1.

DIZALICE - Dizalica je svaki uredaj koji sluzi za vertikalno dizanje i

spustanje, kao i za horizontalno prenosenje tereta, bilo da izvodi sve tri

operacije ili samo pojedine, bez obzira na vrstu pogona i bez obzira na
pokretljivost. Radi pomocu celicnog uzeta ili lanca, a podesena je za rad s
kukom, grabilicom ili drugim zahvatnim sredstvom.
Osnovni tehn.-tehnol. parametri koji determiniraju primjenu
odredene dizalice obuhvacaju:vrstu i tip dizalice,velicinu, nosivost,
vrstu pogona, brzine pojedinih kretanja dizalice, visinu dizanja, kapacitet,
instaliranu pogonsku snagu, tezinu dizalice, dohvat, slobodni prostor
izmedu postolja opterecenje po kotacu, prijenosne mehanizme i zahvatne
naprave za rad s dizalicom.
Prema konstrukciji dizalice dijelimo na:
1. Dizalice s dohvatnikom: zidne ili konzolne, stupne, pokretnookretne, portalne i poluportalne
2. Dizalice mosnog tipa: mosne dizalice, prekrcajne mostove
3. Specijalne dizalice U skupinu specijalnih dizalica ubrajaju se
razlicite vrste specijaliziranih prekrcajnih postrojenja
(brodoukrcavaci, brodoiskrcavaci, specijalizirani prekrcajni mostovi i
dr.) namijenjeni ukrcaju i iskrcaju sipkih tereta, kontejnera i drugih
masovnih tereta. U ovu skupinu svrstavaju se i plovece dizalice,
derik-dizalice i ostale vrste specijaliziranih diz. strojeva i uredaja.
Glede mogucnosti slobode kretanja (pokretljivosti), dizalice se
mogu razvrstati na:
1. Stacionarne (nepokretne) dizalice - zidne, konzolne I stupne
(rotacijsko i vertikalno gibanje)
2. Pokretne dizalice mogu se kretati zajedno s teretom (SUI
motor, elektromotor)
3. Prijenosne dizalice nemaju ureaj za vlastito kretanje; prenose
se s jednog mjesta na drugo
S obzirom na gospodarsku djelatnost u kojoj se najcesce
primjenjuju, dizalice se razvrstavaju na : lucke, brodske,
brodogradilisne, gradevinske, metalurske, zeljeznicke, ostale izvedbe
dizalica
Vrste pogona koje dizalice koriste: rucni-malo se upotrebljava (rucna
vitla i dizalice); motorni-siroko zastupljen .
S obzirom na vrstu pogona koji koriste razlikujemo: dizalice
pogonjene motorima SUI, parne dizalice, hidraulicne i pneumatske
dizalice, elektricne dizalice

2. STABILIZATORI Stabilitet i nosivost dizalica povecava se

upornicima (stabilizatorima). Oni se izvlace (hidraulickim putem) izvan

dimenzija dizalice.
3. VILIARI - spadaju u prijevozno-prekrcajna sredstva specijalna transportno-manipulativna sredstva sa ugradenom
vilicom namjenjena istovaru, prijevozu, skladistenju i utovaru
raznog tereta. - Najzastupljenija su i najpraktinija sredstva unutarnjeg
transp. - Osnovna svojstva vilicara ogledaju se u sljedecem: dize teret,
vozi (transportira teret od jednog do drugog mjesta), slaze teret, nije
vezan za odredeno mjesto i pravac kretanja. Vilicari su najbolje iskoristeni
kada dizu teret do granice vlastite nazivne nosivosti, voze ga najdalje 50
m i slazu na policu ill sloj. Prijevoz tereta vilicarom na veca rastojanja nije
ekonomican i zato je za takve svrhe bolje koristiti prikolicu s traktorom ill
neko drugo transportno sredstvo. Upotreba vilicara danas najcesce vezuje
za primjenu paleta te prekrcaj i skladistenje paletizirane robe, iako se u

suvremenim uvjetima vilicari upotrebljavaju i za prijenos raznovrsne

komadne robe, zahvaljujuci razlicitim zahvatnim napravama, te za prijevoz
kontejnera
Vrste vilicara Viliare razvrstavamo prema:
1. pogonskom uredaju: rucni, motorno-rucni vilicari, motorni vilicari
(diesel, benzinski, elektro i plinski) ;
2. konstrukciji: ceone vilicare, bocne vilicare, regalne vilicare;
3. namjeni: transportne vilicare, skladisne vilicare, vilicare za
komisioniranje

4. UAD - jedan od osnovnih elemenata dizalice- Prema materijalu

izrade razlikujemo: uzad iz biljnih vlakana (konopi), iz sintetskih vlakana

(manila uze) , celicnu uzad. Uzad od biljnih vlakana - rijetko se
upotrebljava kao nosiva uzad i uzad za zavjesenje tereta na kuku dizalice,
zbog veoma malih nosivosti (do 5 kN) i osjetljivosti na vlagu zbog koje
postaju kruca, slabija i brze trunu. Najzastupljenija je konopljina uzad
(konopi). Pogodni su za vezivanje tereta jer su gipki. Sintetska uzad elasticna i otporna na vlagu. Celicna uzad - ima vrlo siroku primjenu u
rukovanju teretom. Izmedu ostalog sluzi za prijenos i vezanje tereta
(dizalice, dizala, konvejeri, vucno uze zicara itd.) ili kao vozna ili nosiva
uzad. Celicna uzad se na dizalicama upotrebljava kao:
1. Nosiva uzad
2. Konstrukcijska uzad
3. Pasice (brage)
- Standardom je propisan materijal, nacin izrade, upotreba, oznacavanje i
nacin odrzavanja celicne uzadi. - Korozija znatno smanjuje vijek trajanja
celicne uzadi.

5. CJEVOVODNI TRANSPORT Cjevovodi mogu biti: naftovodi,

plinovodi, produktovodi, vrelovodi ,parovodi; - cjevovodi su stabilni objekti

kroz koje protjee samo proizvod. - Sva je energija usmjerena direktno na
proizvode i nema gubitaka na pokretanje prijevoznog sredstva. - Proizvod
je zatien od oneienja i isparavanja jer se kree kroz neprekinutu cijev
- smjeteni su pod zemljom - omoguuju kontinuirani transport velikih
koliina goriva te veliku fleksibilnost jer doputaju prijevoz vie razliitih
vrsta proizvoda istim cjevovodom do iste ili razliite lokacije bez prekida prijevoz je neujan i nevidljiv(pod zemljom)
Negativnosti: njihova gradnja dolazi u obzir samo ondje gdje ih ima i
treba ,visoka ulaganja i trokovi(fiksni), odvijanje prometa samo u jednom
smjeru, preinake su teke

6. PREKRCAJNA SREDSTVA PREMA KRITERIJIMA ????

Prekrcajna sredstva klasificiraju se prema odreenim skupinama koje

sadre razlike u pogledu namjene, konstrukcije, pogona, izvedbe postolja
te trajektorije. Svaki elementarni tok ima polaznu i krajnju toku koje su
povezane putanjom trajektorijom. Temeljna podjela prekrcajnih
sredstava moze biti putanja toka tereta: Linijska prekrcajna sredstva
koja opsluzuju jedan ili vise tokova tereta na istoj liniji i imaju jedan
stupanj slobode kretanja. Povrsinska koja opsluzuju jedan ili vise tokova
tereta u istoj ravnini i imaju dva stupnja slobode kretanja, i konacno
prostorna koja opsluzuju jedan ili vise tokova tereta u prostoru i imaju tri
stupnja slobode kretanja. Prekrcajna sredstva mozemo jos podijeliti
na: Prekrcajna sredstva neprekidnog transporta imaju veliki kapacitet uz
malu potrosnju energije (cjevovodi, Transporteri, konvejeri i elevatori).

Prekrcajna sredstva povremenog transporta obavljaju premjestanje tereta

na nacin "komad po komad" pa se u radu naizmjenicno izmjenjuju puni i
prazni hod. Karakterizira ih velika potrosnja energije uz relativno malu
proizvodnost.

7. RELACIJA PUTA, VREMENA I TERETA

1. Relacija puteva - put sto ga odredeno prekrcajno sredstvo ostvari u

odredenom vremenskom razdoblju moze biti proizvodni put (onaj sto
ga sredstvo ostvari za prijenos tereta) i neproizvodni put (onaj sto ga
sredstvo ostvari bez prijenosa tereta). Neproizvodni put moe biti:
nulti (prij. sr. ga prijee bez tereta do mjesta polaska i natrag do
parkiralita), prazni put (prij. sredstvo ga prijee izmeu mjesta
iskrcaja i mjesta ukrcaja).
2. Relacija vremena - koeficijent iskoristenja radnog vremena je
odnos intenziteta koristenja prekrcajnog sredstva i ukupnog
vremena.
3. Relacija tereta nosivost - iskoristenje nazivne nosivosti ovisi o
tehnicko eksploatacijskim znacajkama prekrcajnog sredstva u
odnosu na vrstu tereta, kolicinu i njegov smjestaj. Koeficijent
statickog iskoristenja nazivne nosivosti: je omjer tezine tereta sto se
prenosi i tezine tereta koja bi se mogla prenositi potpunim
iskoristenjem nazivne nosivosti. Koeficijent dinamickog iskoristenja
nazivne nosivosti: je omjer ostvarenog i ukupno
mogucegtransportnog rada odreenog prekrcajnog sredstva.

8. ZNAAJKE LUKIH MOBILNIH DIZALICA - prekrcajni uredaji

okretne izvedbe s resetkastim ili teleskopskim dohvatnikom postavljenim

na cestovno vozilo sa vlastitim pogonom i neogranicenim kretanjem. Mogu se podesiti za rad svim zahvatnim sredstvima. - Sastoje se od
pokretnog postolja ili vozila i dizalice - S obzirom na konstrukciju postoje
tri osnovne izvedbe pokretnog postolja i to: Postolje na vagonskim
kotacima - prvenstveno se upotrebljava za zeljeznicke i lokomotivske
dizalice s ogranicenim radijusom kretanja, pa ova izvedba postolja ne
zadovoljava lucki rad. Postolje na gusjenicama- konstruirano je za rad
na neravnim povrsinama i terenima pa se cesto upotrebljava za
gradevinske mobilne dizalice koje mogu imati nosivost i do 10000 kN.
Postolje na pneumatskim gumama- izvodi se sa razlicitim
konstrukcijama, medu kojima se isticu 2 osnovne: autodizalice ili
samohodne dizalice i automobilske dizalice sa kamionskim postrojem.
Pogon - Voznja mobilnih dizalica na vece razdaljine obavlja se vlastitim
pogonom i u tu svrhu one su opremljene sa vozackom kabinom- Za pogon
se najcesce upotrebljavaju motori s unutarnjim izgaranjem SUI, dok se
prijenos energije za izvodenje pojedinih radnji dizalice ostvaruje pomocu
el. energije, hidraulickim ili mehanickim prijenosom.
9. VRSTE, ZNAAJKE I PODJELA PRIJENOSNIKA KONTEJNERA
10. KONZOLNA DIZALICA - dobile su ime po tome sto njihov krak
po svom izgledu i polozaju predstavlja tipican konzolni nosa - krak
dizalice moze biti polozen u horizontalnom i kosom polozaju - S obzirom na
mogucnost gibanja kraka razlikuju se: konzolne dizalice s nepokretnim
krakom, konzolne dizalice s pokretnim krakom - s obzirom na
konstrukcijske elemente dijele se na:konzolne zidne dizalice, konzolne
stupne dizalice - najvise se upotrebljavaju u industrijskim skladistima,
graditeljstvu, poljodjelstvu

11. UETNICI - upotrebljavaju se samostalno, ili kao dio mehanizma za

dizanje tereta kod veih dizalica. - Sastoje se od nepomicnih i pomicnih

uznica (kolotura) preko kojih je prebaceno vucno uze. Jednostavni
uzetnici -sastoje se od nepokretne unice, a upotrebljavaju se za terete
manjih tezina. Slozeni i paralelni uzetnici -sastoje se od dva ili vise
jednostavnih uetnika. - Za razliku od slozenih uzetnika, kod kojih svaki
jednostavni uzetnik ima svoje uze, paralelni uzetnici imaju samo jedno
uze, koje se proteze na oba kraja. Primjenjuju se u uvjetima kad je za
dizanje tereta potrebna veca sila. - Diferencijalni uzetnici- sastoje se od
cvrste dvostruke uznice i pomicne uznice preko koje je prebaceno
Uzetnici s bubnjem -primjenjuju se u uvjetima kada se uzetnik
upotrebljava u kombinaciji s vitlom ili kao dio mehanizma za dizanje na
vecim dizalicama.
12. BRODOUKRCAVAI Brodoukrcavaci - Ukrcaj ugljena, zeljezne
rude, boksita i slicnih tereta najcesce se izvodi pomocu linearnih ili
radijalnih brodoukrcavaca vrlo visokog kapaciteta ukrcaja (od 3000 do
16000 t/h). - Buduci da se radi o velikim i teskim konstrukcijama
prekrcajnih mostova postavljanje takvih postrojenja zahtijeva i
odgovarajuce pristane - U usporedbi s radijalnim brodoukrcavacem,
linearni ukrcavac zahtijeva kraci i blizi prilaz. - Linearni brodoukrcavac ima
okretni most i sklop voznih kolica, zahtijeva manje dimenzije za istu
povrsinu pokrivanja broda, te je zato i skuplji od radijalnog
brodoukrcavaca. - Veca povrsina pokrivanja broda linearnim
brodoukrcavacem dolazi do izrazaja kod vecih brodova. - - Na glavnom
mostu brodoukrcavaca nalazi se transporter, a na njegovom kraju
teleskopska cijev pomocu koje se teret usmjerava i ukrcava u brod. .

13. VRSTE DIZALA Dizala (liftovi) su dizalina postrojenja za

vertikalni transport ljudi, ili tereta koji se prenosi u kabini dizala

kreui se izmeu najmanje dvije vrste vodilice, sa mogunou
zaustavljanja na predvienim stajalitima. Putnika dizala dizala u
poslovnim i slinim zgradama imaju odreene karakteristike, a to su:
Dizalo nazivne nosivosti 630 kg ili 8 putnika , Dizalo nazivne nosivosti 800
kg ili 10 putnika, Dizalo nazivne nosivosti 1000 kg ili 13 putnika, Dizalo
nazivne nosivosti 1250 kg ili 16 putnika Dizalo nazivne nosivosti 1600 kg ili
21 putnika, U stambenim zgradama neto je drugaije: Dizalo nazivne
nosivosti 400 kg ili max. 5 osoba, Dizalo nazivne nosivosti 600 kg ili max. 8
osoba , Dizalo nazivne nosivosti 1000 kg ili max. 13 osoba, Teretna dizala
pogon moe biti elektrini ili hidraulini. Najei je elektrini pogon.
Skladina dizala suvremena vitla na dizalima u lukim skladitima imaju
pogonsku unicu, a ne bubanj kao to je bilo ranije kod starih dizala. Pogon
je redovito elektrini. Svako skladite ima odjeljenja po katovima koja
moraju biti odvojena vatrogasnim vrstim zidovima. Glavni djelovi
postrojenja dizala su: strojarnica, vozno okno, kabina, protuutegeg i
vodilice. Brodska dizala ugrauju se za brzi prijevoz tereta i putnika
izmeu paluba.

14. MOSNE DIZALICE Mosne dizalice su najzastupljenija vrsta

dizalica u proizvodnim pogonima i skladitima otvorenog i zatvorenog

tipaa. Staza za kretanje mosne dizalice moe biti izraena u sklopu
graevne konstrukcije skladita ili pak kao samostalna konstrukcija
oslonjena na vertikalne stupove . redovito se nalazi na upornicima iznad
radne povrine. Mosne dizalice najee se pogone elektromotorom.

Brzina pojedinih mehanizama dizalice ovisi o vrsti i veliini tereta i rasponu

mosta. Mosne dizalice izgraene su od mosta, vitla, strojnih sklopova i
elektrinih ureaja. Na glavnim nosaima mosne dizalice smjetene su
tranice voznog vitla dizalice. Proizvode se u dvije osnovne varijante:
Mosne dizalice s jednim glavnim nosaem i rasponom od 40 m za nosivost
od 4,9 do 98kN Mosne dizalice sa dva glavna nosaa s rasponom od 30m
za nosivost od 19,6 do 245 kN

15. NA TO SE ODNOSI PROIZVODNOST PREKRCAJNIH

SREDSTVA? Transportni postupak moe biti ostvaren:Fizikim radom,

Kombiniranim transportom, Mehanikim transportom Proizvodnost jednaka

eksploatacijskoj snazi pogonoskog motora. U praksi nije tako jer se vrijeme
protka materijala sastoji odvremena ukracaja i iskrcaja, vremena
unutarnjeg transporta i vremena ekanja ili gubitka. Budui da je u
ukupnoj strukturi vrijeme ekanja ili gubitaka najvee, cilj je da se ono
smanji na to je mogue manju vrijednost. U tu svrhu potrebno je poi od
injenice da je za realizaciju transportnog postupka potreban i radnik i
transportno sredstvo.

16. OSNOVNI ELEMENTI DIZALICA U osnovne elemente dizalica

svrstavaju se: uzad i lanci, zahvataci tereta (kuke, grabilice, traverze,

hvataci kontejnera i ostale izvedbe zahvatnih sredstava), uznice (koloturi)
uzetnici (koloturnici), vitla, bubnjevi za namatanje uzadi, kocnice,
ustavljaci i granicnici.

17. ZAHVATAI TERETA Zahvataci tereta su elementi uredaja za

dizanje koji sluze za zahvat tereta. Podjela zahvatnih sredstava prema vrsti
tereta (komadni i rasuti teret): 1. komadni tereti: kuke, uzad ili lanci za
vezivanje, teretne platforme, klijesta i hvataci, nosece grede 2. sipkoi
(rasutoi) teret: grabilice, posebne posude (baje) i kosare, elektromagneti
Na sve zahvatace tereta primjenjuju se sljedeca pravila: moraju imati
oznaku dozvoljene nosivosti, prije upotrebe moraju biti ispitani s probnim
opterecenjem, moraju se upotrebljavati i odrzavati u skladu s uputama
proizvodaca.a) Kuke - kuke su univerzalni alat za zahvatanje i zavjesenje
tereta na dizalicu. Raznih su oblika, izradene za nosivosti od 2 do 3500 kN.
Najcesce se izraduju od celika i to kovanjem ili presanjem. Kuke moraju biti
ispitane od proizvodaca i to statickim opterecenjem uvecanim za 25% od
dozvoljene nosivosti kuke. Jednokrake kuke su najzastupljenije vrste kuka.
Konstrukcija i oblik jednokrakih kuka je takva da one imaju minimalne
dimenzije, malu tezinu i visinu, a da se pri tome postigne jednaka jacina po
svim presjecima. Negativno obiljezje jednokrakih kuka je sto je vrat kuke
opterecen na istezanje i na savijanje.
Dvokrake kuke; na dvokraku (dvostruku kuku) teret se moze objesiti i
pomocu dva uzeta, tako da svaka strana kuke nosi polovinu tereta. Ove
kuke izraduju se za nosivosti i do 3000 kN.Sigurnosne kuke imaju svrhu
sprijeciti ispadanje uzeta sa kuke. Opremljene su s osiguracem (sigurnosnim
zatvaracem) od ispadanja uzeta.To ine pomocu: prstena, konusnog
prikljucka, klina ltd. b) Stremeni upotrebljavaju se pri transportu teskih
tereta (tezih od 1000 kN), po potrebi i za manje terete umjesto kuka. Za
zavjesenje tereta pasice se provlace kroz otvor stremena. Imamo:
jednostavni stremen, stremen s osovinicom, stremen sa zglobovima c)
Pasice - (pasci, brage) upotrebljavaju se za vezivanje i zavjesenje tereta.

Primjenjuju se: celicna uzad, lanci, konopi (konopljina uzad), uzad iz

sintetskih vlakana (manila, uze) i specijalne pasice. d) Teretne
platforme - (podnice) za prijenos tereta koji se slaze na podnicu i
objedinjen prenosi do mjesta iskrcaja. Primjenom teretne platforme
povecava se masa jedinicnog tereta. Teretne platforme zahvacene su
pomocu uzadi za kuku dizalice. Upotrebljavaju se najee za prekrcaj
robe u vrecama. e) Klijesta i hvataci - Za zahvacanje pojedinacnog
komadnog tereta raznih dimenzija i oblika kao sto su sanduci, bacve, bale,
trupci, tracnice, celicni profili, role papira. limovi i ostali slicni teret. Stezac
steze teret samo s jedne strane, dok kod klijesta teret stezu podjednako
oba kraka s obje strane. f) Nosece grede - (traverze) upotrebljavaju se
za prekrcaj dugackih i teskih tereta kao sto su npr. cijevi, konstrukcije,
dijelovi strojeva, celicni limovi, automobili itd. Nosece grede u kombinaciji s
kukom, hvataljkom, ili drugom zahvatnom napravom cine poseban lucki
alat koji se zavjesenjem za kuku dizalice upotrebljava za rukovanje s vecim i
tezim generalnim teretima. U nosece grede mogu se svrstati i specijalna
zahvatna sredstva za rukovanje s kontejnerima:
Hvataci kontejnera (spreaderi) - univerzalno sredstvo - poseban lucki
alat (okvir, greda) za rukovanje s kontejnerima u operacijama "Lo-Lo". Mogu
biti standardni za samo jednu vrstu kontejnera (20,30 ill 40 stopa) ili
univerzalni koji mogu mijenjati duzinu prema potrebi. g) Grabilice zahvatna sredstva koja se upotrebljavaju za prekrcaj sipkog tereta kao sto je
zeljezna ruda, ugljen, fosfati, sljunak, pijesak itd. Tezina svake grabilice
pribraja se korisnoj nosivosti tereta te se uzima u obzir pri proracunu
maksimalne dozvoljene nosivosti dizalice. Grabilice se s obzirom na
konstrukcijsku izvedbu u smislu otvaranja i zatvaranja dijele na: Grabilice
s jednouzetnim upravljanjem upotrebljavaju se za pogon jednostavnog
vitla s jednim bubnjem (itarice, jaruanje, graevinarstvo). Zapremnina
jednouzetnih grabilica iznosi od 1,5 do 5 m3. Grabilice s dvouzetnim
upravljanjem izraduju se u velicinama od 0,5 do 24 m3. etveroune,
Specijalne grabilice e) Posude (baje) i kosare - Pri prekrcaju sipkih
materijala i sitnijeg rasutog komadnog tereta. Izraduju se u razlicitim
oblicima, a redovito su pomocu uzeta ili lanca zavjesene za kuku dizalice
. f) Elektromagneti - Za dizanje i prenosenje metalnih tereta. Do nosivosti
od 1000kN. Pozornost zahtijeva dosjedanje magneta na teret koji se bez
struje polozi na njega cijelom plohom, a zatim se ukapca struja.

18. PRIJEVOZ I PREKRCAJ BEZ DIZALA ( NABROJI I

OBJASNI)

U prijevozno-prekrcajna sredstva bez uredaja za podizanje svrstavaju se

razlicite vrste rucnih kolica, motornih i elektro kolica, kolica platforme,
traktori (tegljaci), prikolice, poluprikolice i ostala transportna sredstva koja
su namijenjena prijevozu tereta na krace udaljenosti. Brodoiskrcavaci za
sipke terete opremljeni su voznim kolicima pri cemu se razlikuju
dvije izvedbe: sustav voznih kolica s vucnom uzadi - Unatoc znatno
vecoj duzini uzadi, slozenijem vodenju, konstrukcijske izvedbe uredaja
osiguravaju pouzdan pogon. Tezina voznih kolica je relativno mala, te je
citava konstrukcija mosta laksa. Prednosti prekrcajnih mostova s voznim
kolicima i vucnom uzadi omogucile su znatno povecanje ucinka, sto je
doprinijelo njihovoj vecoj primjeni. vozna kolica s upravljanjem
pomocu zglobnih poluga - sustav kod kojeg su vozna kolica pokretana
preko poluga s dva zglobna spoja umjesto s vucnom uzadi. Kod ovog
sustava pogonski uredaji i elektrooprema su smjesteni na straznjem dijelu

mosta sa kopnene strane.

19. LUKE OBALNE DIZALICE Konstrukcija luckih obalnih dizalica

izradena je od celika, prema standardima koji se odnose na potrebnu

cvrstocu, stabilitet, trajnost i sigurnost u radu. Konstrukcija lucke obalne
dizalice moze biti izvedena iz: resetkastih nosaca izradenih od profila,
kutijaste izvedbe od celicnog lima zavarenog u obliku kutije, cijevne
konstrukcije ciji su dijelovi izradeni od odgovarajucih dimenzija celicnih
cijevi. Prema konstrukciji postolja, sve lucke dizalice mogu se razvrstati u
tri osnovne skupine: portalne dizalice, poluportalne dizalice, sepaste
dizalice Izvedba postolja dizalice je veoma vazna, jer postolje nosi citavu
dizalicu i zasjenjuje svojom povrsinom radnu povrsinu na obali, smanjujuci
radnu sposobnost dizalice. Zato se danas pri konstrukciji dizalica velika
paznja posvecuje izvedbi postolja. Portal se najcesce izvodi sa cetiri
oslonca (odnosno noge) ili sa tri oslonca,. lako se zadnja izvedba javila
kasnije, ipak se rjesenja sa cetiri oslonca primjenjuju cesce iz razloga vece
stabilnosti dizalicnog postrojenja.
Izvedba postolja lucke obalne dizalice u obliku portala, pokazala se do
danas najboljim tehnickim rjesenjem, sto je rezultat tehnoloskog procesa
rada na obali i potrebe za sto boljom iskoristivoscu, cesto puta uske
operativne povrsine pristana. U skupini dizalica sa krakom, portalna
dizalica ima odredene prednosti, a to su ponajprije: veliki dohvat kraka,
velika nosivost, velike brzine dizanja i spustanja tereta, sto dozvoljava veci
broj istovremenih gibanja, odnosno operacija. S obzirom na
konstrukciju kraka dizalice razlikuju se: a) lucke obalne dizalice sa
jednodijelnim, cvrstim (fiksnim) krakom, bez mijenjanja dohvata ili sa
promjenjivim dohvatom - kod laksih dizalica, za generalne terete
(komadnu robu) b) lucke obalne dizalice s pregibnim krakom (clankastim
dohvatnikom) iz 2 ili vise dijelova - Za teze jedinicne terete, uspjesno se
koriste i za rad s grabilicom Postoje i dizalice: s nepomicnim i s pomicnim
dohvatnikom. Dizalice s nepomicnim krakom - podruje rada teoretski je
samo kruznica polumjera jednakog dohvatu dizalice Dizalice s pomicnim
dohvatnikom - mogu se dalje razvrstati na: dizalice kojima se dohvat kraka
mijenja kada na dizalici nema tereta i dizalice kojima se dohvat kraka
mijenja za vrijeme rada dizalice tj. sa zavjesenim teretom (dizalice s
uvlacnim dohvatnikom.

20. PREKRCAJNI MOSTOVI ZA SUHE RASUTE TERETE Suhi

rasuti tereti kao sto su npr. ugljen, zeljezna ruda, fosfati, boksit i zitarice
cesto se prevoze velikim prekooceanskim brodovima, sto zahtijeva i
odgovarajuca prekrcajna sredstva za brzi ukrcaj i iskrcaj velikih kolicina
masovnog tereta. Za tu svrhu upotrebljavaju se razlicite izvedbe
prekrcajnih mostova (brodoukrcavaca i brodoiskrcavaca) koji svojom
konstrukcijom, velikim dohvatom, nosivoscu i velikim brzinama ukrcaja ili
iskrcaja mogu zadovoljiti uvjete brzog prekrcaja. Brodoukrcavaci - Ukrcaj
ugljena, zeljezne rude, boksita i slicnih tereta najcesce se izvodi pomocu
linearnih ili radijalnih brodoukrcavaca vrlo visokog kapaciteta ukrcaja (od
3000 do 16000 t/h). Buduci da se radi o velikim i teskim konstrukcijama
prekrcajnih mostova postavljanje takvih postrojenja zahtijeva i
odgovarajuce pristane (dubina, odgovarajuca povrsina pristana, potrebna
opterecenja obalne konstrukcije, privezista brodova i konstrukciju
pristana). U usporedbi s radijalnim brodoukrcavacem, linearni ukrcavac

zahtijeva kraci i blizi prilaz. Linearni brodoukrcavac ima okretni most i

sklop voznih kolica, zahtijeva manje dimenzije za istu povrsinu pokrivanja
broda, te je zato i skuplji od radijalnog brodoukrcavaca. Veca povrsina
pokrivanja broda linearnim brodoukrcavacem dolazi do izrazaja kod vecih
brodova. Na glavnom mostu brodoukrcavaca nalazi se transporter, a na
njegovom kraju teleskopska cijev pomocu koje se teret usmjerava i
ukrcava u brod. Za teret koji se pri velikom padu lomi ili razvija prasinu
postavljaju se na kraju prepusta naprave za usporeno spustanje tereta
(teleskopske cijevi, ravni ili zavojiti zljebovi), a za teret koji se haba
transporter s vedricama. Brodoiskrcavaci - Brodski iskrcavaci u osnovi
imaju jednaku celicnu konstrukciju kao i brodski ukrcavaci, ali je princip
rada potpuno razlicit i zasniva se na radu voznog vitla sa zahvatacem
(grabilicom). Zahvatac brodoiskrcavaca zahvaca sipki teret iz brodskog
skladista i prenosi ga na trakasti transporter kojim se teret dalje prenosi do
skladista ili utovarne stanice za vagone. Prekrcajni kapacitet
brodoiskrcavaca znatno zaostaje za brodoukrcavacima i krece se od 800
do 3000 t/h. Nosivost brodoiskrcavaca sa zahvatacem iznosi od 100 do
600 kN. Brzina voznje vitla je do 3,5 m/s, a brzina dizanja do 2,5 m/s.