Književna razdoblja

(„Od Gilgameša do Matoša” – pregled)

Gilgameš

A. G. Matoš
Priredila: Tanja Španjić, prof. Srednja škola Pakrac
Temeljna civilizacijska djela
(od 3. tisućljeća pr. Kr.)
sumerska
dolina Eufrata i Tigrisa –
Mezopotamija,
oko 4000. pr. Kr.
Ep o Gilgamešu, 1700. pr. Kr.
akadski jezik, klinopis
12 glinenih pločica
PRVE CIVILIZACIJE
egipatska indijska kineska
doline Jang-cea i Hoang-
dolina Nila, doline Gangesa i Inda,
hoa,
oko 3500. pr. Kr. oko 2500. pr. Kr.
oko 1800. pr. Kr.
Tekstovi piramida Vede (Rgveda, Samaveda,
Ajurveda, Atharvaveda), 1500. – Klasici (zapisao i uredio
Knjiga mrtvih 500. pr. Kr. Konfucije, 5./4. st. pr. Kr.)
Tekstovi sarkofaga epovi: Mahabharata, 5 knjiga (Ši-king –
Pouka mudrosti Ramajana; poučne priče pjesme)
(Ptahotep) - hijeroglifi i basne: Pančantantra
 Hebrejska književnost
• Biblija - 1300. g. pr. Kr. do 100. g.
• Dijeli se na Stari zavjet (46 knjiga) i Novi
zavjet (27 knjiga)
• jezici: hebrejski, aramejski i grčki
• prvi prijevodi: Septuaginta (na grčki, SZ,
za potrebe aleksandrijske knjižnice u
razdoblju 3. – 2. st. pr. Kr.) i Vulgata (na
latinski jezik iz 4. st.; pripisuje se sv.
Jeronimu; temelj kasnijim europskim
prijevodima Biblije)
• Talmud (hebr. nauk) sveta hebrejska
knjiga; sadrži komentare i tumačenja SZ, a
čuva sveukupnu duhovnu kulturu
hebrejskoga naroda. Konačni je oblik dobio
u 5. st. pr. Kr.
Arapska književnost
• Kur’an- (arap. što je za čitanje)
• sveta islamska knjiga; arapski jezik
• objava Božjih (Alahovih) riječi
posredstvom Muhameda
• zapisivan od 611. do 633. godine,
posredstvom anđela Džebraila
(Gabrijel).
• 114 sura (poglavlja) raspoređenih od
duljih prema kraćima; 6220 ajeta
(redaka, rečenica)
• sadrži religijske zakone, pouke,
opomene, moralne te zakonske
odredbe na kojima počiva život
islamske zajednice.
 Antika (klasika)
Grčka književnost
• EPSKA POEZIJA
Homer: Ilijada i Odiseja
epska tehnika; homersko pitanje
• BASNA
Ezop: Basne
• LIRIKA (monodijska i korska; trad. oblici)
Alkej  alkejska strofa
Sapfa  safička strofa
Anakreont  anakreontika
Pindar  oda (epinikij)
• DRAMA (TRAGEDIJA I KOMEDIJA)
Tespis – utemeljitelj tragedije
Eshil: Okovani Prometej
Sofoklo: Kralj Edip, Antigona
Euripid: Medeja
Aristofan, Menandar - komediografi
(8.st. pr. Kr. – 5. st.)
Rimska književnost
• EPSKA POEZIJA
Publije VERGILIJE Maron: Eneida
(junačka epopeja o osnutku Rima)
Publije OVIDIJE Nazon: Metamorfoze
(250 mitoloških priča s prijetvorima)
• LIRIKA
Gaj Valerije KATUL i neoterici
Ovidije  Elegije
Kvint HORACIJE Flak  Ode, Poslanice,
satire
Marko Valerije MARCIJAL  epigrami
• DRAMA (KOMEDIJA)
Tit Makcije PLAUT: Aulularia
 Srednji vijek (5. – 15. st.)
• 476. pad Zapadnog Rimskog Carstva –
1455. prva tiskana knjiga (Guttenberg –
Biblija)
• rani(do 11. st.), razvijeni (do 14.) i kasni
(15.st.)
• svjetonazor: dominantno kršćanstvo;
teocentrizam i geocentrizam; naš je svijet
preslika onostranosti, dolina suza kojom se
ide do raja; strah od smrti; načelo
anonimnosti
• pismenost povlastica svećenstva i plemstva
(skriptoriji: ručno prepisivanje knjiga):
• latinski jezik: zajednički jezik
srednjovjekovne kulture i pismenosti
Književnost
• tematika: nabožna (religiozna; praktična namjena) i svjetovna
(povijesne teme, mitološke teme, ljubavne teme)
• predstavnici i djela
Aurelije Augustin: Ispovijesti (prva autobiografija)
JUNAČKA EPIKA (7./8. – 12. st.)
•Beowulf (engleska književnost, 7./8. st.)
•Pjesan o Rolandu (francuska književnost, 12. st.)
•Pjesma o Cidu (španjolska književnost, 12. st.)
•Pjesma o Nibelunzima (njemačka književnost, 12. st.)
•Kalevala (finska književnost, zapisan u 19. st.)
VITEŠ KI ROMAN (12./13. st.)
•Roman o Tristanu i Izoldi, Roman o ruži, Roman o liscu
LIRSKA POEZIJA (12. st.)
• trubadurska lirika (Bernart de Ventadorn, Walther von der
Vogelweide)
• vagantska lirika (Carmina Burana, oko 1230.)
 Hrvatsko srednjovjekovlje
(7. – 15. st.)

Ja, u ime Oca i Sina i Svetoga duha. Ja opat

•Hrvatske
povijesno: odglagoljaškedoseljavanja do turskih tiskare • starohrvatski
Držiha pisah ovo o ledini
jezik: nastajekojuunošenjem
dade Zvonimir,
kralj hrvatski, u dane svoje svetoj Luciji. I
A[ZЪ• Kosinjska, 15.st. - ličko-krbavska regija; svjedoče mi: župan Desimir u Krbavi, Martin u
provala
VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ čakavskih elemenata u staroslavenski
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE jezik – hrvatska redakcija stsl. jezika
• središte
kulturno glagoljaštva
i jezično:
DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ] do
razvoj Krbavske
pismenosti bitke
i Lici, Pribineg, poslanik u Vinodolu, Jakov na
• književnosti
DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-
Senjska, 1494.- 1508. – nastavlja Plominski
otoku. Da natpis,
tko to Krčki natpis,
poreče, neka gaValunska
prokune Bog i
MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)- dvanaest apostolaglag.
i četiri evanđelista i sveta
CĚ •PR(I)BЪNEBŽA
djelovanje
trojezičnost [S]Ъ kosinjske
i tropismenost
POSL[Ъ] tiskare:
VIN[OD](O)LĚ misali,
[ĚK](O)VЪ V(Ъ) O-
ploča – epigrafski spomenici iz 11.st.
TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I Lucija, amen. Da tko ondje živi, moli za njih
brevijari,
• latinski jezik teološki priručnici Baščanska ploča, 1100. – hrv. redakcija
G(=4) E-VA(N)J(E)LISTI I–S(VE)TAĚ
latinica: hrvatski
LUCIĚ AM(E)NЪ DA vladari
IŽE SDĚ ŽIVE- Boga.
stsl. jezika, prijelazni tip glagoljice
• Riječka, 1530. - 1531 - utemeljitelj Š imunJa, opat Dobrovit, zidah crkvu ovu sa svoje
(Trpimirov
TЪ MOLI ZA NE BOGA natpis
AZЪ OPATЪiz 9. st.)
D(O)BROVITЪ
DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-
ZЪ-

ETIJu Kožičić
VЪ Benja,
• staroslavenski
DNI KЪNEZA biskup
jezik
KOSЪMЪTA modruški
– OBLAD-
glagoljica: učenici • hrvatska ćirilicau (bosančica):
braće devetoro tijekomkoji
dane kneza Kosmata 12.
AJuĆAGO VЪSU
Ćirila i KЪRAINU IuBĚŠE
Metoda 9. VЪ TЪ
st. DNI M-
stižu na područje st. u južnim
vladaše svom krajevima
Krajinom.(područje
I bješe u te dane
• inkunabule
IKULA – najstarije
VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu tiskane
LUCIJu VЪ EDINO knjige Poljica)
Mikula u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.
Istre (donose prevedene knjige za
• bogoslužje
Misal poi zakonu
glagoljicu)rimskoga dvora, • latinica: hrvatski jezik zapisan latinicom
1493. statut,
Poljički –Prvotisak
1444. od 14. st. (ŠibenskaVinodolski
molitva) zakon, 1288.
Zapis popa Martinca, 1483.
 Hrvatska srednjovjekovna književnost
Književni rodovi i vrste

PROZA: POEZIJA:
• pravni (zakoni): Vinodolski zakon, Poljički • nabožna: Va se vrime godišta, Šibenska
statut, Istarski razvod molitva
• povijesni (kronike): Zapis popa Martinca, • svjetovna lirika: Svit se konča
Ljetopis popa Dukljanina
DRAMA:
• poučni („enciklopedije“): Lucidar
• crkvena prikazanja (muke i mirakuli):
• pripovjedna proza (romani, pripovijesti): Muke svete Margarite
Aleksandrida, Rumanac trojski

Humanizam
(13. i 14. st.)
• kulturno-znanstveni pokret potaknut
napretkom znanosti i otkrićima
• usmjeren na čovjeka (lat. humanus –
čovječan) i obnovu antičkoga duha
• javio se u Italiji i proširio Europom
• nositelj pokreta: građanski sloj
• jezici: latinski i klasični grčki
• humanistički svjetonazor: aktivizam,
optimizam, kriticizam, intelektualna
znatiželja, hedonizam
• predrenesansa: naziv za razdoblje
između srednjega vijeka i renesanse
DANTE ALIGHIERI
(1265. – 1321.)
DIVINA COMMEDIA (Božanstvena komedija)
 alegorijski ep od 100 pjevanja
 tema: vizija zagrobnoga putovanja (7 dana)
 3 dijela: Pakao, Čistilište i Raj
 talijanski jezik; prvi pjesnik novoga doba
FRANCESCO PETRARCA
(1304. – 1374.)
IL CANZONIERE (Kanconijer)
 zbirka lirskih pjesama posvećena Lauri
 ukupno 366 pjesama: najviše soneta (316)
 2 dijela: Za života gospođe Laure i Nakon smrti
gospođe Laure
 talijanski jezik; utemeljio petrarkizam
GIOVANNI BOCCACCIO
(1313. – 1375.)
DECAMERON (Dekameron)
 
 zbirka od 100 novela


okvirna priča: crna kuga u Firenzi 1348.
10 pripovjedača (7 djevojaka + 3 mladića)


2 ključne teme: ljubav i inteligencija
likovi iz svih slojeva društva
 talijanski jezik; utemeljio novelu
 Hrvatski humanizam
(od početka 15. do kraja 16. st.)
• razvio se u južnoj Hrvatskoj
(blizina Italije) i kasnije na
sjeveru
Središta i predstavnici:
• Zadar: Juraj Benja
• Split: Marko Marulić
• Šibenik: Juraj Š ižgorić, Faust
Vrančić, Antun Vrančić
• Dubrovnik: Ilija Crijević
• sjeverna Hrvatska: Ivan Česmički
Književnost
• antičke vrste: ep, elegija, epigram
• jezik: latinski; stih heksametar
• Ivan Česmički/Janus Pannonius : U
smrt majke Barbare (elegija), epigram
• Juraj Šižgorić Šibenčanin : Elegija o
pustošenju Šibenskog polja: Tri knjige
elegija i lirskih pjesama (Mleci, 1477.)
• Antun Vrančić : Putovanje iz Budima u
Drinopolje; O smještaju Ilirije i o gradu
Šibeniku
• Ilija Crijević: Oda Dubrovniku
Marko Marulić Splićanin /Marcus Marulus
Spalatensis

Latinska djela:

• Davidias (ep)
• De institutione bene vivendi per exempla
sanctorum
• Evangelistarium
• Quinquaginta parabolae
• Poslanica papi Hadrijanu VI.
(1450. – 1524.)
Renesansa (fran. renaissance – preporod, obnova)
15. i 16. st.
Bazilika sv. Petra, Rim
• umjetnička epoha (preporod europske kulture na antičkim uzorima)
• nastavlja se na humanizam; simbol - ptica FENIKS
OBILJEŽJA
• renesansni stil: odmjerenost, jasnoća, skladna i pregledna kompozicija
• renesansni svjetonazor:
• antropocentrizam
• individualizam • renesansni čovjek – svestrani čovjek ili homo
• optimizam universalis
• istraživački duh • doba genijalnih, svestranih stvaralaca:
• vjera u razum Leonardo da Vinci, Michelangelo, Rafael
• svestranost (kult genija)
• hedonizam
(istodobno slikari, kipari, graditelji, pjesnici,
• panteizam
Michelangelo, Pieta filozofi,strop
Michelangelo,
Michelangelo, znanstvenici
Mojsije
Sikstinske
Stvaranje Adama, i izumitelji)
kapele
svod Sikstinske kapele
Michelangelo, David (detalj)
 Zemlje i predstavnici
Književnost
ITALIJA ENGLESKA
Lodovico Ariosto ( 1474. - 1533.) – ep Bijesni Orlando;
KNJIŽE VNI RODOVI IWilliam VRSTE Shakespeare (1564.-1616.) – pjesnik i
•46književnost
pjevanja; tema:na narodnim
borba kršćana i jezicima
Saracena u (nacionalne
blizini književnosti)
dramatičar;
•Pariza u 8. st.;
tematika je uglavnom svjetovna, no zadržaletragedije: su se i Hamlet,
religiozne teme
Othello, Romeo i Julija, Kralj Lear;
Niccolò Machiavelli (1469.-1527.) – politička rasprava
komedije: Ukroćena goropadnica, Na tri kralja;
Vladar u kojoj iznosi viziju moderne građanske države;
romance: Oluja, Zimska priča; kraljevske drame:
EPIKA
„Cilj opravdava sredstvo.“ makijavelizam;
DRAMA komedija LIRIKA
Richard II, Richard III, Henrik ESEJ
IV; zbirka pjesama:
Mandragola
Soneti; Shakespeareov sonet: 3 katrena + 1 distih
 
EP ŠPANJOLSKA
TRAGEDIJA ljubavna/
Miguelbiblijski,
de CervantesviteškiSaavedra (1547. - 1616.) FRANCUSKA
PETRARKISTIČKA; Michel de Montaigne –
roman Bistri vitez  don Quijote od Manche(1605.; François Rabelais
PASTORALA 1615.) najpovlašteniji oblik: (1494.?- 1553.?) – satirični roman
utemeljitelj eseja
– roman o vitezu lutalici, zanesenjaku i borcu protiv Gargantua i Pantagruel – 5 knjiga o životu dvojice
sonet
vjetrenjača, koji uvijek upada u neprilike;
ROMAN prati ga vjerni
KOMEDIJA divova: oca Gargantue i njegova sina Pantagruela;
Sancho Lodovico
Panza
pastirski, kojiAriosto
pikarski, ga pokušava
viteški Miguel Cervantes
dozvati zdravom
commedia razumu;
erudita William Shakespeare Françios Rabelais
donkihotizamsmiješan, besmislen commedia dell'artezbirka
pothvat; Michel de Montaigne: Eseji, 1580.
Uzorite novele  
Hrvatska renesansa
(15. i 16. st.) SREDIŠTA
TROGIR
OKOLNOSTI RAZVOJA ZADAR
SPLIT
ŠIBENIK
• Hrvatska razjedinjena
(Habsburgovci, Mlečani, Turci)
• slobodan je samo Dubrovnik
• u već razvijenim
humanističkim središtima –
renesansa
• blizina Italije (gospodarske i
kulturne veze) HVAR DUBROVNIK
 Središta i predstavnici
HRVATSKA RENESANSA
Šibenik Trogir

Zadar Hvar Split Dubrovnik

Hanibal Lucić – Marko Marulić – prvo Šiško Menčetić i Marin Držić –

Petar Zoranić –
petrarkistička umjetničko djelo na Džore Držić - najznačajniji
prvi hrvatski roman
poezija: Jur nijedna hrvatskom jeziku: prvi hrvatski komediograf
Planine, 1536./
na svit vila ep Judita, 1501./ petrarkisti; hrvatske
1569.
Petar Hektorović – 1521. pjesme sačuvane renesanse:
Brne Krnarutić –  u Dundo Maroje,
putopisni spjev
povijesni ep Vazetje „otac hrvatske Zborniku Nikše Skup, Novela od
Ribanje i ribarsko
Sigeta grada književnosti“ Ranjine, 1507. Stanca, Tirena
prigovaranje
 Barok
(kraj 16. – kraj 17. st.)
• razdoblje i stil u umjetnosti
• širenje baroka povezano je uz
protureformaciju
• barokni svjetonazor: suprotnost
između želje za uživanjem u
zemaljskim radostima (Carpe diem!)
i straha od smrti i prolaznosti
(Memento mori!)
• barokni stil: kićenost, gomilanje
ukrasa, sklonost eksperimentiranju,
povezivanje suprotnosti
 Književnost
Teme i književne vrste
• religiozna, refleksivna i povijesna
tematika
• lirika (pjesničke škole: gongorizam,
marinizam)
• religiozni ep (uzor Vergilije)
• drama (podvojenost svjetovno-
duhovno; melodrama)
• barokna poema (mješovita književna
vrsta: lirsko, epsko, dramsko; religiozna
i šaljiva
Predstavnici
Italija:
• Giambattista Marino (pjesnik), pjesnička
škola marinizam
• Torquato Tasso: Oslobođeni Jeruzalem (ep o
Prvom križarskom ratu)
Š panjolska:
• Luis de Gongora (pjesnik), pjesnička škola
gongorizam/kulteranizam
• Pedro Calderon de la Barca: Život je san
(drama)
• Lope de Vega, dramatičar
 Hrvatski barok
• teritorijalna razjedinjenost (4 regije  4 barokna književna kruga)
• ideja jezičnoga ujedinjenja (štokavsko narječje) – gasne snaga čakavskoga narječja
• isusovci i pavlini – razvoj školstva; osnivaju gimnazije (spoj kršćanskog nauka i
humanističke naobrazbe)
DUBROVAČKO-
SLAVONSKI
DALMATINSKI KAJKAVSKI KRUG OZALJSKI KRUG
KRUG
KRUG
• Ivan Gundulić • Juraj Habdelić • Antun Kanižlić • Fran K. Frankopan
• Ivan Bunić Vučić • Matija Magdalenić • Vid Došen • Katarina Zrinski
• Junije Palmotić • Petar Zrinski
• Ignjat Đurđević • Ivan Belostenec
 Ivan Gundulić – „kralj dubrovačkih pjesnika”

• prvi i najveći hrvatski barokni pjesnik

• utemeljio sve barokne vrste u hrvatskoj književnosti: religioznu
poemu, melodramu i barokni ep
• njegov je jezik temelj današnjega hrvatskoga štokavskog
književnog jezika
(1589. – 1638.)

• rana djela ljubavne i mitološke tematike nazvao „porodom od tmine”

• prekretnica u stvaranju je prihvaćanje ideja protureformacije
• Suze sina razmetnoga – barokna poema u tri plača: Sagrješenje, Spoznanje i Skrušenje
• Dubravka – pastirska igra s elementima melodrame (alegorija Dubrovačke Republike
– slavi njezinu veličinu i slobodu)
• Osman – povijesni ep o slomu turske sile (poraz kod Hoćima i urota protiv Osmana)
Vlaho Bukovac, Gundulićev san
 Klasicizam
(2. polovica 17. st.)

• stil u umjetnosti – nastoji obnoviti klasični

(antički) duh reakcija na kićenost baroka
• Francuska, Engleska i još neke europske
zemlje (Italija, Hrvatska)
• filozofija racionalizma (Rene Descartes) –
razum je oružje spoznaje: Cogito ergo sum!
• obilježja stila: sklad, jasnoća, staloženost,
preciznost, prevlast razuma nad osjećajima,
dovršenost oblika
• treba prikazati ljudsku prirodu i isticati opće, a
ne individualno (razum prije osjećaja)
• u djelu treba spajati lijepo i korisno, poštovati
stroga pravila stvaranja (antički uzori)
 Književnost

• teme: ljudske strasti, prevlast Jean Racine

razuma, osjećaj dužnosti Fedra
• književne vrste: tragedija,
komedija
• junaci: hrabri, moralni, skloni Pierre Corneille
odricanju, tipizirani (dosljedni –
pozitivni; nedosljedni – Cid
negativni)
• poetika: djelo mora biti
moralističko, racionalno i Moliere
didaktičko
Š krtac
 Prosvjetiteljstvo (18.
st.)

Francuska:
• spomenuti
Enciklopedija
• tematika:
enciklopedisti
okrenuta je praktičnim
• zajednički projekt znanstvenika,
• temama,
• Voltaire: zrcaliiliprosvjetiteljsku
Candide
opći kulturni Optimizampokret
građanski ideju,
koji se
društveno je angažirana
• Denis
temelji na širenju
Diderot: znanstvene
Fatalist Jacques
filozofa i umjetnika ostvaren
• roman
spoznajepostaje vodeća književna vrsta • između 1751. i 1772. u 35 knjiga;
Engleska:
•• novine
podupirupogoduje razvojuprosvijećeni
gaGulliverova
europski romana u sadrži
Čovjek sva
trebanapredna shvaćanja i
• Jonathan Swift: putovanja obrađivati vlastiti vrt.
nastavcima
vladari saznanja vijeka prosvjetiteljstva
• Daniel Defoe: Robinson Crusoe Rad udaljuje od nas tri velika zla:
• posebna vrsta je filozofski roman u • pokretač: DENIS DIDEROT
• doba
• Laurence učenosti, znanstvenog
kojemuSterne:
je važnoŽivot i nazori gospodina
zagovaranje filozofske dosadu, porok i neimaštinu.
istraživanja
Tristrama
ideje i znanstvenog
Shandyja
posredstvom fabule duha • suradnici: D' ALAMBERT,
•• satirički
čovjek seroman
Italija: može uzdići vlastitim VOLTAIRE i JEAN-JACQUES
radom,
• Carlo obrazovanjem
Goldoni: Gostioničarka ROUSSEAU
• drama – Carlo Goldoni Mirandolina,
Ribarske svađe, Grubijani… Jean Jacques Rousseau Voltaire
Prosvjetiteljstvo u
Hrvatskoj
(18. st.)

• regionalizam
DALMACIJA (pod mletačkom vlašću)
• Filip Grabovac: Cvit razgovora …
• Andrija Kačić Miošić: Razgovor ugodni naroda
slovinskoga
SLAVONIJA (pod vlašću Habsburgovaca)
• Matija Antun Reljković: Satir iliti divji čovik
• Matija Petar Katančić (prvi tiskani cjeloviti prijevod
Biblije)
SJEVERNA HRVATSKA (pod vlašću Habsburgovaca)
• Tituš Brezovački: Matijaš grabancijaš dijak Andrija Kačić Miošić
Matija Antun Reljković
 Romantizam (1800. – 1830.)
• romantičarski svjetonazor: Weltschmerz
• razdoblje
(svjetska bol) – ipesimizam,
epoha uklonuće,
umjetnosti
4melankolija
• tematske
pobuna protivcjeline:
klasicizma
• naglašena subjektivnost, mašta,
•individualnost
(predromantizam: Sturm und
nacionalno-povijesna
Drung,
• •sloboda
osobne grobljanska
preokupacije
umjetničkog poezija i
stvaranja
gotski roman)
• individualizam
• pejzaž, egzotični krajevi
• nacionalni
• mješovite pokreti
književne vrste (prodor lirike u
•ostale
okultno-mistična
rodove) tematika
• Francuska
• zanimanje revolucija
za povijest, predaju, folklor,
• Napoleonov
primitivne kulture, uspon
egzotiku i pad
• strast za putovanjem i otkrivanjem
nepoznatoga E. Delacroix, Sloboda predvodi narod
• bijeg od stvarnosti Caspar David Friedrich, Lutalica iznad mora magle
 Njemačka: J. W. Goethe, Friedrich Sciller, J. G. Herder,
Zemlje i predstavnici Novalis, H. Heine

Engleska: William Wordsworth, S. T. Coleridge, G. G. Byron, P. B.

Shelly, W. Blake, J. Keats, W. Scott

Francuska: René de Chateaubriand, Alphonse de Lamartine,

Victor Hugo

Rusija: Vasilij Andrejevič Žukovski, Aleksandar Sergejevič

Puškin, Mihail Jurjevič Ljermontov

Amerika: Edgar Allan Poe

 Hrvatski romantizam
(1830. – 1860.)
Gajeva
Književnoreforma slovopisa
razdoblje unutar(grafije):
kojega se odvijaju dva
•Ključni
jedan glas
politička – jedno slovo
pokreta:
događaji:
•1.za pisanje nepčanika predlažeilirizam
ilirski pokret/preporod/ tildu (~)(1830. do
1843.) – Ljudevit Gaj
• 1836. Vjekoslav Babukić – Osnova slovnice
2. hrvatski narodni preporod (1843. do 1848.) –
slavjanske narječja ilirskoga (ilirska gramatika)
grof Janko Drašković
•• 1840.
Hrvatska– raskol među ilircima
razjedinjena – govori se različitim
•• za dvoglas
narječjima,
1842. /ie/ predlaže
postoje
– pokrenut tzv. Kolo
rogato
tri književnosti
časopis ieviše
(ě) pravopisa
(urednik Stanko
Vraz)zaslugom
• Gajevom prvi književni
stvorenčasopis
je jedinstven književni
jezik
1835. utemeljen
–Ljudevit
osnovana Gajna štokavskom
pokreće
Matica novine
ilirska narječju
na hrvatskom jeziku:
• književnost
Novine horvatskeimas ulogu
književnim
jačanjadodatkom Danica
nacionalnoga
• 1843.
horvatska, zabrana ilirskoga imena (Narodne novine;
jedinstvaslavonska
i buđenjai nacionalne
dalmatinskasvijesti:
(kajkavsko narječje)
budnice i
Danica
davorije horvatska, slavonska i dalmatinska)
1836. Novine ilirske (štokavsko narječje – „ilirski
jezik”) Ljudevit Gaj
 Književnost
LIRIKA
DRAMA EPIKA
1. domoljubna:
• Dimitrije Demeter, Grobničko polje
budnice (poema)
• Ljudevit Gaj, Horvatov sloga i zjedinjenje
• Ivan Kukuljević Sakcinski, Juran i Sofija • Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića
• Antun Mihanović, Horvatska domovina (ep)
ili Turci kod Siska
• dDimitrije
a v o r i jDemetar,
e Teuta
PUTOPIS
• Dimitrija Demeter, Pjesma Hrvata
• Matija Mažuranić, Pogled u
2. ljubavna i refleksivna: Bosnu
• Stanko Vraz, Đulabije (ljubavni kanconijer
posvećen Ljubici Cantilly)
• Petar Preradović, Prvenci
Realizam •
Obilježja i poetika:
(1830. – 1870./1890.) društvena angažiranost
•• kritičko sagledavanje
suprotstavljen i analiza društva
romantizmu
•• isključivanje emocija
korijeni realizma: racionalizam,
• pojavio se 30-tih godina 19. st. u • pripovjedač
scijentizam,jepozitivizam
iskazan 3. licem →
Francuskoj i proširio se na većinu pouzdan, objektivan, sveznajući
• Champfleury, Realizam (1857.):
europskih zemalja • teme: društvena zbilja
manifest;
• kulminaciju doživljava sredinom 19. st. •• fabula:
osnovnikauzalnost, kronologijatočnost
zahtjev: fotografska
• od 70-tih do 90-tih prelazi u • motivacija: socijalno-psihološka
književne slike
naturalizam • detaljizacija
orijentacija naopisa i karakterizacije
prikaz društvene
• posebno se afirmirao u francuskoj, likova
zbilje
engleskoj, američkoj, ruskoj i hrvatskoj •• autentičan govor sredine
načela: objektivnost, u kojoj lik
tipičnost,
književnosti živi
kritičnost
•• likovi: pripadnici svih društvenih
književne vrste: roman, pripovijetka
slojeva (književni tipovi)
ZEMLJE I
PREDSTAVNICI

Rusija
Francuska
Stendhal, Crveno i crno
•Honore
NikolajdeVasiljevič
Balzac: Otac GoriotMrtve
Gogolj:
duše, Flaubert,
Gustav Kabanica,Gospođa
RevizorBovary
• Ivan Sergejevič Turgenjev:
Engleska
Lovčevi zapisi
•Charles Dickens, Oliver
Lav Nikolajevič TwistAna
Tolstoj:
Karenjina,
William Rat i mir
Thackeray, Velika očekivanja
• Fjodor Mihajlovič Dostojevski:
Amerika
Zločin i kazna, Zapisi iz mrtvog
doma,
Mark Braća
Twain, Karamazovi,
Pustolovine Toma Sawyera,
Kockar,
Doživljaji Idiot, Bjesovi
Hucklberryja Finna
 Protorealizam/predrealizam u hrvatskoj
književnosti (1860. – 1881.)
Ostali
Šenoa:predstavnici:
• razdoblje
• književnik
ADOLFO
i novinar,
hrvatske
VEBER TKALČEVIĆ
urednik (Vijenac) zagovornik
književnosti
(novelist) od 1860. i
teoretičar realizma u književnosti (članak Naša
do 1881.
književnost,
godine
1865. u Glasonoši)
IVAN PERKOVAC – urednik Nevena, Pozora i Vijenca (novela
• elementi
•Stankovačka romantičarskoga
učiteljica)
utemeljitelj povijesnoga i realističkoga
romana: Zlatarovo zlato
JOSIP stila
(1871.); Čuvaj
EUGEN se senjske
TOMIĆ ruke, Seljačka
– pripovjedač buna,(Zmaj
i dramatičar Diogenes,
od
Kletva
• 1860.
Bosne; dovršio Š enoinu Kletvu)
god. ukidanje Bachova apsolutizma
• lirika: Budi svoj, Lijepa Janja…
RIKARD– Š enoa se javlja
JORGOVANIĆ prvim
(novela Ljubavnovinarskim
na odru)
• povjestice: Propast Venecije, Smrt Petra Svačića, Kugina
radovima
kuća, Kameni
iz Praga
svatovi, Postolar i vrag… u Hrvatskoj – Razvoj
FRANJO MARKOVIĆ – autor prve estetike
• završava
•i sustav
pripovijesti: Š enoinom
Prijan
obćenite estetike smrćuLuka, Barun Ivica,
Lovro, Prosjak
Mladi
MIRKO
gospodin,
• Š enoa
BOGOVIĆ,
Kanarinčeva
je vodeći
LUKA BOTIĆ,
ljubovca…
pisacJANKO
(Šenoino doba)
JURKOVIĆ, IVAN
TRNSKI (pisci koji su se afirmirali prije 1860.)
 Hrvatski realizam (1881. – 1891./1892.)
• važno obilježje hrvatskoga realizma
Regionalizam
•Razvojne etape smrću,
započinje Š enoinom • usmjerenost književnika
završava pojavom na pojedine regije Književna kritika
prvih
• modernih
kritički realizam
novela– (Leskovar,
uvodna •faza; usmjerenost
Matoš)
različitosti: na kritičku povijesno,
zemljopisno, analizu kulturno uvjetovane
• Josip Pasarić
društva
• kontekst: 1848. ukinuto kmetstvo – početak • Janko Ibler – Desiderius
• psihološki realizam – visoki realizam; psihološko portretiranje • Jakša Čedomil
stvaranja
likova građanskog demokratskog sustava
(narodnjaci, pravaši, unionisti) • Milivoj Šrepel
Utjecaji
• propadanje plemstva, agrarna kriza, raslojavanje sela,
• migracije
francuski realizam i naturalizam
selo – grad, – posebno
iseljavanje Eugen Kumičić,
u prekomorske
zagovornik naturalizma i poklonik Zoline literature
zemlje
• ruski realizam – poetski realizam Turgenjeva utjecao je na
• 1883. – 1903. ban Khuen-Hédervá ry – politika
Gjalskoga
„zavadi pa vladaj”; mađarizacija
Tematika Književne
Josip Kozarac vrste
• pravaši:Antezaslužni za promicanje
Kovačić realizma u
Josip Draženović • novele Vjenceslav Novak
• odnos selo – grad
književnosti (Kovačić, Kumičić, Kranjčević,
Jure Turić Starčević)
• pripovijesti
Ksaver
• propadanje plemstvaŠandor Eugen Kumičić
• časopisi: Vijenac, Balkan, Hrvatska vila • romani
Gjalski
• nacionalno pitanje S. S.
• jedini izraziti Kranjčević
pjesnik: Kranjčević
Ksaver Š andor Gjalski
Pod starim krovovima

Vjenceslav Novak
Posljednji Stipančići
Josip Kozarac
Ante Kovačić Tena
U registraturi
 Modernizam (1857. – 1910.)
• naziv za više književnih pravaca u parnasizam
drugoj polovici 19. i početkom 20.
stoljeća (stilski pluralizam)
• zajednička obilježja: suprotstavljanje
realizmu i naturalizmu, težnja za bečka
moderna impresionizam
pronalaženjem novih stvaralačkih
postupaka, esteticizam LARPURLARTIZA
M
• početak modernizma određuje se nova estetika: „umjetnost
1857., kada izlazi pjesnička zbirka radi umjetnosti”
Cvjetovi zla Charlesa Baudelaira
• završetak epohe ne može se
precizno odrediti (kraj prvoga
desetljeća 20.st. – oko 1910.) simbolizam dekadencija
 Hrvatska moderna (1891./1892. – 1914.)
Pokret – 1895.
• demonstracije studenata; spaljivanje
mađarske zastave
• izbačeni sa sveučilišta; odlaze na studij
u europske metropole (Prag, Beč)
• PRAŠKA SKUPINA –
Hrvatska misao (1897.); program:
književnost ima i društvenu ulogu
(socijalni realizam)
• BEČKA SKUPINA – Mladost
(1898.); program: autonomija
umjetnosti
Književna moderna
• započinje objavljivanjem prvih modernih
novela – Janko Leskovar, Misao na vječnost
(1891.); A. G. Matoš, Moć savjesti (1892.), a
završava Matoševom smrću
• dvije etape:
prva traje do 1900. (europeizacija
književnosti, duhovni preporod u literaturi,
prevlast kritike, generacijski sukob Mladi –
Stari)
druga etapa znači punu afirmaciju
modernizma
 POEZIJA PROZA DRAMA
• impresionizam • dezintegracija realistične • komorna drama
• proze
•
simbolizam
kult forme • defabulativnost 
• dijalektalna poezija • psihologizacija (prevladavaju Milan Begović
opisi stanja likova) Ivo Vojnović
• Hrvatska mlada lirika (1914.)
• impresionistički pejzaž
 
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš
Vladimir Vidrić
Dinko Šimunović
Fran Galović
Ivan Kozarac
Dragutin Domjanić
Milutin Cihlar Nehajev
Vladimir Nazor