Testiranje hipoteza

8.1.2021.
 Tvrdnja
– odnosi se na
osnovni skup
Vrste testa:
- dvosmjeran
Odluka se donosi na
- jednosmjeran na donju granicu
testiranje temelju slučajnog uzorka
- jednosmjeran na gornju granicu

Testovna veličina: Hipoteze

- Nulta hipoteza, 𝐻0 Pogreška:
𝑋𝑢 −𝑋0 𝑋𝑢 −𝑋0
𝑧= 𝑡= - Alternativna hip., 𝐻1 - tipa I (odbacuje se istinita 𝐻0 )
ത
𝑠𝑒(𝑋) ത
𝑠𝑒(𝑋)
- tipa II (prihvaća se lažna 𝐻0 )

𝐻0 je
- odabir razine Odluka
istinita lažna
značajnosti
Zaključak! pogreška tipa II
- određivanje prihvaćamo 𝐻0 ispravna odluka
(𝛽)
kritičnih granica
odbacujemo pogreška tipa I ispravna odluka
𝐻0 (𝛼) (1 − 𝛽)

2
1. zadatak
Proizvođač zobenih pahuljica ima automatski stroj koji je namješten tako da puni vrećice sa 500
g pahuljica. U različitom vremenu u postupku pakiranja uzet je jednostavni slučajni uzorak od
100 vrećica pahuljica kako bi se vidjelo puni li stroj vrećice s prosječno 500 g zobenih pahuljica.
Koji od navedenih iskaza pripada nultoj hipotezi koju provjeravamo?

a) Stroj puni vrećice odgovarajućom količinom zobenih pahuljica.

b) Stroj ne puni vrećice odgovarajućom količinom zobenih pahuljica.
c) Stroj ne puni vrećice s dovoljnom količinom zobenih pahuljica.

3
1. zadatak
Proizvođač zobenih pahuljica ima automatski stroj koji je namješten tako da puni vrećice sa 500
g pahuljica. U različitom vremenu u postupku pakiranja uzet je jednostavni slučajni uzorak od
100 vrećica pahuljica kako bi se vidjelo puni li stroj vrećice s prosječno 500 g zobenih pahuljica.
Koji od navedenih iskaza pripada nultoj hipotezi koju provjeravamo?

a) Stroj puni vrećice odgovarajućom količinom zobenih pahuljica. 𝐻0 … 𝑋ത = 500 𝑔

b) Stroj ne puni vrećice odgovarajućom količinom zobenih pahuljica.

c) Stroj ne puni vrećice s dovoljnom količinom zobenih pahuljica.

4
 2. zadatak
Centar za kontrolu namirnica na uzorcima hrane ispituje je li hrana sigurna za konzumiranje, što možemo smatrati i
testiranjem hipoteze gdje je:
𝐻0 … ℎ𝑟𝑎𝑛𝑎 𝑗𝑒 𝑠𝑖𝑔𝑢𝑟𝑛𝑎 𝑧𝑎 𝑘𝑜𝑛𝑧𝑢𝑚𝑖𝑟𝑎𝑛𝑗𝑒
𝐻1 … ℎ𝑟𝑎𝑛𝑎 𝑛𝑖𝑗𝑒 𝑠𝑖𝑔𝑢𝑟𝑛𝑎 𝑧𝑎 𝑘𝑜𝑛𝑧𝑢𝑚𝑖𝑟𝑎𝑛𝑗𝑒
Pripadaju li navedene tvrdnje pogreški tipa I, pogreški tipa II ili nema pogreške.
i. Centar za kontrolu hrane tvrdi da je hrana sigurna za konzumiranje, ali zapravo nije.
a) Pogreška tipa I
b) Pogreška tipa II
c) Nema pogreške

ii. Centar za kontrolu hrane tvrdi da hrana nije sigurna za konzumiranje, ali zapravo je.
a) Pogreška tipa I
b) Pogreška tipa II
c) Nema pogreške

5
 2. zadatak
Centar za kontrolu namirnica na uzorcima hrane ispituje je li hrana sigurna za konzumiranje, što možemo smatrati i
testiranjem hipoteze gdje je:
𝐻0 … ℎ𝑟𝑎𝑛𝑎 𝑗𝑒 𝑠𝑖𝑔𝑢𝑟𝑛𝑎 𝑧𝑎 𝑘𝑜𝑛𝑧𝑢𝑚𝑖𝑟𝑎𝑛𝑗𝑒
𝐻1 … ℎ𝑟𝑎𝑛𝑎 𝑛𝑖𝑗𝑒 𝑠𝑖𝑔𝑢𝑟𝑛𝑎 𝑧𝑎 𝑘𝑜𝑛𝑧𝑢𝑚𝑖𝑟𝑎𝑛𝑗𝑒
Pripadaju li navedene tvrdnje pogreški tipa I, pogreški tipa II ili nema pogreške.
i. Centar za kontrolu hrane tvrdi da je hrana sigurna za konzumiranje, ali zapravo nije.
a) Pogreška tipa I
b) Pogreška tipa II 𝐻0 je
Odluka
c) Nema pogreške istinita lažna

prihvaćamo ispravna pogreška tipa

ii. Centar za kontrolu hrane tvrdi da hrana nije sigurna za konzumiranje, ali zapravo je. 𝐻0 odluka II (𝛽)
a) Pogreška tipa I
odbacujemo pogreška tipa ispravna
b) Pogreška tipa II 𝐻0 I (𝛼) odluka (1 − 𝛽)
c) Nema pogreške

6
 2. zadatak
Centar za kontrolu namirnica na uzorcima hrane ispituje je li hrana sigurna za konzumiranje, što možemo smatrati i
testiranjem hipoteze gdje je:
𝐻0 … ℎ𝑟𝑎𝑛𝑎 𝑗𝑒 𝑠𝑖𝑔𝑢𝑟𝑛𝑎 𝑧𝑎 𝑘𝑜𝑛𝑧𝑢𝑚𝑖𝑟𝑎𝑛𝑗𝑒
𝐻1 … ℎ𝑟𝑎𝑛𝑎 𝑛𝑖𝑗𝑒 𝑠𝑖𝑔𝑢𝑟𝑛𝑎 𝑧𝑎 𝑘𝑜𝑛𝑧𝑢𝑚𝑖𝑟𝑎𝑛𝑗𝑒
Pripadaju li navedene tvrdnje pogreški tipa I, pogreški tipa II ili nema pogreške.
i. Centar za kontrolu hrane tvrdi da je hrana sigurna za konzumiranje, ali zapravo nije.
a) Pogreška tipa I
b) Pogreška tipa II 𝐻0 je
Odluka
c) Nema pogreške istinita lažna

prihvaćamo ispravna pogreška tipa

ii. Centar za kontrolu hrane tvrdi da hrana nije sigurna za konzumiranje, ali zapravo je. 𝐻0 odluka II (𝛽)
a) Pogreška tipa I
odbacujemo pogreška tipa ispravna
b) Pogreška tipa II 𝐻0 I (𝛼) odluka (1 − 𝛽)
c) Nema pogreške

7
3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće
vjeruju da je prosječna težina automobila 1360 kg. Kako bi provjerili je li ta procjena točna, na
slučajnom uzorku od 91 automobila dobiveno je da je prosječna težina automobila 1324 kg uz
standardnu devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina automobila
promijenila?
a) Odredite hipoteze.
b) Radi li se ovdje o jednosmjernom ili dvosmjernom testu?
c) Kolika je testna veličina?
d) Kakav zaključak možemo donjeti na temelju testne veličine?
e) Što će se dogoditi ako povećamo ili smanjimo razinu signifikantnosti?

8
 3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće vjeruju da je prosječna
težina automobila 1360 kg. Kako bi provjerili je li ta procjena točna, na slučajnom uzorku od 91 automobila dobiveno je
da je prosječna težina automobila 1324 kg uz standardnu devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina
automobila promijenila?
a) Odredite hipoteze.

Točna nulta hipoteza glasi:

1) Prosječna težina automobila nije se promijenila i iznosi 1360 kg.
2) Prosječna težina automobila nije se promijenila i iznosi 1324 kg.
3) Prosječna težina automobila se promijenila i različita je od 1360 kg.
4) Prosječna težina automobila se promijenila i različita je od 1324 kg.,
5) Prosječna težina automobila se promijenila i manja je od 1360 kg.
6) Prosječna težina automobila se promijenila i veća je od 1324 kg.

9
 3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće vjeruju da je prosječna
težina automobila 1360 kg. Kako bi provjerili je li ta procjena točna, na slučajnom uzorku od 91 automobila dobiveno je
da je prosječna težina automobila 1324 kg uz standardnu devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina
automobila promijenila?
a) Odredite hipoteze.

Točna nulta hipoteza glasi:

𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
1) Prosječna težina automobila nije se promijenila i iznosi 1360 kg.
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔
2) Prosječna težina automobila nije se promijenila i iznosi 1324 kg.
3) Prosječna težina automobila se promijenila i različita je od 1360 kg.
4) Prosječna težina automobila se promijenila i različita je od 1324 kg.,
5) Prosječna težina automobila se promijenila i manja je od 1360 kg.
6) Prosječna težina automobila se promijenila i veća je od 1324 kg.

10
3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće
vjeruju da je prosječna težina automobila 1360 kg. Kako bi provjerili je li ta procjena točna, na
slučajnom uzorku od 91 automobila dobiveno je da je prosječna težina automobila 1324 kg uz
standardnu devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina automobila
promijenila?
a) Odredite hipoteze.
𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔
b) Radi li se ovdje o jednosmjernom ili dvosmjernom testu?

11
3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće
vjeruju da je prosječna težina automobila 1360 kg. Kako bi provjerili je li ta procjena točna, na
slučajnom uzorku od 91 automobila dobiveno je da je prosječna težina automobila 1324 kg uz
standardnu devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina automobila
promijenila?
a) Odredite hipoteze.
𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔
b) Radi li se ovdje o jednosmjernom ili dvosmjernom testu?

12
 3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće vjeruju
da je prosječna težina automobila 1360 kg. Kako bi provjerili je li ta procjena točna, na slučajnom
uzorku od 91 automobila dobiveno je da je prosječna težina automobila 1324 kg uz standardnu
devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina automobila promijenila?
a) Odredite hipoteze.
𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔
b) Radi li se ovdje o jednosmjernom ili dvosmjernom testu?
c) Kolika je testna veličina?
𝑋𝑢 − 𝑋0 1324 − 1360
𝑧= = = −1,417 ≈ −1,42
ത
𝑠𝑒(𝑋) 25,4036

𝜎𝑢 241
𝑠𝑒 𝑋ത = = = 25,4036
𝑛−1 91 − 1

13
 3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće vjeruju
da je prosječna težina automobila 1360 kg. Kako bi provjerili je li ta procjena točna, na slučajnom
uzorku od 91 automobila dobiveno je da je prosječna težina automobila 1324 kg uz standardnu
devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina automobila promijenila?
a) Odredite hipoteze. 𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔
b) Radi li se ovdje o jednosmjernom ili dvosmjernom testu?
c) Kolika je testna veličina?
𝑋𝑢 − 𝑋0 1324 − 1360
𝑧= = = −1,417 ≈ −1,42
ത
𝑠𝑒(𝑋) 25,4036

𝜎𝑢 241
𝑠𝑒 𝑋ത = = = 25,4036
𝑛−1 91 − 1
d) Kakav zaključak možemo donjeti na temelju testne veličine?

14
 3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće vjeruju da je
prosječna težina automobila 1360 kg. Kako bi provjerili je li ta procjena točna, na slučajnom uzorku od 91
automobila dobiveno je da je prosječna težina automobila 1324 kg uz standardnu devijaciju od 241 kg. Možemo li
vjerovati da se prosječna težina automobila promijenila?
a) Odredite hipoteze.
𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔
b) Radi li se ovdje o jednosmjernom ili dvosmjernom testu?
c) Kolika je testna veličina?
𝑋𝑢 − 𝑋0 1324 − 1360
𝑧= = = −1,417 ≈ −1,42
ത
𝑠𝑒(𝑋) 25,4036

𝜎𝑢 241
𝑠𝑒 𝑋ത = = = 25,4036
𝑛−1 91 − 1
d) Kakav zaključak možemo donjeti na temelju testne veličine?
e) Što će se dogoditi ako povećamo ili smanjimo razinu signifikantnosti?

15
3. zadatak
𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔

- testna veličina: 𝑧 = −1,42

- standardna pogreška: 𝑠𝑒 𝑋ത = 25,4036

- razina signifikantnosti 5% - - - - granice intervala:

𝑐1 = 𝑋0 − 𝑧𝛼Τ2 ∙ 𝑠𝑒 𝑋ത = 1360 − 1,96 ∙ 25,4036 = 1310,21 kg

𝑐2 = 𝑋0 + 𝑧𝛼Τ2 ∙ 𝑠𝑒 𝑋ത = 1360 + 1,96 ∙ 25,4036 = 1409,79 kg

16
3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće
vjeruju da je prosječna težina automobila 1360 kg kako. Kako bi provjerili je li ta procjena točna,
na slučajnom uzorku od 91 automobila dobiveno je da je prosječna težina automobila 1324 kg uz
standardnu devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina automobila
promijenila?
Hipoteze:
𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔

a) Koja od navedenih tvrdnji bi bila pogreška tipa I ?

i. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, što zapravo i jest.
ii. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, a zapravo nije.
iii. Osiguravajuća kuća tvrdi da prosječna težina automobila nije 1360 kg, a zapravo je.

17
3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće
vjeruju da je prosječna težina automobila 1360 kg kako. Kako bi provjerili je li ta procjena točna,
na slučajnom uzorku od 91 automobila dobiveno je da je prosječna težina automobila 1324 kg uz
standardnu devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina automobila
promijenila?
Hipoteze:
𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔
𝐻0 je
a) Koja od navedenih tvrdnji bi bila pogreška tipa I ? Odluka
istinita lažna
i. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, što zapravo i jest.
ii. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, a zapravo nije. prihvaćamo ispravna pogreška tipa
𝐻0 odluka II (𝛽)
iii. Osiguravajuća kuća tvrdi da prosječna težina automobila nije 1360 kg, a zapravo je.
odbacujemo pogreška tipa ispravna
𝐻0 I (𝛼) odluka (1 − 𝛽)

18
3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće vjeruju
da je prosječna težina automobila 1360 kg kako. Kako bi provjerili je li ta procjena točna, na slučajnom
uzorku od 91 automobila dobiveno je da je prosječna težina automobila 1324 kg uz standardnu
devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina automobila promijenila?
Hipoteze:
𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔
a) Koja od navedenih tvrdnji bi bila pogreška tipa I ?
i. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, što zapravo i jest.
ii. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, a zapravo nije.
iii. Osiguravajuća kuća tvrdi da prosječna težina automobila nije 1360 kg, a zapravo je.

b) Koja od navedenih tvrdnji bi bila pogreška tipa II ?

i. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, što zapravo i jest.
ii. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, a zapravo nije.
iii. Osiguravajuća kuća tvrdi da prosječna težina automobila nije 1360 kg, a zapravo je.

19
3. zadatak
Jedan od važnih faktora sigurnosti automobila je i njihova težina (masa). Osiguravajuće kuće vjeruju
da je prosječna težina automobila 1360 kg kako. Kako bi provjerili je li ta procjena točna, na slučajnom
uzorku od 91 automobila dobiveno je da je prosječna težina automobila 1324 kg uz standardnu
devijaciju od 241 kg. Možemo li vjerovati da se prosječna težina automobila promijenila?
Hipoteze.
𝐻0 … 𝑋ത = 1360 𝑘𝑔
𝐻1 … 𝑋ത ≠ 1360 𝑘𝑔
a) Koja od navedenih tvrdnji bi bila pogreška tipa I ?
i. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, što zapravo i jest.
𝐻0 je
ii. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, a zapravo nije.
Odluka
iii. Osiguravajuća kuća tvrdi da prosječna težina automobila nije 1360 kg, a zapravo je. istinita lažna

prihvaćamo ispravna pogreška tipa

𝐻0 odluka II (𝛽)
b) Koja od navedenih tvrdnji bi bila pogreška tipa II ?
i. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, što zapravo i jest. odbacujemo pogreška tipa ispravna
ii. Osiguravajuća kuća tvrdi da je prosječna težina automobila 1360 kg, a zapravo nije. 𝐻0 I (𝛼) odluka (1 − 𝛽)
iii. Osiguravajuća kuća tvrdi da prosječna težina automobila nije 1360 kg, a zapravo je.

20
4. zadatak
Prema cenzusu 1980. godine, prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak
iznosi 23,3 godine. Možemo sumnjati da danas mlađi muškarci kasnije stupaju u brak. Želimo
saznati je li se prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak povećala.
a) Kako glasi alternativna hipoteza?
i. Prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak je manja od 23,3 godine.
ii. Prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak je veća od 23,3 godine.
iii. Prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak nije se promijenila.
iv. Prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak je različita od 23,3 godine.

21
4. zadatak
Prema cenzusu 1980. godine, prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak
iznosi 23,3 godine. Možemo sumnjati da danas mlađi muškarci kasnije stupaju u brak. Želimo
saznati je li se prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak povećala.
a) Kako glasi alternativna hipoteza?
i. Prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak je manja od 23,3 godine.
ii. Prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak je veća od 23,3 godine.
iii. Prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak nije se promijenila.
iv. Prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak je različita od 23,3 godine.

𝐻0 … 𝑋ത ≤ 23,3 𝑔𝑜𝑑.
Jednosmjerni test na gornju granicu
𝐻1 … 𝑋ത > 23,3 𝑔𝑜𝑑.

22
4. zadatak
Prema cenzusu 1980. godine, prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak
iznosi 23,3 godine. Možemo sumnjati da danas mlađi muškarci kasnije stupaju u brak. Želimo
saznati je li se prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak povećala.
a) Kako glasi alternativna hipoteza?
𝐻0 … 𝑋ത ≤ 23,3 𝑔𝑜𝑑.
𝐻1 … 𝑋ത > 23,3 𝑔𝑜𝑑.
b) Na slučajnom uzorku od 40 muškaraca, prosječna starosna dob muškaraca kada su prvi puta
stupili u brak iznosi 24,2 godine, sa standardnom devijacijom od 5,3 godine. Ispitajte ovu tvrdnju
na razini signifikantnosti od 5%.

23
4. zadatak
Prema cenzusu 1980. godine, prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak
iznosi 23,3 godine. Možemo sumnjati da danas mlađi muškarci kasnije stupaju u brak. Želimo
saznati je li se prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak povećala.
a) Kako glasi alternativna hipoteza?
𝐻0 … 𝑋ത ≤ 23,3 𝑔𝑜𝑑.
𝐻1 … 𝑋ത > 23,3 𝑔𝑜𝑑.
b) Na slučajnom uzorku od 40 muškaraca, prosječna starosna dob muškaraca kada su prvi puta
stupili u brak iznosi 24,2 godine, sa standardnom devijacijom od 5,3 godine. Ispitajte ovu tvrdnju
na razini signifikantnosti od 5%.
𝑋𝑢 − 𝑋0 24,2 − 23,3
𝑧= = = 1,06
ത
𝑠𝑒(𝑋) 0,8487
𝜎𝑢 5,3 𝑧 < 𝑧𝛼 → 𝑛𝑒 𝑜𝑑𝑏𝑎𝑐𝑢𝑗𝑒𝑚𝑜 𝐻0
ത
𝑠𝑒 𝑋 = = = 0,8487
𝑛−1 40 − 1
𝑧𝛼 = 1,65

24
4. zadatak
Prema cenzusu 1980. godine, prosječna starosna dob muškaraca koji prvi puta stupaju u brak iznosi 23,3 godine.
Možemo sumnjati da danas mlađi muškarci kasnije stupaju u brak. Želimo saznati je li se prosječna starosna dob
muškaraca koji prvi puta stupaju u brak povećala.
a) Kako glasi alternativna hipoteza? 𝐻0 … 𝑋ത ≤ 23,3 𝑔𝑜𝑑.
𝐻1 … 𝑋ത > 23,3 𝑔𝑜𝑑.
b) Na slučajnom uzorku od 40 muškaraca, prosječna starosna dob muškaraca kada su prvi puta stupili u brak iznosi
24,2 godine, sa standardnom devijacijom od 5,3 godine. Ispitajte ovu tvrdnju na razini signifikantnosti od 5%.
𝑋𝑢 − 𝑋0 24,2 − 23,3
𝑧= = = 1,06
ത
𝑠𝑒(𝑋) 0,8487
𝜎𝑢 5,3 𝑧 < 𝑧𝛼 → 𝑛𝑒 𝑜𝑑𝑏𝑎𝑐𝑢𝑗𝑒𝑚𝑜 𝐻0
𝑠𝑒 𝑋ത = = = 0,8487
𝑛−1 40 − 1
𝑧𝛼 = 1,65

c) Kolika bi trebala biti najmanja starosna dob muškarca koji prvi puta stupaju u brak, uz istu standardnu pogrešku,
kako bi mogli prihvatiti alternativnu hipotezu?
𝑧 > 1,65 → 𝑋𝑢 > 𝑧 ∙ 𝑠𝑒 𝑋ത + 𝑋0 = 1,65 ∙ 0,8487 + 23,3 = 24,7

25
5. zadatak
Bjork Larsen trebao se odlučiti želi li koristiti novi vosak za skije za skijaško trčanje. Odlučio je da
novi vosak vrijedi ako će skijašku stazu koju dobro poznaje u prosjeku prijeći za manje od 55
sekundi. Vosak će testirati tako da će stazu prelaziti 8 puta.
a) Kako glasi alternativna hipoteza?
i. Prosječno vrijeme prelaska staze je manje od 55 sekundi.
ii. Prosječno vrijeme prelaska staze je veće od 55 sekundi.
iii. Prosječno vrijeme prelaska staze nije se promijenilo.
iv. Prosječno vrijeme prelaska staze je različito od 55 sekundi.

26
5. zadatak
Bjork Larsen trebao se odlučiti želi li koristiti novi vosak za skije za skijaško trčanje. Odlučio je da
novi vosak vrijedi ako će skijašku stazu koju dobro poznaje u prosjeku prijeći za manje od 55
sekundi. Vosak će testirati tako da će stazu prelaziti 8 puta.
a) Kako glasi alternativna hipoteza?
i. Prosječno vrijeme prelaska staze je manje od 55 sekundi.
ii. Prosječno vrijeme prelaska staze je veće od 55 sekundi. 𝐻0 … 𝑋ത ≥ 55 𝑠
iii. Prosječno vrijeme prelaska staze nije se promijenilo. 𝐻1 … 𝑋ത < 55 𝑠
iv. Prosječno vrijeme prelaska staze je različito od 55 sekundi.

Jednosmjerni test na donju granicu

27
5. zadatak
Bjork Larsen trebao se odlučiti želi li koristiti novi vosak za skije za skijaško trčanje. Odlučio je da
novi vosak vrijedi ako će skijašku stazu koju dobro poznaje u prosjeku prijeći za manje od 55
sekundi. Vosak će testirati tako da će stazu prelaziti 8 puta.
a) Kako glasi alternativna hipoteza?
𝐻0 … 𝑋ത ≥ 55 𝑠
𝐻1 … 𝑋ത < 55 𝑠
b) Pretpostavimo da ipak nije odlučio kupiti vosak, što bi doista smanjilo njegovo prosječno
vrijeme na ispod 55 sekundi. Kakvu bi pogrešku napravio?

28
5. zadatak
Bjork Larsen trebao se odlučiti želi li koristiti novi vosak za skije za skijaško trčanje. Odlučio je da
novi vosak vrijedi ako će skijašku stazu koju dobro poznaje u prosjeku prijeći za manje od 55
sekundi. Vosak će testirati tako da će stazu prelaziti 8 puta.
a) Kako glasi alternativna hipoteza?
𝐻0 … 𝑋ത ≥ 55 𝑠
𝐻1 … 𝑋ത < 55 𝑠
b) Pretpostavimo da Bjork Larsen ipak nije odlučio kupiti vosak, što bi doista smanjilo njegovo
prosječno vrijeme na ispod 55 sekundi. Kakvu bi pogrešku napravio?
𝐻0 je
- napravio bi pogrešku II. vrste Odluka
istinita lažna

prihvaćamo ispravna pogreška tipa

𝐻0 odluka II (𝛽)

odbacujemo pogreška tipa ispravna

𝐻0 I (𝛼) odluka (1 − 𝛽)

29
5. zadatak
Bjork Larsen trebao se odlučiti želi li koristiti novi vosak za skije za skijaško trčanje. Odlučio je da
novi vosak vrijedi ako će skijašku stazu koju dobro poznaje u prosjeku prijeći za manje od 55
sekundi. Vosak će testirati tako da će stazu prelaziti 8 puta.
a) Kako glasi alternativna hipoteza?
𝐻0 … 𝑋ത ≥ 55 𝑠
𝐻1 … 𝑋ത < 55 𝑠
c) U 8 utrka, stazu je prešao za 56,3 s, 65,9 s, 50,5 s, 52,4 s, 46,5 s, 57,8 s, 52,2 s i 43,2 s. Treba li
kupiti vosak?
56,3 65,9 50,5 52,4 46,5 57,8 52,2 43,2 → 𝑋𝑢 = 53,1 𝑠, 𝜎 = 6,575 𝑠
𝑋𝑢 − 𝑋0 53,1 − 55
𝑡= = = −0,7646 → 𝑃 𝑡 < −0,7646 = 0,2348 Pogrešno bi bilo odbaciti nultu hipotezu
ത
𝑠𝑒(𝑋) 2,4851
𝜎𝑢 6,575
na razini signifikantnosti od 5%.
𝑠𝑒 𝑋ത = = = 2,4851 Bjork Larsen se ne bi trebao odlučiti za novi
𝑛−1 8−1
vosak jer ne postoji statistički značajni dokaz
da je vrijeme prelaska staze manje od 55 s.
30