Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Hobbes PDF

    Uploaded by

    zoran
    25 views13 pages

    Original Title

    hobbes-pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    25 views13 pages

    Hobbes PDF

    Uploaded by

    zoran

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 13
    Filozofska biblioteka wncesenskiturkhe Peavy AA" N. ili Grada, oblik i mo¢ crkvene i gradanske drzave Thomas Hobbes od Malmesburyja London, 1651. Nakada Jeseask i Tuk agg, 2008, ‘Thomas Hobbes Leviatan Poglaviie XI. ostima da atk wet Per elena ofigledn ie eako znatna ako da se ugledamno dima tata zamisao o viatitoj mudro- , smatra se neispravnim po nar- obzir. Tamo pak gdje se ne moke je ni obavezan da ga daje. Isto tako, Sir psge netko kome nije nino keitizadanu tjet. Ovo posljeds ka veikoduinosta da bismo se samo tako mogli osl kod onih koji se povode za bogatstvom, vlaSGu i pije pojave gradanskog em ne dovoljno da bi vezivalo Ost prise ‘ne potpadaju pod gradansku vlast jeste da ih se navede Bogu od kojeg strahuju. To prisezanje ili PRISEGA je oblit 1 dedaje bean; njime onaj tha daje obecanje naxnataje da, abo Zable samo Bago O coven Pogavije 15. seraha ili rad laskanj, time su davali na znanje da im mine site Dagon Et bilo im drugim, ko je pak nezakonit, uopée ne i bio potveden 2akletvom, 0 drtavt Poglavle 21. Dio drasi radnja nekoga tko je na sabodi. I opéenito, sve radnj 4, Sloboda i muiott su takoder sukladne, Kao to voda ima ne body, nego i nudwut da se spuita niz kanal, rako je i kod udski Siesta 1, $100004 ili NEZAVISNOST znadi (a (od orporom mis na izvanske pre i podjednako na nerazumna radii Ginila otiglednom. Otuda Bog akooder i to da je sobeda ovjeka da che see takoder obiéno kazemo da nemaju onakva je od toga. Jer, iako Iiudi mogu Einici mnogo toga Sto Bog ne 2zapovijeda, pa zato on nije ni tvorac toga, u njima ipak nema ni jedne uuzrok ne bi bila Bodja volja. Kad njego- ta zapreka kretanju nalazi w g (oboda, veé mo¢ kretanja, kao kad kamen leti nepomino ili \ prepreka Botjoj svemoti i slabodi. ‘meta rasprave) 0 onoj prirodno} sabadi Koja se jedina ispravno naziva slobadom. Sojew bai dfn '5, Medutim, kao ito su Ijudi radi postizanja mira i radi samoodr#anja_Unyjneveze paéinili umjernog Covjeka kojeg nazivamo deavom, tako sa isto natinili #wswer i umjetne lance, nazvane gradanskim zakonima, koje su parem uzajamni za usne onog pojedinca ili Kojima su dali vrhovau vlast, a na drugom kraju za svoje v I premda su te veze po svojoj naravi sl tako da deée évriée zbog pogibeli od ras ne bi dale raskinut. se ne naznazuje sloboda put reéu ber prekidanja. Kad kalemo da se ne ime se ne mislina slobodu samog dara, nego na sh ie bio obavezan na darivanje nikakvim zakonor sloboda glass ili izgovor 6. Upravo te veze su ono naprama Zemu Ga sada iskljdivo govoritio Side ‘dob: pdania. Nairn, badii da na sijena ne poston edna dréava Pele ‘uke bi bilo dovolno utanatensh praia 2a upravjane svi Iudskim radnjama i rijetima @ a vrstama radaji, koje zakon preskace, Idi {to itn nalaéeajihov vast razam kao najpcobitaénie a nih same. Jer, ddok éini ono 2a fro ima volju, init 3.Strah isloboda su medusobno sukladni; na primer: kad netko baca sbiads st more svoja dobra iz siraha da Ge brod potonut,!°® on to ipak dini aaa cde odbiti da to uni ako hot; to je dake radoja neko: ig tko je ubadan. Tako netko ponekad placa svoje dugow e ‘ba od 2atvora, ali buduei da ga nitko ne prijeti da ih zad slobodu od okova i zatvora, onda je posve besmisleno di kao Sto doisra Zine, 2bog slobode koju tako otigledno 6 w O deem Poglavije 21. jednom prognao nekog Aristida 2bog njegove poznate pravednosti a jed- ‘nom oper, da bi se naSalil, prostatkog Saljivea Hiperbola,""2 Syejedno, ‘ne mode se reCi da natod Arene nije imao pravo na proganjanie ii da bilo ‘koji Arenjanin nije imao slobodu da 2bija fale ili da postupa pravitno. eens teakraraodi 8. Sloboda koja se spominje tako éesto is tolikom potas u povi oh apa aha ie ‘ma ifilozofi sarih Grka i Rimljana, kao iu spisima i govori koji su od nj primilicjelokupno utenje 0 je sloboda poje- dlnaca vet dave, istovjecna s onom koju bi svaki Zovjck imao onda kad bilo nikakvih gradanskih zakona ii driave. Jer, kao Sto lima bez gospodara viada neprestani rat svakog protiv svoga susjeda, ce nema nikakvog nasljedseva da se preno ili ofekuje od oteva, tako da ta sloboda ponitava nikakvog vlasniStva nad dobrima ii zemljom, ii ogranitava vehownu vlast nad Zivotom i smeéu. Naime, veé je poke sloboda u svakom pojedinc zano da se nita to bi predstavnik vrhowne vlasti mogao uti podaniku, ne moe ni uz kakav izgovor nazvati povredom ili nepray- ddom u pravom smisiurijeti, jer svaki podanik je evorac svakog Gina pojedinac ii skeupina ocjene) da najvite pridonos kkojeg vei vthowni viadar, tako da ovaj nikad ne potraZuje neko pravo i pored toga, oni tive w vlastte ishrane, vlastitog vodenja Zivota i padizania djece iéno. $ uevrdenim granicama i topovima postavljenim sruda naokolo. Aenjani bone ditave, ali ne tako da je bilo koji poedi ‘nj svojim vasiim predstavnicma, vet je njegov predstavnik mao slobodu opiranja ili osvajanja u odnosu na druge narode. Na ‘vrdavama grada Lucce pide i danas velikim slovima rijeé ti8ERTAS, ali ga nitko ne moke iti da pojedinac tu ima vite slobode ili Fa prema sluzenju dréavi nego u Carigradu. Sloboda je i dale ista, bila neka dréava monathitka ili narodna 9. No, liudi se lako daju obmanati blistavim imenom slobode te, zbog nedostatka prosudbe u razlikovanju, rivo uzimaju kao svoje naslede st povreda prema Bogu zato Sto je David ‘ ee eneics i Sie ee eae i pravo po rodenju ono Sto je jedino javno pravo, I kad istu zabludu | starlet ly! oa Spl pame otvrduje autorter onih koji su sted slavu pifudio tome predmeta, ca praenties pe poem ‘onda nije nikakvo Gado ako to izaziva pobunu i promjenu viadavine. wore Bogus: Sagrijelio sam samo prema tei. ‘ ‘kad se pokajao 2a svoj Zin, govoreti Bogu: Sagriei U ovim zapadnim dijelovima svijeta navikli smo primati syoja uvjere- ‘ja uspostavi i pravima dréava od Aristorela,Cicerona i drugih Grka iavodii ea prava iz uw svoje jig ie prakse svojih dréava, koje su bile narodne, kao ro gramatiari opisuju j dao je Davidu sam ogonstvo i 2a one koje nis poznavali;svaki gra. j) dani je donosio ascuraSkoljke na erg sa spisanim imenom onoga 28 og je lio da bade prognan, a da ga zapravo nije opeutivao, pa je eako ‘Tho lobes Levijatan Odreavi Poglaviie 21. 12. Ako vladar zapovjedi nekome (Sak i onome tko je pravitno osuden) Nin da ubij, ran ili osakati samoga sebe, ili da se ne opire onima koji ga lugrozavaju, ili da odbija uzimanje hrane, zraka, drugog bez fega ne mote fir ju, najprije monachiju onih koji sa, svrgnuvsi svoje vehovne vladare, ‘medusobno podielii vehovnu vias po ugovoru da opruai samoga sek tinjseva stekli cbitaj da (pod lainim vidor slobode) povladuju nere: ‘ma irazuzdanom osporavanju djela svojih viadara, i opet osporavanju ih isth osporavatela, iro uz prolijevanje colike kevi da — uvjeren sam dia to zaista smijem rei ~ nifta alje plageno tako skupo kao Sto su zapadne zemlje platile ugenje grtkog 14. Nadale, pristanak nekog podanika uz vthovnu vase sadean je w ‘ijetima: Peron iliprexzinam na ee se negove nme, w kojima uopée ‘nema ograni¢avanja njegove prethodne prirodne slobode. Jer s dopu- §tenjem vladaru da me aij, ja se nisam obavezao i na to da ubijem samoga sebe kad mi on to zapovjedi. Jedna sevar je rei: Ubij mene ili snnga itn, ako ti je po ei, a drugs, Ubit 6x samogasbe ili sega bien Oruda si reli neku opasau i negasnu dunost, ‘0 namjeri koja se mora ‘4} mote u mnogim slugajevima odbiti naredbu bez Einjenja nepravde, bee obzira na to to njegov vladar ima doveljno prava peda dda njegovo odbijanje kazni smrév, kao kad na svoje mesto postal ckog spremnog vojnika, jer u tom sluéaju on ne bi dtdavi Teba takoder privat od kojih se ne o&ekuje takva pogibeljna duznost) vet i 2a muskarce 4enske hrabrosti. Kad se vojske bore, be xin a 0 od sluzenja Poianié 11. Oruda, prvo, buduéi da vrhovna vlast po uspostavi nastaje iz ugo- stranama; no za onog tko to ne Gini iz izdajstva, vet iz straha, ne sma- ‘ope Piet vora svakoga sa svakim, a ythowna vast po ste fra se da co tini nepravedno, veé neasno. [2 istog rato ‘iia ‘je bitke nije nepravitno postupanje, ve¢ kukavidluk. Medutim, pri nih da svaki podanik ima slobodu u svernu onome Zije se pravo ne mote a ‘ath prenietiputem ugovora. Prechodno sam, u Zetrnsestom poglavu, po- atone ‘Spalgy, Ktza0 da su ugovorio nebranjenju svoga vasicog tijela nevakti Stog: amo obavezan da se bori nego dda ne napuita bitku bez dozvole svoga zapovjednika. Kad odbrana ave zahtijeva odjednom pomot svih sposobnih 2a oruije, svatko je st es Leviatan O drtavi Pogvle 2

    You might also like