MJERE SIGURNOSTI PRI

RADU SA DIZALICAMA

1
Dizalica u opštem smislu je svaki ureĎaj koji sluţi za vertikalno dizanje i spuštanje kao i za
horizontalno prenošenje tereta. U smislu Pravilnika o opštim mjerama i normativima zaštite pri
radu sa dizalicama ("Sl. list SFRJ", broj: 30/69 i 41/69), dizalicom se smatra pokretni i nepokretni
ureĎaj na ručni ili motorni pogon, namijenjen dizanju i spuštanju slobodno visećeg tereta sa ili bez
njegovog prenošenja, koji rade pomoću čeličnog uţeta ili lanca, a podešeni su za rad kukom,
grabilicom ili drugim zahvatnim sredstvima.

Podjela dizalica:
Dizalice se mogu podijeliti na slijedeće grupe:

I. Podjela dizalica
- pokretne (koje osim dizanja i spuštanja i prenose teret),
- nepokretne (samo diţu i spuštaju teret),
- prenosne (mogu se prenositi sa jednog mjesta na drugo).

II. Podjela dizalica prema konstruktivnoj izvedbi:

- male dizalice (dizalice sa navojnim vretenom, dizalice sa zupčastom polugom,
hidraulčne dizalice),
- koloturnici,
- lančane dizalice,
- vitla,
- konzolne dizalice,
- mosne dizalice,
- portalne i poluportalne dizalice,
- pretovarne dizalice,
- dizalice sa krakom (graĎevinske, lučke, brodogradilišne, pretovarne s krakom i dr.)
- metalurške dizalice,
- brodske dizalice,
- samohodne dizalice (ţeljezničke, lokomotivne, auto – dizalice, gusjeničarske i dr.)
- dizalice sa vođicama,
- žičane dizalice (kabl – dizalice).

III. Podjela dizalica prema vrsti pogona:

- ručni pogon,
- električni pogon,
- parni pogon,
- pogon motorima SUS i kombinacija SUS - električni,
- hidraulični pogon,
- pogon komprimiranim zrakom (pneumatski).

IV. Podjela dizalica prema pogonskim klasama (JUS M.D1.020):

- pogonska klasa 1,
- pogonska klasa 2,
- pogonska klasa 3,
- pogonska klasa 4.

2
U pogonsku klasu 1 spadaju dizalice sa relativno kratkim radnim vremenom i relativno malim
opterećenjem, a to su:
- mosne dizalice na ručni pogon,
- montažne dizalice u energetskim pogonima,
- industrijske dizalice za povremenu upotrebu u skladištima i stolarskim radionicama za
laku obradu,
- mosne dizalice za održavanje postrojenja,
- dizalice sa krakom na visokom postolju, portalu ili stupu, za povremeno dizanje tereta
bliskih nazivnom teretu ili sa rijetkom upotrebom za nazivni teret, kao dizalice za
posluživanje za građevinarstvo.

U pogonsku klasu 2 spadaju:

- teške industrijske dizalice u livnicama obojenih metala, radionicama za teške čelične
konstrukcije i u livnicama gvožđa i čelika za lakše odlivke,
- dizalice sa krakom na portalu, postolju ili stupu za komadnu robu i za građevinarstvo,
- dizalice sa pomičnim krakom, za tešku službu u lukama,

U pogonsku klasu 3 spadaju dizalice sa teškim pogonom, s čestim ukopčavanjem i relativno

visokim opterećenjem (po procjeni):
- mosne dizalice za čeličane i valjaonice,
- dizalice za težak rad u livnicama, za lak rad sa magnetom i rad sa grabilicom,
- dizalice sa krakom na visokom postolju, portalu ili stupu, za rad sa magnetom ili
grabilicom za češći rad sa nazivnim teretom.

U pogonsku klasu 4 spadaju dizalice sa teškim pogonom, s relativno velikim opterećenjem, s jakim
udarima ili pri visokim temperaturama:
- dizalice u kontinuiranom radu u čeličanama i valjaonicama,
- dizalice u kontinuiranom radu sa magnetom ili grabilicom,
- pretovarne dizalice u teškoj službi.

Pod nazivnom nosivošću dizalice podrazumjeva se najveći dozvoljeni teret u kojima se uračunava
slijedeće:
- za dizalice sa kukom, teret obješen na kuku,
- za striper – klještne dizalice, teret koji diţu kliješta, grabilice,
- za dizalice s magnetom, teret uhvaćen na magnet, u slučaju da je magnet obješen na
kuku, uračunava se i vlastita teţina magneta.

S obzirom na dozvoljenu nosivost dizalice mora se voditi računa o teţini tereta koji dizalica nosi.
Ako se dizalica preoptereti, tj. ako nosi teret teţi nego što je dozvoljeno, moţe doći do loma
dizalice ili njenog nosivog dijela, a moţe se i prevrnuti, ako joj se poremeti stabilitet.

3
Da bi se izbjeglo preopterećenje dizalice, potrebno je prethodno utvrditi teţinu tereta. Teţinu tereta
moţemo utvrditi na slijedeća četiri načina:
- Procjena je najjednostavnija i njome se sluţe samo iskusne osobe. Ako prema procjeni
teţina tereta doseţe dozvoljenu nosivost dizalice onda se teţina tereta mora provjeriti
sigurnijom metodom.
- Utvrđivanje težine dokumentacijom vrši se uvidom u označene teţine predmeta iz
sprovodnih listova, tovarnih listova, kataloga i drugih dokumenata. Ako zbog netačnog
podatka o teţini tereta doĎe do nezgode pri radu sa dizalicom, dizaličar nije odgovoran,
već osoba koja mu je taj podatak dala.
- U slučaju da se težina tereta ne moţe utvrditi ni procjenom ni računanjem, a niti postoji
ikakav podatak o teţini u dokumentaciji, nuţno je da se teţina tereta utvrdi mjerenjem
dinamometrom. Dinamometar se kači na kuku dizalice, a teret se kači na dinamometar.
- Utvrđivanje težine tereta računanjem praktički je izvodljivo ako oblik tereta nije
komplikovan tako da se moţe jednostavno proračunati volumen (zapremina) materijala.
Volumen se mnoţi sa specifičnom teţinom dotičnog materijala, nakon čega se kao
rezultat dobije teţina tereta.

Svaki osigurač od preopterećenja podesi se tako da djeluje kada podignuti teret ima teţinu za 10 %
veću od maksimalno dozvoljenog opterećenja.

MOSNE DIZALICE

Ove dizalice se najviše koriste u proizvodnim halama i skladištima otvorenog i zatvorenog tipa.
Kranske staze ovih dizalica su obično postavljene iznad radnog prostora tako da dizaličar iz kabine
ima veliku preglednost manipulavitnog prostora kao i veliki slobodni prostor. Ovim dizalicama se
upravlja iz kabine, sa poda, a moţe i sa komandnog pulta. Rasponi (rastojanje šina) se kreće od 4
do 100 m'.
Brzine pojedinih mehanizama se kreću:

- brzina mačke moţe biti od 10 do 100 m/ min,

- brzina mosta moţe biti od 1 do 200 m/min,
- brzina dizanja moţe biti od 1 do 50 m/min.

4
Mosne dizalice mogu biti na ručni i elektro–motorni pogon. Dizalice na ručni pogon koriste se za
male i srednje terete. Na mostu dizalice, na elektro–motorni pogon, smješten je mehanizam za
kretanje mosta koji se sastoji od: elektro–motora, električne spojke, kočnice, reduktora,
horizontalne osovine i zupčanika koji prenose obrtanje na svakoj strani na po jedan točak.
Kako je most izraĎen od dva rešetkasta nosača, koji su spojeni samo na krajevima, izmeĎu njih je
omogućeno kretanje mački. Mačka ima zadatak da svojim ureĎajem zahvati teret, da ga prenese
uzduţ mosta, te da ga spusti na ţeljeno mjesto. Zato se na mački nalazi mehanizam za dizanje
tereta kao i za kretanje mačke po mostu dizalice. Na jednoj kranskoj stazi moţe biti postavljeno
više mosnih dizalica. Nosači mosta dizalice mogu biti izraĎeni kao rešetkasti čija visina je najmanje
jedna desetina od raspona mosta, zatim punostjeni nosač čija visina je najmanje jedna petnaestina
raspona mosta i valjani nosači čija visina mora biti najmanje jedna dvadesetina raspona mosta.

Pod manevarskim prostorom dizalice podrazumijeva se prostor koji je ograničen gabaritom dizalice
pri njenom kretanju u polju djelovanja. Pod manipulacionim prostorom dizalice podrazumijeva se
prostor koji je ograničen najvišim poloţajem kuke, odnosno drugog zahvatnog sredstva u polju

djelovanja dizalice. U manevarskom i manipulacionom prostoru ne smije se nalaziti niti u njih

prodirati dijelovi susjednih stacionarnih objekata.

UPRAVLJAĈKO MJESTO DIZALIĈARA

Upravljačkim mjestom naziva se mjesto sa koga upravljač - dizaličar upravlja dizalicom.
Upravljačko mjesto moţe biti izvedeno odnosno, smješteno uglavnom na tri načina:
- u kabini,
- na podu (upravljanje sa poda),
- s daljinskim upravljanjem.

5
Upravljanje sa poda vrši se uglavnom na dva načina: ručnim i električnim putem. Ručnim putem
upravlja se uglavnom lančanim dizalicama i ručnim mosnim dizalicama, kao i svim malim ručnim
dizalicama. Kod električnog pogona dizalice upravljanje se vrši preko upravljačke kutije –
komandnog tastera. Upravljanje sa poda na elektromotorni pogon se moţe vršiti samo ako brzina
kretanja dizalice ne prelazi 50 m/min, a brzina kretanja mačke 30 m/min. Dizalicom se upravlja na
daljinu (daljinsko) uglavnom u sljedećim slučajevima:

- Kad dizaličar ima bolji pregled nad radom manipulanta teretom, ako se nalazi izvan
kabine, tj. na najpovoljnijem mjestu.
- Kada na samoj dizalici nije moguće postaviti upravljačko mjesto (kabinu) zbog
povećanih temperatura, toplinskih zračenja, štetnih plinova i sl. pa se upravljanje vrši sa
mjesta koje je udaljeno od same dizalice.

Sva upravljačka mjesta, bez obzira na vrstu dizalice i mjesto rada moraju udovoljavati ovim
zahtjevima:

1. Upravljačko mjesto u svakom poloţaju dizalice mora biti tako smješteno i ureĎeno da mu
upravljač moţe prići i na njemu raditi bez opasnosti po ţivot.
2. Sa upravljčkog mjesta dizaličar mora imati potpun pregled radnog i manipuilativnog
prostora i mogućnost praćenja puta zahvatne naprave odnosno tereta u toku svih radnih
operacija (izuzev specijalnih slučajeva, kada se mora sporazumijevati sa signalistom).
3. Upravljačkom mjestu koje se nalazi na prostoru s velikom koncentracijom prašine ili
plinova mora se dovoditi svjeţi zrak pomoću posebnih ureĎaja, ako koncentracija štetnih
plinova na radnom mjestu dizaličara prelazi maksimalno dozvoljene količine (MDK).
4. Upravljačko mjesto koje je izloţeno toplinskom zračenju od uţarenih masa ili drugih
intenzivnih izvora topline (u livnicama, valjaonicama i sl.) mora biti toplotno izolovano i
zaštićeno, tako da dizaličar bude zaštićen od neposrednog djelovanja zračenja.
5. Upravljačko mjesto koje je visoko preko 1 m' od poda mora imati, u pravilu propisnu
ogradu.

Kabina dizaličara
Kabina u dizalici mora udovoljiti, ovisno o lokaciji dizalice, njenoj namjeni i reţimu rada,
sljedećim zahtjevima:

1. Mora biti dovoljno prostrana da omogućava smještaj, odrţavanje i bezopasnu upotrebu u

kabini smještenih aparata i ureĎaja za upravljanje.
2. Mora sa svih strana biti ograĎena čvrstom metalnom ogradom visine najmanje 1m s
ispunom od drveta, lima, armiranog stakla, ţičane mreţe i sl.). Ukoliko kabine mosnih
dizalica nemaju punu metalnu ogradu, onda mora imati pri dnu metalnu zaštitu (nogobran)
visoku najmanje 100 mm.
3. Mora imati krov, osim kod mosnih konzolnih i drugih dizalica koje rade u pokrivenim
prostorijama, ili ako je kabina smještena ispod mosta dizalice.
4. Visina kabine na dizalicama sa upravljanjem u stojećem stavu mora iznositi najmanje 1,80
m', a u sjedećem stavu najmanje 1,60 m'.

6
 5. Pod kabine mora biti od drveta ili od drugog materijala koji ima svojstvo toplinskog
izolatora, a ako je dizalica na elektromotorni pogon, mora biti pokriven i prostiračem koji
ima svojstvo električnog izolatora (guma, polivinil).
6. Ulazna vrata u kabinu moraju biti tako konstruirana i postavljena da omogućavaju sigurno
ulaţenje u kabinu i izlaţenje iz nje.
7. Komandni ureĎaj mora biti osvijetljen da svijetlo ne zasjenjuje oči upravljača.
8. Upravljačko mjesto kod dizalice na otvorenom prostoru mora biti zaštićeno od prejake
sunčeve svjetlosti (zastori), kiše, snijega i hladnoće. Za vrijeme hladnoće (kada je
temperatura manja od +10 °C) mora se zagrijavati, a za vrijeme vrućine (kada je
temperatura veća od +25 °C) mora se ventilirati.

9. Kabina dizalice koja radi u smjeni više od dva sata mora biti opremljna stalnim sjedištem za
upravljača dizalice.

10. U kabini je najstroţije zabranjeno drţanje masnih krpa, otpadaka nafte, ulja i drugih
zapaljivih materijala.

11. U kabini se moraju nalaziti izvješene kratke upute za pogon dizalice, kao i izvod iz
Pravilnika o opštim mjerama i normativima zaštite pri radu sa dizalicama.

12. Prozori zatvorene kabine moraju biti izraĎeni tako da se mogu s vanjske strane lako očistiti i
da omogućavaju upravljaču dizalice izlaz u slučaju potrebe, a u ljetnom periodu da se mogu
priklopiti ili otvoriti.

13. U kabini se mora nalaziti ručni aparat za gašenje poţara sa upustvom, bezopasnim po
zdravlje dizaličara.

14. Izrada električnih grijalica i drugih električnih naprava i aparata postavljenih u kabini
dizalice mora biti takva da pruţa sigurnost pri radu i kretanju dizaličara.

SIGURNOST PRI RADU I KRETANJU

Oklopi i poklopci
Svi pristupačni zupčanici, lančanici i drugi obrtni i pokretni dijelovi pogona moraju biti zaštićeni
čvrstim oklopom, bez obzira na veličinu, brzinu i mjesto ugradnje.

Ograde i mjesta za posluživanje

Svi strojevi i električni ureĎaji koji nisu pristupačni neposredno sa pješačke platforme duţ staze
dizalice odnosno sa platforme na mjestu dizalice ili vitlu moraju biti pristupačni s radnog podesta
smještenog na dizalici ili na zgradi.. Podovi platformi i stepenice moraju biti izraĎeni sa hrapavom
površinom, radi sprečavanja klizanja, i ogradom visine najmanje 1 m'. Iznad ograde mora biti
slobodan prostor visine najmanje 500 mm.

7
Ljestve i stepenice

Kod mosnih, graĎevinskih, portalnih i drugih dizalica kod kojih je upravljačko mjesto dizaličara
postavljeno iznad tla, tj. na odreĎenoj visini, ugraĎuju se u svrhu prilaza upravljačkom mjestu
odgovarajuće čelične ljestve ili podesne stepenice. Same ljestve mogu se postaviti potpuno
vertikalno ili pod odreĎenim nagibom, npr. 75 ° prema horizontali.

Pješačke staze i platforme

Na dizalici mogu prema potrebi biti izraĎene galerije, pješačke staze, radne platforme, prilazne
platforme i druge slične površine. Pješačke staze i pristupi su veoma vaţni za sigurnost dizaličara i
radnika koji obavljaju popravak na dizalici, jer moţe biti potencijalni izvor povrede odnosno
padova ako nisu dobro izvedene.
- Ako je na stazi postavljena samo jedna dizalica sa kabinom ili bez kabine, prilazna
pješačka staza ne mora biti izvedena po cijeloj duţini.
- Ako su na zajedničkoj stazi postavljene dvije dizalice sa kabinom, pristupna staza mora
biti izvedena za oba kraja polja djelovanja dizalica.
- Ako su na zajedničkoj stazi postavljene više od dvije dizalice, prilazna pješačka staza u
pravilu treba da bude izvedena bar s jednog polja (hale) po cijeloj duţini dizalične staze.
U prva dva slučaja kabine dizalica moraju biti opremljene kudeljnim ljestvicama ili uţetom sa
čvorovima promjera najmanje 25 mm po kojima se dizaličar u nuţdi moţe spustiti sa dizalice na
pod hale.

Slobodan prostor oko dizalice

Slobodni prostor pokretnih dizalica postavljenih na otvorenom prostoru odreĎen je prema
slijedećim normativima:
- Za portalne i poluportalne dizalice, pretovarne mostove, horizontalni razmak izmeĎu
dijelova dizalice i nepokretnih dijelova u njenoj okolini ne smije do visine do 2 m' manji
od 500 mm, a na visini preko 2 m' manji od 100 mm.
- Za graĎevinske dizalice razmak izmeĎu dijelova dizalice i zidova zgrade ili stubova
mora biti najmanje 600 mm.

NATPISI
Kao dodatak zaštitnim mjerama pri radu s dizalicom propisano je da se za odreĎene slučajeve
postave odgovarajući natpisi, kojima se upozoravaju radnici na odreĎene opasnosti ili radnje koje
trebaju izvršiti, ili im se daju odgovarajuće upute. Pravilo je da se natpisi postavljaju na dobro
vidljivom mjestu i s dobro označenim slovima. Natpisi moraju biti napisani na govornom jeziku
radnika. Svaka dizalica bez obzira na tip i veličinu mora na sebi nositi metalnu pločicu, koju
izraĎuje proizvoĎač ili korisnik, a koja na sebi ima slijedeće podatke:
1. tvornički znak (amblem),
2. naziv proizvoĎača,
3. vrstu dizalice s oznakom tipa,
4. maksimalnu nosivost dizalice,

8
 5. godinu izrade,
6. tvornički broj.

Na dizalicama sa kranovima tabla s natpisom o maksimalnoj nosivosti nešto je izmijenjena i sadrţi

podatke o najvećem i najmanjem dohvatu:
DIZALICA BR (inventarni i registarski broj),
POGONSKA KLASA,
MAKSIMALNA NOSIVOST,
KOD MINIMALNOG DOHVATA,
KOD MAKSIMALNOG DOHVATA,
MINIMALNA NOSIVOST.

Na samom prilazu dizalici mora se postaviti natpis sa slijedećim tekstom:

"PRILAZ DIZALICI NEZAPOSLENIM OSOBAMA STROGO ZABRANJEN",

"PAŢNJA! ZABRANJENO ZADRŢAVANJE ISPOD VISEĆEG TERETA".

Kada su električni napojni (klizni) vodovi smješteni u kanalu u tlu, što je slučaj kod nekih portalnih
ili drugih dizalica, mora se postaviti tabla sa natpisom u blizini kanala sa slijedećim tekstom:

"SIPANJE VODE I BACANJE PREDMETA U KANAL SA KLIZNIM VODOVIMA OPASNO

PO ŢIVOT"

Kada se na mosnoj ili drugoj nadzemnoj dizalici vrše popravci ispod dizalice, na vidnom mjestu
mora se postaviti tabla sa tekstom:

"PAŢNJA ! BUDI OPREZAN: VRŠE SE RADOVI NA DIZALICI"

9
 DIZALIĈAR

Dizaličari se u svom radu – prema vrsti dizalice kojom upravljaju – trebaju drţati ovih uputa:
Prije poĉetka rada:
Prije nego započne s radom dizaličar je duţan učiniti slijedeće:

- Prilikom smjene dizaličara predavalac duţnosti mora primaocu navesti sva svoja
zapaţanja o nedostacima i greškama u radu na dizalici. O nedostacima i greškama
obavijestiti i svog nadreĎenog.
- Izvršiti pregled dizalice i uvjeriti se da su svi vaţni dijelovi dizalice u ispravnom stanju.
- Kada prilikom pregleda uoči neispravnost, mora odmah obustaviti rad i javiti
nadreĎenom.
- Uključiti glavnu sklopku.
- Uključiti sklopku rasvjete.
- Dati znak signalisti da je dizalica spremna za rad, ili da dizalica nije sposobna za rad.

Manevrisanje

Dizaličar ne smije raditi slijedeće:

1. Dizati teret koji je veći od maksimalno dopuštene nosivosti ili je dvojbene veličine.
2. Koso dizati teret, tj. kada je uţe pod nagibom.
3. Ljuljanjem spuštati teret na mjesto koje se nalazi izvan granice manipulacionog radnog
prostora dizalice.
4. Prenositi teret iznad zaposlenog osoblja - radnika. (Kada se to ne moţe izbjeći, potrebno je
davati znakove sirenom).
5. Upotrijebiti dizalicu za dizanje, izvlačenje usidrenih, vezanih, učvršćenih, u zemlji
zamrznutih ili ukopanih predmeta.
6. Ostavljati teret da bez potrebe visi na kuki ili uţetu dizalice, bilo to za vrijeme prekida rada
ili nestanka struje, bilo u nekom drugom sličnom slučaju.
7. Vršiti istovremeno više radnih operacija nego što to dopušta upravljački sistem dizalice pri
potpuno zauzetim rukama, ako to uputama proizvoĎača dizalice nije predviĎeno.
8. Prenositi terete koji nisu pravilno vezani.
9. Izvoditi bilo kakav manevar za dizanje, prenošenje i spuštanje tereta, ako za to nije dao
znak signalist ili osoba koja vezuje i vješa teret na kuku dizalice. (Iznimku čine dizalice sa
samozahvatnim ureĎajem – grabilice, kliješta, magnet, viljuške).
10. Izvoditi manevar po znakovima osoba koje za to nisu ovlaštene.
11. Manevrisati teretom s naglim prebacivanjem smjera ili naglim zaustavljenjem.
12. Vezati, zaglaviti ili grubo učvrstiti sklopke el. energije.
13. Za vrijeme aktivnog rada čitati ili se zanimati sa nečim drugim što mu odvlači paţnju.
14. Raditi sa dizalicom, ako postoji kvar ili oštećenje na bilo kojem dijelu dizalice.
15. Prekoračiti brzine za pojedine manevre iznad onih koje je propisao proizvoĎač.
16. Primati na dizalicu neovlaštene osobe.
17. Nakon rada ostavljati dizalicu na bilo kom drugom mjestu osim na mjestu koje je za to
odreĎeno.
18. Raditi bolestan i kad se osjeća nesposobnim za upravljanje dizalicom.

10
 19. S nosivim sredstvima dizalice prenositi radnike, jer je dizalica namijenjena isključivo za
transport tereta.
20. Upotrijebiti dizalicu za vučenje bilo kakvih vozila, vagona, tereta na tlu, ako za to ne postoji
poseban ureĎaj, kao vodeći kolotur pričvršćen na tlu koji osigurava vertikalni poloţaj
teretnog uţeta.
21. Smjestiti se na konstrukciju dizalice izvan kabine i odatle upravljati.
22. Dozvoliti drugim radnicima da podmazuju prijenosnike dizalice dok je dizalica u pokretu.
23. Koristiti sigurnosne naprave (krajnje isključivače – graničnike – zaštitne automatske
sklopke) za redovnu upotrebu.
24. Upotrebljavati otpornike regulatora brzine i snage za zagrijavanje radnog mjesta.
25. Dizati i prenositi opasne terete (na primjer: rastavljeni materijal, kiseline, luţine,
eksplozivne materijale, radio – aktivne materije, boce s koomprimiranim kiselinama, ako se
prethodno ne poduzmu potrebne zaštitne mjere protiv pada kuka s osiguračem, mreţa itd.)
ili zakačivanja tereta za okolne predmete.
26. Činiti pun okret kraka bez povratka, ako dizalica nije za to konstruirana.
27. Raditi s vanjskom dizalicom kada jakost vjetra prelazi gornju dozvoljenu granicu prema
uputi proizvoĎača.
28. Podmazivati mehanizme dizalice (reduktor i sl.) dok je ova u pokretu.

Dizaliĉar mora raditi slijedeće:

1. Prije podizanja tereta sam ocijeniti teţinu tereta, a ako je teret dvojbene teţine, zahtijevati
dokaze o teţini tereta: ukoliko takvih dokaza nema, mora zahtijevati da se pomoću
dinamometra izmjeri njegova teţina (ako na dizalici nije ugraĎen graničnik preopterećenja).
2. Kontrolirati rad manipulanta (vezača tereta) kod manipulacije i vezivanja tereta.
3. Osmatrati znakove signalista, manevrisati prema njima, ako ih nije razumio, mora traţiri da
se oni ponove.
4. Dizanje tereta obavljati postupno i sa paţnjom.
5. Drţati pregled stalno prema teretu i putu kojim prolazi, bilo to neposredno prije polaska, za
vrijeme kretanja, i na početku promjene radne operacije (dizanje, kretanje mosta mačke,
okretanje kraka).
6. Kod prenošenja dignuti teret dovoljno visoko, da ne bi udario u neki stroj, ogradu i sl..
7. Postupati i rukovati paţljivo s komandnim ureĎajima.
8. Izvoditi sve pokrete dizalicom (dizanje ili spuštanje tereta, kretanje mačke i mosta,
okretanje i spuštanje kraka i dr.) ravnomjernim tempom i bez izazivanja trzaja i njihanja
tereta.
9. Izbjegavati voţnju na krajnje prekidače, jer i oni mogu zakazati.
10. Dizalicom rukovati kao da ne postoje nikakvi sigurnosni ureĎaji, jer su oni samo za krajnju
nuţdu.
11. Zaustaviti transportiranje tereta, ako primjeti da je teret postao nestabilan.
12. Iskopčati glavnu sklopku u kabini kad primijeti nepravilnosti u radu s elektro –ureĎajima.
13. Voditi računa da su nakon maksimalno spuštene kuke ostala još dva namotaja uţeta na
bubnju.
14. Prije polaska i za vrijeme kretanja dizalice dizaličar mora davati zvučne signale za
upozorenje radnika koji se nalaze u manipulacionom polju dizalice.
15. Voditi računa o brzini vjetra, te o kritičnom vjetru pri kojem se dizalicom na otvorenom ne
moţe više raditi.

11
 16. Ako u toku rada dizalice pod opterećenjem iz bilo kojih razloga u mreţi nestane električna
struja (kvar u mreţi viskog napona, izbacivanje automatske skopke ili topljivih osiguarača)

dizaličar mora odmah postaviti sve komande dizalice na nulti poloţaj i dizalicu po
mogućnosti rateretiti spuštanjem tereta na tlo pomoću ručne ili noţne kočnice. Ako je to
nemoguće, mora odmah poduzeti mjere zaštite zabranom prolaska ispod visećeg tereta.
17. Kod okretanja kraka dizalice paziti na eventualane prepreke bilo na strani tereta ili
protutega.
18. Za vrijeme djelovanja jačeg vjetra krak postaviti u smjer vjetra i manevriranje izvoditi po
mogućnosti u tom pravcu.
19. Kod transporta tereta na drugim stazama, na krivinama i na skretnicama krak postaviti u
smjer voţnje.
20. Nositi odnosno upotrebljavati lična zaštitna sredstva.
21. Kod svakog kvara na dizalici zaustaviti rad i obavijestiti nadreĎenog.
22. Voditi računa o ispravnosti sigurnosnih ureĎaja (isključivači struje, kočnice, signali i dr.).
23. Drţati se u svome radu odredaba sluţbenog i internog Pravlnika o zaštiti na radu s
dizalicama, kao i proizvoĎača.
24. Odbiti svaki zahtjev drugih osoba koji je u suprotnosti propisima navedenih pravilnika i
uputstava.

Završetak rada
1. Ne napuštati upravljačku kabinu dok teret visi na kuki.
2. Nakon završetka rada dovesti dizalicu na za to odreĎeno mjesto.
3. Svaki put kad napusti kabinu, iskopčati glavnu sklopku u kabini i glavni mreţni prekidač na
razvodnoj bateriji ili na stubu, te ga zaključati, ako je dizalica sama na dizaličnoj stazi ili
ako ima dovod struje pomoću kabela od priključne kutije na stubu pogonske mreţe.
4. Prije nego što napusti svoje radno mjesto potpuno rasteretiti dizalicu.
5. Podignuti kuku do maksimalnog poloţaja.
6. Sve komandne ručice postaviti u nulti poloţaj.
7. Kod vanjskih dizalica osigurati dizalicu od neţeljenog kretanja (guranja) pod uticajem
vjetra i to pomoću posebnih kočnih naprava (kočnih papuča, ručnih tračničkih kliješta,
automatskih kliješta, sidra i dr.).
8. Kod vanjskih dizalica s krakom osloboditi krak tako da se u slučaju vjetra moţe slobodno
okrenuti u pravcu vjetra.

Ostale obaveze
1. Kod svih popravaka aktivno prisustvovati pri izvoĎenju radova.
2. Čistiti i podmazivati dizalicu po potrebi odnosno prema uputi proizvoĎača.
3. Obavljati samostalne sitne popravke (pritezanje vijaka, izmjenu vijaka i matica, itd.).
4. Elekrične ureĎaje na dizalici ne koristiti u nedozvoljene svrhe.
5. Na platformama dizalice ne smije ostavljati nikakav alat ili strane predmete, već ih mora
staviti u posebni metalni sanduk s poklopcem.
6. Prisustvovati pregledima i ispitivanjima dizalice i pri tom pomagati odgovornim osobama.
7. Proširivati svoje znanje za rad s dizalicom i primjenjivati ga sa stečenim iskustvom u
svakodnevnom radu.

12
 8. Striktno se pridrţavati svih odredaba iz sluţbenog i internog Pravilnika o mjerama zaštite
pri radu s dizalicama i uputstava za rad s dizalicom.
9. Kad se pri preuzimanju posla ili u toku rada iz bilo kojih razloga ne osjeća sigurnim da i
dalje rukuje dizalicom, duţan je odmah izvjestiti nadreĎenog.
Liĉna zaštitna sredstva
Dizaliĉar

1. Zaštitnim naočalima u boji protiv blještave svjetlosti rastopljenog metala ili smjesa, kao i
protiv blještave svjetlosti sunca, ako je zaposlen u blizini peći za topljenje metala ili na
dizalicama koje rade na slobodnom prostoru.
2. Štitnikom za oči i lice, ako prijeti opasnost od prskajućih kapljica rastopljenog metala ili
drugih materijala.
3. Ogrtačem postavljenim ţivotinjskim koţicama (bunda), ako je dizaličar izloţen hladnoći i
vjetru (lučke, pristanišne, brodogradilišne, auto – dizalice, dizalice na gusjenicama i druge
dizalice smještene na otvorenom prostoru).
4. Maskom za zaštitu od ugljičnog monoksida ili drugih štetnih plinova ili prašine, ako prijeti
opasnost od povremene pojave plinova odnosno prašine.

Napomena:

Dizaličar obavlja poslove koji mogu biti opasni u pogledu nesreće pri radu bilo za njega samog,
bilo za okolinu. Svakako ta opasnost ovisi i o ličnim kvalitetima dizaličara, a naročito o njegovom
zdravstvenom stanju. Zbog toga je propisano da se dizaličar mora pristupiti posebnim zdravstvenim
pregledima i to:
- prije stupanja na radno mjesto,
- nakon svake nezgode,
- nakon svake preleţane teţe bolesti.

Duţnost dizaličara ne mogu obavljati osobe koje boluju od: padavice, vrtoglavice, grčeva, visokog i
niskog pritiska, malokrvnosti, kao i osobe kod kojih se utvrdi nedovoljna koncentracija i
nedovoljan intenzitet paţnje, odnosno nedovoljna oštrina i brzina zapaţanja. Nadalje, specijalnim
pregledom utvrĎuje se i psihička sposobnost, kao i sposobnost vida i sluha. Vid i sluh zauzimaju
vaţnu ulogu u radu dizaličara. Dizaličar mora imati dobar vid na daljinu, mora razlikovati boje i
optičke signale. Dizaličar ne moţe biti osoba koja vidi samo na jedno oko. Dobar sluh je potreban
radi raspoznavanja zvučnih signala, te radi osluškivanja rada motora i drugih ureĎaja na dizalici.
Ţene za vrijeme trudnoće ne mogu vršiti duţnost dizaličara, niti mogu obavljati bilo kakve druge
radove na dizalicama.

SIGNALIST

Pri radu sa dizalicom, kojom se upravlja iz kabine, gotovo uvijek je potrebno da vezanje tereta,
njegovo praćenje tokom prenošenja s jednog mjesta na drugo, te davanje signala dizaličaru
obavljaju radnici koji rade ispod dizalice. Ti radnici moraju biti upoznati s načinom vezivanja
tereta, sredstvima za vezivanje, te standardnim signalima za sporazumjevanje sa dizaličarom.

13
Signale, meĎutim, moţe dizaličaru davati iz skupine samo jedan radnik kako ne bi dolazilo do
nesporazuma. Osoba koja je odreĎena za signalistu, javlja se dizaličaru i još jednom provjerava
poznavanje signala. Ova osoba – signalista ne smije se udaljavati s mjesta rada, a da predhodno ne
obavjesti dizaličara. Ako ste odreĎeni za vezača tereta, upoznajte se s tehnikom vezanja, vješanja i
uravnoteţenja tereta. Pri radu se drţite sljedećih pravila.

SIGNALI PRI RADU S DIZALICAMA

Dogovoreni signali kod transporta tereta dizalicom

Za nošenje, vezanje i vješanje tereta upotrijebiti samo onu čeličnu uţad na kojoj se nalaze pločice s
oznakom nosivosti. Prilikom uzimanja čelične uţadi iz skladišta zatraţiti uţad koja su pregledana i
za koju je utvrĎeno da je ispravna. Nakon upotrebe čeličnu uţad treba vratiti u skladište ili
pohraniti na mjestu zaštićenom od prašine i vlage. Za vješanje tereta moţe se upotrebljavati uţad
kojoj su krajevi izvedeni u obliku petlje ili uške, opletene oko posebnog limenog profiliranog
prstena, ili su krajevi pričvršćeni pomoću posebnih stezača – ţabica, pri čemu se moraju
upotrijebiti:

- za uţad prečnika do Ø15 mm – najmanje 3 ţabice,

- za uţad prečnika do Ø30 mm – najmanje 4 ţabice,
- za uţad prečnika do Ø40 mm – najmanje 6 ţabica,

14
 - za uţad prečnika do Ø58 mm – najmanje 7 ţabica.

Duţina preklopa mjerena od ose do ose krajnjih stezača ne smije biti manja od:

- 20 promjera uţeta – za uţad od 8 do 15 mm,

- 15 promjera uţeta – za uţad od 15 do 20 mm,
- 12 promjera uţeta – za uţad od 21 do 32 mm,
- 10 promjera uţeta – za uţad preko 32 mm.

Uţad od biljnih vlakana (konoplja, manila, pamuk i sl.) i uţad od sintetičkih vlakana moţe se
primjeniti samo za vezanje i vješanje tereta koji nema oštre rubove. Svako uţe mora imati oznaku
dopuštene nosivosti. Za vezanje i vješanje tereta mogu se upotrebljavati i oblikovani lanci s
oznakom nosivosti. Na lancima se ništa ne smije preinačiti.
Sva sredstva za vezanje i vješanje smiju se opteretiti do dopuštene nosivosti jedino ako su
postavljena potpuno okomito. U protivnom, dopuštena nosivost mora se smanjiti ovisno o kutu /
uglu vješanja:

- ako je kut/ugao izmeĎu dvije suprotne strane 60° - za 15 %,

- ako je kut/ugao izmeĎu dvije suprotne strane 90° - za 30 %,
- ako je kut/ugao izmeĎu dvije suprotne strane 120° - za 50 %.

Teret ne smijete vješati pomoću uţadi pod kutom / uglom većim od 120 °. Kod temperatura niţih
od -10 °C dopušteno ili umanjeno opterećenje mora se smanjiti za 50 %. Čeličnu uţad i lance
zaštititi podlaganjem drvenih, gumenih ili limenih profiliranih podloţaka podloţenih preko oštrog
ruba tereta. Ako lancem omotavate teret, postavite što bliţe jedan drugome.Terete koji nemaju kuke
za vješanje treba uvijek postaviti na podmetače kako bi se mogla provući uţad ili lanci za vezanje
tereta. Terete nesimetričnog oblika podignute nakon vezanja i vješanja do visine 10 cm od tla,
ovdje zaustavite, te provjerite ispravnost veza i ravnoteţu. Ako se teret nije pomakao, odnosno ako

15
su veze i dalje dobre, moţete dati znak za nastavak podizanja tereta. Teret nesimetričnog oblika
veţite uvijek na najmanje dva mjesta.

Prije nego se daje znak za podizanje tereta treba provjeriti ima li dovoljno mjesta da se odmakne od
tereta. Teret se vješa samo na kuke kod kojih postoji ureĎaj za sprečavanje ispadanja tereta za
vrijeme podizanja i prenošenja. Posude za teret, kao košare, kante i slično, ne smiju se prepunjavati.
Za utovar tereta ne smiju se koristiti posude na kojima nije obiljeţena zapremina u m³, teţina
prazne posude i ukupno dopušteno opterećenje u kg.

Za manipulaciju, vezanje i vješanje tereta, te za signalizaciju, pri radu s konzolnim dizalicama

vrijede ista pravila kao i za ostale dizalice:

- ne preopterećujte dizalicu,
- ne podiţite teret sumnjive teţine,
- ne podiţite teret ukoso, niti ga ne odlaţite ljuljanjem,
- kukom ili drugom zahvatnom napravom nemojte čupati predmete iz zemlje, odnosno
nemojte skidati oplatu, vući vagonete i slično,
- ne ostavljajte teret da visi u zraku,
- ne podiţite ljude u košarama za teret,
- ne podiţite loše vezan teret,
- nemojte prihvatiti rad s dizalicom ako se ne osjećate fizički i psihički dovoljno sposobni
za rad.

Nakon završenog rada dizalicu rasteretite, podignite kuku u najviši poloţaj i iskljuĉite sve
ureĊaje za upravljanje.

16
17