Professional Documents
Culture Documents
1 Uvod
Najduža reka Evrope sa svojim tokom dugim 3.534km, protiče kroz Rusiju. Volga izivre u Valda-
jskom goriju, a uliva se u Kaspijsko more. Ukupan pad tokom celog toka iznosi samo 156m. U
Volgu utiče oko 200 reka, a sliv ima 151.000 reka, rečica, potoka i drugih vrsta vodenih tokova.
Slivno područije obuhvata ok 1.36 miliona km2 . Srednja godišnja količina vode iznosni 256 mil-
ijardi kubnih metara. U saobraćajnom ogledu, Volga spaja sever i zapad Evrope sa Kaspijskim
morem i srednjom Azijom.
2 Poreklo naziva
Ovaj hidronom je iz ruskog jezika, tačnije praslovenskog ima značenje "vlažnost, vlaga". Ova
reč je samo prevod starijeg naziva koji vodi poreklo iz skitskoh jezika, "Rā ()" što se dovodi u
povezanost sa avestanskom reči Raŋhā „mistična struja” i sanskritske reči rasā- () „rosa, tečnost,
sok; mistična reka”. Skitsko ime je očuvano u modenom nazivu Rav "Volga" koji se koristi u
mordvinskom jeziku. Turkijski jezici koji žive na obalama ove reke je nazivaju Itil ili Atil što znači
"velika reka". U azijskim jezicima se zove i Sari su - "Žuta reka".
Pripada zatvorenom slivu Kaspijskog jezera, pri čemu je ona najduža reka tog sliva. Izvire na
225. metaru iznad mora. Izvire između Moskve i Sant Peterburga. Na istoku gde ide njen tok
nalaze se Sterž, Tvera, Dubne, Ribinska, Jaroslavija, Nižnjeg Novgorod i Kazanja. Posle ovoga
skreće na jug i prolazi pored Uljanovska, Toljatja, Samare, Saratoa i Volgograda i uliva se u
Kaspisko more. U svom rečnom toku pravi veliku skretanje u kome se nalazi grad Volgograd, koji
se ranije zvao Staljingrad. Ima mnogo pritoka od kojih su najvažnije reke Kama, Oka, Vetluga
i Sura. Ušče reke je dugačko oko 160km i obuhvara oko 500 kanala i manjih reka. To je na-
jveći estuar u Evropi i jedino mesto sa nekim endemičnim vrstama u Rusiji, a to su pelikani,
flamingoi i lotusi. Ali visoki nivoi hemijskog zagađenja loše utiču na reku i njena staništa. Volga
se zamrzava svake godine oko 3 meseca otprilike za celu dužinu toka. Najveći deo zapadne
Rusije koristi nju kao izvor vode. Njen potencijal se koristi za navadnjavanje ili pogon hidro-
centrala. Njeni kanali spajaju Moskvu sa svetskim saobraćajnicima: Belim morem, Baltičkim
morem, Kaspijskim jezerom, Azovskim morem i Crnim morem peko kanala: Moskovski, Volga-
Don i Volgo-baltičkim. Dolina joj je jako plodna, zemljište oko reke pruža velike količine pšenice
Assignment № 5 Page 1
i mineralnih bogatstva. U dolini se takođe nalazi nafrna industrija, ali ima i zemnog gasa, soli i
potaša. Ribna industrija je takođe razvijena.
4 Ljudksa istorija
Arheološki nalazi potvrđuju da su ljudi živeli na obalama još od najranihih perioda. Od samog
početka građenja gradova su se nalazili gradovi, najverovatnije zbog plodnog tla.Oblasti nizvodno
prvo su naseljavali Skite, a kasnije praindoevropske civilizacije: Huni i drugi Turkijski narodi u pr-
vom milenijumu. Ovo se prvi put pominje svojoj u petoj knjizi "Geografija" Ptolomej koji navodi da
se reka zove Rha, i on takođe navodi da su Don i Volga dele iste gornje grane, koje teku iz Hiper-
borejanskih planina. Reka kasnije igra ključnu ulogu u razvijanju različitih civilizacija. Pri god-
njim tokovima se nalazila moćna država Povlaška Bugarska, Hazari su bila na nižim tokovima, a
gradovi na Volgi: Itilj, Saksin i Saraj su bili jedni od najvećih srednjovekovnih gradova. Trgovački
je bila jako važna jer je povezivala Skandinaviju, Rusiju, Povlašku Bugarsku, Hazare i Persiju.
Hazare menjaju kasnije Kimaki, Kipčaki i Mongoli, ovi nomadi osnovali su Zlatnu Hordu, koja
se kroz godine podelila na Kazanjski kanat i Astrahasnki kanat. Oba su pokorili Rusi u Rusko-
Kazanjim ratovima u 16. veku. Nacionalna svest i ljubav Rusa prema ovoj reci datiraju još od
davnina a dokaz tome je Slova o Igorovom pohodu iz 12. veka u kome je "Pesma brodara na
Volgi" posvećena Volgi.
5 Rečni tok
Prva stanice reke Volge je Raževo i tu skreće na severoistok i odatle rekom mogu da plove
samo manji teretni brodovi, malo niže je Tver, grad koji je osnovan još 1135. godine i on se
nalazi između Moskve i Sant Peterburga. Kasnije u gornjem toku nailazi na veštačko jezero
Ivankovo i gde se spaja sa kanalom Moskva-Volga, posle toga sledi Ugličko jezero, koje je
stvoreno gradnjom brane kod grada Ugliča, kasnije ide ka severu do Ribinskog jezera.
Kasnije stiže do Ribinska, najveću luku u ovom delu toka reke. Skreće na jugoistok i dolazi do
Jaroslava (jedan od najstarijih gradova Rusije), posle 70km ide Kostrom grad osnovan još 1152.
godine. Kod Kinešme je Nižnjenovogordsko jezero koje je dugačko oko 80kn. U Novogorodu
utiče Oka, posle Oke protiče kroz još jedno veštako jezero, Čobokarsko jezero, koje je nastalo
još osamdesetih. 150 km nizvodno dolazi Kazanj (Tatarstan), skreće na jug, i to je početak
Assignment № 5 Page 2
550km dugog veštačkog jezera Samara, to je najveće jezero Evrope. Tu se nalaze gradovi
Simbirsk, Toljati i Samara(milionski grad)
Počinje još jednim veštačkim jezerom, Saratovsko v. jezro, malo nizvodnije utiče Veliki Irgis.
U ovom predlu su do početka Drugog svetskog rata živeli Povološki Nemci. S jedne strane
su brežuljci, a sa druge su ravnice. Kasnije prolazi kroz Saratov, grad koji je industrjski i uni-
verzitetski centar u ovom delu Rusije sa preko 880000 stanovnika. Posle toga sledi 600 km
dugo veštačko jezero Volgogradsko jezero. Odvaja se kanal Volga-Don, on predstavlja vezu sa
Crnim morem, a iskopan je između 150. i 1957. godine. Kasnije sledi Volgino koleno, odnosno
ona skreće prema jugoistoku i nastavlja u Kaspijsko more.
5.4 Delata
Tu se nalazi grad Astrahan. Važno stanište ptica selica. Dva najveća rukavca su Bahtemir i
Tabola, a Ahtjuba utiče u najveće jezero na svetu.
6 Pritoke
Mologa
Šeksna
Kostroma
Unša
Oka
Sura
Vetluga
Kama
Samara
Veliki Irgis
7 Vodeni sistem
Assignment № 5 Page 3