ŠKOLSKI ESEJ – Miroslav Krleža, Baraka Pet Be
Smjernice za školski esej
 Smjestite autora i djelo u književnopovijesno
razdoblje. Navedite tematiku i stilska obilježja
Krležina stvaralačkog razdoblja kojem pripada
navedeno djelo.
 Odredite kojem književnom rodu i vrsti pripada
tekst. Uklopite ga u kontekst cjeline čiji je
sastavni dio.
 Prikažite na temelju prvoga ulomka lik
Maximilijana Axelrodea. Uočite stilski postupak
kojim se autor služio u oblikovanju njegova lika.
 Uklopite lik Maximilijana Axelrodea u kontekst
Barake Pet Be. Objasnite njegovu ulogu u
razvoju fabule.
 Kako je u drugom ulomku prikazan student
Vidović? Što o njemu doznajete na temelju
ulomka?
 Uklopite lik studenta Vidovića u kontekst
Kako vrednovati školski esej (opisivači)
Navedeno razdoblje kojem djelo pripada, obilježja razdoblja, obilježja
ponuđenoga teksta
A1
 hrvatski ekspresionizam (1914. – 1929.) (2 boda)
 ratna tematika, ekspresionistički izraz, naglašen antiratni stav
 ekspresionistička novela, antiratna novela, ratna/antiratna proza;
epika
 Hrvatski bog Mars (1922.) – novelistička zbirka; navedena
zajednička tematska obilježja novela unutar zbirke (domobranska
tema, stradanje hrvatskih vojnika)
Uočeni ključni sadržajni podaci A2
(4 boda)
 ironija u pristupu liku grofa Maximilijana Axelrodea (karikiranje
kao način karakterizacije lika)
 grof Maximilijan Axelrode kao čovjek koji odlučuje o sudbini
hrvatskoga čovjeka
 njegovo povlačenje kao pokretač fabule (kaos izazvan osjećajem
slobode kod ranjenika); prikaz studenta Vidovića kao hrvatskoga
intelektualca u službi austrougarskoga vojnika; Vidović kao čovjek
koji je ne svojom voljom (za razliku od Maximiliana Axelrodea)
bačen u ratni vrtlog
 Barake Pet Be. Smatrate li da je on glavni lik
djela? Obrazložite svoje mišljenje.
Opisana problematizacija ulomaka prema smjernicama
 Usporedite na temelju ulomaka i novele u cjelini
pripovjedačev pristup likovima Maximilijana
Axelrodea i studenta Vidovića. Zaključite na
temelju usporedbe kakav je pripovjedačev stav
prema temi.
 Izdvojite iz drugoga ulomka ekspresionističke i
naturalističke slike. Komentirajte ih i uočite
njihovu ulogu u djelu.
Tvrdnje potkrijepljene citatom/parafrazom
 Vidovićeva (neuspješna) pobuna
 obrazložen pripovjedačev antiratni stav (ironičan pristup onima
vode ratove u ime „viših interesa“, suosjećanje za Vidovića i sl.)
 ekspresionističke i naturalističke slike
A3
 prikazan lik Maximilijana Axelrodea u kontekstu djela u cjelini: (5 bodova)
povlačenje kada opasnost uistinu zaprijeti, nemilosrdan pristup
ranjenicima nakon nasilne noći, nazdravljanje pobjedi kada Vidović
umire
 uočena univerzalnost Vidovićeva lika (europska životna forma) kao
predstavnika ljudi koji su unovačeni u Prvom svjetskom ratu, ljudi
koji ginu za tuđe interese
 Vidović kao intelektualac koji uočava apsurd ratovanja i buni se
protiv takvoga stanja
 izdvojene ekspresionističke i naturalističke slike (prostrijeljena
pluća, bazen pun prljave vode, kolektivne scene – ranjenici koji
vape za vodom, Rusi, sestre, ranjenici i doktori u bolnici)
 objašnjeno djelovanje uočenih ekspresionističkih i naturalističkih
slika na čitatelja: izazivanje dojma krika, osvješćivanja, poriva
pobune; stvaranju antiratnoga ugođaja
A4
(4 boda)
 navedene četiri tvrdnje potkrijepljene citatom
 Pokazano razumijevanje teksta
 Objasnite simboliku likova i same barake Pet
Be. Povežite je s Krležinim životopisom.
 Smjestite djelo (tematski, stilski) u kontekst
cjeline kojoj pripada.
 Protumačite naslov cjeline s obzirom na
iznesenu tematiku. Komentirajte ga.
 Izrazite svoj stav prema prikazanoj tematici.
Osijek, 27. 2. 2010. g.
A5
(5 bodova)
 Maximilian Axelrode kao predstavnik vlasti – plemeniti nasljednik
koji vodi Austro-Ugarsku Monarhiju; njegov lik simbolizira sve
moćnike pod čijim su zastavama ginuli hrvatski vojnici za tuđe
interese
 uočena simbolika studenta Vidovića kao čovjeka koji ukazuje na
apsurd rata i uništavanja
 objašnjena simbolika barake 5 B: baraka kao slika naroda
(zatočenih) u Austro-Ugarskoj Monarhiji
 novela kao sastavni dio zbirke Hrvatski bog Mars; objašnjen naslov
zbirke (hrvatski čovjek kao žrtva boga rata Marsa jer gine za tuđe
interese), ukazano na ironiju u naslovu
 navedena zajednička stilska obilježja novela unutar zbirke (ironija i
groteska, realističko pripovijedanje, naturalističke slike)
 jasno izražen osobni stav prema prikazanoj temi
Dragica Dujmović-Markusi, prof.