Vertikalni transport

Pitanja i odgovori za prvi parcijalni ispit

1. Historijat razvoja liftova!

Lift se prvi put spominje u djelima Rimskog arhitekte Vitruviusa, koji piše o tome da je
Arhimed izgradio svoj prvi lift, vjerojatno u 236. godini pne. 1823. godine lift po prvi put
instalirao i u Londonu. Prvi hidraulični liftovi bili su pokretani sa klipom ispod kabine za
podizanje ili spuštanje lifta. U 1852. godini, Elisha Otis konstruisao je i patentirao hvatački
uređaj koji se nalazio na ramu kabine. Ovo rješenje karakteriše sistem kočionih klinova koji
stupaju u dejstvo hvatanjem za obje vođice kabine, pokretane kinetičkim mehanizmom, s tim
što je lisnata opruga podignuta pod uticajem veze užeta i težine kabine i tereta. Otis prvi put
to prezentira na izložbi u New Yorku u Crystal Palace 1854. godine. Prvi električni lift je
izgrađen od Wernera von Siemensa u 1880. godini. Sigurnost i brzinu električnih liftova je
znatno poboljšao Frank Spraguea.

2. Podjela liftova!
Prema načinu pokretanja liftove dijelimo na:
 Električne liftove;
 Hidraulične liftove;
 Pneumatske liftove.

Zatim prema brzini liftove možemo podijeliti na:

 Sporohodne (0,85 m/s);
 Brzohodne (2 m/s);
 Ekspresne (10 m/s).

Prema namjeni liftove dijelimo na:

 Putničke;
 Bolničke;
 Teretne.

3. Definicija lifta!
Lifto je trajno ugrađeno postrojenje za prevoz koje opsulužuje određene stanice korištenjem
kabine (koja se reće između najmanje dvije čvrsto ugrađene vertikalne vođice) čije mjere i
konstrukcija omogućavaju pristup čjudima ili utovar tereta.
4. Konstruktivne karakteristike lifta
Konstrukcija lifta sastoji se od vertikalne vođice koja je ankerovana u vertikalnu konstrukciju
objekta i kabine koja je najčešće zatvorena. Postoje standardne konstrukcije, ali i konstrukcije
koje su izvedene prema objektu na koji se montriraju. Ponekad, mogu da ostanu montirani i
po završetku izgradnje objekata. Liftovsko postrojenje pokreće pogonska mašina na čijem se
kraju nalazi pogonska užetnjača preko koje je prebačen komplet čeličnih užadi koja su na
jednom kraju povezana sa ramom kabine – a na drugom sa ramom protivtega. Težina
protivtega je 50% od težine kabine i polovine njenog nazivnog opterećenja. Svako čelično uže
ima poseban žlijeb na užetnjači.

5. Podjela električnih liftova preme stepenu bezbjednosti!

Prema kriterijumu bezbjednosti dijele se na:
 liftovi za prevoz osoba
 liftovi za prevoz tereta sa pratiocem
 teretni liftovi za prevoz tereta, a pristupačni su osobama samo kod utovara i istovara
 liftovi za prevoz tereta u koje nije moguć pristup osobama
 kosi osobni liftovi
 kosi teretni liftovi

6. Princip rada električnog lifta bez reduktora!

Liftovska postrojenja bez reduktora ugrađuju se u objekte u kojima su potrebni liftovi sa
većim nazivnim brzinama. Električna energija pokreće pogonski elektromotor, a on pogonsku
užetnjaču koja se nalazi direktno na njegovoj osovini ili na osovini reduktora. Smjerovi
kretanja kabine i protivtega su suprotni. Da bi se smanjilo opterećenje motora, težina
protuutega se postavlja na težinu kabine i polovičnu težinu putnika. Kako se kabina podiže
tako se protuuteg spušta, balansirajući opterećenje.Sigurnost je osigurana upravljačkim
uređajem koji uključuje kočnice kabine ukoliko dođe do propadanja kabine.

7. Princip rada električnog lifta sa reduktorom!

Kao što i samo ime govori, električni motor u ovom dizajnu pogoni pužno-zupčasti uređaj,
koji okreće pogonsku koloturu. Iako su brzine dizala mnogo manje nego u tipičnim dizalima
bez reduktora nudi mogućnost upotrebe motora s manjom snagom za okretanje koloture.

8. Razlika između električnog lifta sa reduktorom i bez reduktora!

Osnovna razlika je što su brzine lifta sa reduktorom mnogo manje.

9. Nabrojati elemente lifta!

 Pogonska mašina
 Oprema za upravljanje
 Graničnik brzine
 Električne sklopke
 10. Od čega se sastoji pogonska mašina?
Pogonska mašina se sastoji od elektromotora, reduktora, elektromehaničke kočnice, i
užetnjače. Kočnica lifta djeluje automatski ako nestane napon mreže i ako nestane napon
upravljanja. Elektromehanička kočnica mora da zaustavi kabinu lifta, opterećenu na 125%
nazivne nosivosti, kada se kreće nazivnom brzinom u smjeru dole.

11. Oprema za upravljanje!

U energetskom ormaru lifta nalaze se tiristorski mostovi kojima se reguliše broj obrtaja
osovine pogonskog elektromotora odnosno brzina kretanja kabine.
U mikroprocesorskom kontroloru nalazi se mikroprocesor i sva ostala mikroelektronika
pomoću kojih se upravlja radom energetskog dijela liftovskog postrojenja, kabinom i vratima.
Mikroprocesor sve ove podatke obrađuje i donosi odluku o kretanju kabina u cilju realizacije
svih zahtijeva putnika.

12. Kada se pokreće graničnik brzine i kako radi?

Kada kabina lifta postigne brzinu koja je 15 % veća od nazivne, u dejstvo mora da stupi
hvatački uređaj koji se aktivira graničnikom brzine. Graničnik brzine se mora pokretati
čeličnim užetom nazivnog prečnika najmanje 6 mm. Ako uže graničnika brzine olabavi ili se
prekine, mora da se zaustavi pogon lifta električnim sigurnosnim uređajem za kontrolu
zategnutosti ovoga užeta. Graničnik brzine mora imati atest.
13. Gdje se nalaze električne sklopke lifta i koja im je funkcija?
U mašinskoj prostoriji odmah pored njenih vrata mora da se za svaki lift nalazi po jedna
glavna sklopka lifta. Njome se na svim polovima jednovremeno prekida dovod struje liftu.
Ova sklopka ne smije da prekida strujna kola:
 za osvjetljenje i provjetravanje kabine,
 za priključnice na krovu kabine i
 u mašinskoj prostoriji
 za osvjetljenje mašinske prostorije i
 voznog okna
 za provjetravanje mašinske prostorije i
 uređaj za uzbunu.

14. Prednosti hidrauličnih liftova!

 Mali potrošač
 Laka ugradnja u postojeće objekte
 Preciznost pri pristajanju na spratnu stranicu
  Veoma tih rad
 Udobnost korišćenja
15. Nedostaci hidrauličnih liftova!
Osnovni nedostatak hidrauličnih liftova je ograničena visina dizanja koja teoretski iznosi
30m, međutim u praksi je maksimalna visina dizanja 24m.

16. Podjela hidrauličnog lifta prema vrsti pogona!

 Sa direktnim pogonom
 Sa indirektnim pogonom

17. Nabrojati i objasniti osnovne dijelove hidrauličnog lifta!

 Elektrohidrauličnih agregata za stvaranje visokog pritiska hidrauličnog ulja.
Većinom su sa klipnom hidrauličnom pumpom visokog pritiska. Uz agregat su
smješteni ventili toka, sigurnosni ventil i dr.
 Hidrauličnog cilindra za podizanje kabine sa putnicima ili teretom.
 Kabina lifta sa upravljačkim uređajima i sigurnosnim uređajima.
 Vođica kabine lifta po kojima se kreću klizači poslagani na ramu kabine i služe
kao stabilizatori lifta.
 Priključna crijeva armirano gumena za dotok ulja pod pritiskompri podizanju
kabine lifta i za povratakulja u uljni rezervoar pri spuštanju kabine lifta.
 Amortizeri na dnu prostorije lifta koji mogu biti mehanički (opruge) i hidraulični
cilindri.
 Graničnik prekidača napajanja električnom energijom za slučaj kad lift prođe
gornju tačku zaustavljanja.
 Upravljačkog seta u kojemu su smješteni urađaji za regulaciju rada lifta, mjerni
instrumenti i sl.
 Prostorija za kretanje lifta – vozno okno i kućica za smještaj elektro-hidrauličnog
agregata.

18. Šta predstavlja elektro – hidraulični agregat i koji ga dijelovi čine? Nacrtati šemu!
Predstavlja pogonsku jedinicu hidrauličnog lifta. Čine ga: elektromotor, hidraulična pumpa,
elektronski set za regulaciju rada, protočni ventili za tok hidrauličnog ulja, mjerni instrumenti
i sl.
 19. Objasniti princip rada hidrauličnog lifta!
Ostvaruje se preko elektro-hidrauličnog pumpnog agregata, ventilskog razvoda, cjevovoda,
cilindra i klipa. Pumpni urađaj – elektomotor i hidraulična pumpa, potopljena u rezervoar
hidrauličnog ulja vrši potiskivanje hidrauličnog ulja preko komandnog bloka, koji je
cjevovodom vezan za hidraulični cilindar koji potiskuje klip cilindra i tako vrši podizanje i
spuštanje kabine sa teretom.

20. Za šta se koristi kabina lifta od čega se izrađuje i koji su osnovni sklopovi kabine lifta?
Kabina hidrauličnog lifta služi za prijevoz putnika i mora ispunjavati sve standarde vezane uz
sigurnost i udobnost putnika. Kabina se izrađuje kao kombinacija metala, drveta, sintetičkih
materijala. Osnovni sklopovi kabine lifta:
1. ram kabine
2. gumeni jastuci
3. kabina lifta

21. Podjela vrata kabine!

Vrata kabine lifta izrađuju se kao:
 Ručna i

 Automatska
Prema tipu i funkcionisanju mogu biti:
 klizna –jednokrilna i dvokrilna

 obrtna dvokrilna i

 makazasta

22. Za šta služe hidraulični cilindri?

Služe za prijenos snage sa elektro-hidrauličnog agregata na kabinu lifta, odnosno za kretanje
lifta. Donji dio cilindra sa klipom preko stope vezan je za armirano betonsku podlogu, agornji
dio klipa direktno ili indirektno vezan je za ram kabine lifta.
23. Nacrtati šemu ruksak lifta sa direktnim pogonom!

24. Nacrtati šemu ruksak lifta sa indirektnim pogonom!

 1 klip cilindar

2 koturača

3 uže

4 ram kabine

5 oslonac klipa

25. Uređaj za upravljanje i razvod!

Kompletna aparatura za električno upravljanje na dugmad u kabini sastoji se iz: kutije za
unutrašnje upravljanje s kompletnim registrom dugmadi za vožnju gore i dolje prema
broju stanica, dugmetom za "ALARM", dugme za otvaranje vrata, te s optičkim signalima
koji pokazuju da je lift primio nalog za vožnju, smjer daljnje vožnje lifta i trnutni položaj
kabine u oknu.

26. Pogonsko postrojenje!

Pogon hidrauličnog lifta sastoji se od hidrauličkog agregata, cijevi i cilindra. Pogonski agregat
sastoji se od elektromotora, pumpe, ventila, filtera za ulje i rezervoara za ulje. Pumpa djeluje
samo kod dizanja kabine. Spuštanje kabine se vrši preko sistema clektromagnctnih ventila a
po potrebi spuštanje kabine se može vršiti i pomoću ručnog ventila.

27. Održavanje hidrauličnih pogona!

Pri održavanju hidrauličnog pogona, pored kontrole funkcionalne sigurnosti mora se
ispitati i pogonska sigurnost. Radnik na održavanju opreme hidrauličnog pogona lifta treba da
obavi radove koji se odnose na:
 kontrolisati vezu klipa sa ramom kabine, kao i zaptivanje glave cilindra,
 ispitati uljovod da li zaptiva i da li je korodirao,
 kontrolisati pritezanje vijaka i priključaka,
 kantu za sakupljanje ulja isprazniti (ulje ne vraćati u agregat),
 ispitati zaptivanje bloka ventila,
 ispitati sigurnosni ventil,
 u koliko postoji ručna pumpa, isprobati je,
 provjeriti ventil za ručno spuštanje kabine,
 provjerom ispitati ventil pucanja cijevi,
  provjeriti količinu ulja u agregatu, kada je lift u najvišoj stanici,
 provjeriti zaprljanost ulja u agregatu.

28. Objasniti šematski prikaz pogonske mašine sa uređajem za fino pristajanje!

Šematski prikaz pogonske mašine sa uređajem za fino pristajanje čine slijedeći elementi:
1. Pogonski elektromotor za brzinu vožnje kabine
2. Pomoćna mašina (mikro-reduktor)
3. Kvačilo
4. Glavni pogonski elektromotor
5. Kočioni uređaj
6. Pogonska mašina
7. Elektromagnet za ukopčavanje kvačila
8. Pogonska užetnjača

Pogonske mašine se prema konstrukciji dijele na mašine:

 Za sporohodne i brzohodne liftove
 Za ekspres liftove

Pogonske mašine za sporohodne i brzohodne liftove izrađuju se sa pužastim reduktorom

kojeg karakteriše miran i bešuman hod, veliki prenosni odnos, sposobnost samokočenja i
zbijena konstrukcija. Ovaj tip pogona odnosi se na liftove sa v≤2m/s.
Puž i pužno kolo glavni su dijelovi pužnog reduktora, jer oni preko obrtnog momenta,
primajući pogonsku snagu od elektromotora, vrše translatorno kretanje podižući i spuštajući
teret. On može biti sa jednohodnim, dvohodnim, trohodnim i četverohodnim pužem.

29. Vozno okno!

Vozno okno duž svoje cijele visne i sa svih strana mora biti ograđeno čvrstim i punim
zidovima, tavanicom i dnom. Kabina lifta i njen ptotuuteg moraju se nalaziti u istom voznom
oknu.
Na voznom oknu dozvoljeni su slijedeći otvori:
  otvori vrata voznog okna;
 otvori vrata za održavanje;
 otvori vrata za nužni izlaz i pristup u voznom oknu;
 otvori vrata za kontrolu;
 otvori za provjetravanje;
 otvori između voznog okna i mašinske prostorije;
 otvori koji odvode gasove i dim u slučaju požara.

30. Vrata voznog okna!

Na svakom prilazu voznom oknu mora postojati prag koji izdržava sva opterećenja pri ulasku
i izlasku lica i pri utovaru i istovaru tereta. Vrata voznog okna moraju biti izrađena tako da u
pogonu ne dođe do njihovog zaglavljivanja, ispadanja iz ležišta ili vođica i prekoračenja puta
vođenja.

31. Šta mora biti smješteno u mašinskoj prostoriji?

U mašinskoj prostoriji moraju biti smještene pogonske mašine, pripadajući upravljački uređaji
– po mogućnosti u blizini pogonske mašine, vješaljke za užad, pomočne užetnjače, osim
pomoćnih užetnjača na kabini i protuutegu i graničnici brzine osim zateznog uređaja
graničnika.

32. Koja je uloga vođica? Na koji način se vrši njihovo postavljanje?

Kabina i protuuteg moraju biti vođeni učvrščenim vođicama tako postavljenim da kabina i
protuuteg ne mogu da napuste svoje putanje.
Vođice kabine moraju biti dobro postavljene i izvedene, jer od njih zavisi rad lifta i habanje
kliznih elemenata.
Postavljanje vođica može se izvesti na dva načina:
 viseće vođice;
 vođice koje su oslonjenje na dno voznog okna.

33. Kako se izrađuje protuteg?

Protuuteg lifta izrađuje se u jednom komadu ili se sastoji od više međusobno čvrsto spojenih
djelova ili u obliku limenog sanduka napunjenog materijalom za punjenje. Dijelovi protuutega
moraju biti izrađeni tako da ne ispadaju, da se ne lome ili troše. Ako se protuuteg sastoji iz
više dijelova mora se postaviti okvir koji čvrsto drži djelove protuutega da se ne bi pomjerali
ili ispali.

34. Za šta služi hvatački uređaj?

Kabina lifta mora imati najmanje jedan hvatački uređaj. Hvatački uređaj mora dejstvovati
samo u vožnji (nadole) i mora kabinu sa nazivnim oprerećenjem zaustaviti dejstvom
graničnika brzine i držati je na vođicama čak i pri slobodnom padu. Ako se hvatački uređaj
nalazi na protuutegu, on mora dejstvovati samo pri kretanju protuutega nadole i mora protuteg
zaustaviti dejstvom graničnika brzine i držati ga na vođicama čak i pri slobodnom padu.

35. Za šta služe odbojnici i njihova podjela?

Odbojnici služe za prinudno zaustavljanje kretanja kabine ili protuutega u slučaju da otkaže
zadnji prekidač. Odbojnik se postavlja kod donje granice putanje kabine i protuutega.
Odbojnici su u zavisnoti od brzine i djele se na:
 odbojnike sa oprugom;
 odbojnike sa uljnim amortizerom.

36. Materijal, podjela i izrada čeličnih užadi!

Uže se sastoji od više strukova (najčešće 6 ili 8) obavijenih oko jezgra. Jezgro može biti
vlaknasto ili čelično. Svaki struk se sastoji od više žica (6 - 61) obavijenih oko jezgra, koje je
najčešće od čelične žice, a rijeđe se izrađuje od vlakana. Određen broj žica po zadatom
geometrijskom rasporedu oko jezgra je použen u uže. Uslovno, užad se po konstrukciji mogu
podijeliti na:

1. zavojna užad
2. obična užad
3. specijalna užad (Seale, Warrington, Fuller, ne rotirajuća užad Herkules)

Čelična užad imaju malu sopstvenu težinu, veliku sigurnost u radu, relativno su jeftina,
pogodna za velike brzine i rad bez šuma.

Dijelimo ih u dvije grupe: nosiva (nepokretna) i pokretna užad

37. Sigurnosni sistemi!

Liftovi su izgrađeni sa nekoliko sigurnosnih sistema.
Prvi od njih su sama užad. Liftovi se izrađuju sa nekoliko užadi (između 4 i 8), tako da u
slučaju kidanja jendog užeta, preostala užad će držati lift.
No, ako bi se sva užad pokidala, ili se desi da skliznu sa kotura, lift ne bi pao na dno. Liftovi
sa užadima imaju ugrađen kočioni sistem, koji zahvata vođicu i zaustavlja lift. Sigurnosni
sistemi se aktiviraju od strane regulatora, i to u slučaju da se lift kreće veoma brzo.

38. Dizala bez strojarnice!

Ovaj revolucionarni sistem dizala bazira se na prvom velikom skoku u tehnologiji dizala u
skoro 100 godina. Prvenstveno dizajniran za zgrade između 2 i 20 katova, ovaj sistem koristi
manju koloturu od konvencionalnog reduktorskog ili nereduktorskog dizala. Smanjena
veličina koloture, zajedno s rekonstruiranim motorom, omogućava stroju montažu unutar
samog voznog okna - eliminirajući potrebu za povećom strojarnicom na vrhu zgrade.

39. Komandna tabla!

Komandna tabla je uređaj na kojem se nalaze električne komponente, koje primaju vanjske
pozive putnika u obliku električnih veličina i preko svojih pomoćnih elektromehaničkih
organa obavlja automatski rad lifta.

40. Fotoćelija!
Na okviru ulaza u kabinu postavlja se fotoćelija i to sa jedne strane okvira, a sa druge strane,
sijalica kao izvor svjetlosti. Prilikom procesa zatvaranja vrata, odmah se pali sijalica koja
mlazom svjetlosti budi fotoćeliju, a ona preko pojačivaća budi relej, koji preko radnog
kontakta ukopčava vezu za zatvaranje vrata. Ako neko prekine zrak svjetlosti koji pada na
fotoćeliju, ova postaje otpornik, relej se iskopčava i vrata se vraćaju u svoje prvobitno stanje –
vrata su otvorena.

41. Dijagram vožnje elektro – hidrauličnog lifta!

U procesu dizanja iz dijagrama se vidi da je maksimalna brzina (Vi) pri dizanju kabine bez
tereta (Q = 0) veća od brzine (V 3) kod dizanja kabine sa teretom (Q). Kod procesa pri
spuštanju kabine, sa teretom (Q) maksimalna brzina (V10) je veća od maksimalne brzine
(V2a)kod spuštanja kabine bez tereta.

42. Kompenzacioni uređaj!

Kompenzacioni uređaj služi da se kompenzira nepravilno prenošenje težine pri vuči lifta.
Postoje dva načina za izbjegavanje negativnih uticaja pri vuči lifta:
 vezivanje ispod kabine i protuutega istim brojem i istog prečnika čeličnih užadi;
 vezivanje ispod kabine i protuutega čeličnim lancem, a kroz njega provučeno uže od
kudelje.