
obino dizajniran za dvije osobe) koji se polako kreu u petlji gore i dole unutar zgrade bez
zaustavljanja. Putnici mogu izai ili ui na spratu koji ele. Zbog sigurnosti, mnogo ovih
liftova je zatvoreno. Najvei od njih se nalazi u Tornju umjetnosti na sceuilistu u Sheffieldu,
koji je ujedno I najvei univerzitet u vlasnitvu u Velikoj Britaniji. Peter Ellis je napravio prvo
dizalo koji se moze opisati kao paternoster lift u Oriel komorama u Liverpulu 1868.

Nakon toga, izgraen je 1884. od strane Dartford, paternoster, gdje je paternoster bio slian
brojanici koja se koristi kao pomo u molitvi (Paternoster- Oce nas). Paternosteri su bili
popularni u cijeloj prvoj polovini 20. stoljea jer su mogli nositi vise putnika nego obina
dizala. Bili su ei u kontinentalnoj Evropi, posebno u javnim zgradama, nego u Velikoj
Britaniji. Prilino su spori liftovi, obino idu na oko 0,3m u sekundi. Izgradnja novih
paternostera vie nije dozvoljena u mnogim zemljama zbog visokog rizika od nesrea. U 2012.
je jedan 81-godisnji mukarac poginuo kada je pao u osovinu paternostera u Hagu. Stari ljudi,
osobe sa invaliditetom i djeca su najvie u opasnosti. U aprilu 2006. Hitachi je najavio
planove za moderan paternoster lift. Paternoster se primjenjuje za manje visine dizanja,
maksimalno do 30m jer je kod njega brzina dizanja do 0,3m/sek. Princip paternostera (slika
13.) je u tome to se grupa kabina kree sa jedne strane ulaza u smjeru nagore, a sa druge
strane nadole, kruno u beskrajnom lancu. Preko lananog sistema kabine su vezane I to tako
da je jedan kraj prednjeg dijela kabine vezan za jedan lananik, a drugi kraj zadnjeg dijela
kabine za drugi lananik.

Slika 16. Shema paternoster lifta

28
 9. Odravanje elinih uadi za liftove

Sva elina uad koja se koriste na liftovima moraju biti redovno kontrolisana, jesu li
podjednako zategnuta, ima li na njima dovoljno maziva. Naime radni vijek isuene uadi se
moe smanjiti i do 50%. Tako moe malo uloenog vremena i novaca za odravanje namazane
uadi osjetno produiti njihov radni vijek.

Za liftove u voznom oknu se veinom koriste uad sa jezgrom od prirodnih ili vjetakih
vlakana. Jezgro takve uadi preuzima funkciju rezervoara za zadravanje maziva i namazano
je ve u procesu proizvodnje ueta. Ali koliina maziva u jezgru nije dovoljna za cijeli ivotni
vijek ueta, zato preporuujemo povremeno mazanje ueta.

Koliinu maziva u uetu moemo kontrolisati tako to po njemu povuemo istu bijelu krpu.
Ukoliko na krpi ostaju masni tragovi fleke, onda je koliina maziva u uetu jo uvijek
dovoljna. Neki proizvoai uadi kao osnovu preporuuju mazanje u redovnim vremenskim
intervalima: na primjer, svakih 6 mjeseci ili svakih 25.000 ukljuivanja lifta Puno bolje je,
ako serviser prilikom redovnih periodinih pregleda lifta gore pomenutom metodom sam
ocjeni kada je vrijeme za mazanje uadi. Jedna od stvari koju postiemo redovnim mazanjem
uadi je sprijeavanje hranja uadi u sredini njihovoj unutranjosti. Ukoliko ue pone
hrati u sredini taj proces ne moemo vie zaustaviti. U sluaju manjeg hranja moemo
dodavanjem maziva samo usporiti proces, ali stanje ne moemo popraviti povratiti ue u
prvobitno stanje.

Pri upotrebi tekuih maziva moemo se posluiti etkicom ili valjkom za mazanje. Maziva u
spreju se koriste samo za mazanje manjih duina uadi. U svakom sluaju moramo nanijeti
manju koliinu maziva, a lift mora zatim napraviti nekoliko vonji od najnie ka najvioj
stanici i natrag. Pri tom moramo paziti da u kanalima uetnjaa ne dolazi do proklizavanja
uadi. Prema potrebi moemo dodatno mazati uad na mjestima gdje je to potrebno.

Ukoliko elimo provjeriti da li je ue ravnomjerno i pravilno namazano moemo po

zavrenom mazanju uraditi tako to lift poaljemo iz najnie stanice u najviu i pritom
vizuelno kontroliemo ue, da je svuda jednake boje i bez uljnih fleka.

29
Preporuljivo je mazanje uadi obaviti tokom hladnijih dana jer u suprotnom mazivo moe
prebrzo ispariti.

Viskozitet maziva ne smije biti prenizak, mora biti dovoljan da mazivo prodre do jezgra
ueta. Prilikom mazanja nije preporueno koristiti maziva za mazanje uadi kranskih dizalica,
jer su to maziva namenjena spoljanjoj upotrebi (izloenih vremenskim neprilikama) i moe
zbog njih doi do proklizavanja uadi u kanalima. Najbolja maziva su ona koja su razrijeena
topljivima koja se nikada sasvim ne osue. Ulja za hidrauline sisteme reduktorska ulja takoe
ne odgovaraju za mazanje uadi kao ni ulja sa dodatkom teflona ili Molidbenovog disulfida
(MOS2), jer postoji opasnost proklizavanja uadi u kanalima uetnjae. Uad hidraulinih
liftova i uad za kompenzaciju mogu biti vie namazana, jer kod njih proklizavanje u kanalima
uetnjaa nije vano. Za liftove kod kojih je uad izloena spoljanjim uticajima moramo
koristiti maziva otporna na ispiranje vodom. U takvim sluajevima koristimo posebna maziva,
odgovarajua vremenskim neprilikama.

Slika 17. Neka od elinih uadi

Neka sredstva za mazanje uadi i njihovi proizvoai: DRAKA WR-Drakalube, ELASKON-

Elaskon 30, SHELL -Malleus GL 95, DRAKO- Drakolube.

30
Zakljuak

Liftovi su postali nezaobilazna naprava u svim modernim viespratnim zgradama. Nauka o

vertikalnom transportu je novijeg datuma, a nije u potpunosti uspostavljena veza izmedju
arhitekture i transporta u zgradama. Tako se desava da u nekim zgradama ugradjeni liftovi ne
odgovaraju u potpunosti svojoj namjeni. Analiza je pokazala da ak ni u zemljama visokog
tehnikog standarda ovaj problem nije sasvim rijeen.

Ukoliko se vratimo unazad u istoriju, i podsetimo se kako je prvi lift izgledao, pa sve do
danas, uoljivo je da su postignuta velika tehnoloka dostignua u njegovom usavravanju.
Unapreenja su postignuta u pogonu, brzini, sigurnosti. Nekad su liftovi bili buni i nesigurni,
bez sigurnosnih mehanizama. Danas, su to maine sa neujnim motorima, velikih brzina
kretanja, sa dosta sigurnosnih sistema, koje smo ve spomenuli u seminarskom radu. Liftovi,
danas predstavljaju nezaobilazne maine kako za prevoz ljudi, tako i za prevoz tereta.
Savremene zgrade se ne mogu zamisliti bez liftova, koji postaju sve vie neophodni. Iz toga
proizilazi i potreba za njihovim usavravanjem jo vie.

Dakle, iz svega ovoga slijedi i logino pitanje: ta je budunost liftova? Da li je budunost

izgradnja I konstrukcija svemirskog lifta? Sada to predstavlja veliki izazov za vodee
kompanije, koje se bave prozvodnjom liftova. Jo uvijek niko nema odgovor kako bi to bilo
mogue izvesti, uprkos velikim tehniko-tehnolokim dostignuima. Ukoliko uzmemo period,
od konstrukcije prvog lifta do danas, i vidimo koliki je napredak postignut, moemo zamisliti
kada proe isti taj period, koliko e liftovi u budunosti napredovati i kako e izgledati. Ipak,
nastavit e se konstruisati proizvodi koji e nositi ljude u budunost.

31
Literatura

1. Prof.dr. Abdulah Ahmi, Pretovarna i transportna mehanizacija, Univerzitet u

Sarajevu, 1996. godine
2. Dipl.in. Branko ekendi, Vertikalni, kosi i horizontalni transport, Beograd,
1973.godine
3. http://www.vertikalni-transporti.hr/
4. http://de.wikipedia.org/wiki/Aufzugsanlage#Seilaufzug

32
Popis slika

Slika 1. Lift sa elektrinim pogonom

Slika 2. Pogonski ureaj lifta

Slika 3. Hvataki ureaj

Slika 4. Kompenzacioni ureaj

Slika 5. Zavojna uad konstrukcije 1x3; 1x7 i 1x19

Slika 6. Obina uad konstrukcije 6x37 i 8x37

Slika 7. Seale konstrukcija

Slika 8. Pokriveni Warrington

Slika 9. Prikaz lifta s elinom uadi

Slika 10. Regulator

Slika 11. Prikaz lifta i princip rada

Slika 12. Sporohodni lift

Slika 13. Brzohodni lift

Slika 14. Expresni lift

Slika 15. Pogonska maina s direktnom vuom

Slika 16. Shema paternoster lifta

Slika 17. Neka od elinih uadi

33