KULTURNE RAZLIKE I MULTINACIONALNE

KORPORACIJE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Međunarodni menadžment

Profesor: Doc. dr Vasilije Kostić Student: Ana Dajevic 2/20

Herceg Novi, 2020. god.

SADRŽAJ

UVOD..............................................................................................................................................4

1. MULTINACIONALNE KORPORACIJE...............................................................................5

1.1. Pojam multinacionalnih kompanija..................................................................................5

1.2. Nastanak i razvoj multinacionalnih korporacija...............................................................5

1.3. Multinacionalne kompanije razvijenih država..................................................................7

1.4. Vrste multinacionalnih kompanija....................................................................................9

2. KULTUROLOŠKE RAZLIKE U POSLOVANJU...............................................................10

2.1. Sjedinjene Američke Države – SAD..............................................................................11

2.2. Rusija..............................................................................................................................12

2.3. Japan................................................................................................................................13

2.4. Kina.................................................................................................................................15

2.5. Australija.........................................................................................................................16

2.6. Njemačka........................................................................................................................17

2.7. Kanada............................................................................................................................18

2.8. Francuska........................................................................................................................19

ZAKLJUČAK................................................................................................................................20

LITERATURA..............................................................................................................................22

INTERNET IZVORI.....................................................................................................................23
SAŽETAK

Multinacionalne korporacije datiraju još iz srednjeg vijeka, a danas predstavljaju preduzeća

koja obavljaju različite poslove u dvije ili više zemalja i imaju važnu ulogu u svjetskoj trgovini i
investicijama. Takođe, njihovo poslovanje obilježava velika geografska rasprostranjenost,
veličina ukupnog prihoda i dobiti, kao i kapital te broj zaposlenih. Najveće multinacionalne
kompanije dolaze iz SAD - a i Kine, a nerijetko ukupni prihodi najvećih kompanija premašuju
BDP nekih zemalja, što ukazuje na njihovu moć i bogatstvo. Multinacionalne kompanije su
najvažniji promotori globalizacije, procesa kojim se smanjuju ili potpuno ukidaju prepreke u
međunarodnoj ekonomskoj razmjeni i povećava ekonomska integracija među zemljama.

Ključne riječi: multinacionalna korporacija, globalizacija, moć, prihodi

SUMMARY

Multinational companies date back to the medieval, and today they represent companies that
perform different activities in two or more countries and play an important role in world trade
and investments. Also, their business operations are characterized by wide geographical
distribution, the size of the total revenue and profit, as well as capital and number of employees.
The biggest multinational companies are coming from the USA and China, and often total
revenue of the biggest companies is exceeding GDP of some countries, which demonstrates their
power and wealth. The multinational companies are the most important promoters of the
globalization, the process which reduces or completely abolishes the barriers in international
economic exchange and increases economic integration among countries.

Key words: multinational company, globalization, power, income

UVOD

Svijet i vrijeme u kojem živimo obilježeni su poslovanjem multinacionalnih kompanija u svakom

pogledu. Riječ je o megakompanijama koje zbog svoje enormne ekonomske snage utiču na sve
segmente života društvene zajednice u kojoj se nalaze, na nacionalnom i svjetskom nivou.
Mišljenja o multinacionalnim kompanijama su podijeljenja.
Dok ih jedni vide kao generator razvoja, drugi ih vide kao najveću prijetnju ekologiji,
demokratiji i slobodi pojedinaca.
Umijeće komunikacije i međuljudski odnosi postaju sve važniji dio savremenog društva u
poslovnom svijetu. Prioritet poslovnog čovjeka je ovladati komunikacijom kako bi bio što
uspješniji u svom poslovanju. Da bi bili uspješni u poslovnom komuniciranju, ljudi iz poslovnog
okruženja moraju se stalno edukovati kako bi bili u korak s najnovijim trendovima i saznanjima
savremenog poslovanja.
Poslovno komuniciranje sprovodi se unutar poslovnog svijeta i bitan je dio poslovanja u
organizaciji i izvan nje. Od poslovnog komuniciranja zavisi nekad i uspješnost samog poslovnog
događaja. U svijetu poslovnog komuniciranja postoje određena pravila kojih se treba pridržavati.
To su pravila koja se odnose na susret, tačnost, urednost, poštovanje i sl. Poslovno komuniciranje
je mač sa dvije oštrice.
Glavni predmet ovog rada jeste ispitati kulturološke razlike u poslovnoj komunikaciji između
poslovnih ljudi koji se susreću i posluju s partnerima iz različitih zemalja te kako te kulturološke
razlike utiču na uspješnost sklapanja poslova.
Kultura je pojam koji označava cjelokupno društveno nasleđe neke grupe ljudi. Definiša se kao
skup stavova, mišljenja i vrijednosti koja je karakteristična za jedan narod. Već godinama
društveni skupovi nastoje očuvati i proširiti svoju kulturu prenoseći svoje stavove, svoja
mišljenja i vrijednosti mlađim generacijama.

Kultura se uči, tokom života različite ustanove, institucije i članovi društva utiču na pojedince.
Riječ kultura dolazi od latinske riječi colere što znači; nastanjivati, uzgajati, štititi i poštovati.
Kultura je fleksibilna i prilagodljiva, pojedinci se promjenama mogu lako prilagoditi u različitim
situacija što je vrlo važno u poslovnom svijetu.

U radu će biti riječi o multinacionalnim korporacijama, njihovim prednostima i manama, kao i o

primjerima kulturoloških razlika među narodima u poslovnom svijetu.

1. MULTINACIONALNE KORPORACIJE
 1.1. Pojam multinacionalnih kompanija

Termin multinacionalna kompanija pojavljuje se tek u drugoj polovini 20. vijeka. Francuski
ekonomista Maurice Bye prvi je 1958. godine upotrijebio termin „multiteritorijalna firma“, a
1960. godine Amerikanac David E. Liliendhal napisao je studiju o problemima američkih
preduzeća sa inostranim poslovnim aktivnostima i ta je preduzeća nazvao „multinacionalne
kompanije“.1

Brojne su definicije multinacionalnih kompanija, a možda ona najjednostavnija je da su

multinacionalne kompanije (ili transnacionalne kompanije, multinacionalna preduzeća)
preduzeća koja obavljaju različite poslovne operacije u dvije ili više zemalja i imaju važnu ulogu
u svjetskoj trgovini i investicijama jer su nosioci globalizacije i internacionalizacije proizvodnje i
trgovine.

Dabić iznosi definiciju multinacionalnih kompanija, prenoseći definiciju kao grupe ekonomskih
jedinki koje, nezavisno od pravnog oblika ili sektora poslovanja, djeluju u dvije ili više zemalja, i
to u sastavu odlučivanja koji omogućava da se uz pomoć jednog ili više centara odlučivanja vodi
konkretna politika i zajednička strategija. Te su jedinke povezane vlasničkim vezama ili na neki
drugi način, tako da jedna ili više njih mogu imati značajan uticaj na poslovanje ostalih, posebno
kada je riječ o raspodjeli znanja, resursa i odgovornosti.

Većina definicija multinacionalnih kompanija dolazi u kontradiktornost sa njihovom veličinom,

ulogom i važnosti, jer ako pogledamo opisane uloge multinacionalnih kompanija, u njih se
ubraja gotovo svako srednje, veliko, pa i manje preduzeće, s obzirom da u savremenoj ekonomiji
čak i preduzeća sa nekoliko stotina zaposlenih obavljaju poslovne operacije u zemljama izvan
njihove matične.

Samim time potrebno je naglasiti kod definisanja multinacionalnih kompanija kako njihovo
poslovanje obilježava poslovanje u više zemalja uz matičnu, takođe, velika geografska

1
Andrijanić, I. i Pavlović, D. (2012), Menadžment međunarodne trgovine, Zagreb: Visoka poslovna škola Libertas.
rasprostranjenost poslovnih aktivnosti, veličina ukupnog prihoda i dobiti, kao i kapital te broj
zaposlenih kojim raspolažu.

1.2. Nastanak i razvoj multinacionalnih korporacija

Preduzeće u svom razvoju od nacionalnog do multinacionalnog prolazi kroz nekoliko faza.

Počinje osvajanjem domaćeg tržišta, a potom osvaja nova tržišta. Prvenstveno prodajom svojih
proizvoda putem inostranog predstavnika, pa direktnim trgovačkim i na kraju sopstvenom
proizvodnjom na inostranim tržištima.

U srednjem vijeku oblikovali su se začeci današnjih multinacionalnih kompanija. Zahvaljujući

novim brodovima i mornarskim putevima, upravo to doba je doba procvata međunarodne
trgovine.
Prvo preduzeće koje bi se moglo uvrstiti pod definiciju multinacionalne kompanije je britanska
East India Company osnovana 1600. godine, koja je obavljala vrlo širok spektar poslova, od
proizvodnje do distribucije i prodaje robe iz britanskih kolonija. To je bila prva multinacionalna
kompanija i najveće trgovinsko društvo 17. i 18. vijeka. Njena moć proizlazila je iz kontrole
puteva kojima se kretala trgovina začina, a kasnije je trgovala i drugom robom poput porculana
iz Kine i slično. Poslovala je oko 274 godine, nakon čega su njene dionice zamijenjene državnim
obveznicama, a samim time je ona prestala postojati.

Prve su korporacije bile prvenstveno okrenute iskorišćavanju kolonijalnih bogatstava za

evropske matične države i bile su podjednako sredstvo politike koliko i ekonomije. Činilac
nastanka korporacija, iz jednostavnijih oblika preduzeća, obrta i radnji je porast složenosti
poslova koji su vezani za industrijalizaciju i evoluciju tehnika i umijeća vođenja preduzeća.2

Pravi početak multinacionalnih kompanija javlja se u drugoj polovini 19. vijeka razvojem
saobraćajne infrastrukture, odnosno željezničkog i pomorskog prevoza te razvojem
komunikacijskih sredstava. Tome najbolje svjedoče izumi modernog industrijskog doba, prije
2
Hranjec, R. (2013) Transnacionalne kompanije i međunarodni monopoli u svjetskom gospodarstvu, Pravnik:
časopis za pravna i društvena pitanja, [Online] 46(93), str. 125-148., dostupno na: http://hrcak.srce.hr/133377
svega izum parne mašine, razvoj vozova, pojava telegrafa, električne struje, te na kraju
benzinskog motora i avijacije. Takođe je važno i napomenuti kako sve to ne bi bilo moguće bez
sarađivanja banaka koje su se tada sve više internacionalizovale.

Najvažniju ulogu u razvoju multinacionalnih kompanija imala je Velika Britanija s obzirom da

je industrijska revolucija krenula upravo iz nje. Industrijska revolucija širila se po zemljama
Zapadne Evrope, kao što su Holandija, Belgija, Njemačka, Danska i Švedska, te se samim tim
počela smanjivati moć Velike Britanije u svjetskoj industrijskoj proizvodnji. Navedeno se može
sumirati u prvu fazu razvoja multinacionalnih kompanija koja se podudara s prvom i drugom
industrijskom revolucijom. Nova tehnološka otkrića povećala su proizvodnu moć zemalja koje
nisu imale dovoljno sirovina, te su zbog nabavke sirovina počela da se preduzimaju kolonijalna
osvajanja.

U 90 - im godinama 20. vijeka dolazi do rasta inostranih ulaganja, a sa njima i širenje poslovnih
aktivnosti, broj i veličina multinacionalnih kompanija. Ipak, najveća ekspanzija multinacionalnih
kompanija dogodila se u razdoblju od 1950 - ih do 1980 - ih koje se naziva zlatnim razdobljem
za multinacionalne kompanije. Nakon Drugog svjetskog rata, multinacionalne kompanije zbog
napretka u tehnologiji i tehnici, doživljavaju svoj najveći rast i razvoj. Dalje, bitnu ulogu
odigralo je značajno smanjenje troškova poslovanja kao rezultat niskih cijena sirovina, napretka
u sektoru transporta te uvoza jeftine radne snage iz zemalja u razvoju. Nagli razvitak
multinacionalnih kompanija započeo je u SAD - u, nakon čega su i druge zemlje počele stvarati
paralelne konkurentne transnacionalne strukture. Evropske korporacije zatim šire svoje
aktivnosti u druge evropske zemlje, dok se u to isto vrijeme japanske korporacije upuštaju u
operacije u Latinskoj Americi i Jugoistočnoj Aziji.

Njihove aktivnosti opravdavaju se i potiču terminom globalizacije. Navedeno odgovara drugoj i

trećoj fazi razvoja multinacionalnih kompanija, odnosno izvozu na nova tržišta usled povećane
proizvodne moći nacionalnih kompanija te boljem upravljanju troškovima zbog pojave sve
snažnije konkurencije.

Devedesete godine 20. vijeka obilježene su intenzivnim investicionim aktivnostima

multinacionalnih kompanija u tranzicionim zemljama. Razvoj multinacionalnih kompanija
tokom 1990 - ih obilježio je restrukturiranje lanca vrijednosti eksternalizacijom aktivnosti koje
su bile manje dodatne vrijednosti, a fokusirale su se na ključne aktivnosti visoke dodatne
vrijednosti poput finansija i prodaje. Sve navedeno ukazuje da se ovo razdoblje razvoja
multinacionalnih kompanija može svrstati u četvrtu fazu razvoja karakterističnu po
outsourcingu.3

Današnje multinacionalne kompanije prvenstveno tragaju za dobro obrazovanom radnog

snagom, jer je znanje glavni pokretač razvoja kompanije, a posebno iz područja nanotehnologija,
genetskog inženjeringa, informatike i umjetnosti.

Danas nema više niti jednog složenijeg proizvoda koji nije globalan i u čijoj proizvodnji ne
učestvuje nekoliko nacija zbog čega se upravo poslednja faza razvoja multinacionalnih
kompanija naziva fazom stvaranja globalnih robnih marki.

3
Outsourcing (engl.) – povjeravanje vanjskim izvršiteljima jednog dijela proizvodnje ili dijela usluga koji se unutar
nekog preduzeća ne obavljaju dovoljno djelotvorno.
 1.3. Multinacionalne kompanije razvijenih država

Najveći broj multinacionalnih kompanija dolazi iz zemalja SAD - a, Japana i Evropske Unije,
tačnije više od 70% od 500 najvećih svjetskih multinacionalnih kompanija. Međutim, ipak
najveći broj multinacionalnih kompanija ima sjedište u SAD – u, a zatim slijedi Kina, Japan pa
zemlje Evropske Unije – Holandija, Njemačka i Velika Britanija. Najučestalija industrija među
najvećim multinacionalnim kompanijama je naftna, a prate je automobilska, industrija električne
energije te finansijska.

Zanimljiv je podatak da iako su navedene industrije brojne, nijedna od njih nije po veličini na
prvom mjestu, nego maloprodajni lanac supermaketa Walmart, koji već nekoliko godina unazad
uvjerljivo drži prvo mjesto na listi 500 najvećih multinacionalnih kompanija, a na istoj listi se
nalazi već više od 22 godine.

Veličina i snaga najvećih svjetskih multinacionalnih kompanija vidljiva je iz veličine ukupnog

prihoda koji ostvaruju, broja zaposlenih, te i veličinom imovine kojom raspolažu. Nerijetko
ukupni prihodi ovih kompanija premašuju BDP velikog broja zemalja, pa bi tako prije navedeni
Walmart spadao među 25 najvećih zemalja svijeta, a iza sebe bi ostavio zemlje poput Danske,
Portugalije, Austrije, Češke, Finske pa tako i Crne Gore. Zanimljiv je i podatak da Walmart
zapošljava 2,3 miliona radnika što čini mnogo više od polovine crnogorskog stanovništva.

Tablica br. 1 - Izvor: http://beta.fortune.com/global500, (24.11.2018.)

 Rang 1999. godina Ukupan prihod 2018. godina Ukupan prihod
(mil. USD) (mil. USD)

1. General Motors 189 Walmart 482

2. Walmart 166 State Grid 330

3. Exxon Mobil 163 China National Petroleum 299

4. Ford Motor 162 Sinopec Group 294

5. General Eletric 111 Royal Dutch Shell 272

6. Intl.Business Machines 87 Exxon Mobil 246

7. Citigroup 82 Volkswagen 237

8. AT&T 62 Toyota 237

9. Altria Group 61 Apple 234

10. Boeing 57 BP 226

Tablica 1. prikazuje deset najvećih multinacionalnih kompanija po ukupnom prihodu u 1999. i

2018. godini. Vidljivo je kako su neke kompanije uspjele zadržati svoje mjesto na listi deset
najvećih skoro dvije decenije, što govori o snazi i veličini istih. Još jedna činjenica koja je
zanimljiva iz prikazane tablice je drastično povećanje ukupnog prihoda kroz navedeni period, pa
tako vidimo da se ukupan prihod multinacionalne kompanije Exxon povećao za približno 50%
dok se prihod Walmart kompanije gotovo utrostručio.

1.4. Vrste multinacionalnih kompanija

Nekoliko je nivoa podjele kompanija koje svoje aktivnosti obavljaju izvan matične zemlje, a to
su:

 Internacionalna,
 Multinacionalna i
 Transnacionalna

Internacionalna kompanija je svaka kompanija koja uvozi ili izvozi robu i usluge, odnosno koja
se bavi međunarodnom trgovinom.

Multinacionalna kompanija, kao što je već detaljnije objašnjeno na početku ovog poglavlja, je
ona koja posluje u više zemalja s ciljem jeftinije proizvodnje u većini slučajeva.

Transnacionalna kompanija je multinacionalna kompanija koja je proširila svoje poslovanje na

više kontinenata, povećanjem svojih ogranaka, službi i svega ostalog povezanog s njenom
aktivnošću.4

Najčešća podjela multinacionalnih kompanija je ona prema njihovom sjedištu:

 Etnocentrične,
 Policentrične i

4
Huntington, Samuel P. (1973) Transnational Organizations in World Politics, World Politics, Vol. 25, (No. 3), str.
334-368.
  Geocentrične

Etnocentrične multinacionalne kompanije imaju sjedište u jednoj zemlji, a ostali ogranci nemaju
nikakvu samostalnost, sa druge strane, policentrične imaju sjedište u jednoj zemlji, razne
aktivnosti u više zemalja s tim da poslovnice u inostranstvu imaju izvjesnu samostalnost.
Geocentrične multinacionalne kompanije imaju širom svijeta više samostalnih kompanija koje su
međusobno povezane.

2. KULTUROLOŠKE RAZLIKE U POSLOVANJU

U današnjem svijetu globalizacije poslovna kultura postaje sve komplikovanija i sve

uniformisanija, ona utiče na cjelokupnu strukturu komunikacije. Različiti djelovi svijeta
karakterišu različite kulturne specifičnosti sa kojima svaki poslovni čovjek treba biti upoznat
kako se njegove poruke ne bi pogrešno protumačile i otežale poslovanje na nekom od svjetskih
tržišta.

Takođe, veliki dio poruka poslovni partneri šalju svojom neverbalnom komunikacijom. To se
prije svega odnosi na kontakt očima, na govor i ton govora, pravila dodirivanja tokom
pozdravljanja, položaj tijela i slično. Takođe, na kulturnu uslovljenost poslovne komunikacije
utiče i poslovi engleski jezik.5

Tokom poslovne komunikacije u Zapadnim kulturama sasvim je normalno gledanje druge osobe
u oči, a izbjegavanje pogleda često se tumači kao nepovjerenje i nezainteresovanost, dok se na
području Afrike gledanje u oči osobe višeg ranga smatra nepoštovanjem. U Indiji se kontakt
očima izbjegava između osoba različite socioekonomske moći, a u Egiptu se izbjegava kontakt
očima između muškaraca i žena.

5
Izvor: Kulturološke razlike u poslovnoj komunikaciji, http://www.mirakul.hr/blog/razlicito-tumacenje-neverbalne-
poslovnekomunikacije-razlicitim-kulturama/, (26.11.2018.)
Kod govora i tona govora, stručnjaci za poslovnu komunikaciju smatraju kako artikulacija od
izgovora može puno više reći nego riječi koje neko izgovori. Za arapske je zemlje karakterističan
glasan govor koji se povezuje sa snagom, dok se u Japanu preferiše tiši ton i mekana
komunikacija.

Pravila dodirivanja tokom komunikacije takođe su različita u različitim djelovima svijeta. Tako
je u Sjedinjenim Američkim Državama dopušteno osobama na višim hijerarhijskim pozicijama
tokom razgovora dodirnuti osobu na nižim pozicijama, ali obrnuto nikako nije dopušteno. U
zemljama jugoistočne Azije dodir se kod pozdravljanja u potpunosti izbjegava. Isto tako, gestove
rukama, položaj tijela tokom poslovnih sastanaka te korišćenje poslovnog engleskog jezika
igraju presudnu ulogu u zaključivanju poslovnih dogovora.

Za poslovni engleski jezik takođe je ključna njegova velika sveobuhvatnost te se naglasak stavlja
na komunikacijske i poslovne vještine. Engleski poslovni jezik je kao i svaki drugi jezik
uslovljen prije svega kulturom. Kultura je zapravo u svojoj osnovi komunikacija. U cjelokupnoj
anglosaksonoj kulturi koristi se kao osnova poslovnih pregovora prije svega poslovni engelski
jezik.

Poslovna kultura kroz engleski jezik može se posmatrati kroz usmenu i pisanu komunikaciju. S
obzirom da se menadžeri u svojim poslovnim odnosima izrazito dobro služe engleskim jezikom,
teže istim komunikacijskim vrijednostima: brzini, jasnoći, uljudnosti. Iz toga se može zaključiti
da su karakteristike njihovog jezičnog stila potpuno jednake u svim komunikacijskim oblicima.

Poslovni engleski jezik razvio se zapravo kao most između različitih kultura i zbog toga je sažet,
jasnim konvencijama i modelima. Najvažnije je uočiti kulturološke razlike u jeziku i njegovim
konvencijama između nacionalne kulture, nacionalne poslovne kulture i maternjeg poslovnog
jezika s jedne strane te poslovnog engleskog jezika kao instrumenta poslovanja na međnarodnoj
poslovnoj sceni, s druge strane.
Za svaku kompaniju kao i za predstavnike istih, veoma je važno poznavanje pravila ponašanja i
poslovnih običaja, koji se razlikuju ne samo od kontinenta do kontinenta već od države do
države. Poslovni čovjek nailazi na mnoge kulturne i druge razlike kod svojih partnera u stranim i
dalekim zemljama. Njegova je dužnost da ih upozna i da prije putovanja nauči glavne pojedinosti
zabranjenog i dopuštenog. Male zabrane u svezi s lokalnim, vjerskim ili narodnim običajima su
oni činioci koji ne moraju uvijek bitno uticati na ishod posla, ali njihovo zanemarivanje ili
kršenje može gostu/domaćinu iz druge kulturološke sredine pokvariti njegov dobar imidž.

2.1. Sjedinjene Američke Države – SAD

Američkim kompanijama nakon Drugog svjetskog rata malo je koja kompanija mogla parirati.
Kompanije iz SAD - a pokrivale su 2/3 svjetske proizvodnje. Jaki tehnološki razvoj, veliki
kapital i globalizacija tržišta doprinijeli su usponu američke privrede. Iako danas uspon američke
privrede je gotov, SAD još uvijek ostaje jedna od najbogatijih zemlja svijeta s velikom vojnom i
političkom moći. Na tržištu je ipak došlo do velikih promjena te se američka privreda susreće s
ozbiljnom konkurencijom (Rusija, Japan, Kina).

Prema američkim autorima, njihova poslovna filozofija je jednostavna. Njihov cilj je zarada što
veće količine novca u što kraćem roku, a na njihove poslovne odluke emocije obično ne utiču.
Američki pregovarači zauzimaju čvrst stav na početku pregovora, znaju kada pristati na
kompromise i poštuju suparnika. Amerikanci žele odmah da postignu usmeni dogovor, a tek
onda da razrađuju detalje.6

Prilikom poslovanja s kompanijama iz Sjeverna Amerike vrlo je važno poznavanje poslovnog

engleskog jezika (usmeno i pisano) te razlike između britanskog i američkog engleskog jezika.
Drugi jezik po važnosti u Americi je španski zbog blizine Meksika i centralne Amerike.
Uglavnom se u poslovnom svijetu gotovo uvijek koristi engleski jezik.

6
https://hr.wikipedia.org/wiki/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave
Što se tiče udaljenosti između pregovarača, američki menadžeri nikada ne stoje blizu jedan
drugom. Neposredna udaljenost veća je od jednog metra.

Zakazivanje sastanka i dolazak na vrijeme je obavezno. Prilikom poslovanja s američkim

partnerima treba provjeriti stanje u saobraćaju grada gdje se posluje jer gužve na putevima su
najčešći razlog kašnjenja u Americi.

Ukoliko dolazak na vrijeme nije moguć partnerima se treba javiti na vrijeme i izviniti. Ipak, ako
je riječ o poslovnim koktelima, obično se kasni par minuta ili više. Amerikanac razgovor vodi
dugo i bez prekida, te pazi na svaku svoju riječ i tako sve dok se ne stigne do finalnog dogovora.
Očekuju od poslovnog partnera da takođe posjeduju vještine uspješnog pregovarača. Jako im je
važna profesionalnost, tačnost i sigurnost u nastupu. Posjetnice se ne razmjenjuju.7

Prigodan izbor odjeće je klasično poslovno odijevanje. Za muškarce su to klasična crna ili modra
odjela s kravatom. Žene mogu nositi decentne haljine do koljenja s jednostavnim uzorkom i
bojom ili pristojnu košulju sa suknjom do koljena.

Prilikom upoznavanja koristi se titula i prezime, rukuje se, jako je važan kontakt očima. U
mnogim slučajevima Amerikanci će tražiti da ih oslovljavate prvim imenom jer preferišu
opušteni poslovni stil. Oni vrlo brzo postaju opušteni: skidaju sako, razgovaraju o detaljima
privatnog života.

Mnogi poslovni susreti se odvijaju u restoranima i barovima, takođe se koriste taksiji i hotelske
usluge te je potrebno znati visinu napojnice. U SAD - u barovima i restoranima iznosi 15%,
taksijima između 10 - 15%, a hotelima se daje između 0,75 i 1 USD po komadu prtljaga, a
sobaricama 1 USD dnevno.

Pokloni su lijep gest, ali se ne očekuju. Obično se uručuju nakon zaključivanja posla te se odmah
otvaraju. Amerikanci posebno cijene darove specifične za neku državu.

7
Vujić V., Ivaniš M., Bojić B. (2016): Poslovna etika i multikultura, Fakultet za menadžment u turizmu i
ugostiteljstvu Beograd, str. 187.
Poslovni partneri iz SAD - a su izuzetno opušteni i prijateljski nastrojeni. Dolazak na vrijeme se
posebno cijeni, a najbolji izbor odjeće je klasično odijelo i haljina. Treba biti pažljiv prilikom
poslovanja s njima jer im je glavni cilj zarada što veće količine novca u što kraćem roku.

2.2. Rusija

Istočni kulturni stil se temelji na harmoniji odnosa i timskom radu. U Rusiji se za vrijeme
socijalizma forsirao timski rad te je takva politika ostavila trag na savremeno poslovanje. U
većini slučajeva odluku ruskog partnera treba dugo čekati iz razloga što odlučivanje nije
individualno. Pregovaračke timove često sačinjavaju veterani ili eksperti velikog iskustva. Ne
daju lako ustupke, a volju suprotne strane da daje ustupke obično smatraju znakom slabosti.

Rusi pri prvom susretu se rukuju te kažu svoje ime i titulu. Vrlo je važno memorisati njihovu
titulu jer nekorišćenje titule smatraju nekulturnim postupkom. Takođe je vrlo važan kontakt
očima.

Rusi cijene poznavanje njihovog jezika ili barem nekoliko ruskih frazi. Nego treba pripaziti
ukoliko ruski biznismen započne pregovore na engleskom ili jezikom svog poslovnog partnera
ne smije se inicirati ruski jezik jer to mogu shvatiti kao uvredu.

Kao i kod američkog partnera obično klasično crno ili modro odijelo dobar je izbor za sve
prilike. Takođe, posebnu pažnju posvećuju cipelama jer ih smatraju statusnim simbolom. Treba
se izbjegavati prekomjerno nošenje nakita.
Rusi često kasne na poslovne sastanke, emocionalni su u poslovnim odnosima i odlukama.
Skloni su svoje poslovne odluke donositi emocionalno kako bi dokazali svoje strastveno
opredjeljenje za njih. Vrlo su važne međusobne simpatije.

Veoma su dobri domaćini, te priređuju različite zabavne sadržaje. Prilikom razgovora izvan
poslovnog konteksta prigodne su teme umjetnosti i kulture, te se trebaju izbjegavati teme koje bi
mogle biti pogrešno protumačene.

Rusija je zemlja u kojoj se dar očekuje na prvom sastanku. Ruse raduju mali darovi koje ne
mogu nabaviti u svakoj zemlji. Treba pripaziti jer su ponosni na votku domaće proizvodnje te se
ona treba izbjegavati prilikom darivanja s ruskim poslovnim partnerima.

Za razliku od Amerikanaca u Rusiji nije izražen individualizam. Većina odluka se donosi u grupi
(više cijene superiornost grupe). Izuzetno su profesionalni i cijene svaki trud poslovnog partnera
da nauči o njihovoj kulturi, bilo to par ruskih frazi ili prigodan poklon.

2.3. Japan

Japanci izričito drže do svoje kulture i navika. Njihova kultura je dragocjena, bogata tradicijom i
održana do danas te ako se ne poznaje njihov način ponašanja može ih se uvrijediti. Ova kultura
u prvi plan ističe porodične i prijateljske odnose. Sastanci nedjeljom i neradnim danom su
neuobičajni. Sastanke treba zakazati nekoliko dana prije uz obavezu potvrde. U Japanu veliku
ulogu igra „kolektivizam“, nikad nisu zazirali od kolektivnih ili grupnih normi. Japanski
zaposleni posjeduju snažan zajednički interes za kolektiv, što olakšava uspješan timski rad. Vrlo
često svog poslovnog partnera znaju zasut komplimentima, npr. kada poslovni partner kaže
dobar dan na japanskom jeziku, oni će ga početi hvaliti kako dobro govori jezik. Skromnost i
poštovanje sagovornika temeljne su odrednice Japanaca.

Japanci su izuzetno disciplinovani. Dolazak na vrijeme je obavezan dok je kašnjenje

nepojmljivo. Radno vrijeme u Japanu je od ponedjeljka do petka od 09 - 17h, često se radi i
subotom prijepodne.

U Japanu se ljudi pozdravljaju tako što se klanjaju što prikazuje pristojnost, poštovanje i dobro
vaspitanje. Ako se pozdravlja starija ili cijenjena osoba klanja se do 70 puta, dok prijatelj ili
poznanik se pozdravlja naklonom do 30 puta. Treba se izbjegavati prisni odnos. Domaćinu se
nikada ne smiju okrenuti leđa. Stisak ruke, tapšanje po ramenu te poljubac u obraz smatra se
neukusnim i uvrejedljivim. Ukoliko tokom razgovora se želi ukazati poštovanje sagovorniku,
prilikom obraćanja treba koristiti prezime plus riječ San (gospodin) ili Košikova San (gospođa).

Japanski sagovornik neće svog poslovnog partnera oslovljavati imenom, nego isključivo
prezimenom sa dodatkom San. Ne očekuju od poslovnih partnera da poznavaju njihov jezik, ali
svako korišćenje njihovog jezika će biti cijenjeno.8

Korišćenje engleskog jezika u pregovorima s japanskim partnerima nije uobičajno, te je najbolje

uzeti prevodioca. Evropski i arapski običaj nalaže da se ljude prilikom razgovora gledaju u oči
dok Japanac to ne smatra pristojnim i zato upire pogled u partnerov vrat ili čvor na kravati.
Češkanje glave na Zapadu znači zbunjenost i zabrinutost, a u Japanu srdžbu. U velikom broju
poznatih nam zemalja okretanje glave lijevo - desno znači negaciju, a u Japanu se to izražava
pokretom desne šake naprijed - nazad.

Što se tiče ponašanja za stolom, srkanje hrane nije neukusno već se time daje do znanja da ja
hrana bila ukusna. Zdjelica iz koje se jede može se slobodno prisloniti usnama kako bi se došlo
do hrane. Kada se dobije piće, treba pričekati da svi poslovni partneri imaju piće u rukama da se
može nazdraviti.

8
http://wannabemagazine.com/poslovni-obicaji-u-japanu/
Kada se ulazi u japanska domaćinstva, hotele, hramove, restorane ili čak kad se ulazi u stan
poslovnog partnera trebaju se skinuti cipele te se u zamjenu dobiju papuče. U Japanu cjenkanje
predstavlja poniženje. Kod njih se cijena nemože smanjiti, niti povećati. Stoga cjenkanje treba
zaboraviti kako bi se izbjegle neugodne situacije. Kijanje smatraju nepristojnim, napojnice
ličnom uvredom (osim u međunarodnim restoranima) te kada se pruža neki predmeta pruži se s
dvije ruke.

Japan ima bogatu i jedinstvenu kulturu i tradiciju koja uvelike utiče na način njihovog
poslovanja. Postoje mnogobrojne kulturološke razlike u neverbalnoj komunikaciji, ponašanju za
stolom, načinu pozdravljanja te je zadatak menadžera/inostranog partnera da se upozna s tim
razlikama kako bi ostavio dobar utisak i postigao cilj pregovaranja. Japanskim poslovnim
partnerima za razliku od Amerikanaca cilj pregovaranja je uspostavljanje dugoročnih poslovnih
odnosa, a ne što veća zarada u što kraćem roku.

2.4. Kina

Kina je najmnogoljudnija zemlja na svijetu, broji milijardu i 370 hiljada stanovnika, no i ona ima
svoju bogatu kulturu punu običaja i rituala koji variraju od regije do regije. Ona je jedna od
najstarijih i najrazvijenijih civilizacija te ima jedinstvenu poslovnu kulturu i bonton. Kako bi se
izbjegla poslovna „katastrofa“ i postigao cilj pregovaranja potrebno je upoznati se s
kulturološkim razlikama.9
9
https://hr.wikipedia.org/wiki/Kina
Odjeća u Kini nije toliko formalna kao u ostalim kulturama, oni odijelo ne smatraju statusnim
simbolom. No ukoliko se inostrani partner dobro prezentuje svojim kineskim partnerima ostaviće
pozitvan utisak. Najbolji odabir je konzervativna odjeća, za muškarce odijelo, a za žene ravne
cipele i bluze s dugim rukavima. Prilikom odabira kravate ili nekog drugog modnog dodatka
treba se odlučiti za neku od srećnih boja, crvena ili zlatna.

Najbolje vrijeme za poslovni sastanak u godini su: april, maj i jun a zatim septembar i oktobar.
Svaki susret je poslovni sastanak. Treba se izbjegavati kašnjenje jer se to smatra uvredom. Radno
vrijeme većine preduzeća je od 08:00 do 17:00h s pauzom za ručak od 12:00 do 14:00h. Za
vrijeme pauze i praznika (kineska Nova godina, Dan maja, Dan državnosti) većina preduzeća ne
radi i po sedmicu dana.

Prilikom pozdravljanja rukovanje je potpuno normalan i formalan oblik pozdravljanja, takođe za

njih je tipično klimanje glavom i naklon. Kada se nekome obraća koristi se njegova titula i
prezime. Ukoliko neko nema titulu osobi se može obratiti sa gospodine, gospođica" i gospođa.
Kada je velik broj ljudi prisutan na sastanku prilikom ulaska u prostoriju oni mogu početi
pljeskati, a od inostranog poslovnog partnera se očekuje da tapše zajedno s njima.

Posjetnice/vizitke su obavezne prilikom poslovanja s kineskim poslovnim partnerima. One se

uručuju na početku poslovnog sastanka i uručuju se tako što je posjetnica okrenuta na stranu na
kojoj su sve informacije tj. na tzv. "lice" posjetnice. Prilikom primanja vizitke obavezno je treba
pomno pročitati i proučiti ukoliko se samo spremi u džep Kinezi to smatraju uvredom.

Na početku poslovnog sastanka često zna biti kraći neobavezni razgovor. Poželjnje teme u
razgovoru: kineski krajevi i znamenitosti, vrijeme, klima i geografija u Kini, putovanje u ostale
zemlje, kineska umjetnost. U razgovoru treba izbjegavati korišćenje sledećih termina: "Crvena
Kina", "Komunistička Kina" i "Kinesko kopono". Takođe treba izbjegavati korišćenje riječi "ne".
Treba govoriti umjerenim tonom te jezgrovito. Nikada ne pokazivati ljutnju i ne smijati tiho,
izbjegavati vrpoljenje i dodirivanje usta. Ukoliko se održava prezentacija potrebno je bar 20
kopija prezentacije za distribuciju i to u crno - bijeloj boji jer se u kineskoj kulturi bojama daje
veliki značaj često negativan.

Kako ih ne bi smatrali pohlepnima, u Kini dar odbiju tri puta prije nego što ga konačno prihvate,
a otpakovati će ga poslije. Time se tradicionalno izbjegava eventualna neugodnost da lice
primaoca pokaže razočaranje primljenim darom. Skromni se Kinezi zbog neprimjereno skupog
dara osjećaju neugodno, što, međutim ne vrijedi u slučaju dugogodišnje saradnje.

Napojnica je uglavnom uračunata u cijenu. Prilikom jela štapići za jelo se ne smiju ostaviti
zabodeni u rižu jer to podsjeća na jedan stari ritual. Za razliku od drugih kultura podrigivanje u
javnosti za Kineze smatra se izražavanjem zadovoljstva jelom i to je kompliment kuvaru. Šoljice
čaja se stalno nadopunjuju. Upirati prstom nije pristojno.

Duga istorija i tradicija uticale su na poslovni bonton. Može se zaključiti da prilikom poslovanja
s kineskim poslovnim partnerima najveću pažnju treba predati bojama i brojevima koji se koriste
za vrijeme pregovaranja. Veliki broj boja i brojeva u Kini ima neko značenje i to uglavnom
negativno stoga je izuzetno važno upoznati se s kulturom kako bi se izbjeglo njihovo korišćenje
u prezentacijama.

2.5. Australija

Prije odlaska na poslovni put u Australiju potrebno se upoznati sa geografijom, istorijom,

kulturom, običajima i ritualima te zemlje. Australija danas je zemlja anglo - saksonskog porijekla
u kojoj živi mješavina ljudi svih drugih nacija.

Sastanak s australijskim poslovonim partnerima je najbolje ugovoriti mjesec dana unaprijed.

Sastanak je lako ugovoriti s obzirom na visinu funkcije, većina australijskih menadžera su
poprilično pristupačni i spremni razgovarati o poslu. Prilikom ugovaranja sastanka treba voditi
računa o australijskoj turističkoj sezoni koja traje od decembra do februara te u to vrijeme dolazi
do smanjivanja poslovnih aktivnosti. Najbolji vrijeme za poslovanje je između marta i novembra.
Takođe treba izbjegavati ugovaranje sastanka za vrijeme Božića i Uskrsa jer tad većina
poslovnih ljudi uzima godišnji odmor. Radno vrijeme preduzeća i institucija u Australiji je od
09:00 do 17:00h.

Dolazak na vrijeme u svakoj kulturi je izuzetno važan. Tako i u Australiji, ukoliko se i zakasni
na sastanak nekoliko minuta australijski poslovni partner neće puno zamjeriti. Nego to stvara
lošu sliku kao neodgovornog poslovnog partnera.

Kao i u svakoj drugoj kulturi najbolji odabir odjeće je konzervativno odijelo. Muškarci dakle
nose tamno odijelo i kravatu, a žene mogu obući haljinu ili poslovni kostim (sako, košulja,
suknja ili pantalone). Vrlo je važno voditi računa u kojem dijelu Australije se posluje jer zbog
veličine zemlje klima i temperatura drastično variraju. Sjever Australije ima tropsku klimu a jug
umjereniju, tako je na sjeveru dopušteno obući se manje formalno. Takođe u Australiji e
popularan "Casual Friday" tj. opušteni petak gdje je u svakom preduzeću dopušteno obući se
ležernije.

Australijci preferišu kontakt očima, a za ljude koji ga izbjegavaju smatraju da su sumnjičavi i

nepovjerljivi. Cijene iskrene i dobro informisane poslovne partnere koji se ne boje reći svoje
mišljenje. Takođe vole provocirati te na provokacije očekuju da se uzvrati humorom. Teme koje
treba izbjegavati prilikom poslovanja u Australiji su teme o imigrantima i Aboridžinima. Vole
sebe kritikovati, no ne reaguju dobro na tuđe kritike. Daće do znanja kada ste prešli granicu. Ne
pridaju veliku pažnju titulama.10

10
http://www.moj-posao.net/Vijest/61199/Poslovni-bonton-Australija/6/
Kada je riječ o darivanju, ono u australijskoj poslovnoj kulturi nije uobičajeno. No ukoliko se ide
u kuću poslovnog partnera prikladni pokloni su cvijeće, bombonjera ili boca dobrog vina.
Takođe dobar poklon je neki predmet ili prehrambeni proizvod karakterističan za zemlju
inostranog poslovnog partnera.

Može se zaključiti da australijski poslovni partneri su pristupačni i druželjubivi, nije izražen

individualizam te cijene iskrene i direktne poslovne partnere. Za razliku od drugih država, u
Australiji prilikom ugovaranja sastanka treba izbjegavati decembar, januar i februar jer tada je
turistička sezona.

2.6. Njemačka

Kao i sve ostale zemlje, Njemačka drži do svoje kulture i običaja. Ukoliko se posluje s
Njemcima treba se informisati o njihovoj kulturi i pravilima poslovne komunikacije u toj državi.
Njemačka je veoma velika i snažna zemlja te je gusto naseljena. Jedna je od najačih u
automobilskoj, građevinskoj, hemijskoj, elektronskoj i tekstilnoj industriji te vrlo poželjan
poslovni partner. Njemci su izuzetno precizni i tačni te im je vrlo bitno obrazovanje.

Prilikom obraćanja poslovnim partnerima žene treba oslovljavati sa gospođo (Frau), a muškarce
s gospodine (Herr) nakon čega slijedi prezime (osim u slučajevima kada partner kaže
drugačije).Takođe, titule i pozicije su od izuzetne važnosti. Prilikom upoznavanja s poslovnim
partnerom najbolji oblik formalnog pozdravljanja je rukovanje, te se za vrijeme rukovanja s
partnerom treba gledati u oči.

Tokom poslovnih sastanaka privatne teme treba izbjegavati. Poželjno je znanje njemačkog jezika
jer se engleski koristi samo u neformalnom druženju. Prije sastanka treba provjeriti koristi li se
engleski kao radni jezik, a ukoliko se ne koristi treba se angažovati prevodilac. Njemački
menadžeri su orijentisani na poslovne zadatke, emocije se skrivaju što se smatra vrlo važnom
karakteristikom. Oni traže trenutno reagovanje te efikasno i efektivno djelovanje, a neodlučnost
se smatra manom. Izuzetno su disciplinovani i rade naporno i marljivo. Strogo se odvaja
poslovni od privatnog života te su više orijentisani na domaće nego inostrano tržište. Prije
poslovanja s inozemnim partnerima Njemci dobro prouče njhove rituale i običaje. Njihova
neverbalna komunikacija je minimalna, emocije se ne pokazuju.

Dolazak na vrijeme je izuzetno važan, samo u akademskim krugovima toleriše se 10 minuta

zakašnjenja. Humor zavisi od prilika, ukoliko je situacija jako ozbiljna, mjesta za humor nema.
Rijetko se šale, vicevi stranaca ih dovode u neugodnu situaciju.

Što se tiče odjevanja za poslovne susrete u Njemačkoj to zavisi od grane poslovanja. Ukoliko je
riječ o bankarskom sektoru od partnera se zahtijeva klasično odijelo za muškarce i prikladna
haljina za žene. Dok u marketing i IT sektoru pravila odjevanja su opuštenija.

Darivanje u Njemačkoj nije uobičajena praksa, a taj dio poslovanja je regulisan zakonom.
Uglavnom se prihvataju manji pokloni koji prezentuju zemlju ili kompaniju poslovnog partnera,
a cijena poklona ne bi smjela preći 60 USD.

U Njemačkoj se ne daje napojnica ako je na računu navedeno "usluga“ a inače je između 10 i

15%. Taksistima se zaokružuje iznos prema procjeni (nekoliko eura), a u hotelima se nosačima
daje od 0,5 do 1 eura po komadu prtljaga.11

Može se zaključiti da njemački poslovni partneri su izrazito profesionalni i disciplinovani.

Emocije se skrivaju i to se smatra važnom karakteristikom. Takođe se zahtijeva efektivno i
efikasno reagovanje u što kraćem roku, dok neodlučnost smatraju manom. Posao je na prvom
mjestu, izbjegavaju se neformalni razgovori o privatnom životu.

2.7. Kanada

11
http://wannabemagazine.com/poslovni-obicaji-u-njemackoj/
Kanada se smatra jednom od najgostoljubivijih zemalja na svijetu. Prije poslovanja s kanadskim
poslovnim partnerima potrebno se upoznati sa geografijom, kulturom i običajima te zemlje.

Dolazak na vrijeme kao i u svakoj drugoj kulturi vrlo je važna stavka. Od poslovnih partnera se
očekuje dolazak na vrijeme ali ukoliko je poslovni partner u nemogućnosti da stigne na sastanak
obavezno se telefonom treba obavijestiti poslovni partner. U Kanadi se poslovni sastanci
uglavnom ugovaraju ujutro.

Jezik koji se koristi prilikom pregovaranja u Kanadi je engleski jezik. Radno vrijeme je od 09:00
do 17:00h, ali često ostaju duže na svom radnom mjestu. Trgovine uobičajeno rade od 10:00 do
18:00h, ali neke su otvorene i do 21 sat te postoji mnoštvo kioska i manjih trgovina koje rade 24
sata dnevno.

Izbor odjeće treba biti konzervativan. Odjeća mora biti kvalitetna i reprezentativna ali ne mora
biti najnovija ili trendovska. Kao i u Njemačkoj od različitih sektora zavisi nivo formalnosti za
odijevanje, no uvijek je sigurna opcija klasično odjelo za muškarca, a za ženu jednostavna
haljina ili kostim.

Takođe, treba paziti koje je godišnje doba jer u Kanadi su zime vrlo hladne te ukoliko se
poslovni sastanak ugovori u zimskim mjesecima obavezno treba ponijeti najtopliju garderobu.
Treba izbjegavati nošenje jakih mirisa kao što su parfemi jer Kanađani smatraju nošenje jakih
mirisa znak lične nehigijene.

Prilikom oslovljavanja poslovnog partnera jako brzo se može preći na ime ali treba pričekati da
kanadski poslovni partner to zatraži. Također treba biti vrlo pažljiv sa izgovaranjem imena.

Darivanje u Kanadi obično se obavlja nakon što je poslovni dogovor sklopljen. Najbolji izbor je
poklon iz zemlje koje poslovni partner dolazi. Poklon mora biti kvalitetan, ali ne naročito skup.
Obično se otvaraju odmah i pred svima. Jako je popularno odvesti svog poslovnog partnera na
ručak ili večeru, no ako se ide na večeru u kuću poslovnog partnera najprikladniji pokloni su
cvijeće, bombonjera ili boca dobrog vina.

U Kanadi utvrđena visina napojnice u restoranima i barovima iznosi 15%, u taksijima između 10
i 15%, hotelima se daje između 0.75 i 1 USD po komadu prtljaga, a sobaricama 1 USD dnevno.

Može se zaključiti da u Kanadi vrijede sva pravila opšteg poslovnog bontona, kultura nije imala
veliki uticaj na poslovanje i organizaciju kao u nekim drugim državama (Japan, Kina, Indija).
Važno je doći na vrijeme, obući se klasično i profesionalno te poznavati poslovni engleski jezik.

2.8. Francuska

Francuska je jedna od najvećih evropskih i svjetskih sila. Velika zemlja, duge i bogate istorije
odnosno kulture. Ima 60 miliona stanovnika i dominantni jezik je francuski no u upotrebi su i
mnogi dijalekti. Oko 4% stanovništva je zaposleno u poljoprivredi, 24% u industriji i 71% u
sektoru usluga. Ima razvijenu proizvodnju automobila, aviona i ljekova te u poslednje vrijeme se
turizam dosta razvio.

Radno vrijeme u Francuskoj je od 08:30/09:00 do 18:30h s pauzom za ručak od dva sata. Često u
Parizu i ostalim većim gradovima zaposleni ostaju do 20 sati na radnom mjestu. Prekovremeni
rad je uobičajen. Što se tiče zakazivanja sastanka treba izbjegavati ugovaranje sastanke tokom
ljeta, posebno avgusta. Najbolje je zakazati poslovni sastanak oko 11:00 sati ili oko 15:30 nakon
pauze za ručak. Francuzi slabo govore strane jezike i jako su ponosni na svoj jezik. Na
sastancima i zabavama svi se rukuju ma koliko se dobro poznavali. Prilikom pozdravljanja nema
suzdržljivosti, rukovanje je izrazito srdačno i često prelazi u grljenje i ljubljenje u obraze tri
puta.12

Način odijevanja treba da bude klasičan, ali kroz odijevanje Francuski poslovni partneri
procjenjivati će imovinu i društveni status pojedinca. Francuska je modna prestonica svijeta te se
12
https://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska
od žena očekuje da budu elegantne. Prilikom neobaveznih razgovora teme mogu biti umjetnost,
moda, muzika, filozofija, francuska kuhinja i sport, ali treba izbjegavati teme kao politička
opredjeljena, privatni život i nikako kritikovati Napoleona. Bonton je nastao u Francuskoj, tako
da sva pravila klasičnog bontona vrijede.

Francuzi su poslovni partneri koji se uvijek drže zakazanog vremena sastanka, poštuju protokol
te kada je formalno obrazovanje u pitanju daleko su ispred svojih kolega bilo gdje u svijetu. No,
slabosti Francuske poslovne kulture su te što samo govore francuski jezik, izražen je
indvidualizam (ne reaguju na potrebe drugih), mali broj je žena na rukovodećim pozicijama,
veliki su tradicionalisti i opiru se promjenama te je proces donošenja odluke spor i dugotrajan.
Nisu druželjubivi ni velikodušni. Francuzi cijene titule.

Darivanje poklona ne igra veliku ulogu u Francuskoj poslovnoj kulturi. No ako dođe do
razmjene Francuski poslovni partneri vole primati lijepo upakovane i kvalitetne darove manje
vrijednosti, ali tek nakon prvog sastanka.

Ako u francuskom restoranu na računu piše "service compris", to znači da je 15% servisa već
uključeno u cijenu obroka. Ipak, zadovoljan gost dodat će konobaru još "nešto sitno". No, ako je
ispisano "service non compris" ostavlja se između 10 i 12%, dok se poslužiteljima u hotelima i
sl. daje nekoliko centi. Nosači na uzletištima i drugdje plaćaju se po komadu prtljaga.

Francuska kultura utiče na njihovo poslovanje i organizaciju. Vrlo su profesionalni, i veliki su

tradiconalisti što uzrokuje mali broj žena na rukovodećim pozicijama, opiranje promjenama te
pregovaranje samo na francuskom jeziku. Za odijevanje i pozdravljanje vrijede opšta pravila
poslovnog bontona, a titule smatraju vrlo važnim.
ZAKLJUČAK

Savremeni procesi globalizacije sve više dovode do izražaja snagu i moć multinacionalnih
kompanija. Multinacionalne kompanije nisu po svojoj prirodi nacionalne, a maksimizacija
profita na globalnom nivou temeljni je motiv njihovog poslovanja. Mnoge države u kojima
multinacionalne kompanije posluju, a posebno one u razvoju i nerazvijene, zbog velikih
finansijskih sredstava koje multinacionalne kompanije posjeduju, nerijetko se vode u
finansijskom pogledu kao njihovi ogranci.

Zaista, brojke dokazuju kako je globalna ekonomija dizajnirani proces interesa multinacionalnih
kompanija. Još jedan dokaz tome je da u današnje vrijeme novac slobodno teče gdje hoće, kad
hoće, a istovremeno to otežava vladama mogućnost osiguravanja da investicije koje se
preduzimaju, budu u javnom interesu. Vladajuće institucije globalne ekonomije, kao što je
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) i Međunarodni monetarni fond (IMF), pod snažnim su
uticajem strategija multinacionalnih kompanija, a politika i djelovanje ovih institucija ukazuju na
to da u današnje vrijeme sve više važnosti pridaju 'pravima' multinacionalnih kompanija, nego
pravima i potrebama ljudi i okoline.

Postavlja se pitanje, može li uopšte svijet u današnje vrijeme funkcionisati bez multinacionalnih
kompanija? Paralelno, ljudi širom svijeta protestuju protiv štetnih djelovanja multinacionalnih
kompanija, a pritom svakodnevno prilikom obavljanja kupovine kupuju proizvode istih. To
predstavlja složen odnos ljubavi i mržnje zabrinutih ljudi i multinacionalnih kompanija, u
svakom slučaju teško raskidiv. Što se desilo sa nacionalnim malim proizvođačima? Da li njihovi
proizvodi zaista nisu dovoljno kvalitetni kao oni multinacionalnih kompanija, ili su jednostavno
bili “izgurani” sa tržišta jer njihovi proizvodi nisu bili konkurentni kao proizvodi
multinacionalnih kompanija? Ili su pak vlade u tolikim mjerama prilagodile zakone i regulirale
poslovanja preduzeća da isti idu u korist isključivo multinacionalnim kompanijama? Činjenica je
da ova pitanja i još mnoga druga ostaju neodgovorena, da li jer se oglušujemo na njih ili jer nam
jednostavno tako odgovara, to ostaje na nama kao pojedincima da zaključimo.

Može se zaključiti da je rukovanje formalni način pozdravljanja većine zemalja, da se dolazak na

vrijeme cijeni, a da je klasično odijelo za muškarca i konzervativna haljina za žene najbolji izbor
odjeće u većini slučajeva. Za komunikaciju koristi se uglavnom engleski jezik ili usluge
prevodioca. Ciljevi pregovaranja variraju od zemlje do zemlje, nekima je cilj sklopiti ugovor te
zaraditi što veću svotu novca (Amerikanci), dok je drugima cilj ostvarenje dugoročnih poslovnih
odnosa (Japanci). Treba se takođe upoznati s bojama, brojevima i ritualima koje su
karakteristične za neku zemlju te ih eventualno treba izbjegavati tokom poslovnog pregovaranja.
U nekim zemljama darivanje je prisutno prilikom prvog sastanka, a u nekima nakon. Treba
pripaziti prilikom izbora poklona npr. Rusima se ne bi smjela poklanjati votka jer su vrlo ponosni
na svoju domaću proizvodnju. Na temelju skupljenih podataka može se zaključiti da prilikom
poslovanja s partnerima iz Japana i Kine posebenu pažnju treba obratiti na istraživanju
poslovnog bontona iz razloga što je baš u tim zemljama kultura imala najveći uticaj.
LITERATURA

1. Bedeković V. (2010): Interkulturalni aspekti menadţmenta, Visoka škola za menadţment

u turizmu i informatici, Virovitica
2. Bedeković V., Golub D. (2011): Suvremeni menadţment u uvjetima globalnog
poslovanja, Visoka škola za menadţment u turizmu i informatici, Virovitica
3. Futrell C. (1984): Fundementals of Selling, Publisher: McGraw-Hill Irwin Homewood ll.
4. Gupta V. et al. / Journal of World Business 37 (2002): Cultural clusters: methodology and
findings
5. Kroeber, A. L., & Kluckhohn, C. (1952). Culture: A critical review of concepts and
definitions. Papers. Peabody Museum of Archaeology & Ethnology, Harvard University.New
York: Vintage Books
6. Lewicki R. J., Sanders D. M., Barry B. (2006): Pregovaranje, MATE d.o.o. Zagreb
7. Mihić M. (2006): Upravljanje osobnom prodajom: vještine prodaje i pregovaranja,
Ekonomski fakultet Split
INTERNET IZVORI

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kultura
http://globeproject.com/study_2004_2007
https://hr.wikipedia.org/wiki/Sjedinjene_Ameri%C4%8Dke_Dr%C5%BEave
https://wannabemagazine.com/poslovni-obicaji-u-severnoj-americi/