UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI FAKULTET

Mehatronika







S E M I N A R S K I R A D

Tema:
Automatizirana transportna sredstva
sa djelimino slobodnim linijama kretanja
Predmet:
FLEKSIBILNI TRANSPORT















Student:

Nukid Faruk III-269/10
Profesor:
Dr.Sc. Alan Topid, docent



Tuzla, Juni 2013.

1

SADRAJ

1. Uvod 3


2. Pojam i podjela tereta

2.1 Teki tereti

2.1.1 Klasifikacija tekih tereta

2.2 Traverze

2.3 Uslovi za primjenu transportnih sredstava
4

4

5

6

6

3. Konzolne dizalice 7

4. Mostne dizalice

4.1 Mostne dizalice s dva glavna nosaa

7

8
5. Portalne i poluportalne dizalice 8

6.

7.

8.

9.

10.



11.

12.
Pretovarni mostovi

Toranjske dizalice

Dizalice - kutijasta konstrukcija

Pogon dizalica

KBK sistemi

10.1 KBK sistemi nain upravljanja

Zakljuak

Literatura
9

10

11

11

13

14

15

16













2

POPIS Slika

Slika 1.
Slika 2.
Slika 3.
Slika 4.
Slika 5.
Slika 6.
Slika 7.
Slika 8.
Slika 9.
Slika 10.
Slika 11.
Slika 12.
Slika 13.
Slika 14.
Dijagram vrste tereta prema agregatnom stanju
Uvrdivanje tereta elik-elima, tip A, B, C
Kombinacija velike reetkaste i dvije pune traverze za transport nosaa
Primjer konzolne dizalice
Primjer mostne dizalice
Mostna dizalica sa dva glavna nosaa
Primjeri portalne dizalice
Primjeri poluportalne dizalice
Primjeri pretovarnog mosta na utovaru broda
Primjer toranjske dizalice
Kutijasti popreni presjek nosaa dizalice
Elementi pogona dizalice
Primjer KBK sistema
KBK sistem - primjer naina upravljanja
4
4
6
7
7
8
8
9
9
10
11
12
13
14


































3

1. UVOD

Transport, u irem smislu, podrazumijeva tokove kretanja materijala, energije i ljudi.
Prema stepenu razvoja, sistemi transporta mogu biti:
Runi (manualni) - runo prenoenje i manipuliranje teretima
Mehanizirani - koritenje mehanikih ureaja (opreme) za transport i manipuliranje teretima
Automatizirani - raunarom upravljana transportna sredstva/sistemi (raunarom podrani
tokovi materijala i tokovi informacija)

Automatizirani transport materijala, alata i pribora, predstavlja jedan od osnovnih segmenata
za funkcioniranje fleksibilnog proizvodnog sistema, jer povezuje proizvodno -tehnoloke segmente,
od skladita alata,sirovina, dijelova, obradnih stanica, kontrolnih stanica itd., do skladita gotovih
proizvoda, meusobno objedinjenih putem informacionog sistema.
Fleksibilni proizvodni sistem sastavljen je od vie automatiziranih radnih stanica, koje su
povezane transportnim sredstvima upravljanim informacionim podsistemom transporta, podreenog
centralno-upravljakoj jedinici, koja upravlja svim aktivnostima na nivou fleksibilnog proizvodnog
sistema.

Glavne komponente automatiziranog transportnog sistema:
Transportna sredstva (s dodatnom opremom koja esto ima i vlastiti pogon)
Transportni putevi i staze s instalacijama
Upravljaki ureaji

Podjela transportnih sredstava za automatizirani transport prema stepenu slobode kretanja :
sa fiksnim linijama kretanja :
- vedi obim transportnih masa, teret u rinfuzi/komadni, razliiti oblici i dimenzija, terete iji
se oblik znaajnije ne mijenja u procesima, ...
- konvejeri, trakasti transporteri, elevatori, kotrljae, liftovi, itd.

sa djelimino slobodnim linijama kretanja :
- tereti razliitih oblika, vedih masa i dimenzija, raznovrsne dinamike i raznovrsnih putanja
u okviru mogudeg polja opsluivanja,rukovanje se vri iznad radnog mjesta,
- konzolne, portalne, poluportalne i mostne dizalice,kranovi itd.

sa slobodnim linijama kretanja :
- promjenljivi tokovi kretanja,
- paletna i niskopodzna kolica, viljukari, itd.







4

2. Pojam i podjela tereta
Pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazine ili preraivake
industrije, poljoprivrede, umarstva koja imaju potrebu za prijevozom.


Slika 1. Dijagram vrste tereta prema agregatnom stanju
Tereti s obzirom na stepen iskoritenja korisne nosivosti :
tereti normalne teine
lahki tereti
teki tereti

2.1 Teki tereti
Pod ovom grupom tereta podrazumijevaju se izuzetno teki i dimenziono veliki tereti kao to
su lokomotive, dizalice, eljezniki vagoni, dijelovi tvornikih postrojenja, hidrocentrala i mostova,
vojni tereti (tenkovi i topovi) itd. U grupu tekih tereta osim dimenziono velikih tereta, spadaju i razni
minerali, elini profili, odnosno svi oni tereti koji zauzimaju manje od 1.133m
3
po jednoj toni.
Karakteriziraju ih veliina, oblik i teina
Teki tereti trebaju biti opremljeni dovoljnim brojem taaka zahvata zadovoljavajude
vrstode. Ukupna prekidna vrstoda svih taaka zahvata ne smije biti manja od 2,8 puta teine
jedinice tereta. Take zahvata trebaju biti simetrino postavljene u odnosu na teite tereta. Ako na
jedinici tereta nema ili ne postoji dovoljno taaka zahvata, neophodno uvrdivanje tereta treba
izvesti primjenom polu-ovoja ili eonih ovoja koristedi elik-ela ili lance.Takve jedinice tereta mogu
biti velike drvene kutije, velike cijevi ili drugi metalni tereti cijevnog profila. Osim mogudnosti
uvrdivanja pomodu drvenih podupiraa koji mogu biti preskupi te nisu uvijek dostupni, primjenjuju
se ome za uvrdivanje oko cijelog tijela jedinice tereta.


Slika 2. Uvrivanje tereta elik-elima, tip A, B, C
5

2.1.1 Klasifikacija tekih tereta
Uobiajena podjela tekih tereta je u sedam kategorija koje se oznaavaju slovima A, B, C, D,
E, F i G. Osnovne karakteristike ovih kategorija tekih tereta su :

Kategorija tekih tereta - A
U ovu kategoriju ubrajaju se teki cjeloviti tereti s ugraenim napravama za podizanje tereta,
postavljeni uspravno na baznoj konstrukciji te imaju vrstu povrinu i znaajno optereduju povrinu
na kojoj su postavljeni. Pogodnost naprava za podizanje u svrhu uvrdivanja tereta moe zavisiti o
smjeru slaganja jedinice.Tipini primjeri ove kategorije tekih tereta su transformatori i elektrini
generatori.

Kategorija tekih tereta - B
Ovu kategoriju ine velike, izduene i teke jedinice tereta koje se transportuju horizontalno,
nisu postavljene na baznoj konstrukciji te imaju mekanu ili samo djelimino krutu povrinu bez
naprava za podizanje i taaka zahvata za uvrdivanje. Teite tereta takoer treba biti oznaeno. Za
podizanje takvih tereta obino se koriste trake.

Kategorija tekih tereta C
Ova kategorija ukljuuje teke otvorene eline konstrukcije s namjenskim napravama za
podizanje i takama zahvata za uvrdivanje tereta te odgovarajudom povrinom nalijeganja tereta
koja se prostire uzduno po nosedoj konstrukciji.Tipini primjeri ove kategorije tekih tereta su elini
sanduci koji sadre dijelove industrijskih postrojenja.

Kategorija tekih tereta D
U ovu kategoriju pripadaju osjetljivi teki tereti bez predvienih naprava za podizanje
tereta.Na teretu su obino naznaena podruja predviena za podizanje tereta. Ovi tereti su
prekriveni relativno lakim metalom ili drvenom oplatom. Teret nema taaka zahvata za uvrdivanje.
Podizanje tereta se obino izvodi nekom od metoda ovoja osim u sluaju ako postoje posebne
naprave za podizanje dostupne kroz otvore pakovanja. Tipini primjeri ove kategorije tekih tereta su
dijelovi maina u drvenim sanducima te namotaji kablova u obliku bavi.

Kategorija tekih tereta E
Ova kategorija ukljuuje otvorene, nepravilne dijelove konstrukcija umjerenih teina, bez
odreene povrine nalijeganja i bez posebnih naprava za podizanje ili taaka zahvata. Podizanje
tereta obino se izvodi pomodu neke od metoda s ovojima. Tipini primjeri ove kategorije tekih
tereta su krakovi dizalica, reetkasti mostovi i reetkasti nosai.

Kategorija tekih tereta F
U ovu kategoriju ubrajaju se vozila na gumenim tokovima, elinim gusjenicama ili elinim
tokovima sa ili bez odreenih mjesta za podizanje te bez taaka zahvata. Podizanje ove vrste tekog
tereta izvodi se uglavnom uz pomod pasaca od elika. Osim toga mogu se koristiti namjenski
hvatai (spreaders) za podizanje tereta. Tipini primjeri ove kategorije tekih tereta su maine za
gradnju cesta, lokomotive, nakrcani kamioni ili prikolice, vojna vozila.

Kategorija tekih tereta G
Kategoriju G tekih tereta ine svi tipovi plovila s vie ili manje vrstim trupom te s vie ili
manje vrstim napravama na palubi za postavljanje uvrdenja. Ovakvi tereti imaju tano odreenu
povrinu nalijeganja, meutim ona je vrlo osjetljiva. Podizanje se obino izvodi pomodu poprenih
greda i pasaca ili remenja od elika ili sintetiskih traka. Tipini primjeri ove kategorije tekih tereta
su tegljai, teglenice, brze brodice te plovila za razonodu.

6

2.2 Traverze
Traverze su metalna pomodna sredstva u obliku punih ili reetkastih grednih nosaa ili
ramova za koja su zakaena uad.Opremljene balansirajudom uadi omogudavaju transport vrlo
dugih elemenata (stubova, krovnih vezaa,koruba) uz preraspodjelu i ujednaavanje sila kojima uad
djeluju na njih. Uad se vezuju fiksno, za kuke na traverzi, ili se,prebaena preko koturaa okaenih o
traverzu, koriste kao balansirajuda uad. Balansirajuda uad mogu, zahvaljujudi prisustvu koturae, da
mijenjaju duinu krakova pa se koriste kod montae elemenata koji u toku manipulacije moraju iz
jednog (horizontalnog) poloaja predi u drugi (vertikalni) kako bi zauzeli pravilan odnos prema leitu
u konstrukciji.



Slika 3. Kombinacija velike reetkaste i dvije pune traverze za transport nosaa


2.3 Uslovi za primjenu transportnih sredstava
Uslovi za primjenu transportnih sredstava kod tekih i dimenziono velikih tereta :
prisutnost strune radne snage
kritina teina tereta
mogudnost zahvatanja tereta
brzina manipulacije
daljina transporta

Plan za transport nekog dimenziono velikog tereta mora biti napravljen na samom poetku,
jer ako je taj teret nemogude transportovati do konanog odredita, zbog teine ili dimenzija, onda
on nema vrijednosti. Kod planiranja transporta treba u razmatranje uzeti cijenu transporta i njenu
isplativost.
Svaka operacija sa tekim teretima prolazi kroz razliite faze upravljanja. Posebno moraju biti
oznaena mjesta na kojima de se zakaiti oprema za manipulaciju i uvrdivanje i pozicija teita
tereta. Vrlo vane su i informacije o prekidnim silama mjesta za koje se treba zakaiti oprema. Danas
su sve ove informacije dostupne u elektronskom obliku, a neke ak i u 3D simulaciji.

7

3. Konzolne dizalice
Najvie se koriste za podizanje graevinskog materijala visokogradnji, esto u kombinaciji s
drugim dizalicama npr. lift. Koriste se i pri montai graevinskih strojeva i postrojenja.
Sastoje se od eline konzolne ruke.Na konzolnoj ruci nalazi se vitlo s pogonskim elektromotorom
snage 1,5-4,5 kW. Moe dizati teret do 5 kN (0,5 t), na visinu do 25 m.



Slika 4. Primjer konzolne dizalice
4. Mostne dizalice
Mostne dizalice slue za manipulaciju tereta u vedim radionicama ili skladitima. Obino rade
u zatvorenom prostoru a po potrebi i na otvorenom. Glavni dio im ima oblik mosta po emu su i
dobili ime. Most se krede po dvije paralelne ine koje su postavljene po duini hale ili skladita na
stubovima ili konzolama.
Postoji vie vrsta ovih dizalica koji se razlikuju po konstrukciji, nosivosti, mjestu u pogonu,
broju glavnih nosaa i dr. Kod mostova male nosivosti mostovi se najede izvode sa jednim glavnim
nosaem dok se za vede nosivosti izvode mostovi sa dva glavna nosaa i oni predstavijaju standardan
primjer mostne dizalice.


Slika 5. Primjer mostne dizalice

8

4.1 Mostne dizalice s dva glavna nosaa
Mostne dizalice s dva glavna nosaa (slika 6.), sastoje se iz mosta i voznog vitla (B). Most je
elina konstrukcija sastavljena iz dva glavna nosaa (a) du kojih su postavljene ine po kojima se
krede vozno vitlo. Krajevi glavnih nosaa vrsto su vezani za poprene nosae (b) gdje su smjeteni
tokovi mosta (c). Tokovi se kredu po inama (d) postavljenim na nosaima mostne staze. Obino je
samo polovica tokova vezana na pogonski ureaj gdje dobijaju pogon od motora (e) preko
reduktora i pogonskog vratila (f). Upravljanje svim kretanjima vri se iz kabine za upravljanje
smjetene na mostu. Kod dizalica vedih nosivosti i brzina ,most posjeduje horizontalne reetke (i) koje
su jednom stranom oslonjene na glavni nosa a drugom na pomodni nosa (vertikalna reetka k).
Horizontalne reetke imaju zadatak da preuzmu sile koje nastaju pri ubrzanju i koenju dizalice ime
cijeloj konstrukciji daju neophodnu krutost.
Umjesto nosaa reetkaste konstrukcije u novije vrijeme sve se vie izrauju mostne dizalice
iji su nosai izraeni od limova male debljine.


Slika 6. Mostna dizalica sa dva glavna nosaa

5. Portalne i poluportalne dizalice
Portalne dizalice su po svojoj konstrukciji sline mostnim dizalicama. Sastoje se od
horizontalnog mosta i vertikalnih noica u koje su ugraena kolica za kretanje na podu (slika 7.).
Po mostu se krede vozno vitlo kao kod mostnih dizalica.



Slika 7. Primjeri portalne dizalice
9

Portalne dizalice se najvie koriste za rad na deponijama prefabrikovanih elemenata ili za
predmontau vedih i sloenijih montanih formi a u izgradnji mostova slue za poduni transport
tekih glavnih nosaa velikog raspona. Vedina portalnih dizalica radi na paralelnim inama ali su
poznati i sluajevi sa polarnom konfiguracijom u kojoj je jedan kraj bio fiksan a drugi se kretao po
krunoj stazi. Zahtijevaju kvalitetno pripremljenu podlogu, imaju dugo vrijeme montae
i ogranienu oblast djelovanja.
Poluportalna dizalica (slika 8.) izvedena je tako da joj je jedan kraj mosta isti kao kod mostne
dizalice i krede se po ini ugraenoj obino na zidu neke hale. Drugi kraj mosta je oslonjen na
prostornu vertikalnu reetku na kojoj su ugraeni tokovi koji se kredu po ini postavljenoj na podu.



Slika 8. Primjeri poluportalne dizalice

6. Pretovarni mostovi
Pretovarni mostovi se primjenjuju na velikim skladitima gdje se vri pretovar velikih koliina
materijala i mogu opsluivati velike povrine. Duina mosta im se krede do 200 m, a nosivost rijetko
prelazi 30 t. esto se koriste u pristanitima za utovar brodova. Kako pretovarni mostovi imaju veliku
duinu, pri promjeni temperature javljaju se znatne dilatacije, a mogude su i netanosti u rastojanju
ina te se zato pretovarni mostovi izrauju s jednim krutim i jednim gipkim stubom (noicom). Time
je omogudena promjena raspona mosta (slika 9.).



Slika 9. Primjeri pretovarnog mosta na utovaru broda


10

7. Toranjske dizalice
Toranjske dizalice su zbog svoje tehnike konstrukcije i logistike rada kljuna transportna
sredstva untranjeg transporta u visokogradnji, industrijskoj gradnji te gradnji ostalih betonskih i
armiranobetonskih graevina za prijenos oplata, betonskog eljeza, svjeeg betona te ostalih resursa
za graenje. Izgrauju se od elinih profila i imaju reetkastu konstrukciju. Stub se sastoji od polja
koja se po potrebi mogu dodavati i oduzimati kao bi se postigla odgovarajuda visina.

Toranjske dizalice srednje nosivosti ili srednje toranjske dizalice slijededih su obiljeja:
dohvat 20 m do 45 m
visina dizanja 30 m do 50 m
nosivi moment do 60 tm
nosivost od 3 t do 5 t

Toranjske dizalice velike nosivosti ili velike toranjske dizalice sljededih su obiljeja:
dohvat vedi do 50 m
visina dizanja veda od 50 m
nosivi moment vedi od 100 tm
nosivost vede od 5 t


Slika 10. Primjer toranjske dizalice
Kapacitet dizalinog postrojenja je obrnuto srazmjeran visini dizanja i duini horizontalnog
premjetanja tereta. Ova osobina dizalinih postrojenja, otro naglaava razliku u odnosu na maine
sa neprekidnim transportom, kod kojih kapacitet ne zavisi od duine transporta.
Mogu biti nepokretni, a ukoliko se konstruiu za pomijeranje, tada se konstruiu za kretanje
po inama, na pneumaticima i gusjenicama.Najeda je konstrukcija na inama iji razmak zavisi od
veliine momenta tereta.

11

8. Dizalice - kutijasta konstrukcija
Dizalice kutijastih profila konstruiu se uz povedanu torzionu krutost kao i krutost veznih
elemenata. Namijenjene za oblast industrije u kojoj postoje zahtjevi za transportom materijala ili
opreme sa jako malim vibracijama prilikom kretanja.

Slika 11. Kutijasti popreni presjek nosaa dizalice
Povrina poprenog presjeka prvenstveno zavisi od : visine i irine nosaa, debljine
limova kao i njihovih meusobnih odnosa. U toku optimizacija kutijastog poprenog presjeka glavnog
nosaa dizalice je usvojena konstantna visina nosaa h a mijenjani su ostali geometrijski parametri
poprenog presjeka. Na ovaj nain pokazano je da se masa moe smanjiti i do 8.46% bez opasnosti od
prekoraenja graninog napona.

9. Pogon dizalica
Pogon kao jedan od modela sistema sastoji se od pogonskih podsklopova, elemenata
pogona, frekventnog kontrolera i aplikacionih modularnih grupa kao i elemenata za elektro
napajanje.
Prema vrsti pogona, dizalice se razvrstavaju u nekoliko grupa, sa:
manuelnim,
elektrinim
termikim
i kombinovanim pogonom

Za definisanje pogonske klase dizalice koriste se dva indikatora:
uestalost koridenja
A - povremen rad,
B - redovan rad,
C - intenzivan rad sa kradim prekidima, i
D - teak viesmjenski rad
stanje opteredenosti
lahko - die manje materijale od nominalne nosivosti,
srednje - die materijale 1/3 nominalne nosivosti,
teko - die materijal 1/3 do 2/3 nominalne nosivosti,
vrlo teko - die materijale blizu nominalne nosivosti

12

Stanje opteredenosti pokazuje koliko dizalica prosjeno manipulie maksimalnim ili nekim
materijalima manje mase (K=0,125, 0,25, 0,50 i 1,00). Postoje etiri pogonske klase dizalica:
prva klasa - lahki reim (mosne dizalice sa manuelnim pogonom, montane dizalice u
energetskim postrojenjima, industrijske dizalice za povremenu upotrebu, mostne za
odravanje i druge za povremeno dizanje materijala),
druga klasa - srednji reim (dizalice u radionicama, skladitima, livnicama),
treda klasa - teki reim (dizalice sa estim ukljuivanjem i visokim opteredenjem, za rad u
elianama, valjaonicama, livnicama),
etvrta klasa - veoma teak reim (dizalice sa kontinualnim radom u livnicama, sa grabilicom i
magnetom, pri velikoj uestalosti rada).

Pogonske klase, koriste se kod izbora nominalne nosivosti i glavnog pogona dizalice.
Bez obzira na podjele, vrstu i tip, svaka dizalica ima odreene tehniko-tehnoloke performanse, koje
je karakteriu: tip, vrstu pogona i nosivost, stepene slobode, domet i raspon rada, sopstvenu masu i
teinu, masu pratede opreme, brzinu rada, broj okretaja, instalisanu snagu i dr., na osnovu ega se
odreuju uslovi koridenja.

Elementi pogonskog sistema dizalice:
Komponente pogonskih grupa (pogonske grupe, podsklopovi tokova sa kuditima i tokovi
za oblast primjene, ... )
Elektromotori (trofazni motor , 2-, 4-, 6- i 8-polni ili sa promjenom pola, ...)
Cilindrini motori (motori sa konusnim i cilindrinim rotorima, ...)
Reduktori (puni, ugaoni i ravni zupasti prenosnici sa irokim prenosnim spektrom, ... )
Motori sa reduktorima (motori sa punim reduktorom, motori sa reduktorima sa kosim
zupcima, motori sa ravnim zupanicima, ...)
Precizni reduktori (sa konusnim i cilindrinim rotorima za velike stepene broja obrtaja i za
pozicioniranje sa velikom preciznodu, ...)
Frekventni kontroleri (za konstantno podeavanje broja obrtaja serijskih trofaznih motora
kao pojedinani pogoni ili grupe za kreni-stani zadatke, ...)
Elektro napajanje (provodne trake,...)


Slika 12. Elementi pogona dizalice
13

10. KBK sistemi
KBK sistem omogudava konstruisanje najrazliitijih varijanti za podizanje i sputanje tereta
upotrebom samo nekoliko standardnih elemenata. Razliite dimenzije profila mogu da se kombinuju
u okviru dizalice kako bi se dobila optimalna konfiguracija.
Fleksibilnost sistema se ogleda u jednostavnom nainu vjeanja za postojede eline ili
betonske grede, plafone, stubove i sl. U sluajevima kada bilo koji od postojedih oslonaca u hali nema
zadovoljavajude karakteristike kako bi mogao da poslui kao taka vjeanja KBK sistema, mogude je
postaviti lahku konstrukciju i na taj nain ostaviti slobodan dragocjeni prostor za radne i proizvodne
procese.

Slika 13. Primjer KBK sistema
Modularnost sistema je definisana velikim brojem razliitih elemenata koji se integriu u
sistem. Tako je mogude pomodu istih nosedih KBK profila, konstruisati staze za kretanje jednoinskih
dizalica, sa ili bez sopstvenog pogona, jednogrednih ili dvogrednih KBK mostnih dizalica i sl. Radi
postizanja punog dohvata, mogude je mostne dizalice konstruisati sa prepustima sa obje strane, to u
mnogome povedava manipulativnu povrinu koju dizalica pokriva.
Standardni elementi KBK sistema podrazumijevaju ravne profilne elemente, lune i
polukrune elemente i skretnice, ali i prevodnice, pomodu kojih je mogude ukrtanje tokova kretanja
materijala. KBK sistemi su idealni za proizvodne hale, a njihova najeda primjena je u automobilskoj
industriji, kao i u mainskim halama za transport obradaka sa jedne pozicije, na drugu, u okviru
tehnolokog lanca.
Visok stepen primjene KBK sistema omogudava irok spektar razliitih tehnikih rjeenja iz
oblasti vertikalnog transporta, pri emu je jedino praktino ogranienje mata ininjera koji KBK
sisteme treba da implementiraju u odreeni tehnoloki proces.
KBK-modularni dijelovi koji se proizvode u velikim serijama, posjeduju visoku funkcionalnu
bezbijednost.

14

10.1 KBK sistemi nain upravljanja
U primjeni su razliiti upravljai povezani kablovima, upravljai na daljinsko upravljanje,
opreme sa frekventnim kontrolerom i runim upravljaem ili klik-klak ruicom kao i brzopoteznim
kvailom za sredstvo za prihvat tereta. Brzopotezno kvailo omogudava jednostavnu promjenu
razliitih Manulift elemenata za prihvatanje tereta. Ugradnjom frekventnih pretvaraa mogude je
ostvariti regulaciju brzine svih pogona. Time se uklanjaju udari prilikom pokretanja, smanjuje troenje
konica te pogon postaje znatno tii.
Zahvaljujudi kruto povezanim ureajem za prihvat tereta sa ureajem za upravljanje,
rukovaocu je potrebna samo jedna ruka za upravljanje, kako dizalicom tako i voenjem tereta.


Slika 14. KBK sistem - primjer naina upravljanja




















15

11. ZAKLJUAK
Svi tereti nisu jednako podobni za transport to zavisi o prirodnim i ekonomskim svojstvima
tereta.Razvrstavanjem tereta po vrstama odreujemo vrstu i nain transporta. U toku transportnog
procesa teret se titi na vie naina: obiljeavanjem raznim oznakama, privrdivanjem i vezivanjem
tereta itd.
Znaajan uticaj ljudskog faktora na vrijeme, pa tako i na pouzdanost sistema, na efikasnost i
tanost rada tokom realizacije pojedinih dijelova ciklusa transporta i dr., bili su razlog zato su se
traila rjeenja koja mogu da redukuju ili eliminiu ovaj uticaj. Jedan od rezultata je rezultirao danas
ved relativno irokim spektrom sredstava sa automatskim upravljanjem.
Dizalice predstavljaju znaajnu racionalizaciju rada i nezamjenljive su kod transporta
komadnih tereta ili posuda sa materijalom.Vre transport tereta na mala rastojanja u radnom polju
koje je ogranieno duinom njihovog kraka ili na vede udaIjenosti ukoliko se kredu po inama.
Mostne i portalne dizalice svoju najiru primjenu nalaze u transportu na skladitima i u
procesu izrade sklopova i probne radionike montae. Mostne dizalice se najede koriste u
zatvorenom, a portalne na otvorenom prostoru.


















16

12. LITERATURA

[1] Dr.Sc. Alan Topid, docent: Fleksibilni transport - koncept predavanja , Tuzla, 2013.

[2] Dr in. Sava Dedljer : Osnovi transportnih ureaja, Beograd, 1975.

[3] D. Ostrid : Dinamika mostnih dizalica, Mainski fakultet, Beograd, 1998.

[4] Mr. Boban Cvetanovid : Maine sa prekidnim radom , Ni

[5] Eduard Slunjski : Strojevi u graevinarstvu, HDGI,1995.

[6] Prof. Dr. Branko Davidovid : Unutranji transport, Kragujevac, 2012.

[7] http://www.gf.unsa.ba , (13/05/2013)
[8] http://www.grf.bg.ac.rs , (13/05/2013)
[9] http://www.demag.rs , (04/06/2013)