TIPOVI POLITIČKIH POREDAKA

- Oblik organiziranja društvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti I uređen odnos između
zakonodavne, izvršne I sudske vlasti (trodioba vlasti)
- Utemeljen sustav pol.djelovanja
- Određen je funkcioniranjem djelova vlasti
- Na poboljšanje pol.poretka možemo utjecati pol.participacijom

Tipovi:
1.DEMOKRACIJA – legitiman put, vladavina naroda, trodioba vlasti, 18.st-parlament-predstavlja građane
2.ARISTOKRACIJA – (grč.oi aristoi; najbolji, prvi) plemstvo, vladavina prvih tj.najboljih, vlast pripada eliti
(manjini), temeljna vrijednost aris.poredka -> tradicionalnost i statičnost
3. TIRANIJA – vlada pojedinac, sila, nema legitimnosti ni legalnosti, grč.samovlast
4.DIKTATURA – lat.dictatura - vlada jedna ili više osoba koje monopoliziraju svu vlast u državi, na vlast dolazi
nelegalno (državnim udarom), kontrola nad policijom, sudstvom, vojskom, administracijom, nema trodiobe vlasti
5.TOTALITARIZAM – država ima kontrolu nad svih dijelovima zajednice I nadzor nad svim područjima društvenog
života, prisila, terror, kontrola javnosti, Staljin SSSR, Mussolini italija, Hitler Njemačka

6. REPUBLIKA – res publica-opće dobro, oblik državnog uređenja u kojem vlada više subjekata
a) demokratska rep. nositelj suvereniteta je narod
b) aristokratka rep. nositelj suv.su izabrani(plemstvo)
c) presjednička rep vlast podjeljena između presjednika i parlamenta, izvršna vlast neovisna o zakonodavnoj

d) parlamentarna vlast proizlazi iz parlamenta, izvršna vlast odgovorna parlamentu

7.MONARHIJA – oblik vladavine pojedinca
prema načinu na koji se dolazi na vlast: nasljedna, izborna I uzurpatorska
a) NEOGRANIČENA - vladar je nositelj svih zakonodavnih, izršnih i sudskih ovlasti
MONARHIJA (apsolutna) - tradicionalno nasljeđuje vlast
- vladar ograničen na zakonima utemeljenoj djel.parlamenta (zakone donosi parlament)
b) OGRANIČENA MONARHIJA - zakone proglašava kralj, a izabrani predstavnici vladaju na opću korist svih građana
(ustavna) - kombinacija monarhije, demokracije I ustavne vladavine

u nonovj.pol.poretku ali u u oblike državne vlasti svrstavaju se i REPUBLIKA I MONARHIJA

Vrste demokracije:
LIBERALNA – uz vladavinu većine jamči I zaštitu sloboda I prava pojedinaca I skupina koje su u manjini
DIREKTNA (IZRAVNA) – uključenost svih građana u donošenje važnih odluka

POLITIČKE STRANKE

 Političke interesne organzacije građana koje su osnovane radi oblikovanja pojedinačnih interesa u
zajedničkom nastupu I borbi za vlast te organizaciji državnoh života nakon osvajanja vlasti
 Javljaju se početkom 17.st u Eng
 Potrebno je 100 građana

Karakteristike/zadaće:
reprezentativnost (predstavljaju društvene skupine I nj.interese)
konkurentnost (borba za birače)
integrativnost (proširiti se na svih)

interesne grupe – nije im cilj dolazak na vlast, nego utjecaj na vlast

osnovni dokumenti:
1. Program stranke – norme, ciljevi, načela, sve ono zašto se stranka zalaže I što bi učinila da dođe na vlast
2. statut – funkcioniranje unutar samo stranke

- temelje se na ideologijama
- stranke se financiraju iz državnog proračuna te iz vlastitih sredstava (članarine, donacije…)

prema uspješnosti na izborima dijele se na:

1) NEPARLAMENTARNE STRANKE (registrirane su, ali se ne natječu na izborima ili nisu dobile dovoljan
br.glasova)
2) PARLAMENTARNE STRANKE (dobile su dovoljan br.glasova na izborima, pa nj.pred.uloge u parlament)
3) VLADAJUĆE STRAKE (najveći broj glasova na izborima I logično toma najveći broj zastupnika u
parlamentu

Vrste stranaka prema svom program ili ideologiji;

1) KONZERVATIVNE STRANKE (tradicionalne)
- tradicija
- tradicijske vrijednosti, a ne nagle promjene
- zajednica iznad pojedinca
2) LIBERALNE STRANKE
- protiv neograničene vlasti vladara
- pojedinac iznad zajednice
- neotuđiva ljudska prava
- slobodni I spontani razvoj pojedinca I društva
- protive se mješanju države u poslove društva I gospodarstva
- zalažu se za prava manjina
3) SOCIJALDEMOKRATSKE STRANKE
- Njem.,19st.
- borba za prava radnika
- država treba intervenirati u odnosima rada i kapitala
- zabranjen monopol (ustav) –svak ima pravo na proizvodnju, zaradu
- svoje ciljeve postiže reformističkim metodama
4)DEMOKRŠĆANSKE STRANKE
- temelje se na kršćanskom nauku
- osnovna vrijednost je čovjek I dostojanstvo

političari – predstavnici stranke koji djeluju u nj.ime I izravno sudjeluju u oblikovanju programa stranke
stranačka promidžba – stranke omogućuju građanima upoznavanje s programom I djelovanjem stranke
koalicija – udruživanje pol.stranaka radi ostvarivanja nekog programa (vlast nakon izbora)
sredstvo -> koalicija, cilj -> vlast
unija – spajanje stranaka koje imaju zajednički program, stranka gubi svoju samostalnost

- stranke su dužne javnosti pružiti podatke o načinu stjecanja sredstava I imovine prema ustavu RH
- ustavni sud nadzire djelovanje pol.stranaka I može zabraniti nj.rad
- nisu dozvoljene pol.stranke s bilo kakvim programom

oporba/opozicija – stranke koje nisu ušle u vladajuću koaliciju

funkcija oporbe: 1.uključivanje manjina u pol. procese, 2. Stvaranje uvjeta za preuzimanje vlasti

protuustavne stranke – svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju (potkopavanju) dem.
Poretka ili ugrožavanju opstojnosti RH

LJEVICA - briga za siromašne slojeve društva

- revolucionarne promjene kroz nasilne mjere u društvu
DESNICA - ne želi promjene
- temelji pol.djelovanje na tradiciji
- konzerviranje povijesnih vrijednosti
CENTAR – za promjene bez nasilja
VIŠESTRANAČJE – 1990.
 - Prethodi mu rušenje Berlinskog zida
- temeljno načelo demokratskog pol.poretka (domokracije)

povijest pol stranaka u RH

- Narodna stranka, J.J.Strossmayer, F.Rački
- Stranka prava, A.Starčević, E.KVaternik
- Hrvatska pučka seljačka stranka, S.Radić
- Liberalna stranka, F.Deak

IZBORI
Referendum: oblik neposrednog (izravnog) odlučivanja birača o nekom izuzetno važnom
društvenom i političkom pitanju

- birači odgovaraju na referendumsko pitanje koje je najčešće formulirano tako da se na

njega odgovara sa da ili ne (odnosno za ili protiv)
- prema Ustavu RH određeno je da prolazi ona opcija koja je dobila natpolovičnu
većinu glasova ( većina birača koji su pristupili referendumu )

 Izbori — postupak u kojem državljani određuju svoje predstavnike u parlamentu u određenom mandatskom
razdoblju
 Biračko pravo ( opće pravo glasa ) - temeljno političko pravo koje pojednicu (građaninu) omogućuje da
slobodno glasa na izborima i da on bude kandidat na izborima

- “građanin može birati i biti biran“

- većina demokratskih država to pravo tumači kao nešto što pojedinac može, ali i ne
mora iskoristiti (naziva se građanskom dužnošću, no nema nikakvih sankcija ako se
ne izađe na izbore )

- u demokracijama je biračko pravo opće, jednako, izravno i tajno

 opće: svi državljani imaju pravo birati i biti birani neovisno o spolu, vjeri, nacionalnosti, rasi, naobrazbi,
zanimanju, društvenom podrijetlu i statusu, imovini, prihodima, svjetonazoru ili bilo kojemu drugome
osobnom obilježju
 jednako: svi birači imaju jednako pravo glasa i svaki glas vrijedi jednako
 izravno: birači sami biraju svoje predstavnike neposredno, tj. sami odlučuju
 tajno: biračima se jamči da će podatak za koga su glasovali na izborima ostati nepoznat ostalima

PREDUVJET za biračko pravo su:

1. poslovna sposobnost (punoljetnost (najčešće s 18g.), mentalna sposobnost i duševno zdravlje)
2. državljanstvo

 Osobe koje nemaju pravo glasa: osoba koja je sudskom presudom lišena građanskih prava, građani koji su
izgubili poslovnu sposobnost, građani s nekim posebnim ograničenjima, …

 Ako se hrvatski državljanin zatekne u inozemstvu za vrijeme izbora?

- glasa u hrvatskome diplomatsko-konzularnom predstavništvu (veleposlanstvu) u državi u kojoj se zatekao
- konzulat/ambasada

 Hrvatski državljanin sa prebivalištem u nekoj drugoj državi može glasati na

izborima koje provodi RH za: Hrvatski sabor, Europski parlament i Predsjednika RH

 Birački popis — služi za evidenciju građana s izbornim pravom na određenom području

 Izborni prag — najmanji potreban postotak glasova koji mora osvojiti stranka da bi sudjelovala u raspodjeli
mandata

Tri su vrste izbora:

1. KOMPETITIVNI IZBORI - postoji potpuno izborno pravo i sloboda izbora i brojne političke opcije ( stranke ).
Provode se u demokratskom političkom sustavu ( poretku).

2. POLUKOMPETITIVNI ( SEMIKOMPETITIVNI) IZBORI

- postoje ograničenja slobode izbora i političkih opcija
Ne postoji istinska konkurencija među strankama, već je jedna stranka (ili neke) u
povlaštenom položaju. Ne postoji prava sloboda izbora zbog ograničavanja slobode govora, zabranjena je kritika
vlasti, postoji prisila i teror pod okriljem države.
- Tipični su za autoritarne poretke (kulturni i obiteljski život su prepušteni pojedincu, a država ih ne nastoji
kontrolirati)

3.NEKOMPETITIVNI IZBORI – ne postoji stvarna mogućnost izbora i sloboda biranja niti je moguća promjena
vlasti
- tipični su za totalitarne poretke

Glavne vrste izbora:

- Parlamentarni izbori – izbori za zastupnike u zakonodavna tijela (4g)
- Presjednički izbori – izbori za drž.poglavara (presjednika) (5g)
- Lokalni izbori – npr. Izbori za gradonačelnika, župane,… (svibanj, 4g)

* IZBORNA PROMIDŽBA(KAMPANJA) - organizirana i planski osmišljena politička aktivnost kojom političke

stranke nastoje dobiti što veću potporu birača na predstojećim izborima te tako osvojiti vlast ili steći što veći
udio u vlasti. Završava 24 sata prije prije dana održavanja izbora.

* IZBORNA ŠUTNJA — dan ( 24 h ) prije dana izbora i na sami dan izbora ne smije se
vršiti nikakva promidžba kandidata, stranaka ili izbornih programa

 Tko raspisuje izbore ?

- Predsjednik Republike — za parlamentarne izbore ( Hrvatski sabor )
- Vlada — za izbore za Predsjednika Republike i za predstavnička tijela jedinica lokalne I područne samouprave

 GLASAČKI LISTIĆ - službeni dokument na kojemu birači izražavaju svoje političke preferencije u izborima,
odnosno glasuju za određene kandidate ili stranke.

 IZBORNA AGITACIJA - Osobno kontaktiranje s biračima, pojedinačno ili telefonski ili obilaskom od vrata do
vrata. Jedini neposredni kontakt koji birači imaju s izbornom kampanjom.
 LOBIRANJE - angažiranje profesionalnih grupa za prezentiranje prednosti određenih programa ( utjecaj na
donositelje odluke )

Zanimljivosti

- U Švedskoj 1867. godine žene su prvi put dobile biračko pravo

- U RH žene su dobile pravo glasa u 20. stoljeću
- tijekom 19. stoljeća pravo glasa bilo je ograničeno cenzusima (imovina, spol, obrazovanje, starost...)

IZBORNI SUSTAV
skupina dogovorenih pravila o načinu pretvaranju glasova u predstavničke mandate

1. VEĆINSKI IZBORNI SUSTAV

- izborni sustav u kojemu mandate dobiva ona stranka (ili pojedinačni kandidat) koja je
osvojila običnu većinu glasova
- načelo ,, pobjednik uzima sve“

 Relativna većina - najveći postotak glasova birača u odnosu na protukandidata (ali

ne mora nužno biti 50 %, dovoljno je da ima i samo 1 glas više od protukandidata )
 Apsolutna većina - pobjeđuje stranka ili pojedinac sa više od 50 % glasova

2. RAZMJERNI ( PROPORCIONALNI ) SUSTAV

- mandate dobivaju političke stranke prema omjeru dobivenih glasova, tj. razmjerno broju glasova koje su
osvojile na izborima
- nastao u Belgiji u 19. st., a danas je usvojen i u RH

Različite metode u izračunu mandata u razmjernom sustavu

 D’Hondtova metoda – broj glasova koje je dobila neka stranka dijeli se počevši brojem 1,2,3,… itd pa sve do
broja koji je isti kao i sveukupni broj zastupnika koji se za tu jedinicu izabire.Time smo dobili tzv. najveće
brojeve.
 Metoda izbornog količnika

3.KOMBINIRANI (MJEŠOVITI/SEGMENTIRANI) SUSTAV

- izborni sustav u kojem se dio mandata osvaja većinskim, a dio razmjernim modelom

IZBORNI SUSTAV U RH
- stranke koje postignu postotak za ulazak u Parlament imaju pravo na novčanu naknadu za izbornu
promidžbu iz državnog proračuna
- birači se na izborima mogu odlučiti za samo jednu ponudu
- u RH izbori se provode prema pravilima izbornog zakona
- na temelju Ustava, biračko pravo u RH imaju državljani stariji od 18 godina (osim onih bolesnih)
- biračko je pravo u RH opće, jednako, tajno i neposredno
- izbore za Hrvatski sabor raspisuje predsjednik Republike Hrvatske
- na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 1990. godine pobijedio je HDZ
- u RH se ulagao poseban napor da se omogući pravo sudjelovanja na izborima osobama s invaliditetom
kojima je oduzeta poslovna sposobnost.
- prvi izbori za predsjednika RH održani su 1992. godine
- od 1999, godine teritorij RH podijeljen je na 10 izbornih jedinica
- u RH se od 2000. godine primjenjuje razmjerni izborni sustav
- u SFRJ/Jugoslaviji su se održali prvi hrvatski višestranački izbori 1990. Godine
- ista osoba može 2 puta biti izabrana za Predsjednika RH