SADRŽAJ

1. UVOD..............................................................................................................................3

2. BAZILIKA SANTA MARIA MAGGIORE................................................................4

3. MOZAICI........................................................................................................................4

4. MOZAICI NA LIJEVOJ STRANI GLAVNE LAĐE.................................................5

4. 1. ABRAHAMOV CIKLUS.........................................................................................................................5
4. 2. IZAKOV CIKLUS....................................................................................................................................6
4. 3. JAKOVLJEV CIKLUS.............................................................................................................................6

5. MOZAICI NA DESNOJ STRANI GLAVNE LAĐE.................................................9

5. 1. MOJSIJEV CIKLUS.................................................................................................................................9
5. 2. JOŠUIN CIKLUS....................................................................................................................................11

6. MOZAICI TRIUMFALNOG LUKA........................................................................12

7. APSIDALNI MOZAICI.............................................................................................13

8. ZAKLJUČAK............................................................................................................14

LITERATURA...............................................................................................................15
1. UVOD

Tema seminarskog rada je ikonografska analiza prikaza na mozaicima koji se nalaze u

jednoj od najvažnijih bazilika na području Rima – crkvi Santa Maria Maggiore. Bazilika je
poznata po izvanrednoj očuvanosti dijela originalnih mozaika, koji su svaki za sebe jedna
kompletna priča, i zato predstavlja nezaobilazan opus proučavanja ikonografske sheme
prikaza starozavjetnih tema zastupljenih iznad lijeve i desne strane glavne lađe. Također, u
crkvi se nalaze mozaici povezani s prikazom Bogorodice što je predstavljalo uzlaznu putanju
štovanju kulta Majke Božje. S obzirom da postoji vremenska (i tematska) distanca nastanka
dvaju osnovnih serija mozaika (u glavnoj lađi i apsidi), može se uočiti i ikonografska
distinkcija između njih. Od originalna 42 mozaika do danas je sačuvano njih 27, od kojih su
mnogi restaurirani, često nestručno (npr. zadnji mozaik iz prikaza Mojsijevog života – Jošua
sa zarobljenim kraljevima) i predstavljaju problem u prepoznavanju pojednosti koje u
ikonografskom smislu mogu zakomplicirati konačno tumačenje prikaza. Cilj seminarskog
rada je prepoznavanje scena te prikazanih likova i događaja u smislenu cjelinu kao i njihovo
tumačenje unutar danog konteksta uz pomoć dostupne literature.

2
2. BAZILIKA SANTA MARIA MAGGIORE

Bazilika Svete Marije Velike je četvrta crkva po veličini u Rimu i najveća posvećena
Bogorodici. Začetak izgradnje se veže uz legendu u kolovozu 356. godine kada se Djevica
ukazala u snu papi Liberiju i zapovjedila mu da sagradi crkvu na mjestu gdje će pasti snijeg
idući dan. U jutro 5. kolovoza na jednom od sedam rimskih brežuljaka Eskvilinu pao je snijeg
i papa Liberius je upravo na tom mjestu postavio kamen temeljac buduće bazilike posvećene
Majci Božjoj. Bazilika je građena u stilu starokršćanskih bazilika s monumentalnim
stupovljem te velebnim mozaicima za vrijeme pape Siksta III. (432 – 440) odmah nakon
objave vjerske dogme o Marijinu božanskome majčinstvu. Njegovo ime je zapisano ispod
scene u sredini trijumfalnog luka „Xystus episcopus plebi Dei“ što znači „biskup Siksto
Božjim ljudima“.1

3. MOZAICI

Mozaični ciklus bazilike Santa Maria Maggiore dobro je sačuvan i dijeli se na dvije
skupine, koje se razlikuju po stilskoj koncepciji i kršćanskim sadržajima. 2 Između 420. i 430.
godine nastao je kompleks u velikoj lađi s prizorima iz Staroga zavjeta: razdijeljeni su u
četverokute, klasično poredani u realističkom prostoru. Riječ je o ciklusima koji obuhvaćaju
prikaze scena iz Abrahamova, Izakova, Jakovljeva, Mojsijeva i Jošuina života. 3 Na lijevoj
strani su Abrahamov, Izakov te Jakovljev ciklus, a na desnoj Mojsijev i Jošuin. Originalno su
bila 42 mozaika, a danas je sačuvano 27. Poslije 431. godine nastaje mozaični ciklus na
apsidalnom luku jer se na njemu poštuju oblici Djevičina kulta, koji je te godine proglašen u
Efezu na kojemu je službeno utvrđeno da je Mariji, majci Isusovoj pripada
naslov Bogorodice. U apsidi je najveći rimski srednjovjekovni mozaik Krunjenje Bogorodice
i najveći sačuvani ranorenesansni mozaik u Rimu Oplakivanje Bogorodice. Njih je radio
Toriti u rasponu od dva desetljeća. Također, na fasadi je serija mozaika koja obrađuje život
Bogorodice, a dovršio ih je Rusuti.

1
MARIA ANDALORO, L'orizzonte tardoantico e le nuove immagini 312 – 468, Milano, 2006., 340.
2
GINA PISCHEL, Opća povijest umjetnosti 1, Zagreb, 1966., 151.
3
MARIA ANDALORO, L'orizzonte tardoantico e le nuove immagini 312 – 468, Milano, 2006., 306.

3
4. MOZAICI NA LIJEVOJ STRANI GLAVNE LAĐE

4. 1. ABRAHAMOV CIKLUS
I. Melkisedekova žrtva
Panel se sastoji iz samo jednog dijela. Nakon povratka Abrama u Kanaan iz Egipta
gdje sklapa savez s Bogom, u ratu kananskih kraljeva njegov bratić Lot biva zatočen.
Abraham ga oslobađa te mu tada, kao pobjedniku nad kraljevima izlazi u susret šalemski
(jeruzalemski) kralj Melkisedek koji mu prinosi vino i kruh te ga blagoslivlja. Abraham je
prikazan na konju, a iza njega je grupa konjanika. Abraham mu uzvraća desetinom bogatog
ratnog plijena. Melkisedekov prinos kruha i vina je prefiguracija Posljednje večere, dok je
Abrahamov poklon prefiguracija Poklonstva triju kraljeva.4
II. Abrahamovo gostoprimstvo
U gornjem prikazu Abraham ugošćuje tri neznanca (anđela) od kojih jedan obznanjuje
da će mu žena, premda stara i nerotkinja Sara roditi sina Izaka. Abraham ih dočekuje te
ugošćuje za stolom, a sama scena je u zapadnoj ikonografiji prefiguracija Navještenja.5
Također se tumači i kao alegorija gostoljublja kao djela milosrđa. U gornjoj polovini
Abraham susreće anđele, a u donjoj polovini tri anđela sjede za stolom dok ih služe hranom, a
sprijeda je vrč s vinom. Abraham daje naređenja Sari koja poslužuje, a njegova desna ruka je
uzdignuta.
III. Abraham i Lot se rastaju / Pastoralna scena
Gornji panel sadrži scenu Abrahama i Lota u sredini tijelima okrenuti jedan od
drugoga, a iza njih su njihove žene i pratioci. Uz njih su prikazana i djeca, uz jednoga dječak,
a uz drugoga dvije djevojčice. Lijevo u pozadini je kuća, a desno grad u zidinama. U donjem
dijelu je pastoralna scena u kojoj, premda je većim dijelom uništena, vidimo životinje (ovce,
jarce, krave). Lot je Abrahamov bratić s kojim se, po povratku u Kaanan iz Egipta, rastaje radi
ispaše. Tada Lot sa svojim stadima kreće prema dolini Jordana, prema gradovima Sodomi i
Gomori gdje kasnije, u ratu kananskih kraljeva Lot postaje zarobljenikom kao stanovnik
područja Sodome.

4
Leksikon Ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, (ur.) A. Badurina, Zagreb, 2006., 400.
5
Leksikon Ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, (ur.) A. Badurina, Zagreb, 2006., 101.

4
4. 2. IZAKOV CIKLUS
 Na početku su bila tri mozaika koja su uništena.
I. Izak blagoslivlja Jakova / Ezavov povratak
U gornjem panelu, Izak je prikazan na sofi ispred zgrade koja ima klasični trijem sa
stupovima. Ispred sofe se nalazi stol, a lijevo od njega je postavljena figura Jakova kojega
Izak blagoslivlja. Na desnoj strani je Rebeka, a iza njega vjerojatno jedan od sluga. Potpuno
lijevo je prikazan vrt sa, izgleda kavezima za ptice. U donjoj polovini panela se vidi dio
zgrade kao i Ezavova glava i ramena. U patrijarhalnim obiteljima pravo prvorođenstva je
prenosio otac kao testament blagoslovom koji je imao vjersko značenje i bio je neopoziv. Sam
čin blagoslova je imao veliko značenje u Abrahamovu potomstvu, jer se među prava
prvorođenih ubrajalo određivanje loze iz koje će potjecati Božji narod, a samim time i Mesija
te baštinici prava na Obećanu zemlju. U ovom slučaju pravo prvorodstva prelazi na Jakova
zbog Ezavove nesmotrenosti, koji je to pravo izgubio zbog gladi. Naime, Jakov je bratovu
glad dovitljivo iskoristio na način da je Ezav ponudio pravo prvorođenog Jakovu u zamjenu
za tanjur leće. Osim toga, Jakov je bio miljenik Izakove žene Rebeke i ona ga prijevarom šalje
na blagoslov slijepom i ostarjelom Izaku na štetu Ezavovu.

4. 3. JAKOVLJEV CIKLUS
 Jakovljev ciklus započinjao mozaikom koji je izgubljen.
I. Jakov i Rahela / Jakov i Laban
U gornjem prikazu je Rahelino najavljivanje Jakova, desno iza nje su pastiri i stado
ovaca. Neke ovce imaju zvono oko vrata, a u pozadini su brežuljci. U donjoj polovini su dvije
figure, susret Jakova i Labana. Lijevo od njih je jedna grupa od tri figure koja prikazuje
uvođenje Jakova u kuću. Lea je na lijevoj, a Rahela na desnoj strani. Pošto je Jakov na
prijevaru dobio blagoslov prvorođenoga na savjet svoje majke Rebeke pobjegne u Haran k
svojemu ujaku Labanu. Kad je Jakov već stigao u blizinu Labanova boravišta, ugleda u polju
studenac. Pođe k njemu i tu pokraj stada zatekne Rahelu koja je upravo htjela napojiti stado
svojega oca Labana. Jakov obavi taj posao umjesto nje, zatim je poljubi, pa glasno zaplače i
reče kako je rođak njezina oca, sin Rebeke. Laban ga srdačno primi i da mu Rahelu za ženu, a
k tome i stariju sestru Leu, jer nije bio običaj da se mlađa kći udaje prije starije.6

II. Jakov traži Rahelu za ženu / donji panel uništen

6
WALTER BELTZ, Biblijska mitologija – Bog i bogovi, Zagreb, 1984.

5
 U gornjem dijelu je prikaz Jakova koji kod Ladana prosi Rahaelu, a Lea i njezina
braća su na desnoj strani. Na donjem dijelu je bio prikaz scene iz seoskog života sada skoro
sasvim uništen. Epizoda koja je prethodila dugom boravku Jakova kod Labana veže se uz
prijevare ujaka koji nije htio udati prvo mlađu pa potom stariju kćerku, stoga je Jakovljeva
ljubav prema Raheli rezultirala višegodišnjim radom kod Labana. Jakov je zbog ljubavi prema
Raheli Laban služio sedam godina Labanu. Ali kada je Jahve vidio kako Jakov više voli
Rahelu negoli Leu, učini Leu plodnom, dok je Rahela ostala neplodna. Jakov dugo služi kao
pastir ujaku Labanu kako bi radom otkupio njegovu mlađu kćer Rahelu za ženu. Rahela mu je
kasnije rodila Josipa i Benjamina.
III. Jakovljeva pritužba / Ženidba s Rahelom
U gornjoj polovici je scena u kojoj Jakov prekorava Labana koji stoji sa Rahaelom i
Leom ispred kuće, zbog obmane, iza njih je jedan pratilac i stado ovaca. Donja scena
prikazuje Labana kako poziva trojcu prijatelja na vjenčanje, a u pozadini je kolonada.
IV. Nova Jakovljeva pritužba / Jakov i Laban dijele stado
Na gornjem mozaiku Jakov traži veću nagradu za svoj trud stojeću u sredini pred
Labanom. I jedan i drugi su okruženi sa po dva pratioca i stadom ovaca. S desne strane u
pozadini je prikaz dvaju pastirskih koliba. U donjem panelu su, u sredini Jakov i Laban u
razgovoru, a s lijeve i desne strane su pratioci u sredini stada. Pošto je Jahve uslišio Raheline
molitve i podario joj sina Josipa, Jakov je rekao Labanu da se želi vratiti u zavičaj. Nakon
napornih godina rada htio je i vlastito stado za svoj dom. Na Labanov upit što želi, Jakov mu
je rekao da podijele stado na način da uzme svaku garavu ovcu i svaku šarenu ili napruganu
kozu. Ako se ubuduće nađe i jedna koja ne bude šarena ili naprugana, ili među ovcama koja
ne bi bila garava, neka se smatra ukradenom.
V. Bog naređuje Jakovu da napusti Labana / Jakov navješćuje odlazak svojim ženama
Gornja polovica je podijeljena na dva dijela, vertikalno odijeljena drvetom. Na lijevoj
strani je prikaz trojce pastira koji čuvaju stado. Na desnoj strani je Jakov s dva prijatelja, a u
desnom kutu je Gospod koji iz oblaka dodiruje Jakova i obraća mu se. U donjem prikazu je
Jakov koji govori svojim ženama o putu koji mu predstoji. Sa njima su i troje djece, a iza
Jakova je stado ovaca i dva čovjeka koji se prepiru. Nakon podjele stada Jakov je ubrzo imao
mnogo ovaca, deva, magaraca, slugu i sluškinja. Kad je Jakov čuo da mu Labanovi sinovi
namjeravaju osporiti njegovo bogatstvo, namjeravao je otići sa svojim ženama, djecom i
stadima, no s Labanom zaključi ugovor o razgraničenju ispašnih područja. U znak svojega

6
saveza podignuo je gomilu kamenja koja je označavala granice. Zatim se Jakov pomirio sa
svojim bratom Ezavom i naselio se u Sukotu istočno od Jordana, u blizini Šekema.7
 Slijedio je mozaik koji je izgubljen.
VI. Jakov upućuje glasnike / Susret Jakova i Ezava
Na gornjoj polovici je susret između Jakova i Ezava. Ezav u kraljevskoj odori stoji
ispred zidina grada. U centru se nalaze Jakov i pratilac odvojeni drvetom od ostalih članova i
Jakovljevih žena. Donja scena je skoro potpuno iščezla, ali još je vidljiva grupa ratnika sa
kopljima koji su vjerojatno predstavljali onih četiri stotine Ezavovih vojnika koji su išli u
susret Jakovu. U trenutcima kada se Jakov želio vratiti kući prvo je poslao glasnike k bratu
Ezavu da mu jave povratak i traže milost. Glasnici su se vratili i poručili Jakovu da mu Ezav
ide u susret s četiri stotine momaka. Jakov se preplašio, razdijelio ljude i stoku u dva tabora i
pomolio se Gospodinu. Potom je izabrao od imutka mnogobrojnu stoku kao dar za Ezava te
zapovijedio slugama da svako stado odvoje i pošalju pred Ezava i ako ih ovaj upita: „Čiji si
ti? Kamo ideš? Čije je ovo pred tobom?“, sluge trebaju napomenuti da ih šalje sluga Jakov. Te
večeri Jakov je ostao u taboru sa ženama, sluškinjama i djecom, a zatim je prešao Jabok preko
gaza i ostao sam. Tada se stao hrvati sa neznancem do zore kojega nije htio pustiti dok ga ovaj
ne blagoslovi. Bijaše to Gospodin koji mu odonda nadjene ime Izrael jer se hrabro borio i s
Bogom i s ljudima te nadvladao. Potom je Jakov podigao pogled i vidio Ezava i s njime četiri
stotine ljudi. Sam je prošao naprijed, naklonio se do zemlje sedam puta dok se nije primakao
svome bratu, a Ezav mu je potrčao u susret i zagrlio ga padnuvši mu oko vrata, poljubio i
zaplakao.
 Slijedio je mozaik koji je izgubljen.
VII. Stjecanje zemljišta / Objava Dinine otmice
U gornjoj polovici je Hamor i njegov sin Šekem koji prilaze Jakovu. Jakov sjedi s
desne strane, prikazan je kao muškarac u zreloj dobi, a iza njega su sinovi. Na lijevoj strani su
Hiviti, a u pozadini grada Šekem. U donjoj polovini je scena razgovora između Jakova i
njegovih sinova. Dina je kći koju je Lea rodila Jakovu. Jednom ona iziđe u posjet, a opazi je
Hivijac Šekem, sin Hamora, poglavice kraja, pa je pograbi i na silu s njom leže. Šekem se u
nju zaljubi i stade nagovarati oca da mu je uzme za ženu. Jakov je saznao za obečašćenje
kćeri, ali nije poduzeo ništa s obzirom da su mu sinovi bili na polju. Uto je došao k Jakovu
Šekemov otac Hamor da se s njim sporazumije. U tom trenutku su se Jakovljevi sinovi vraćali
iz polja, čuli za vijest i bili ljuti zbog nanešene sramote. Hamor im je predložio neka mu daju
Dinu za Šekemovu ženu, a zauzvrat će moći uzeti što god žele; njihove kćeri, zemlju,
7
WALTER BELTZ, Biblijska mitologija – Bog i bogovi, Zagreb, 1984.

7
imovinu. Jakovljevi sinovi prijetvorno odgovoriše Šekemu i Hamoru da je dogovor postignut
ako se muškarci pristanu obrezati. 8
VIII. Prinčevi Sihema pregovaraju s Jakovom / Šekem i Hamor uvjeravaju svoj narod
da prihvate ponuđene zahtjeve
U gornjoj polovici su Jakovljevi sinovi koji daju ponudu Šekemu, a Jakov sjedi iza
njih na lijevoj strani. Na desnoj strani su Šekem i ostali, a u pozadini je grad. Donja polovica
je znatno oštećena, ali je očigledno predstavljala susret u Sihemu kada su Hamor i Šekem
uvjerili svoj narod da prihvate predložene uvjete. Jasno se vide dva čovjeka u stojećem
položaju kako govore narodu, a na lijevoj strani su zidine grada. Nakon što su Šekem i Hamor
procijenili zahtjev prihvatljivim, obratili su se svojim sugrađanima i svi odrasli muškarci su
poslušali prijedlog. Nakon trećeg dana od obrezanja, dva Jakovljeva sina, Šimun i Levi,
Dinina braća, pograbili su svaki svoj mač i nesmetano došli u grad te poubijali sve muškarce
te sasijekli mačem Hamora i njegova sina Šekema, a uzeli Dinu iz Šekemove kuće. Ostali
sinovi su opustošili grad, rastjerali stoku, a ženu i djecu odveli u roblje.9
 Nakon toga su slijedila tri mozaika koji su uništeni.

5. MOZAICI NA DESNOJ STRANI GLAVNE LAĐE

5. 1. MOJSIJEV CIKLUS
 Mojsijev ciklus je započinjao mozaikom koji je izgubljen.
I. Mojsije pred faraonovom kćerkom / Mojsije u razgovoru s egipatskim mudracima
U gornjoj polovini je mladi Mojsije u sredini pred faraonovom kćerkom, princezom
koja sjedi na prijestolju pod baldahinom okružena s pet pratilja. Jedna od njih drži kutiju s
nakitom, a druga posudu s voćem. Mojsije ima prinčevski ogrtač, a princeza je u kraljevskoj
odori. Na nebu se vidi odsjaj božanske munje ka Mojsiju. U donjem dijelu razaznajemo
polukružni amfiteatar gdje sjede egipatski mudraci u razgovoru s Mojsijom. Scena se smatra
prefiguracijom Kristovog razgovora u Hramu.10
II. Ženidba Mojsija i Sefore (Sipore) / Mojsije čuva Jitrovo stado
Na gornjoj polovici je vjenčanje Mojsija i Sefore, u centru je njezin otac Jitro koji je
položio ruke na njihova ramena. Iza Mojsija se nalaze četiri mladića, a iza Sefore tri djevojke.
Iznad Raguilove glave je baldahin. Na donjoj polovini je Mojsije prikazan kao pastir sa
stadom ovaca i još dva pastira, od kojih jedan sjedi, a drugi se oslanja na štap.
8
WALTER BELTZ, Biblijska mitologija – Bog i bogovi, Zagreb, 1984.
9
WALTER BELTZ, Biblijska mitologija – Bog i bogovi, Zagreb, 1984.
10
WALTER OAKESHOTT, Mozaici Rima: od trećeg do četrnaestog veka, Beograd, 1977., 78.

8
  Slijedila su tri izgubljena mozaika.
III. Pobjeđeni Egipćani u Crvenom moru
Mozaik se sastoji iz jednog dijela. Na desnoj strani je prikaz zidom opasanog grada iz
kojeg probija faraonova vojska u bojnim kolima, Mojsije je ispružio ruku prema moru i pustio
rijeku da savlada egipatske ratnike čiji štitovi plutaju po površini mora, dok su Izraelci sigurni
na kopnu.
IV. Izraelci se žale Mojsiju / Čudo s prepelicama
Prikaz u gornjoj polovini obuhvaća pritužbe Izraelaca Mojsiju koji je ponovo prikazan
s desne strane u molitvi koja je uslišena. U donjem dijelu je scena dolaska prepelica.
V. Gorke vode Mare / Pripreme za bitku s Amalečanima
U gornjem panelu na lijevoj strani je grupa Izraelaca koja se žali Mojsiju da je voda
rijeke Mare gorka, a na desnoj strani je Gospodin koji silazi s neba i pokazuje Mojsiju drvo.
Na donjoj polovici su pripreme za bitku sa Amaličanima čiji ratnici izlaze iz zidom opasanog
grada. Smatra se jednom od prefiguracija raspeća. 11 Također, svako pojavljivanje vode u
Starom zavjetu je smatrano kao prefiguracija sakramenta krštenja.12 Ožednjeli Izraelci na
putovanju kroz pustinju ne mogu piti gorku vodu rijeke Mare zato Mojsije u vodu baca drvo
koje mu je pokazao Bog i tako učini vodu slatkom.
VI. Bitka sa Amalečanima
Panel sa samo jednom temom. Mojsije na brdu s uzdignutim rukama, gleda iznad
prema, vjerojatno, bljesku božanske munje na nebu. S njim su Aron i Hur. Na lijevoj strani
Amaličani izlaze iz grada, a Izraelska vojska je prikazana na desnoj strani.
VII. Slanje izraelskih uhoda / Kamenovanje
Mojsije i, izgleda, Aron se nalaze s lijeve strane kovčega, u centru je grupa uhoda, a na
desnoj strani je u pozadini grad. U donjoj polovini je prikazana prijetnja kamenovanjem
Mojsija, Jošue i Kaleba. Njih štiti sveti vijenac Gospodina koji se pojavio u šatoru gdje se
sastanak održavao.

VIII. Predaja Zakona i Mojsijeva smrt / Prenošenje kovčega

11
Leksikon Ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, (ur.) A. Badurina, Zagreb, 2006., 242.
12
BRANKO JOZIĆ, Riječ u slici – Repetorij kršćanske ikonografije, Split, 2009., 65

9
 U gornjoj polovici je Mojsije koji predaje Zakone Izraelcima te scena Mojsijevog
umiranja na planini. Nešto niže je prikaz svećenika koji su svečano odjeveni i stoje ispred i
iza kovčega kojeg na ramenima nose leviti13 - najviša svećenička kasta u drevnom Izraelu.

5. 2. JOŠUIN CIKLUS
I. Kovčeg pred prelazak Jordana / Slanje uhoda u Jerihon
Gornji panel prikazuje kovčeg pred prelazak Jordana i grupu naoružanih Izraelaca sa
Jošuom u centru. Kovčeg se prinosi rijeci koja se povlači, a ljudi na ramenima nose dvanaest
kamenja koja simboliziraju dvanaest židovskih plemena. U donjem dijelu su Jošuine uhode na
Jerihon kojima će pomoći bludnica Rahaba.
II. Ukazanje arhanđela Mihovila Jošui / Bijeg uhoda iz Jerihona
U gornjoj polovici se nalazi Jošua ispred grupe naoružanih Izraelaca koji se klanja
arhanđelu Mihovilu koji drži koplje. U donjoj polovini su dvije scene. Na desnoj strani su
dvojca uhoda koje bludnica Rahaba spušta niz zidine Jerihona, a lijevo su uhode prikazane
kako se vraćaju na izvještaj Jošui iza kojega su tri naoružana Izraelca.
III. Osvajanje Jerihona / Nošenje kovčega oko zidina grada
U gornjem dijelu je Jerihon čiji jedan zid pada, a s obje strane su izraelski vojnici.
Figura u gradu je bludnica Rahaba. Na donjoj strani je, u centralnom dijelu, kovčeg koji nose
oko zidina šest dana, okružen ljudima koji pušu u rog, a u pozadini je grupa naoružanih
Izraelaca.
IV. Napad na Aj / Gospodin daje uputstva Jošui
U gornjem registru je prikaz napada na Aj; desno je grad na čijim zidinama se bitka
vodi, a lijevo je zasjeda u pozadini dok prvi plan zauzima bijeg Izraelaca. Na Jošuinom štitu
je motiv svijetlog vijenca. Na donjem panelu Gospodin daje uputstva Jošui dok se desno od
njih vojska postrojava.
V. Jošua tjera Amorejce u bijeg / Padanje tuče
Na gornjoj polovici je protjerivanje Amorejaca, Jošua je na konju u centru prikaza
okružen izraelskim ratnicima dok tijela pobijenih neprijatelja leže na zemlji. Desno i lijevo
kraljevi traže sklonište u pećinama. U donjoj polovici je grupa Izraelskih ratnika pred kojima
se nalazi Jošua, u centru se vide zrna tuče, a iznad je Božja ruka.

VI. Jošua zaustavlja sunce

13
WALTER OAKESHOTT, Mozaici Rima: od trećeg do četrnaestog veka, Beograd, 1977., 79.

10
 Mozaik sa samo jednom temom koja prikazuje Jošuino naređenje Suncu da stane zbog
bitke. Jošua je prikazan u natprirodnoj veličini, obučen kao ratnik koji stoji na brdu, a u ruci
drži koplje te preko ruke ogrtač. Desna ruka mu je ispružena prema Suncu dok se dvije vojske
sukobljavaju.
VII. Zarobljeni kraljevi ispred Jošue / Mučenje amorejskih kraljeva
Cijeli panel je oštećen, ali se tema gornje polovice jasno vidi. Jošua je u sredini i
uzdignute ruke izdaje naređenja zarobljenicima. Iza njega je veliki okrugli štit oblikovan kao
sjajni vijenac oko njegove glave. Na lijevoj strani su tri kralja sa rukama vezanim iza leđa, a u
pozadini Izraelski ratnici. Desno je grupa od još tri ratnika. Na donjoj polovini se samo
razaznaje Jošua koji sjedi s grupom ratnika.
 Slijedila su još dva izgubljena mozaika.

6. MOZAICI TRIUMFALNOG LUKA

U centru trijumfalnog luka je krug koji sadrži apokaliptično prijestolje Krista s
knjigom sedam pečata flankirano s lijeva Sv. Petrom (koji se nalazi između dva znaka
evanđelista: Lukinog bika i Matejeva čovjeka), a s desna Sv. Pavlom (koji je između preostala
dva simbola evanđelista: Markova lava i Ivanova orla). Na trijumfalnom luku su scene
Kristova djetinjstva.
Lijeva strana trijumfalnog luka obrađuje tematike: Navještenje, Poklonstvo kraljeva,
Pokolj nevine dječice i prikaz grada Jeruzalema. U Navještenju je prikazana Bogorodica
prelja14 (motiv iz apokrifnog Jakovljeva protoevanđelja) u sjedećem položaju, a iz neba se
spušta golubica Duha Svetoga prema Bogorodičinoj glavi, a arhanđeo Gabrijel lebdi iznad
Bogorodice. U sceni Poklonstvo kraljeva Krist ne sjedi u krilu svoje majke već sam na
prijestolju, a oko njega su anđeli. Majka mu sjedi s desna, a druga ženska figura postavljena je
nešto naprijed i smatra se da predstavlja ili Božansku mudrost ili crkvu.15
Desna strana trijumfalnog luka obuhvaća: Prikazanje u Hramu, Josipov san
(Pseudomatejevo evanđelje), Bijeg u Egipat, Magi posjećuju Heroda i prikaz grada
Betlehema. Bijeg u Egipat je zanimljiv jer je preuzet iz apokrifnog Pseudomatejeva evanđelja
u kojemu vladar Afrodizije prepoznaje Krista kao božanstvo.16
7. APSIDALNI MOZAICI

14
Leksikon Ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, (ur.) A. Badurina, Zagreb, 2006., 421.
15
WALTER OAKESHOTT, Mozaici Rima: od trećeg do četrnaestog veka, Beograd, 1977., 68.
16
ISTO

11
 Mozaici na ovom predjeli su nastali u periodu između 1290. i 1325. godine, a pripisani
su dvojci umjetnika. Krunjenje Bogorodice i Oplakivanje Bogorodice je radio Toriti, a ciklus
iz života Bogorodice je uz Toritija dovršio Rusuti. U crkvi Santa Maria Maggiore unosi se
novi element u ikonografsku shemu, a riječ je o Krunjenju Bogorodice, ali se prepostavlja da
je nastao na osnovu ranijeg mozaika slične tematike.
U centru apsidalnog mozaika, Bogorodica sjedi s desna Kristu koji drži krunu iznad
njezine glave. Scena je postavljena u medaljon sa plavom osnovom koja predstavlja nebo
posuto srebrnim i zlatnim zvjezdama, a sunce i mjesec su postavljeni ispod podnožnih klupica
Krista i Bogorodice. Ikonografski odgovara prikazima čestima za 13. i 14. stoljeće u kojima
Bogorodica sjedi.17 Cijeli medaljon je postavljen na zlatnu osnovu popunjenu raznim
dekorativnim arabeskama s pticama i ostalim zoomorfnim prikazima. Medaljon nose grupe
anđela. S lijeve strane su Sv. Petar, Sv. Pavao i Sv. Franjo te klečeći papa Nikola IV. S desne
strane su figure Sv. Ivana Krstitelja, Sv. Jakova Evanđelista, Sv. Antuna i klečeći kardinal
Iacobus koji nosi biskupsku mitru. Spomenute figure najlakše prepoznajemo po tome što su
potpisani. Traka ispod predstavlja četiri rijeke raja koje izviru iz centra, a ispod njih na
vratima raja stoji anđeo s ognjenim mačom. U Toritijevu shemu je uključeno sedam scena iz
života Bogorodice koje pokazuju impuls bizantske ikonografije.
Također, na fasadi se nalazi serija mozaika umjetnika Rusutija koji su podijeljeni u
dva dijela, Krist u medaljonu kojeg pridržavaju anđeli i legenda o osnivanju crkve Santa
Maria Maggiore.

8. ZAKLJUČAK

17
Leksikon Ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, (ur.) A. Badurina, Zagreb, 2006., 368.

12
 Mozaici u bazilici Santa Maria Maggiore su mnogobrojni unatoč činjenici da nisu ipak
svi sačuvani. Nažalost, neki su sačuvani samo u gornjem dijelu pa nedostaju scene iz donjih
panela koji sadržajno otežavaju promatranje načina prikaza pojedinih epizoda. Mozaici se
nalaze i na trijumfalnom luku na kojem su prikazi Kristova djetinjstva koje je zanimljivom
koncepcijom obuhvaćeno bez prikaza Rođenja. Na trijumfalni luk se nastavljala priča iz
Starog zavjeta koja je obuhvaćala prostore iznad trabeacije glavne lađe s lijeve i desne strane.
Prikazani su (kronološki pomiješanim redoslijedom) priče iz Abrahamovog, Izakovog,
Jakovljevog, Mojsijevog i Jošuinog života, a tumačenje mnogih zastupljenih tema je trebalo
sagledati u smislu prefiguracija kasnijih događaja iz Novog zavjeta. U prostoru apside
dominira prikaz Krunjenja Bogorodice koja nakon uznesenja živi u nebeskoj slavi izraženoj
sumboličkom gestom krunidbe, u ovom slučaju od strane Krista. Na prostorima fasade su
prikazane i scene iz Bogorodičinog života kao i prikaz Krista u medaljonu. Ovi mozaici su
bitno mlađi od onih iz Starog zavjeta i znamo imena umjetnika koji su na njima radili.

LITERATURA

1. Maria Andaloro, L'orizzonte tardoantico e le nuove immagini 312 – 468, Milano, 2006.

13
2. Leksikon Ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, (ur.) A. Badurina, Zagreb,
2006.
3. Walter Beltz, Biblijska mitologija – Bog i bogovi, Zagreb, 1984.
4. Branko Jozić, Riječ u slici – Repetorij kršćanske ikonografije, Split, 2009.,
5. Walter Oakeshott, Mozaici Rima: od trećeg do četrnaestog veka, Beograd, 1977.
6. Gina Pischel, Opća povijest umjetnosti 1, Zagreb, 1966.

14