postavio jednostavan zadatak: Razviti furgonski tip karoserije na kamionskoj šasiji za prevoz određenog broja trkačih konja. Projektant se našao pred zadatkom za koji su mu bile potrebne dopunske informacije, pored onih koje je imao u svom bogatom iskustvu radeći na razvojno-istraživačkim zadacima u oblasti privrednih vozila: •Kolika je prosečna težina trkačkih konja? •Koje su prosečne gabaritne dimenzije konja? •Kolika je potrebna količina vazduha u jedinici vremena (npr. za jedan čas), za normalno disanje konja? Da bi prikupio potrebne informacije bilo je neophodno da se prouči odgovarajuća naučno stručna literatura iz ove oblasti, ili, što je bilo kraće, da se konsultuju stručnjaci iz ove oblasti. Već u prvom kontaktu; sa novim informacijama pojavila se potreba i za dopunskim informacijama koje nisu bile sagledane u momentu dobijanja zadatka. Na primer, kako se konj ponašao kada ima osećaj da mu je nesigurna podloga pod nogama, što je slučaj pri prevozu konja vozilom? Odgovor na ovo pitanje bio je: konj je uznemiren, diše ubrzano pa mu je potrebna znatno veća količina vazduha od normalne. Kolika? Ako se radi o jednoj sasvim novoj oblasti istraživanja preporučujemo da istraživač pristupi po sledećem redosledu informisanja:
1. Proučavanje savremenih i poznatih enciklopedija,
udžbenika ili monografija; 2. Proučavanje jednog osnovnog dela u vezi problema istraživanja; 3. Proučavanje bibliografije naznačenih u prethodnom delu; Prva navedena faza informisanja treba da izostane ukoliko predmet istraživanja predstavlja širu ili užu oblast specijalizacije istraživača. 4. Proučavanje nekoliko vodećih naučno-stručnih časopisa iz oblasti postavljenog zadatka odnosno uočenog problema istraživanja; pri kome se proučava i bibliografija pročitanih članaka. Ovde spada obavezno proučavanje referativnih žurnala koji, kao što je poznato, u skraćenom obliku daju kratak sadržaj naučnoistraživačkih radova većine vodećih časopisa u svetu;
5. Konsultovanje naznačenih članaka navedenih u literaturi iz
prethodne faze informisanja;
6. Kontaktiranje sa istraživačima i proizvođačima opreme i
instrumentacije. Ova faza je neobično važna, jer mnogi radovi nisu publikovani. Uspostavljanje kontakta sa drugim istraživačima u mnogome može da nam skrati proces istraživanja. Informacije koje dobijamo od drugog istraživača uvek su rezultat prethodno izvršenih selekcija. Svakako da je najveći problem koji se pred istraživača postavlja kako doći najbržim i najkraćim putem do potrebnih informacija, kada se zna da se danas iz raznih oblasti naučnih i stručnih disciplina pojavljuje godišnje nekoliko miliona natpisa.
Polazimo od dela autora A1. Navedena literatura kojom se autor
A1 služi data je pod A2, B1, C1,... itd. Ako dalje koristimo literaturu koja se navodi u izvoru B1 imamo A2, D2, G1,... itd. Uži izbor literature vršimo na taj način što ćemo se zadržati na najčešće ponovljenim izvorima. Dokumentaciju treba posmatrati kritički iz dva razloga:
Prvo, ne mora sve da bude tačno u tom radu;
treba obratiti pažnju na polazne elemente, učinjene pretpostavke, primenjenu metodu; vrednost autora, podudarnost rada po sadržaju sa nekim drugim radom, vreme kada je rad nastao, da li se radi o slučajno ili uzgredno dobijenom rezultatu, itd.
Drugo, istraživač mora da sačuva nezavisan
duh, da ne padne pod uticaj nekog rada, čime bi znatno umanjio sopstvenu sposobnost kreiranja. MOGUĆNOST SISTEMATIZACIJE INFORMACIJA
UDK - Univerzalna Decimalna Klasifikacija, koja je razrađena i usvojena kao međunarodni standard od FID-e (Federation International de Documentation). Mi ćemo se u okviru našeg izlaganja zadržati malo detaljnije na sistemu UDK.