SP

STRUČNA
PODLOGA

231112

ROVINJ 2013
RAZVOJ GOLF d.o.o.
DETALJNA USMJERENA VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG
PROSTORA I PLAN UREĐENJA KRAJOBRAZA
GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK

NARUČITELJ IZRADE: RAZVOJ GOLF d.o.o.

Naručitelj izrade: RAZVOJ GOLF d.o.o.
Nositelj izrade: STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj

DETALJNA USMJERENA VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA I PLAN UREĐENJA KRAJOBRAZA

GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK

VODITELJ: Dr.sc. Lido Sošić, ka

Autori:
Dr.sc. Lido Sošić, ka
Marko Sošić, mag. gis.pp.
Katja Sošić, mag.pp.u.po.
Andrea Puorro, mag.pp.u.po.
Sanja Bibulić, mag.ing.kraj.arh.

STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj

Direktor: Dr.sc. Lido Sošić, ka
Rovinj, siječanj, 2013.
SADRŽAJ

SADRŽAJ • STRANA 3
1. STANJE KRAJOBRAZA_____________________________________________________________________ 4
2. OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI_______________________________________________ 6
2.1. VIZUALNE KVALITETE PROSTORA_ ________________________________________________________ 6
2.2. VEGETACIJA___________________________________________________________________________ 7
2.3. KRAJOBRAZNO - EKOLOŠKA RAZNOLIKOST__________________________________________________ 8
2.4. VIZUALNA IZLOŽENOST_ ________________________________________________________________ 9
3. KONCEPCIJA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA____________________________________________________ 25
3.1. Namjena površina_ _________________________________________________________________ 25
3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina_________________________________________ 26
4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE_______________________________________________________________ 27

DETALJNA USMJERENA VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA I PLAN UREĐENJA KRAJOBRAZA

1. STANJE KRAJOBRAZA

Golf resort koji se planira na platou brda

STANJE KRAJOBRAZA • STRANA 4

Srđ iznad grada Dubrovnika, u njegovom
neposrednom zaleđu, je površine 358,93
ha. Valorizacija krajobraza u kontekstu
planerskog metodološkog pristupa i tehnike
rada prilagođeni su propisima za izradu SUO i
potrebama UPU-a pošto će se veći dio sadržaja
ovg rada za tematiku krajobraza koristiti u
različitim međuzavisno povezanim oblicima.
Kartografski je materijal obrađen u GIS-u zbog
obrade valorizacijsih analitičkih modela te zbog
mogućnosti njihove višekratne upotrebe.

Istraživanja i analitika krajobrazno - prostornih

obilježija, njihova dubina i opseg su bili
usmjereni na otkrivanje onih karakteristika Slika 1: Pogled na zonu s morske strane, iz zraka.
koje imaju određenu ulogu u strukturi i funkciji

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
sustava krajobrazno prostornih vrijednosti
u odnosu na interese i ciljeve društvene
zajednice i potrebe zahvata. Uzete su u obzir
one prostorne karakteristike koje daju najviše
informacija o stupnju njihove važnosti, što
implicira osjetljivost i potrebu veće ili manje
zaštite. U kontekstu ocjene utjecaja na okolinu,
spoznaja krajobrazno-prostornih vrijednosti
bila je analizirana s vidika njene veće ili manje
osjetljivosti i mogućih promjena karakteristika
u odnosu na planirani zahvat golfa i turističke
izgradnje te su preporučene mjere za njihovo
ublažavanje.

Slika 2: Pogled na zonu s sjeverozapadne strane, iz zraka. Slika 3: Šira zona obuhvata.
 LEGENDA
GRANICA ZAHVATA

Granica zahvata

MJERILO:
1:10.000

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA STANJE KRAJOBRAZA • STRANA 5

Mikroreljefna razuđenost je pokazatelj odnosa
strmina, nadmorskih visina, odvodnje oborinske
vode i vodenih tokova, stanja tla te procesa
erozije. Raščlanjenost i množina mikroreljefnih
datosti snažno utječe na stanje ekološke
raznolikosti, složenost veza i akumulacije
energije, vegetaciju te stabilnost ekosustava
i njegovu regenerativnu moć. Raščlanjenost
mikroreljefa je bitna kao nosilac vizualnih
kvaliteta.
Područje platoa brda Srđ pripada
submediteranskoj vegetacijskoj zoni,
šumi hrasta medunca i bijeloga graba sa
subspontanom pojavom sastojina i skupina
alepskog bora mlađeg uzrasta koji je pretrpio
veće štete od požara. Pretežno se radi o
površinama različitih degradacijskih stadija
(panjače različite kvalitete i šikare, sve različitih
uzrasta i pokrovnosti), za što razloge treba
tražiti u ekstremnoj prostornoj varijabilnosti tla i
stjenovitih izboja matičnog supstrata, stoljetnom
iskorištavanju šuma za ogrijev i za ispašu. Danas
su negativni utjecaji čovjeka i stoke na šumsku
sastojinu znatno smanjeni, stoga se najveći
dio te šume nalazi u blagoj progresiji, no zbog
požara, u velikim je dijelovima ona degradirana
do stupnja kamenjare i graiga obraštena s
pionirskim vrstama.
2. OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH
VRIJEDNOSTI
Za potrebe ocjene utjecaja planiranog zahvata
na krajobrazne vrijednosti prostora Srđa
postavilo se načelo da se iz sklopa izbora
mogućih vrijednih sustava u ovom radu prije
svega posveti pažnja na one koji su analitički
dostupne i dovoljno značajne za obrađivano
područje. Pritom su bitne kvalitete krajobraza
koje je moguće obuhvatiti i prostorno opredijeliti
sa sklopom međuzavisnih prostornih osobina.
Krajobrazna vrijednost nije objektivna fizička
datost već određeni potencijal fizičkih
karakteristika prostora ili njegovih dijelova
prema kojima društvena zajednica, grupe i
pojedinci pokazuju određene oblike interesa.
Izbor sustava krajobraznih vrijednosti za daljnji
valorizacijski postupak i procjenu utjecaja je
proizišao iz ocjene važnosti ove tematike u
prostornim planovima višeg reda Dubrovačko
- Neretvanske županije s vidika njihove
osjetljivosti. Iz sadržaja potencijalno vrijednih
sustava krajobraznog prostora Srđa, koji bi
teoretski bio nepregledno opsežan, izabrani su
slijedeći:
1. S percepcijskog vidika: vizualna
eksponiranost, identitet i vizualne kvalitete.
2. S ekološkog vidika: kvaliteta vegetacije I
krajobrazno-ekološka raznolikost.
Krajobrazne vrijednosti nemaju izvanvremensku
dimenziju one su vezane na sadašnje generacije
i njihove potrebe i interese.
2.1. VIZUALNE KVALITETE PROSTORA
Vizualne kvalitete prostora su scenerijski
potencijal nekog krajobraza ili pojedinih njegovih
djelova, što je moguće opredijeliti kao funkciju
fizičkih karakteristika krajobraznih struktura
koje se uočavaju. Ovom se analizom otkrivaju
kvalitetni atributi pojedinih dijelova prostora koji
su osjetljivi na zahvat i mogu se svrstati u dvije
osnovne kategorije:
1. Komponente krajobraza formalnog
likovnog reda koje se u prostoru obuhvata
posebice odnose na antropogene tvorevine
s građevinama, tradicionalno uređenim
kulturama koje generiraju geometrijske
tvorevine točaka, linija i pačetvorina i sl.
2. Komponente krajobraza organskog likovnog
reda koje se odnose na očuvanost prirodne
prvobitnosti - prirodnost koja je najviše nalik
divljini.
Ova građa predstavlja važnu kvalitetu i resurs u
uređenju golf igrališta kao parka krajobraznog
stila. Sve se kulturne datosti u odnosu na
ljestvicu njihove važnosti lokalnog, regionalnog
do nacionalnog značaja, kao prostorni potencijal,
iznimno čuvaju, obnavljaju te harmonično
integriraju u golf igralište. Isto se tako sve
prirodne datosti i pojave koje su značajne u
OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 6
strukturi slike krajolika, čuvaju i integriraju u
nova rješenja.
Vizualne kvalitete uređenog krajobraznog
prostora golf igrališta raščlanjenog mozaičnim
rasporedom krpa, linjskih sustava zelenih
zavjesa i rahlom mrežom suhozidova/potpornih
zidova, točaka markantnih solitera između većih
izduženih organski oblikovanih ploha travnjaka
koji su još i reljefno obrađeni. Posebna su to
percepcijska vrijednost koja uzrasta u tom dijelu
prostora.
Koncept vrijednosne analize
• Autohtone i udomaćene, raznodobne i
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
kompleksne vegetacijske formacije, skupine
i soliteri su temeljni sadržaj krajobraza
golf igrališta i kao takve imaju značajnu
vrijednost.
• Formalni oblici uređenja okoliša su
pokazatelji geometrijskog likovnog reda koji
proizlaze iz formalnog uređenja prostora
tradicionalne poljoprivredne aktivnosti,
kao što su to obzidane lokve, terasirane
površine s potpornim zidovima, baštine -
vrtače obrubljene suhozidovima, uređene
pačetvorine velikog polja, visoke živice,
pinije, čempresi i sl. Svaki poremećaj
vrijednije kulturne datosti, koja ima vizualno
tvornu funkciju nosi predznak osjetljivosti na
 zahvat.
• Prirodne geomorfološke pojave u
mikroreljefu i samonikla vegetacija,
percepcijski su nosioci organskih ili prirodnih
karakteristika koje mogu biti ugrožene
planiranom aktivnošću a vrijedne su u
vizualnoj strukturi budućeg krajolika.
Atributi prostora koji su osjetljivi na planirani
zahvat su; vegetacijski pokrov, kulturno-
povjesne datosti, mikroreljefne pojave, sustav
krajobrazno-ekoloških posebnosti, i sl.
Pojavni oblici i prostorna distribucija
promjena u vizuelnim kvalitetama
krajobraza tijekom korištenja s
ocjenom utjecaja
U velikom središnjem dijelu prostora, na mjestu
šumske površine i požarišta te u manjem
dijelu kamenjare planirano je golf igralište s
manjim vodenim plohama prevladavajućim
prirodnim i doprirodnim šumskim sustavom,
između njih i rubno s zelenim zavjesama i
reljefno oblikovanim dijelovima prostora. Na
velikom dijelu golf igrališta je planiran prirodni i
doprirodni krajobraz s čuvanjem i revitalizacijom
dijela postojećih šumskih površina, požarišta i
kamenjare što generira veliki pozitivni utjecaj u
obliku velikih suvislo obraslih kompaktnih krpa,
koje daju okosnicu percepcijske integracije s
šumskim sustavima u daljem okolišu na koje se
nadovezuju.
Uži prostor oko golf igrališta su velike travne
plošne površine izduženog organskog oblika.
One su u kontrastu s volumenima visoke
šumske vegetacije, grmlja i pokrivača tla
koje se pojavljuju u većim i manjim krpama,
trakama i točkama između polja golfa s
prirodnim karakteristikama organskog likovnog
reda i velikim pozitivnim utjecajem. Vizualne
kvalitete uređenog krajobraznog prostora golf
igrališta raščlanjenog mozaičnim rasporedom
krpa, linjskih sustava zelenih zavjesa i rahlom
mrežom suhozidova/potpornih zidova, točaka
markantnih solitera između većih izduženih
organski oblikovanih ploha travnjaka koji su još
i reljefno obrađeni. Posebna su to percepcijska
vrijednost koja uzrasta u tom dijelu prostora.
Pojava prometnica utječe negativno na vizualne
kvalitete koje će biti ublažene linearnim
pojasevima drvoreda ili prolaskom kroz šumski
pokrov.
U širi i uži okoliš objekata visokogradnje
unijeti će se visoke standarde kulturno
uređenog krajobraza u pačetvorinama jačih
koloritnih, mediteranskih scenerija s reljefnim
modeliranjem terena koristeći potporne zidove,
terase i sl. poput nekad uređenih dubrovačkih
ljetnikovaca, s velikim pozitivnim utjecajem.
Linearni park po obodu platoa brda Srđ, objekti
utvrda imaju veoma veliki pozitivni utjecaj zbog
stvaranja landmarka te sanacije i očuvanja tog
povijesnog sklopa koje će povečati vizualne
kvalitete i identitet prostora. Zona tog parka se
posebno uređuje te  ima  veliki pozitivni utjecaj.
2.2. VEGETACIJA
Krajobraznu tvornu i ekološku vrijednost
vegetacije je moguće opredijeliti s više vidika,
koji se združuju u kompleksnu sliku njene
kvalitete.
Prirodno stanište vegetacije je važan činitelj
stabilnosti i produktivnosti prirodnih sustava.
Važna je činjenica vrednovanja kvalitetnijih
dijelova sastojina vegetacije, one bitne abiotske
strukture njenog staništa, kao osnovice za rast
i razvoj postojećih vegetacijskih sklopova u
prostoru zahvata.
Vegetacija je važan činitelj u strukturiranju
staništa za faunu. Ona je činitelj ekološke
raznolikosti, pokazatelj kompleksnosti i
bogatstva veza u ekosustavu.
Stanje očuvane prvobitnosti vegetacije otkriva
stupanj zrelosti odnosno stupanj bliskosti /
udaljenosti od njenog klimaksnog stanja što
otkriva i njenu vrijednost. Od sjemenjače do
panjače i gariga te do kamenjare su stanja
degradacije tih šuma u mediteranskim uvjetima
rasta i razvoja.
Značaj je vegetacije u strukturiranju krajobrazne
OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 7
slike pa stupanj prirodne prvobitnosti otkriva i
veću ili manju prirodnost i osjećaj “divljine”.
Koncept vrijednosne analize
• Više prirodne i očuvane vegetacije te
bogatijeg staništa u prostoru su bitni za
opću sliku ekološke vrijednosti krajobraznog
prostora.
• Zrelije i vitalnije šumske sastojine u odnosu
na panjače i ostala njena degradacijska
stanja su pokazatelj produktivnosti i
stabilnosti vegetacijske formacije u prostoru,
a razlike stanja vegetacijskog pokrivača
dobra su osnovica za ocjenu negentropijskih
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
procesa.
• Šumski rub, skupine i soliteri stablašica,
koridori i živice kao karakteristika
vegetacije u funkciji obogaćenja ekološke
raznolikosti i stabilnosti šumskih ekosustava
od vjetroizvala, vjetroloma i čovjekovih
aktivnosti te u svjetlosti potencijala za
ekološku nišu različitim vrstama faune. Ima
važnu percepcijsku ulogu u strukturi slike
krajobraza
• Na strmijem i plitkom tlu vegetacija je manje
razvijena i osjetljivija na čovjekove aktivnosti
nego na ravnom i dubokom.
• Vegetacija, njeno stanje, kompleksnost,
zrelost, kao jedna od najviše izloženih
 krajobraznih struktura, ima odlučujuću ulogu
u strukturiranju krajobrazne slike.
• Terase, gromače, suhozidovi obrasli
šumskom vegetacijom čine važnu prostornu
komponentu vegetacijske raznolikosti.
• Poljoprivredne kulture su pokazatelji veće ili
manje antropogenizacije prostora.
Pojavni oblici i prostorna distribucija
promjena u vegetaciji tijekom
korištenja s ocjenom utjecaja
Cijeli će prostor po pitanju vegetacijske
pokrovnosti karakterizirati mozaičnost i
slojevitost, od suvislo obraslih i složenih te zrelih
šumskih sastojina domaćih i udomaćenih vrsta
do njihovih prijelaza te s kulturnim i kultiviranim
obrascima parkova do većih travnih ploha i
prijelaza do kamenjare.
Na svim onim površinama na kojima će se
izvoditi uređenje zelenih površina te one
površine koje se uzgojno usmjeravaju prema
spontanom prirodnom razvoju imati će
veoma veliki pozitivan utjecaj na rast i razvoj
vegetacijskog pokrova. Dijelovi golf igrališta
(rough) koji se ostavljaju u djelimičnom
prirodnom stanju i povremeno se kose imaju
srednje velik pozitivan utjecaj, naime “golf
igrališta su fleksibilna po obliku i veličini. Ova
karakteristika pruža mogućnost uvođenja
prirodnih oblika koja se harmoniziraju s
okolinom, posebno se to odnosi na rough i na
zone izvan igre”1. U predjelu ujezerenih površina
biti će bogate vegetacijske strukture i složene
niše za različite tipove faune te kao pzeleojilište
ostaloj krupnijoj fauni u prostoru.
Uređeni, kulturni i kultivirani krajobraz oko
građevina visokogradnje predstavlja složene
vegetacijske formacije pecepcijski ugodne i
uzgojno kvalitetne s vrijednim pedofizikalnim
prilikama za sav vegetacijski pokrov. Šumski
će rubovi biti složeniji, snažniji i u većoj količini.
Vegetacijski pokrivač trajno nestaje u dijelu pod
građevinama visokogradnje te prometnica.
U dijelu šumsklih sastojina osigurati će se
prohodnost zbog mjera uređivanja i njege, Kod
većih i više očuvanih dijelova prostora, šumski
će sustavi biti neprohodni i prepušteni prirodnoj
sukcesiji potpomognutoj djelimice s tehnikama
obnove za brži rast i razvoj u smjeru zrelih
klimaksnih šumskih sastojina te slici prirodnosti
i “divljine”. S druge pak strane, kao kontrast
gustim šumskim sustavima pojaviti će se travne
plohe izduženih organskih oblika s prijelazima
do kamenjara, na dijelovima koji će se prepustiti
prirodnim sukcesijama.
Racionalno gospodarenje prirodnim i uređenim
krajobraznim površinama u čitavom prostoru
obuhvata, osigurati će bolje uvjete rasta i
1 An Environmental Strategy for golf in Europe, European
golf Association Ecology Unit, 1995.
razvoja vegetacijskih formacija što će stimulirati
bolji prirodni razvoj i sukcesije vegetacijskog
pokrova. Dominantni, zreliji i ravnomjernije
raspoređeni sustavi stablašica i grmlja u smjeni
s travnim pokrivačom do manjih mozaičnih ploha
kamenjare prostirati će se u čitavom prostoru
obuhvata.
Povečana kompleksnost osigurava bolje
energetske tokove i bogatije veze u sustavu kao
indikatora veće zrelosti i stabilnosti vegetacije.
2.3. KRAJOBRAZNO - EKOLOŠKA
RAZNOLIKOST
Prilikom obrade ove vrijednosne analize daje
se opći pregled kvalitete prostora s obzirom na
njegovu veću ili manju krajobrazno-ekološku
kompleksnost u svjetlu njene potencijalne
ugroženosti od budućih planiranih zahvata u
prostoru i moguće integracije u nove sustave.
To proizlazi iz nekih općih ekoloških načela, kao
što su raznolikost, produktivnost, stabilnost
i očuvanost kao karakteristike krajobrazno -
ekološke kvalitete.
Opće krajobrazno-ekološko načelo je da
raščlanjeno raspoređene i međusobno
isprepletene krajobrazne strukture generiraju u
prostoru veću kompleksnost i bolje mogućnosti
preživljavanja biološkim vrstama. Bogatstvo
vrsta je u korelaciji s nizom značajki koje
određuju krajobrazno-prostornu strukturu
OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 8
hranidbenih mreža kao što su: povezanost,
dužina i struktura hranidbenih lanaca,
negentropijski potencijal itd. Bogatstvo vrsta je
u pravilu povezano s bogatstvom krajobrazno-
ekološke raznolikosti.
Krajobrazno - prostorne karakteristike koje
isprepletene otkrivaju sustav krajobrazno -
ekološke raznolikosti su; abiotski ekološki
činitelji (mikroklimatske prilike, mikroreljefne
datosti, petrografsko-pedološko stanje,
hidrološki i hidrogeološki odnosi, i sl.). Osim
toga tu su biotski činitelji od kojih su temeljni
vegetacijski pokrov i odnosi u njemu (vrste
biljaka, brojnost, pokrovnost, dominacija,
učestalost, združenost, slojanje, životni oblici,
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
stalnost, vezanost, starosna dob, zooantropogeni
utjecaj i stadiji degradiranosti i sl.) što zapravo
predstavlja karakteristke kompleksnih veza
staništa, njegovu veću ili manju produktivnost i
stabilnost.
Koncept analize
• Očuvana vegetacija i očuvana staništa u
prostoru su značajnija za opću ekološku
stabilnost krajobraznog prostora u odnosu
na ona degradirana.
• Zrelije šumske sastojine su pokazatelj
produktivnosti i stabilnosti vegetacijske
formacije u prostoru i dobra osnovica za
 negentropijske procese u odnosu na one u
ranim fazama razvojne sukcesije.
• Šumski rub kao vegetacijska karakteristika
je u funkciji stabilnosti šumskih ekosustava
od vjetroizvala, vjetroloma i u funkciji
ekološke niše različitim vrstama faune. Što
je on razvijeniji i kompaktniji to je njegova
višeslojna funkcija bolja.
• Vegetacija i važnost njenog stupnja
očuvanosti i produktivnosti. To je jedna
od najviše izloženih krajobraznih struktura
te ima odlučujuću ulogu u strukturiranju
krajobrazne slike prirodnosti.
• Terase, gromače, suhozidovi obrasli
šumskom vegetacijom čine važnu prostornu
komponentu vegetacijske raznolikosti.
• Poljoprivredne kulture su pokazatelji veće ili
manje antropogenizacije prostora.
Pojavni oblici i prostorna distribucija promjena
u krajobrazno-ekološkoj raznolikosti tijekom
korištenja s ocjenom utjecaja
S razvojem svih sadržaja zahvata, složenost
krajobraznog ekosustava biti će veća s boljim
uvjetima rasta i razvoja temeljne šumske
asocijacije (usmjerena i djelimična revitalizacija
biljnog pokrova i njegovog staništa) s genezom
bogatijih negentropijskih procesa, progresivne
sukcesije s većom slojevitošću, dobnim
skupinama i dimenzijama. U području obuhvata
stvoriti će se veća kompleksnost i bogatije veze
međupovezanih karika ekosustava, bogatiji
biotski činitelji, snažniji negentopijski procesi te
bolja i složenija produkcija biomase.Razviti će se
složeniji splet kulturnih struktura s prirodnim što
generira bogatiju krajobrazno-ekološku građu.
U tlocrtnoj projekciji objekata visokogradnje i
prometne infrastrukture nestaje sav biljni pokrov
i matično tlo i za toliko se smanjuje ukupna
površina s biljnim pokrovom.
S vidika zgotovljenih i zrelih golf igrališta s
građevinskim zonama prostor će markantno
obilježiti karakteristike kulturnog i kultiviranog
krajobraza u užem i širem okolišu objekata
visokogradnje, prirodnog i doprirodnog
krajobraza koji se smjenjuje s travnim plohama
u prostoru golf igrališta, do očuvanih šumskih
površina i kamenjare na njegovim rubovima
i u središnjem dijelu prostornog obuhvata. U
cjelini gledajući zahvat generira karakteristike
nalik parkovima krajobraznog stila. Po opsegu
i dubini je velik i trajno veoma pozitivan utjecaj
na krajobrazno-ekološku raznolikost cijelog
prostora zahvata. Uz to, usmjerene i stalne mjere
njege različitog tipa i intenziteta na cijelom
prostoru obuhvata pridonose razvoju raznovrsnih
i ciljanih stanja uređenja krajobraznog prostora
i složenih ekoloških odnosa u njemu. Generira
se stabilan i dugotrajan pozitivan utjecaj na
krajobrazno-ekološke sustave vrijednosti u
prostoru zahvata.
Realizacija kulturnog i kultiviranog krajobraza
oko objekata visokogradnje te u dijelovima
golf igrališta s tradicionalnim mediteranskim
vrstama bilja (domaće i udomaćene vrste) sa
boljim uvjetima tla i vode u njemu, obogatiti će
krajobrazno-ekološku raznolikost.
2.4. VIZUALNA IZLOŽENOST
Ovom se analizom otkriva izloženost pojedinih
dijelova prostora s vidika potencijalne promjene
scenerijskog potencijala u prostoru obuhvata, te
ugroženost prirodnih i/ili građenih eksponiranih
elemenata (prepoznatljivost, orientacija).
Uzeto je načelo da bi bilo koja planirana
građevina izložena pogledu, naročito na
obzoru hrpta Srđa mogla izazvati takve
promjene u strukturi i funkciji vidljivosti fizičkih
karakteristika prostora da naruši cjelovitost
njegove prevladavajuće prirodne komponente i
prepoznatljivost kontrastne slike urbanog - grada
Dubrovnika s prirodnim - gorostasne prirodne
padine Srđa. Ovim se simulaijskim modelom
pokazuje vizualna izloženost prostora, njegova
veća / manja perceptivnost s najprometnijih
mjesta i mjesta gdje se najviše zadržavaju ljudi.
Polazna osnova za analizu sustava vizualne
izloženosti su odredbe za provođenje prostornih
planova: Prostornog plana Dubrovačko
neretvanske županije (PPDN Županije)2,
OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 9
Prostornog plana uređenja grada Dubrovnika3
(PPUG Dubrovnik) i Generalnog urbanističkog
plana grada Dubrovnika4. S vidika vizualno
izloženih objekata i osjetljivosti prostora, u
odredbama za provođenje sva tri prostorna
plana, najeksplicitnije je obrazloženje uvjeta
uređenja prostora dato u odredbama za
provođenje GUP-a grada Dubrovnika, citat:
“Pri uređenju rekreacijskog centra s golfom na
platou Srđa potrebno je ispoštovati sljedeće
uvjete: područje se uređuje tako da ni jedna
građevina ne naruši prirodni krajobraz Srđa
prema užem gradskom području, dakle ne smije
biti vidljiva s obalne strane Grada”.
U Studiji utjecaja zahvata na okoliš se veoma
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
oprezno i detaljno preispitala mogućnost gradnje
objekata s ciljem da se ne ugroze vizualno
izloženi dijelovi krajobraza prirodnih padina
Srđa, posebice prema užem gradskom području,
odnosno da ne smije biti vidljiva s obalne strane
grada.
Kao polazišta opisana su osnovna načela
2 Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“, broj
06/03., 03/05., 03/06. i 07/10.
3 Službeni glasnik Grada Dubrovnika, br. 07/05,
06/07,10/07.
4 (Službeni glasnik Grada Dubrovnika br.
10/05,10/07,8/12.)
vrijednosne analize vizualne izloženosti i
temeljem tih načela sastavljen je koncept
vrijednosne analize, metoda i tehnika rada
te su opisani koraci u izradi analize vizualne
izloženosti.
U nizu tih analitičkih koraka (kartografski prilozi
u SUO pod br. 11.) koji su niže opisani, utvrdila
se potencijalna mogućnost vidljivosti pojedinih
dijelova građevina na vizualno izloženim
dijelovima prostora Srđa
a. U prvom je koraku izvršena analiza vizualne
izloženosti prostora planiranog zahvata na
platou brda Srđ s više lokacija kako s jedne
točke gledišta tako i s niza (10) točaka
gledišta (prilozi: 11.b./ 11.c. / 11.d. / 11.e.
/ 11.f. / 11.g. / 11.h. / 11.i. / 11.j.)
b. Drugi je korak bio analiza rezultata I. koraka
i utvrđene su lokacije moguće vizualne
izloženosti objekata:
• niz vila V3, je izložen s lokacije 5000 m
udaljenosti od granice zahvata na moru
(prilog 11.i.) te su moguće izloženi dijelovi
niza vila s Lokruma - vidikovac (prilog
11.d.) i Lovrijenca (prilog 11.c.).
• niz vila V4. je izložen prema lokaciji niza
točaka s 5000 m udaljenosti od granice
zahvata. Vide se pojedine točke niza vila
V4 iznad Žarkovice (prilog 11.i.), te se
vide fragmenti niza tih vila s Lokruma -
vidikovac (prilog 11.d.) i Lovrijenca (prilog
11.c.). Temeljem rezultata, izvršene su
korekcije Idejnog rješenja i površine
za gradnju vila V4 su dislocirane u niže
dijelove prostora te im je smanjena
katnost - visina vijenca zgrade do 4 m. Te
su izmjene uvrštene u prijedlog Idejnog
rješenja i predmet su daljnje ocjene
utjecaja.
• zbog osjetljivosti lokacije niza vila V3,
izmeđi utvrde Imperijal i streljane,
izvršena je detaljnija analiza vizualne
izloženosti površina za gradnju sa zonama
u pojasima potencijalno vidljivih visina
objekata s gradskih zidina (prilog 11.l.).
Temeljem rezultata, izvršene su korekcije
Idejnog rješenja i površine za gradnju su
dislocirane nešto dalje u pozadinu. I za tu
novu lokaciju izvršena je ista simulacija
vizualne izloženosti (prilog 11.m.). Ta je
nova lokacija uzeta u daljnje razmatranje
s vidika ocjene utjecaja na okoliš.
c. korak su bile analize vidljivosti sa svih grupa
objekata položenih na sredini njihovih zona
za građenje, s pogledom na visini ruba
vijenca zgrada prednje fasade (prilozi: 11.j. /
11.k. / 11.n. / 11.o.). Za grupu vila V3, zbog
osjetljivosti prostora uzete su nešto strože
mjere i simulacija vidljivosti i ocjena utjecaja
objekata je izvršena s njihovom lokacijom
na prednjem rubu zone za građenje - bliže
hrptu.
d. Korak. Zbog dodatnih mjera opreza kod citiranim odredbama za provođenje PPDNŽ, PPG
OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 10
vila V3 smanjena je katnost - visina vijenca Dubrovnika i GUP-om grada Dubrovnika.
zgrade do 4 m. Izvršene su potom usmjerene
digitalne analize vizualne izloženosti i
analize s presjecima, kao najpreciznijim
pokazateljima vidljivosti. “Presjek kroz
teren s planiranim objektom na odabranoj
lokaciji je najefikasniji instrument koji daje
jasnu sliku dimenzije vizualne izloženosti
konkretnog objekta”5. Za dislocirane zone za
gradnju i građevine sa smanjenim visninama
u zoni V3. i V4., rezultati nedvojbeno ukazuju
da objekti na analiziranim presjecima nisu
vidljivi sa zidina grada Dubrovnika kao
najviših točaka i s otoka Lokruma i ostalog
obalnog područja grada.
Dakle, nakon analize uzroka vidljivosti građevina
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
(lokacije i veličine gabarita), poduzete su planske
mjere s lokacijskim pomacima i smanjenjem
visina objekata u idejnom rješenju s čime se
njihov negativan utjecaj vizualne izloženosti s
obalne strane grada odstranio.
Zbog opreznosti propisane su posebne odredbe
za provođenje koje trebaju dodatno osigurati
da se planirani objekti ne vide iz narečenih
lokacija grada Dubrovnika, sve u skladu s gore
5 Moira Hanikson “Landscape and Visual Impact
Assessment”, Handbook of Environmental Impact
Assessment (Volume 1, Environmental impact
assessment: Process, methods and potential),  Edit by
Judithb Petts, Centre of Environmental Research and
training - The University of Birmingham, 1999.
ANALIZA UTJECAJA GOLF IGRALIŠTA NA
VIZUALNE KVALITETE

LEGENDA

Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala

Mala

Srednja

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 11

Velika

Veoma velika

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:10.000
ANALIZA UTJECAJA GRAĐEVINA VISOKOGRAD-
NJE NA VIZUALNE KVALITETE

LEGENDA

Legend
Granica zahvata
VRIJEDNOST

zgrade.dwg Polygon
Veoma mala

Mala

Srednja
<all other values>

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 12

Velika
Cad Renderer
Veoma velika
Continuous, 255, 0
Continuous, 7, 0
Continuous, 7, 25
Continuous, 7, 18
Continuous, 0, 25

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:10.000
ANALIZA UTJECAJA PROMETNICA NA
VIZUALNE KVALITETE

LEGENDA

Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala

Mala

Srednja

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 13

Velika

Veoma velika

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:10.000
 KVALITETE

LEGENDA

VRIJEDNOST

Velika
Srednja

Veoma velika
Granica zahvata

MJERILO:
1:10.000
ANALIZA UTJEVAJA ZAHVATA NA VIZUALNE

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 14

ANALIZA UTJECAJA GOLF IGRALIŠTA NA
VEGETACIJU

LEGENDA

Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala

Mala

Srednja

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 15

Velika

Veoma velika

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:10.000
ANALIZA UTJECAJA GRAĐEVINA VISOKOGRAD-
NJE NA VEGETACIJU

LEGENDA

Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala

Mala

Srednja

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 16

Velika

Veoma velika

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:10.000
ANALIZA UTJECAJA PROMETNICA NA
VEGETACIJU

LEGENDA

Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala

Mala

Srednja

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 17

Velika

Veoma velika

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:10.000
 LEGENDA

VRIJEDNOST

Velika
Srednja

Veoma velika
Granica zahvata

MJERILO:
1:10.000
ANALIZA UTJECAJA ZAHVATA NA VEGETACIJU

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 18

ANALIZA UTJECAJA GOLF IGRALIŠTA NA
KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE POSEBNOSTI

LEGENDA

Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala

Mala

Srednja

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 19

Velika

Veoma velika

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:10.000
ANALIZA UTJECAJA GRAĐEVINA VISOKOGRAD-
NJE NA KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE POSEB-

LEGENDA

Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala

Mala

Srednja

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 20

Velika

Veoma velika

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:10.000
ANALIZA UTJECAJA PROMETNICA NA
KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE POSEBNOSTI

LEGENDA

Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala

Mala

Srednja

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 21

Velika

Veoma velika

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:10.000
ANALIZA UTJECAJA ZAHVATA NA
KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE POSEBNOSTI

LEGENDA

Granica zahvata
VRIJEDNOST
Srednja

Velika

Veoma velika

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 22

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:10.000
VIZUALNA IZLOŽENOST PLANIRANIH
OBJEKATA VISINE 4 m: POGLED S
DUBROVNIKA -ZIDINE
LEGENDA

Granica ZAHVATA

Zona nevidljivosti zgrada

Zona vidljivosti zgrada

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 23

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:2.500
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE V3 - VISINA OBJEKATA 4 m

LEGENDA

Granica zahvata

Lokacija vila
Vizualna izloženost
Nije izloženo

OPIS KRAJOBRAZNO PROSTORNIH VRIJEDNOSTI • STRANA 24

Izloženo

Ortofoto podloga pokazuje vidljiv dio

prostora dok bijela polja pokazuju
nevidljivi dio prostora (vidi se / ne vidi se)
s pozicionirane točke gledišta.

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
S

MJERILO:
1:20.000

3. KONCEPCIJA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA
Koncepcija krajobraznog uređenja prostora
markantno je određena novom namjenom i
uređenjem prostora te skladnim integriranjem
vrijednijih očuvanih krajobraznih sustava
krškog prostora. To pak usmjerava na potrebu
da se očuvani i posebni vrijedniji prirodni i
doprirodni krajobrazni sustavi integriraju u
posve drugačije uređen prostor sa suvremenim
kulturnim i kultiviranim obrascima uređenja
u tvorbi posebnog - uređenog krajobraza. To
će se ostvariti s međusobnim preplitanjem
prevladavajućeg novog s očuvanim postojećim
krajobraznim strukturama. Integriranje novih
funkcionalnih programa poput golf igrališta
i višeslojnih parkovnih tematika s vrijednim
postojećim krajobraznim strukturama, generiraju
se posebni krajobrazni sadržaji koji će uz
funkcionalno ugodnu sredinu pružiti doživljajno
bogat prostor, ekološki raznolik te percepcijski
zanimljiv i prepoznatljiv krajobraz.
Planirani su razni oblici doživljavanja dominantno
uređenog i mjestimice prirodnog krajobraza i
to u nizu raznih prizorišta, od bogatih parkovnih
kompozicija sa snažnom novom reljefnom
i vegetacijskom artikulacijom oko klupskih
kuća i ugostiteljskih objekata, hotela i vila do
demonstracije znakovitih šumskih i vodenih
biotopa, posebnosti kamenjare i sl. s čime
dolazi do izražaja posebnost dizajna, njegovog
karaktera. To pak znači stvoriti prepoznatljivo
fizičko obilježje - prostorne karakteristike s
iznimnim kvalitetama koje stvaraju svojstvenu
fizionomiju kojom se može obilježiti identitet
datog prostora.
3.1. Namjena površina
Fizionomiju krajobraznog prostora poglavito
generira namjena. Revitalizacija starog dijela
naselja Bosanka te njegovi novi urbani prostori
uz aktivnost golfa s turističkom namjenom u
većem dijelu prostora evoluirati će u bogat i
raznolik krajobraz s nekoliko prepoznatljivih i
međuzavisnih cjelina:
Područje ulaza: S točke ulaza treba razgledom
na širi prostor bogatim raznovrsnim
scenerijama obilježiti sadržajnu raznolikost i
reprezentativnost te razbuktati maštu gostiju
koji prvi puta dolaze u ovaj prostor na način da
im se interes za razgledavanje prostora stimulira
doživljajima i utiscima koje se povećava od
trenutka kročenja u turističku zonu Srđa.
Golf igralište afirmira karakteristike krajobraznog
uzorka uređenosti prostora.
Cilj je stvoriti osebujan i bogat prostor
prepoznatljivog golf igrališta s naglašenim
krajobrazno-kulturnim i integriranim prirodnim
karakteristikama te njihovim oblikovanjem
i prezentiranjem. Oblikovne karakteristike
prevladavajuće novog prostora trebaju izražavati
ciljeve, misiju i temeljne vrijednosti golf
igrališta u sprezi s objektima klupskih kuća,
hotela, vila, jahačkog centra i sl. u integraciji
s očuvanim dijelovima vrijednih tradicionalnih
krajobraznih datosti u prostoru. Potrebno je
osnažiti fizionomsku prepoznatljivost. Utvrditi
i adekvatno ugraditi u proces oblikovanja one
posebnosti prostornih fizičkih datosti koje
definiraju naš osjećaj za prostor, mjesto i pristup
- ono što određuje “sense of place”, posebice
oko prostora hotela, klupskih kuća i amfiteatra.
Uređenjem golf igrališta artikulirati i njegovu
krajobrazno-ekološku funkciju.
Kretanje prostorom na platou Srđa, po golf
stazama, od jednog do drugog njegovog
dijela treba biti oblikovano tako da se istiće
prepletenost suvremene i tradicionalne
karakteristike gradnje komunikacija i uređenosti
prostora uz njih. Definiranje karaktera je važno
sredstvo koje se koristi u izradi prepoznatljivosti
prostora s onim dominantnim fizičkim datostima
koje daju obrise fizionomije - karaktera i
jedinstvenost slike cjeline prostora.
Ujezerene površine imaju temeljnu funkciju
u skladištenju vode kao osnovnog resursa za
funkcioniranje golf igrališta, te u postornoj
i ekološkoj raščlanjenosti, definiranju slike
krajobraza i atraktivnosti igre golfa.
Zone izgradnje naselja Bosanka s jedne te vila
KONCEPCIJA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA • STRANA 25
i hotela u golf igralištu s druge strane generira
raznolikost krajobraznih scenerija. Uz novu,
suvremenu arhitekturu objekata na golf igralištu
i uz stari dio naselja Bosanka, nastaju i posve
novi obrasci krajobraznog uređenja otvorenih
prostora - vrtova kao produžetaka dnevnog
boravka s najvišim standardima oblikovanja i
uređenja. Oni se razvijaju i raščlanjuju u bogate
sustave fizičke strukture skladno potrebama
namjene i funkcijama tvoreći bogatstvo
sadržajne i percepcijske raščlanjenosti prostora.
Rekreacijski park sa športskim centrom u
prirodnom i doprirodnom uređenom krajobrazu
s interpolacijama kulturnog krajobraza skladno
namjeni artikulirati će obnovu prevladavajućih
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
doprirodnih scenerija krajobraza.
Uređeni krajobrazni prostor uz prometnice,
njihov koridor treba biti kulturnog i kultiviranog
te doprirodnog karaktera. Smisleno uređeni
koridor je u funkciji zelene infrastrukture gdje se
oblikovanjem reljefa i vegetacijskom strukturom
dobijaju drenažni i retencijski potencijali
u funkciju zbrinjavanja oborinskih voda uz
istovremeno generiranje važnog krajobrazno-
ekološkog koridora.
Zahvati u prirodnim i doprirodnim prostorima:
dijelovi vrijednih, posebnih, još očuvanih
krajobraznih struktura čine temeljnu
komponentu prirodnosti i divljine, izuzetnost
izvornog krajobraza koji služi u funkciji gradnje
osnovnog ekološkog tkiva za povezivanje
novoformiranog krajobraza s priodnim
krajobrazom u širem doticajnom prostoru.
Očuvanjem vrijednjih prirodnih struktura u
prostoru Srđa se čitav prostor po krajobrazno-
ekološkim i percepcijskim vidicima vrijednosti
umrežuje u jedinstven širi prostor.
3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite površina
U većem dijelu prostora stvara se prevladavajuće
nov, kulturni i kultivirani krajobraz s integracijom
vrijednijih postojećih krajobraznih struktura.
Po načinu oblikovanja mogu se razlučiti prostor
golf igrališta sa športskim centrom i naselje
Bosanka u cjelini. Prostor golf igrališta s
klupskim kućama, ugostiteljskim objektima,
hotelom, vilama, športskim centrom koji
generiraju krajobraz s prevladavajućim kulturnim
i kultiviranim do manjih dijelova s prirodnim i
doprirodnim krajobrazom. Uz temeljnu ulogu
i funkciju u omogućavanju korištenja za
raznovrsne oblike dokolice, doživljaja bogate
krajobrazne scenerije, treba graditi i snažnu
integralnu krajobrazno-ekološku komponentu.
Dio golf igrališta s manje građevina, na
mjestima gdje još ima preostalih, očuvanih
i vrijednih jezgri autohtonih krajobraznih
struktura te obodni rekreacijski park razvijaju
se na matrici prevladavajuće autohtonosti
KONCEPCIJA KRAJOBRAZNOG UREĐENJA • STRANA 26
krajobraza. Prirodnost i doprirodnost trebaju
prevladavati s očuvanjem i revitalizacijom
degradiranih dijelova prostora snažeći ekološku
dimenziju datog prostora. Ovaj prevladavajući
prirodni uzorak krajobraznog uređenja treba
biti prožet prirodnim i mjestimice kulturnim
krajobraznim strukturama mozaičnog, mrežnog,
linearnog i točkastog karaktera radi međusobne
povezanosti u cjelovit sustav krajobraznog
prostora Srđa. Dijelovi očuvanih, vrijednijih
postojećih krajobrazno - prostornih atributa
poput autohtone i udomaćene vegetacije,
reljefnih struktura, suhozidova i sl. trebaju biti
skladno integrirani u nove prostorne scenerije
čuvajući u dijelovima markantnost krškog kraja
i veze s okruženjem, artikulirajući tako prirodna
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
krajobrazna prizorišta, što treba harmonično
uskladiti s funkcijama novih sadržaja, tokom
i karakterom postojećeg terena, njegovih
prirodnih značajki u prostoru obuhvata te
krajobrazno-ekoloških funkcija. Generira se tako
integralni, izvorni dio krajobraznog prostora Srđa
s osebujnim karakterom prirodnosti i divljine koji
se nadovezuje na kontaktni širi prirodni prostor
u kontrastu s prevladavajućim, značajnim
kulturnim i kultiviranim dijelovima krajobraza
novog prostora Srđa s posebnim identitetom.

4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
“1.1.3. KRAJOBRAZ
Površine namjene Golf resort (R1), rekreacijski
park sa športskim centrom (R3, R4, i R5), naselje
Bosanka ( M1, D, Z2), ugostiteljsko turističke
zone Bosanka jug i Bosanka sjever T2 - Turističko
naselje (T2, SP-Z1), osobito vrijedne poljoprivredne
površine i zaštitna šuma, infrastrukturne i prometne
površine s infrastrukturnim građevinama (IS) su veće
krajobrazno uređene površine na kojima je moguće
graditi isključivo zemljane radove s modeliranjem
reljefa, građevine niskogradnje, poput potpornih
zidova, terasa, ujezerenih površina i drugih vodenih
motivacija, primjena zelene infrastrukture, kišnih
vrtova i sl. posebice kod rješenja oborinske odvodje,
puteva, šetnica, stepenica, trgova, i svih ostalih
zahvata parkovne niskogradnje što treba harmonično
uskladiti s namjenom i funkcijom, tokom i karakterom
postojećeg terena, njegovih prirodnih i kulturnih
značajki u prostoru obuhvata u kojem se grade,
a prilikom projektiranja, rekonstrukcije i gradnje
potrebno sačuvati zaštititi od oštećenja I integrirati te
saditi autohtone i udomaćene vrste bilja.
6. Uvjeti uređenja javnih i drugih zelenih površina -
krajobraza
6.1. PROJEKT KRAJOBRAZNOG UREĐENJA
Projekt krajobraznog uređenja (krajobrazno
arhitektonski projekt) mora biti sastavni dio projektne
dokumentacije za ishođenje akata za gradnju. Projekt
krajobraznog uređenja po svim njegovim fazama
projektne razrade (idejni, glavni i izvedbeni projekt)
i faznosti izgradnje izrađuje ovlašteni krajobrazni
arhitekt (Zakon o arhitektonskim i inženjerskim
poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju
i gradnji, NN 152/08, 124/09, 49/11 i Zakon o
hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.
NN 152/08 od 15. prosinca 2008.).
Projekt krajobraznog uređenja (krajobrazno
arhitektonski projekt) i sve njegove faze razrade
moraju biti sagledane cjelovito zbog holističkog
karaktera krajobraznog prostora gdje građevnu
strukturu krajobraza čine abiotički - neživi materijali i
biotički - živi materijali, te obrada krajobrazne tematike
mora biti jedinstvena za cijelokupan prostor a ne
segmentirna i obrađena po različitim tipologijama i
konceptima.
U projektu se primjenjuju mjere:
Primjeniti uvjete uređenja krajobraza iz odredbi za
provođenje UPU-a
Izraditi detaljan snimak i vrednovanje markantnih
skupina i solitera stablašica, vrijednijih šumskih
rubova, suhozidova i potpornih zidova, lokve te drugih
kulturnih i prirodnih datosti s mjerama i smjernicama
njihovog očuvanja i integriranja u cjelovito rješenje.
Osigurati zaštitu, sanaciju/rekonstrukciju i integraciju
značajnijih prirodnih reljefnih datosti (suhozid, potporni
zid, baština, kamenjara i sl.) te reljefno oblikovanje
i harmoniziranje spojeva prirodnog reljefa s novim
reljefom uz korištenje materijala iz iskopa u različitim
frakcijama.
Zaštitu i sanaciju posebnih - dominantnih suhozidova
i njihove integracije u sustav igre golfa, ekološke
koridore, uređenje kulturnih obrazaca krajobraznog
prostora i sl.
koristiti domaće i udomaćene vrste biljaka
Dio vegetacijskog pokrova koji se čuva i uzgojno
usmjerava prema spontanom prirodnom razvoju treba
karakterizirati mozaičnost i slojevitost po horizontalnoj
i vertikalnoj dimenziji, od suvislo obraslih i složenih te
zrelih šumskih sastojina domaćih i udomaćenih vrsta
s njihovim prijelazima do gariga, prirodnih travnjaka i
kamenjare.
Kod većih i više očuvanih dijelova prostora, šumski
će sustavi biti prepušteni prirodnoj sukcesiji
potpomognutoj djelimice s tehnikama obnove za
brži rast i razvoj, naročito požarišta, u smjeru zrelih
klimaksnih šumskih sastojina te slici prirodnosti i
“divljine”.
Stvarati ekološke složene koridore, čvorove i zelene
poveznice s očuvanim prirodnim sustavim u bližoj
okolini
U predjelu ujezerenih površina stvarati ciljane
složene vegetacijske strukture u funkciji stvaranja
biodiverziteta i kao niše za različite tipove faune.
U dijelovima kulturnih i kultiviranih površina, užeg
ODREDBE ZA PROVOĐENJE • STRANA 27
i šireg okoliša građevina integrirati karakteristike
mediteranskog tradicionalnog krajobraza, terasiranje,
kameni potporni zidovi, šetnice, integriranje
krajobraznog građevnog materijala u složene ekološki
skladne i funkcionalne prostorne strukture te uz ostalo
koristiti domaće i udomaćene vrsta stablašica, grmlja,
pokrivača tla i sl.
sprečavanje pojave erozije, bujica i posljedice
povećanih oborinskih voda primjenom krajobrazne
tehnike “zelene infrastrukture” sa skladnim
integriranjem uz uređenje i oblikovanje krajobraza.
oblikovanje vodenih površina s naglaskom na
tradicionalne karakteristike s obzidanim vodenim
rubovima.
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
vizualnu izloženost pojedinih grupa građevina ublažiti
i/ili zakriti zelenim zavjesama stablašica i grmlja u
prednjem planu prema osjetljivim izloženim pogledima,
posebice voditi pažnju na požarištu ispred grupe
prizemnih vila V4 iznad Žarkovice
vizualne kvalitete i karakter uređenog krajobraznog
prostora golf igrališta trebaju reflektirati kulturnu i
prirodnu dimenziju te njihove prijelaze i kontraste s
referensama na kulturni krajobraz šireg dubrovačkog
prostora.
Prije ishođenja zakonski propisanih odobrenja za
građenje, potrebno je izvršiti dodatna precizna
mjerenja vizualne izloženosti građevina iz grada
Dubrovnika (Lovrijenac, gradske zidine, Pile) i s otoka
Lokruma. U odnosu na moguću vidljivost po potrebi
uvjetovati oblikovanje krovišta (zakošen / ravan) i / ili
smanjiti katnost.
6.2. UVJETI UREDENJA KRAJOBRAZA
Projekt krajobraznog uređenja (iz točke 6.1.), zbog
holističke prirode krajobraznog prostora, obrađuje
se prijesvega po dimenziji prostorno-fizionomske
cjelovitosti i krajobrazno-ekološke skladnosti i
povezanosti jedinstvenim konceptom i karakterom,
te se dalje jedinstveno razrađuje po namjenskim
cjelinama prema cjelovitom planu uređenja krajobraza,
po ovim odredbama.
I.ŠPORTSKO REKREACIJSKI CENTAR S GOLF
IGRALIŠTEM
1. GOLF RESORT
Nužno je stvoriti skladnu, funkcionalnu, pecepcijsku
i krajobrazno-ekološku povezanost golf resorta
(jedinstvo cjeline krajobraza), svih njegovih dijelova, s
bližim i daljim “susjedstvom” u prostoru Srđa
Krajobraz golf igrališta s 18 polja (R1-18), Golf igralište
s 9 polja (R1-9), golf akademija - vježbalište (R1-GA).
Ono je strukturirano od reljefno oblikovanog terena
i prikladnih travnih smjesa. Sadržaj: tee, green,
fairway, semirough, pješčani i drugi hazardi - prepreke,
putting/chipping green.
Planiran je prevladavajući kulturni i kultivirani krajobraz
u okruženju golf polja (od R1-18-01 do R1-18-10 i R1-
18-18 te R1-9 u cjelosti i R1-GA).U ovim je prostorima
potrebno djelimično očuvanje i integracija vrijednih
prirodnih struktura, modeliranje terena , terasiranje,
koristeći pritom potporne zidove i djelimična
integracija očuvanih struktura prirodnog reljefa. Nužno
očuvanje i integracija postojeće obzidane lokve, kao
kulturno-krajobrazne vrijednosti u sustav polja golf
igrališta. Nužna je integracija očuvanih jezgri šumskog
pokrova i pojedinačnih stablašica. Potrebno je ostvariti
prevladavajuće travne površine s novim i postojećim
travnjacima i s pokrivačima tla sve s prijelazima u
manje plohe očuvane kamenjare. Predvidjeti korištenje
autohtonih i udomaćenih vrsta bilja.
U drugom dijelu prostora planiran je prevladavajući
prirodni i doprirodni krajobraz u okruženju narednih
polja golfa (R1-18-11 do polja R1-18-17) . Predvidjeti
pevladavajuću zaštitu očuvanih dijelova samonikle
vegetacije, naročito šumske. Neophodna je djelimična
interpolacija vrsta autohtonog i udomaćenog bilja
za ubrzaniju obnovu bogatih i stabilnih krajobraznih
struktura. Stvaranje mozaične raznolikosti. Očuvanje
vrijednijih dijelova autohtonog krajobraza. Potrebno
je obnoviti opožarene i degradirane dijelove prostora.
Predvidjeti usmjereno reljefno modeliranje staništa,
koristiti terasiranje, kamene potporne zidove i sl. zbog
njegove bolje produktivnosti. Stvaranje krajobrazno-
ekoloških jezgri i koridora te umreženje s prirodnim/
doprirodnim ekosutavima u susjedstvu. Koristiti
prevladavajuće autohtono i djelimice udomaćeno bilje.
Pojas parkovno uređenog golf igrališta oko vila u
golfu (R1-R). Predvidjeti parkovno uređen prostor s
prevladavajućim kulturnim i kultiviranim krajobrazom
i djelimičnom integracijom očuvanog samoniklog
vegetacijskog pokrova. Predvidjeti zahvate reljefnog
modeliranja terena, terase i potporne kamene zidove.
Potrebno je koristiti prevladavajuće autohtone i
udomaćene vrste bilja. Nužna je djelimična integracija
očuvanih prirodnih i kulturnih krajobraznih struktura.
Prevladavajuće travne površine s kompleksnim travnim
smjesama i s prijelazima biljnih pokrivača tla do
očuvanih otoka kamenjara.
Krajobrazno uređenje uz vodene površine (R1-V).
Omogućiti stvaranje prevladavajućeg kulturnog
i kultiviranog krajobraza. Predvidjeti reljefno i
strukturno oblikovanje vodenog ruba s interpretacijom
i prilagodbom autohtonih uzoraka uređenja lokvi.
Stvoriti strukturnu složenost stanišnih uvjeta za razvoj
i prožimanje autohtonih i udomaćenih vrsta akvatične
vegetacije i faune Stvaranje dominantnih vodenih
ploha s interpolacijom jezgara akvatičnih staništa.
Krajobrazno uređenje okoliša Klupske kuće 18
(R1-KK1), Klupske kuće 9 (R1-KK2) i Ugostiteljskih
objekata (R1-U1, R1-U2). Parkovno uređeno. Kulturni
krajobraz. Oblikovanje novog. Predvidjeti modeliranje
reljefa uz oblikovanje terasa, kamenih potpornih
zidova, kišnih vrtova, manjih vodenih motivacija,
pergola,šetnica, zelenih zavjesa i dr. Potrebno je
očuvati i integrirati pojedinačne vrijednije samonikle
stablašice i skupine. Predvidjeti korištenje autohtonih
i udomaćenih vrsta stablašica, grmlja, penjačica,
trajnica i pokrivača tla u grupimičnim, linijskim i
točkastim strukturama. Predvidjeti i uređenje većih
travnih ploha s kompleksnim travnim smjesama.
Uređeni krajobraz uz srevis u golfu (R1-S). Potrebno
je razviti prevladavajući kulturni krajobraz. Omogućiti
ODREDBE ZA PROVOĐENJE • STRANA 28
i djelimičnu integraciju razvijenijih samoniklih
stablašica. Formirati zaštitni zeleni pojas zbog
vizualnog efekta mimikrije oko cijelog objekta koristeći
pritom zelene zavjese. Koristiti autohtone i udomaćene
vrste stablašica, grmlja, penjačica i sl.
Uređenje vrtova vila u golfu (R1-R). Omogučiti
stvaranje svojstvenog i raščlanjenog kulturnog
krajobraza s oblikovanjem posebnih krajobraznih
scenerija. .Predvidjeti terasirane površine, kamene
potporne zidove, reljefne i vodene motivacije, bazene,
pergole, zelene zavjese, cvjetne vrtove, i dr. Osigurati
mjere za očuvanje i integriranje vrijednije samonikle
vegetacije. Koristiti autohtone i udomaćene vrste
stablašica, grmlja, penjačica, trajnica i pokrivača tla, te
kompleksne smjese trava i sl.
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
Uređenje parka oko hotela u golfu (R1-H). Omogučiti
oblikovanje kulturnog krajobraza s oblikovanjem
suvremenih krajobraznih scenerija. Stvoriti
funkcionalnu, pecepcijsku i krajobrazno-ekološku
povezanost (jedinstvo cjeline krajobraza) s bližim i
daljim “susjedstvom” u prostoru Srđa. Predvidjeti
modeliranje reljefa terena, oblikovanje terasa i
kamenih potpornih zidova, stepeništa, atrija, trgova,
krovnih vrtova, simbolnih točaka, vodenih sadržaja,
podnih površina različitih struktura, i dr. Koristiti
autohtone i udomaćene vrste bilja te kompleksne
smjese trava.
2. REKREACIJSKI PARK SA ŠPORTSKIM CENTROM
Nužno je stvoriti skladnu funkcionalnu, pecepcijsku i
krajobrazno-ekološku povezanost rekreacijskog parka
sa športskim centrom (jedinstvo cjeline krajobraza),
svih njegovih dijelova, s bližim i daljim “susjedstvom” u
prostoru Srđa
REKREACIJSKI PARK
Stvoriti funkcionalnu, pecepcijsku i krajobrazno-
ekološku povezanost (jedinstvo cjeline krajobraza) s
bližim i daljim “susjedstvom” u prostoru Srđa.
Krajobraz rekreacijskog parka (R5). Prirodno
i doprirodno uređeni krajobrazni prostor s
interpolacijama kulturnog obrasca. Sprovesti mjere za
očuvanje vrijednijih dijelova autohtonog krajobraza.
Predvidjeti interpolaciju linjskog sutava šetnica s
vidikovcima i uređenim odmorištima. Stvoriti uvjete
za obnovu degradiranih, opožarenih dijelova prostora.
Predvidjeti zahvate koji omogućuju povezivanje i
prijelaze krajobrazno-ekoloških koridora s ekloškom
mrežom susjedstva. Koristiti prevladavajuće autohtono
i djelimice udomaćeno bilje uz kompleksne smjese
travnog pokrivača.
Uređeni okoliš objekta jahačkog centra (R5-JC).
Kulturni krajobraz u funkciji aktivnosti jahanja s ravnim
i mekanim plošnim površinama.
Kulturni krajobraz uz amfiteatar (R5-A). Predvidjeti
integraciju u morfološku strukturu novog krajobraza
uz složeno modeliranje reljefa, oblikovanje terasa,
stepeništa potpornih zidova, pozornice i pomoćnih
građevina te drugih arhitektonskih konstrukcija i
materijala za postizanje objekata suvremenih formi
skladnih funkciji. Koristiti autohtone i udomaćene vrste
bilja.
ŠPORTSKI CENTAR
Parkovno uređeni okoliš športske dvorane (R3).
Potrebno je formirati kulturni krajobraz. Predvidjeti
skladno suvremeno oblikovanje šetnica, terasa,
dječjjih igrališta, s interpoliranim zelenim površinama,
simbolnim točkama, vodenim sadržajima. Autohtonim i
udomaćenim vrstama bilja.
Uređeni okoliš otvorenih športskih igrališta (R4).
Predvidjeti olikovanje kulturnog krajobraza s zelenim
površinama u funkciji športskih igrališta. Omogućiti
gradnju komunikacija, odmorišta, zelenih zavjesa.
Koristiti autohtono i udomaćeno bilje.
II. POVRŠINE IZVAN ŠPORTSKO REKREACIJSKOG
CENTRA S GOLF IGRALIŠTEM
Nužno je stvoriti skladnu funkcionalnu, pecepcijsku i
krajobrazno-ekološku povezanost planom obuhvaćenih
površina izvan rekreacijskog centra s golf igralištem
(jedinstvo cjeline krajobraza), svih njihovih dijelova, s
bližim i daljim “susjedstvom” u prostoru Srđa
1. NASELJE BOSANKA
Krajobrazno uređenje prostora mješovite namjene
(M1) pretežito stanovanje - izgrađeno i neizgrađeno.
Omogućiti tradicionalno uređenje krajobraza s
prednjim reprezentativnim i unutrašnjim utilitarnim
vrtovima i suvremene uzorke uređenja okućnica
stambenih jedinica naselja. Koristiti autohtonu i
udomačenu vegetaciju.
Krajobrazno zređenje prostora društvene namjene
(D6-kultura, D7-crkva i groblje). Predvidjeti stvaranje
prostorne artikulacije posebnog kulturnog uzorka
krajobaznog uređenja s utjecajem na stvaranje slike
naselja. Koristiti autohtone i udomaćene vrste bilja.
Krajobrazno uređenje igrališta (Z2). Predvidjeti
uređenje zelene površine sa sadržajnom raznolikošću
primjerenu socijalnoj sredini naselja. Omogućiti
stvaranje bogatije ekološke i percepcijske slike
naselja.
2. UGOSTITELJSKO TURISTIČKE ZONE BOSANKA JUG I
SJEVER T2-TURISTIČKO NASELJE
Uređeni okoliši hotela (T2-1), vila (T2-2),
pratećih sadržaja (T2-3). Predvidjeti suvremeno
uređenje parkova i vrtova te omogućiti stvaranje
reprezentativnosti otvorenog prostora uz očuvanje
funkcija. Omogućiti stvaranje bogatije slike naselja
koristeći suvremene građvne materijale te autohtonu i
udomaćenu vegetaciju u jedinstvu cjelinu krajobrazno
uređenog prostora.
Parkovno uređenje streljačkog poligona s javnim
parkom (SP-Z1). Omogućiti stvaranje kulturnog
krajobraza strukturiranjem slike reprezentativnosti i
prepoznatljivosti s očuvanjem i integriranjem građenih
kulturnih vrijednosti. Stvoriti sadržajnu raznolikost
parka. Koristiti modeliranje reljefa, gradnju suvremenih
ODREDBE ZA PROVOĐENJE • STRANA 29
struktura i konzervatorske tehnike. Koristiti autohtone i
udomaćene biljne vrste.
3. OSOBITO VRIJEDNE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE I
ZAŠTITNA ŠUMA
Krajobraz osobito vrijednih poljoprivrednih površina.
Omogučiti očuvanje i revitalizaciju tradicionalnih
krajobraznih karakteristika polja, posebice osnažiti
geometrijski likovni red, s mrežnim sustavom suhoziđa,
živicama, redovima stablašica. Koristiti kameni
materijal za suhozidove iz same lokacije te autohtono i
udomaćeno bilje.
Zaštitna šuma. Predvidjeti obnvu kulturnog šumskog
krajobraza s obnovom i integracijom vrijednih
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
krajobraznih struktura
III. INFRASTRUKTURNE I PROMETNE POVRŠINE
Uređeni krajoberaz u koridoru prometnica. Predvidjeti
uređenje kulturnog i doprirodnog krajobraza.
Oblikovanje i uređenje pojasa uz prometnicu s
tlocrtnim i vertikalnim raščlanjenjem reljefa i
vegetacije. Omogućiti formiranje krajobrazno -
ekoloških koridora. Primjena zelene infrastrukture
- kišni vrtovi, retencijski i drenažni kanali, uređenje
kružnih tokova, krajobrazne zvučno-zaštitne barijere
i sl. Formirati drvorede i živice. Koristiti autohtono i
udomaćeno bilje.
Uređeni krajobrazni prostor infrastrukturnih građevina.
Uz infrastrukturne građevine omogućiti razvoj

ODREDBE ZA PROVOĐENJE • STRANA 30

prevladavajućeg kulturnog krajobraza s djelimičnom
integracijom očuvanih vrijednih krajobraznih struktura
u obliku zelenih zavjesa stvarajući pritom efekt
mimikrije. U zaštitnom zelenom pojasu koristiti
autohtone i udomaćene vrste stablašica, grmlja,
penjačica i sl.”

DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA
DETALJNAUSMJERENAVALORIZACIJAKRAJOBRAZNOGPROSTORAIPLANUREĐENJAKRAJOBRAZA ODREDBE ZA PROVOĐENJE • STRANA 31
SP
STRUČNA
PODLOGA

STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj · Centener 40 · 52210 · T +385 52 830 001 · F +385 52 840 101 · info@studio-kappo.com · www.studio-kappo.com