Professional Documents
Culture Documents
Knjiž
Knjiž
EDUKACIJSKI FAKULTET
RAZREDNA NASTAVA
Kandidat: Mentor:
Ilma Grahić Prof.mr. Alisa Čaber
Travnik, 2020.
Sadržaj
2
Salvador Dali: Biografija
Salvador Dali je rođen 11. maja 1904. godine. Sa svojom porodicom je živio u katalonskom
gradu Figueres u Španjolskoj. Dalijev otac bio je bilježnik, što znači da je imao bitan položaj
u političkom i društvenom smislu. Kao dijete Dali se bojao svog oca, koji je bio poznat zbog
njegove loše naravi te je bio naklonjen svojoj majci i kućnim slugama koji su ga razmazili. U
dobi od četiri godine, mladi Dali započeo je svoje formalno obrazovanje u Escueli Pública
(pučka škola) u Figueresu. Dali nije volio školu i provodio je velik dio svog vremena u
sanjarenju umjesto u učenju. Nezadovoljan Dalijevim napretkom, njegov otac ga je prebacio
u privatnu školu gdje se nastava odvijala na francuskom jeziku. Iako je Dali govorio
katalonski kod kuće također je učio i španjolski, a francuski je trebao postati jezik koji je
koristio kao umjetnik. Dali i dalje nije volio ići u školu jer je on mrzio osjećaj zatvorenosti u
učionici. Uživao je u slobodi djetinjstva kada je mogao slikati crteže svoje obitelji i slikovite
obale. U desetoj godini upoznao je impresioniste, a 1916., tijekom posjeta Cadaquésu s
obitelji Pichota, otkriva i modernu umjetnost. Dali je 1920. napravio impresionistički portret
Ramona Pichota. Već sljedeće godine, Dalijev otac organizira izložbu u njihovom domu, a
1918. Dali upoznaje stvaralaštvo "retušera", sljedbenika akademskog slikarstva XIX. stoljeća.
Svoju prvu izložbu, Dali je imao u kazalištu u Figuerasu (koje je danas Dalijev muzej) 1919.
godine.
Studentski dani
3
avangardom, ali njegova su djela pokazivala previše uznemirujuće slike sakaćenja i
propadanja. Čak se i katalonska umjetnička zajednica sve više užasavala njegovih grafičkih
prikaza, a kao rezultat toga galerije u Madridu i Barceloni počele su isključivati Dalija s
izložbi.
Dali i nadrealisti
Dali se 1929. udružio sa svojim prijateljem Luisom Buñuelom kako bi stvorio kratki
avangardni film pod nazivom Un Chien andalou (andaluzijski pas) koji se sastoji od niza
kratkih scena neobjašnjivog nasilja i trulih leševa. Široko priznanje za film među europskom
avangardom uzdiglo je njih dvojicu do međunarodne slave i odvelo Dalija u Pariz. Nadrealisti
su posebno primijetili Dalija i Buñuela, podržavajući njihov umjetnički krug. Kao član
nadrealističkog pokreta, Dali je bio okružen umjetnicima koji su prihvatili njegovo neobično
ponašanje i slavili bizarne slike u svojoj umjetnosti. Osim što je upoznao umjetnike kao što su
René Magritte i Hans Arp, Dali je također stvarao poznanstvo s Galom, suprugom
nadrealističkog pisca Paula Eluarda. Iako je bila devet godina starija od njega i već je bila u
braku, Dali i Gala brzo su postali nerazdvojni te su se zajedno preselili u Pariz u jesen 1929.
Gala, koja je rođena u Rusiji kao Elena Dmitrievna Diakona, postala je Dalijeva muza, ali i
služila kao njegov menadžer. Gala je hrabrila, a ponekad čak i vozila Dalija u potrazi za
slavom i bogatstvom. Iako je Dali bio član nadrealističkog pokreta, njegova je pripadnost više
rezultat zajedničkih interesa nego bilo kakvog istinskog jedinstva s grupom. Poput nadrealista,
Dali je umjetničku inspiraciju pronašao u psihoanalitičkim studijama Sigmunda Freuda,
međutim nije prihvaćao komunističke društvene i političke ideale pokreta, više je volio biti
apolitičan. Mnoge Freudove publikacije počele su se pojavljivati u španjolskim prijevodima
1920-ih, a Dali ih je proždrljivo čitao. Postao je sve više opsjednut psihoanalizom i
paranojom, i tražio je načine da te koncepte uključi u svoju umjetnost,što je dovelo do razvoja
"paranoično-kritičke metode" i uvođenja nadrealističkih objekata. Dalijev odnos s članovima
nadrealističkog pokreta, posebno s vođom i osnivačem skupine Andréom Bretonom, bio je
zategnut tokom 1930-ih. Njegovo samopromovirajuće ponašanje i nespremnost da uskladi
vlastite aktivnosti i stavove s nadrealističkom agendom stvorili su sve veće poremećaje u
grupi. Iako je nastavio sudjelovati na nadrealističkim izložbama i privukao veliku pažnju
pokretu, Breton je postao svjesniji Dalijeve rastuće slave i popularizma, prozvavši ga
nadimkom "Avida dolari". Do 1939. raskol je bio definitivan i Dali se odvojio od nadrealista.
Dalijev odlazak od nadrealista označio je kraj njegove povezanosti s umjetničkim skupinama i
4
pokretima. Do kraja svog života ostao je neovisan kao umjetnik, radeći u svom stilu i
istražujući vlastite introspektivne i paranoične puteve.
Dali u Americi
Četrdesete godine donijele su mnoge promjene u Dalijevom životu i umjetnosti. Građanski rat
koji je opustošio Španjolsku krajem 1930-ih bio je gotov, ali novi je rat bio na pomolu. Dok
su se nacisti pripremali za invaziju na Francusku, Dali i Gala pobjegli su u Sjedinjene Države
u samonametnutom progonstvu, kao i mnogi drugi umjetnici tijekom Drugog svjetskog rata.
Američka je javnost Dalija dobro poznavala, a bio je vrlo popularan i među američkim
kolekcionarima. Tijekom desetljeća Dalijeva djela bila su izložena u važnim galerijama u
New Yorku i na velikim izložbama u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku i Muzeju
umjetnosti Philadelphia. Također je posuđivao svoj talent drugim medijima, surađujući s
Alfredom Hitchcockom i Waltom Disneyem na filmskim i animacijskim projektima.
Napad atomskom bombom na Hirošimu i Nagasaki 1945. označilo je kraj Drugog svjetskog
rata i početak novog razdoblja umjetničkog istraživanja za Dalija. Fascinirala ga je snaga
atoma i napredak moderne znanosti, posebno fizike, i tražio je načine da te elemente ugradi u
svoju umjetnost. U isto vrijeme, Dalijev umjetnički stil također je postao usmjereniji i
smišljeniji u posuđivanju iz klasičnog stila talijanske renesanse. Njegovo obnovljeno
interesovanje za klasicizam su bili popraćeni sve većom duhovnošću i predanošću Katoličkoj
crkvi. Dali je počeo slikati u stilu koji je opisao kao 'Nuklearni misticizam', kombinirajući
mističnu i znanstvenu ikonografiju.
U posljednjim desetljećima svog života Dali je slikao sve manje i manje. Ostao je
međunarodna poznata ličnost, s velikim izložbama svojih djela u gradovima širom svijeta,
uključujući Tokio, London, Pariz, Ferraru (Italija) i Moskvu. Prije svoje smrti 23. januara
1989. godine Dali je čak bio svjedok otvaranja dva muzeja posvećena izlaganju njegove
umjetnosti, Muzeja Salvador Dali u Clevelandu u Ohiju (danas u Sankt Peterburgu na Floridi)
i vlastitog Teatre-Museu u Figureresu, gdje je pokopan.
5
Djela i stilovi slikanja
Pierrot svira gitaru
6
Djevojka kraj prozora
Zagonetka žudnje
7
Madonna iz Port Lligata
Kolaž
Ova tehnika bila je metoda koju su mnogi nadrealisti koristili za pisanje ili stvaranje
umjetničkih djela. Ovo je tehnika koja naglo kontrastira s kontroliranijim i profinjenijim
tradicionalnim umjetničkim metodama. sastoji se od lijepljenja raznih materijala (papira,
kartona, fotografija, novinskih izrezaka i sl.) S vremenom se taj pojam po metonimiji počeo
8
koristiti za umjetnička djela koje se sastoje od raznih materijala umjesto za samu tehniku.
Jedno od najpoznatijih djela Salvadora Dalija rađeno ovom tehnikom je Nadrealni slon. Kolaž
je danas u potpunosti usvojen u obrazovnoj praksi i u školama kao rekreativna i nastavna
aktivnost. U prilogu možemo vidjeti primjere dječijih radova rađene ovom tehnikom.
Uljane boje
Ulje na platnu je najzastupljenija tehnika izrade slika i provlači se kroz skoro sve pravce
slikarstva od renesanse do danas. Ova tehnika je jako zastupljena u djelima Salvadora Dalija.
Jedno od najpoznatijih djela rađeno ovom tehnikom koju je naslikao Salvador Dali je
Postojanost pamćenja koja je prikazana u prilogu. Ova tehnika također ima široku upotrebu u
obrazovanju a jedan od primjera dječijih radova rađeno ovom tehnikom možete pogledati u
prilogu.
9
Pastel
Pastel Jakubin (1999) svrstava kao prijelaznu tehniku između crtačkih i slikarskih. Ono što ga
po kvalitetu najviše razlikuje od ostalih crtačkih tehnika jest boja. Pasteli nastaju miješanjem
pigmenata s vezivom i oblikovanjem dobivene paste u štapiće. Razlikujemo kvalitetniji suhi
pastel i uljani pastel prema vezivu korištenom u izradi. Pastelom treba slikati na hrapavijim
podlogama kako bi se pigmenti uhvatili za izbočine akvarel papira ili nekog drugog nosioca.
Kvaliteta namaza ovisi o pritisku štapića, odnosno ruke. Efekt pastela je praškast i teksturiran.
Na prvoj slici je prikazano djelo Salvadora Dalija dok je druga slika primjer djećijeg crteža
koji je nastao ovom tehnikom,
Akvarel
Akvarel označava uporabu fino mljevenih pigmenata boje povezanih vezivom topivim u vodi.
Uporaba vode je ključan element ove tehnike, po čemu je dobila i ime (lat. aqua "voda").
Dodavanjem veće ili manje količine vode boji, kontrolira se njen ton i intenzitet. Manja
količina vode čini premaze boje zasićenijima i tamnijima. No, glavna karakteristika
akvarelnog slikarstva je upravo prozirnost, odnosno lazurni premaz kroz koji se vidi podloga.
Veći omjer vode i pigmenta u korist vode dovodi do svjetlije i blijeđe boje, koja daje dojam
prozračnosti na bjelini papira. Papir najpogodniji za akvarel je onaj zrnate, hrapave teksture
koja pomaže uhvatiti pigmente razrijeđene boje. Prozirnost tankih namaza akvarela
omogućuje optičko miješanje boja, kao i tonsko nijansiranje višestrukim slojevima (Smith,
2006). Ovo je možda jedna od najzastupljenijih i najomiljenijih tehnika koju djeca vole da
koriste u izrađivanju različitih crteža i radova. U prilogu se može vidjeti djelo koje je naslikao
Salvador Dali i jedan primjer dječijeg rada.
10
11
Literatura
Hodge, Nicola i Libby Anson. The A–Z of Art: The World's Greatest and Most Popular
Artists and Their Works. California: Thunder Bay Press, 1996.
Jakubin, M.(1999). Likovni jezik i likovne tehnike : temeljni pojmovi, Zagreb: Educa
Jovan Gligorijević, Zoran Aleksić (1999.) Udžbenik likovne kulture za peti razred osnovne
škole" BIGZ školstvo d.o.o
12