You are on page 1of 2

Bajke su posebno atraktivne za određene tipove reality televizije utisnute u tropu da se snovi

ostvaruju. Poznavanje bajki nam pomaže u naturalizaciji obećanja o istinskoj ljubavi I preobrazbama
kadi ih vidimo na reality televiziji, mjestu čije savezništvo navodno leži na stvarnosti. Mnoge reality
emisije su nadogradile i proširile svijet bajki do točke da postoji čitav pod žanr bajkovito usmjerenih
reality showova. Potonje se posebno odnosi na serije koje se oslanjaju na bajkovite motive i na
strukturu u dokumentiranju stvarnih ljudi umjesto glumaca u izmišljenim ulogama u onome što se
pretpostavlja da su situacije iz stvarnog života. Definicija Susan Murray i Laurie Quellette reality
televizije – kao besramnog komercijalnog žanra jedinstven manje estetskim pravilima ili izvjesnostima,
nego spajanjem popularne zabave sa samosvijesnom tvrdnjom diskursa da se radi o stvarnosti. Iluzija
s kojom se reality televizija bavi ima veze sa pretpostavkom da emisije zahtijevaju minimalni scenarij I
da se koriste – ne glumci. Međutim, ne samo da sudionici prisustvuju situacijama koje su neobične I
eksplicitno izmišljene za televizijski prijenos, nego I način na koji se percepiraju ti stvarni ljudi koji
sudjeluju ovise – o uređivanju I prilagođavanju priča tj. Storyline-a.

Korijeni reality televizije povezani su s europskom tradicijom usporedno sa razvojem književnih bajki.
Toby Miller prati podrijetlo reality televizije do propagandnih aktivnosti nacističke stranke 1930-ih sa
referencom na televizijsku emisiju koja raspravlja o neriješenim policijskim slučajevima uz
sudjelovanje policijskih službenika i publike. U Sjevernoj Americi, Candid Camera Allena Funta – koja
je debitirala 1948. godine – uvela je pojam „nadzora kao izvora zabave, informacija i narcizma„.
Mnoge emisije sredinom 20.st., uključujući i Candid Camera, započele su na radiju pa potom prešle
na televizijske verzije.

Richard Huff primjećuje “val televizijskih igara 1950-ih“, uključujući i “Queen for a Day“ (1945–1964),
u kojoj su domaćini pričali priče o tome kako su im životi bili jadni. Natjecatelji s najtužnijom pričom –
određeno mjerom pljeska publike – osvojili su nagrade i okrunjeni te prekriveni ogrtačem obrubljenim
samurovinom. Queen for a Day bila je jedna od najranijih reality emisija, programa koji se izravno
povezuju s bajkama, od naslova do tropa transformacije i želja koje se ostvaruju. Od svog osnutka u
insceniranim podvalama i igrama kvizova, reality televizija se promijenila i značajno porasla tijekom
1990-ih, usponom europsko-baziranih tvrtka specijaliziranih ne samo za kreiranje i prodaju
konceptualnih prava reality emisija nego i za pomaganje lokalnim tržištima u adaptaciji tih produkcija
njihovim situacijama. Američka televizija, koja je pomogla popularizirati bajke Disneyevim crtićima,
jest isto učinila za reality televiziju. Npr. MTV-ov debi The Real World (1992–) bio je orijentir-
znamenitost jer je obučila “novu generaciju mladih gledatelja o jeziku reality televizije“ ( Murray i
Ouellette 2009, 3) uvođenjem značajki koje danas definiraju žanr, uključujući i namjerno
raspoređivanje uloga mladim ljudima na takav način da umjetno generiraju sukob i liniju priče,
korištenjem dekoracije i smještaja ispunjenim kamerama i mikrofonima, trikovima montaže i serijskim
formatom. Ali do prijelaza tisućljeća je "[r]eality televizija postala" fenomen ", kako kaže Quellette,
zahvaljujući debiju u Sjedinjenim Američkim Državama popularnih franšiza u udarnom terminu kao što
su Survivor(2000–) i Big Brother (2000–), oboje porijeklom iz europskih formata. Novi načini
interakcije publike i niži produkcijski troškovi su također pridonijeli širenju reality televizije u 2000-ima.
Kao što je to Chad Raphael (2009) objasnio, sposobnost reality televizije “da se prodaje u
inozemstvu“ privukla je producente i televizijske ulagače sa prilikom da prodaju ili licenciraju koncept
emisija za lokalnu produkciju sa lokalnim natjecateljima. Rezultat je postojanja reality serija koje dijele
temeljnu strukturu, ali se pojavljuju u različitim lokalnim verzijama, što nosi određenu sličnost sa
svemirom bajki.

INTERSEKCIJA SA BAJKAMA

Kao podskupina narodnih pripovijetki, bajke "teže postajati u više verzija" (Oring 1986,123), a isto
vrijedi i za reality programe-emisije, posebno ako uzmemo u obzir u svaku sezonu reality i televizijskih
serija kao drugačiji narativ koji dijeli zajedničku strukturu. Elliott Oring tvrdi da se narodne pripovijesti
"moraju iznova rekreirati sa svakim kazivanjem" jer su one reflekcija-odraz njihovih društava (1986,
123). Priče ispričane na reality televiziji se također rekreiraju iznova sa svakom sezonom i lokacijom.
Ideja da se bajke mijenjaju – i u obliku i u sadržaju – je presudno za razmišljanje o njihovoj
intersekciji- presijecanju s reality televizijom. S jedne strane, reality televizija funkcionira kao još jedan
medij za bajke među opcijama koje uključuju, na primjer, film, stripove ili operu. Nekim reality serijama
se može pristupiti kao ponavljanju popularnih bajki, kao u slučaju The Bachelor, koji dijeli krucijalne
značajke sa pričom o Pepeljugi. S druge strane, neke nas reality emisije podsjećaju na bajke iako ne
funkcioniraju kao prepričavanje pojedinih priča. U ovom slučaju dijele neke osobine ili motive koje
povezujemo uglavnom sa svijetom bajki, poput potrage za očaranim princom – mužem. Kao što Linda
J. Lee (2014) primjećuje, većina učenja o bajkama i reality televiziji ograničena je na ono što Mikel J.
Koven označava uočavanjem motiva, što znači “studije koje nastoje nabrajati folklorne vrste i motive
kada se javljaju u popularnim medijima“ (2008, 9). Ovaj je pristup primamljiv jer reality emisije nude
toliko referenci na bajke- doista, natjecatelji svoje iskustvo često uokviruju bajkovitim terminima.
Opaske o “pronalaženju prave ljubavi“ i “biti poput princeza“ postali su klišeji ne samo u reality
televizije već i u popularnoj kulturi općenito. U svojoj raspravi o legendama, Linda koriste koncept
ostencije u odnosu na priče koje se donose, a ne naratiraju-prenose. Svakako može se raspravljati da
je za natjecatelje u reality emisijama poput The Bachelor njihovo iskustvo ostenzivno. Kao što Lee
kaže “u svojim naporima da se transformiraju u labuda ili da se udaju za stvarnim princom

https://www.academia.edu/39655014/_Reality_Television_book_chapter_

You might also like